U Dablinuje je danas u napadu nožem povrijeđeno nekoliko ljudi. Nakon toga je, kako su javili lokalni mediji, uhapšen jedan muškarac.
Pozivajući se na „ozbiljan incident“, irska policija je ukazala da je uhapšeni muškarac trenutno „u pritvoru u policijskoj stanici na sjeveru grada“ i da „više nema nikakvog rizika za stanovništvo“.
Policijski kordon je postavljen oko mjesta napada, a na licu mjesta su bila vidljiva policija i vozila hitne pomoći, prenijeli su irski mediji.
Prema pisanju lista Ajriš tajms (Irish Times), osumnjičeni je koristio „standardni kućni“ nož i povrijedio „do četiri osobe“, uključujući jednu koja mu je bila na kućnom pragu, dok list Indipendent (The Independent) navodi da ima „nekoliko“ žrtava.
Napad se dogodio na istoku grada i policija u ovoj fazi ne vjeruje da je u pitanju teroristički napad, prenijeli su tamošnji mediji i dodali da životi povrijeđenih nijesu ugroženi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nekoliko ljudi izbodeno nožem u Dablinu, uhapšen muškarac

Više ljudi je povrijeđeno kada ih je nožem napao muškarac u Tel Avivu u ulici Levontin - izvijestile su dnevne novine "Yedioth Ahronoth".
Policija kaže da je naoružani civil pucao i ubio Palestinca koji je teško ranio čovjeka u napadu nožem.
U međuvremenu je izraelska televizijska agencija KAN objavila da je nekoliko žrtava u kritičnom stanju.

Napad nožem u Tel Avivu: Više ljudi povrijeđeno

Nekoliko ljudi je povrijeđeno u napadu vjerovatno nožem u zapadnom Berlinu, objavila je njemačka policija u utorak.
Muška osoba je napala nekoliko ljudi na ulici zapadnog okruga Šarlotenburg, objavila je portparolka policije, dodajući da je dvoje žrtava hospitalizovano.
Hitne službe obaviještene su o napadu nedugo prije podneva na Staru godinu. Osumnjičeni je uhapšen i odveden u pritvor.
Novine B.Z. pišu kako je nekoliko prolaznika savladalo napadača nakon što je krenuo s napadom. Taj medij piše da zasad nema naznaka o terorističkom motivu.
Policija nije objavila detalje o incidentu ili žrtvama, a istraga je u toku, uzimaju se izjave od svjedoka, piše agencija DPA.

500x500

Napad nožem u Berlinu: Ima povrijeđenih, prolaznici savladali napadača

Otac dječaka, kojeg je sedamnaestogodišnji Baranin A.K. u dvorištu gimnazije „Niko Rolović“ ranio nožem i nanio povrede opasne po život, saopštio je Portalu ETV da su angažovali advokata nakon što je osumnjičeni za pokušaj ubistva njihovog sina pušten na slobodu poslije devet dana - iako mu je Viši sud odredio pritvor punih mjesec.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fnakon-devet-dana-iz-pritvora-pusten-sedmnaestogodisnjak-koji-je-nozem-ranio-ucenika-barske-gimnazije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njihov advokat će, kako nam je saopštio Cano Mujić, biti Stefan Jovanović iz Podgorice.
- Što se tiče odluke suda: ukoliko je ona tačna, a izgleda da jeste - izražavamo ogorčenje. Ja kao otac, sa svojom suprugom, želim da se borim za svoje dijete. Posvetićemo se njegovom oporavku, a što se tiče sudskog postupka - angažovao sam advokata Stefana Jovanovića iz Podgorice i on će se baviti tim djelom - poručio je Mujić u izjavi za Portal i Televiziju E.
On je podvukao da im je najvažnije da njihov sin iz svega izađe kao pobjednik - stabilno i da se oporavi.
- To je broj jedan - poručio je Mujić.
Otac povrijeđenog dječaka je naglasio da ne želi da se ikome na svijetu dogodi to što se desilo njegovom djetetu.
- Poštujem pretpostavku nevinosti, ali da sam ogorčen ovakvom odlukom suda jer je moj sin već nekoliko puta reanimiran, primio je 60 jedinica derivata krvi, odstranjena mu je slezina, sanirano smrtno unutrašnje krvarenje grudne i stomačne aorte.. A sa druge strane okrivljeni se nalazi na slobodi - ukazao je Mujović.
Zbog toga se pita kakva se poruka šalje njihovoj porodici - ali i cijelom društvu.
Ranije je saopšteno da će Mujići i prijatelji njihovog sina sjutra u 13 sati organizovati protest ispred Robne kuće u Baru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8824%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrad-uz-darisa-porodica-i-prijatelji-ranjenog-djecaka-sjutra-u-13-sati-organizuju-protest-u-baru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Porodica povrijeđenog Darisa poziva sve građane Bara da se pridruže protestu protiv nasilja i za izmjene zakona - stoji u pozivu za protest.

1250x600

1084x550

Porodica ranjenog dječaka angažovala advokata: Naš sin je nekoliko puta reanimiran - a okrivljeni je na slobodi

U napadu nožem koji je izvršio državljanin Kine u Cirihu ranjeno je troje djece, saopštila je švajcarska policija. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, povrijeđeni su petogodišnji dječaci. 
 
Navodi se da je jedan od dječaka teže povrijeđen. 
 
Švajcarske vlasti objavile su da je napadač uhapšen i da se za sada ne zna motiv napada koji se dogodio dok su djeca išla u dnevni boravak.

Cirih: Troje djece ranjeno u napadu nožem

Državljanin Srbije Ž. J. (32), iz Mladenovca, osuđen je na kaznu zatvora od 23 dana i kažnjen je novačno 180 eura zbog više saobraćajnih prekršaja - kazao je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Njemu je, kako se navodi u saopštenju, suđeno u hitnom postupku zbog toga što su ga prethodne noći u Budvi pripadnici Uprave policije zatekli da upravlja neregistrovanim vozilom pod dejstvom opojne droge marihuana, pri čemu nije posjedovao ni važeću vozačku dozvolu.
- Kako okrivljeni nije platio novčanu kaznu po objavljivanju odluke, preinačena mu je u kaznu zatvora u trajanju od osam dana, pa je okrivljeni kao strani državljanin odmah sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu na izdržavanje kazne od 23 dana - rekao je Đukanović.
Njemu će, kako dodaje, biti zabranjeno da upravlja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca, a zabrana stupa na snagu nakon izdržavanja zatvorske kazne.&nbsp;

Državljaninu Srbije 23 dana zatvora: Upravljao neregistrovanim vozilom pod dejstvom marihuane, ne posjeduje ni važeću vozačku dozvolu

U Rimu je danas počeo drugi krug pregovora o postizanju nuklearnog sporazuma između Irana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Nova runda pregovora dolazi nakon što tokom razgovora u Muskatu prošle sedmice nije postignut dogovor.
Kako prenosi Al Džazira, u pregovorima u prijestonici Omana ipak je postignut određeni napredak i to je podstaklo održavanje nove runde pregovora.
Današnji pregovori odvijaju se u ambasadi Omana u Rimu, a delegacije pregovaraju u odvojenim prostorijama.
Navodi se da je posrednik u pregovorima ministar vanjskih poslova Omana.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je zaprijetio i napadom na Iran, ako ne postigne dogovor sa SAD-om o svom nuklearnom programu.
Iran je ranije poručio da je spreman prihvatiti neka ograničenja obogaćivanja uranijuma, ali da su mu potrebne snažne garancije da se Tramp neće ponovno povući iz tog sporazuma.

Počeo drugi krug pregovora SAD-a i Irana u Rimu

Na autoputu "9. januar" kod Banjaluke danas se dogodila stravična saobraćajna nesreća u kojoj su poginule tri osobe, prenosi Klix.ba.
Prema nezvaničnim informacijama, dvije osobe su zadobile povrede i prebačene su na liječenje kako bi im se ukazala ljekarska pomoć.
Iz Policijske uprave Banja Luka su kazali za Klix.ba da se nesreća desila u 12:50 sati u mjestu Puraći.
- Na autoputu "9. januar" dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo putničko i teretno vozilo. Uviđaj vrši dežurni tužilac OJT Banja Luka - naveli su iz policije.
Saobraćaj je na ovoj dionici auto-puta u pravcu Banja Luka - Prnjavor obustavljen.
Tužilaštvo će se oglasiti nakon izvršenog uviđaja.
Kako se može vidjeti na fotografiji, automobil je udario u kamion prilikom čega je potpuno smrskan.

Stravična nesreća na autoputu kod Banjaluke: Tri osobe poginule, dvije povrijeđene

U Švajcarskoj djeluje veći broj organizovanih kriminalnih grupa koje pokušavaju da se infiltriraju u politiku i u državnu administraciju, a među njima su i bande iz Albanije i Srbije, izjavio je šef švajcarske savezne policije Janis Kalandre.
Među kriminalnim organizacijama koje djeluju u Švajcarskoj su, prema njegovim riječima, kalabrijska varijanta mafije N’drangeta, i grupe iz Albanije, Srbije, Nigerije ili Turske, kao i neke bajkerske grupe poput Paklenih anđela.
Grupe njeguju veze sa političkim krugovima, upravom i sa finansijskim institucijama kako bi bile zaštićene i uživale povlastice, rekao je šef policije u intervjuu za današnja štampana izdanja medijske kuće Tamedia.
Te kriminalne grupe su organizovane na međunarodnom nivou i njihov je cilj da zarade novac, da se etabliraju u privredi i utiču na politiku, rekao je šef savezne policije.
On je ocijenio da je ta opasnost infiltracije u Švajcarskoj posebno izražena kod italijanske mafije.
Kalandre je u intervjuu izričito upozorio na opasnost eskalacije nasilja povezanog sa trgovinom narkoticima.
- U Evropi se već nalazimo usred eskalacije nasilja. Ne vidmo razlog zašto bi Švajcarska ostala pošteđena takvog narko-rata - rekao je Kalandre.
Prema njegovim riječima, čak i u do sada srazmjerno mirnim zemljama kao su Belgija, Holandija. Švedska, bande se sada obračunavaju eksplozivnim napravama i bombama. Kalandre je taj porast nasilja dijelom doveo u vezu sa talasom šverca kokaina koji je zahvatio Evropu.
I u samoj Švajcarskoj se konzumacija kokaina, prema analizama vode iz kanalizacije, u posljednjoj deceniji udvostručila, istakao je Kalandre.

Šef policije u Švajcarskoj: Kriminalci nastoje da se infiltriraju u legalne strukture

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: napad-nozem