Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti Centar, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, uhapsili su A.E. (22) zbog sumnje da je počinio krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i teška krađa.
Prema informacijama Uprave policije, 21. novembra oko 15 časova izvršena je teška krađa na jednom parking prostoru u Podgorici, kada je nepoznato lice polomilo prozor na vozilu i iz njega ukralo više od 1.500 eura, lična dokumenta i bankovne kartice.
Intenzivnim radom policija je identifikovala osumnjičenog, koji je lociran u porodičnoj kući svog brata. Po dolasku policije, A.E. je, kako se navodi, uputio prijetnje službenicima i zaprijetio im nožem, odbijajući da se zaustavi uprkos izdatim upozorenjima i naredbama.
Dalju eskalaciju spriječili su njegov brat i ukućani, nakon čega je A.E. priveden u službene prostorije policije.
Uz saglasnost ukućana, izvršen je pretres kuće, tokom kojeg je pronađena garderoba poveziva sa izvršenjem krađe, kao i nož kojim je osumnjičeni prijetio policajcima. Svi predmeti su oduzeti radi daljeg postupka.
O događaju je obaviješten tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, koji je naložio da se A.E. liši slobode zbog sumnje da je izvršio oba krivična djela.
Osumnjičeni će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u zakonskom roku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

UP: Uhapšen osumnjičeni za napad na policajca i teške krađe

Nikšićka policija uhapsila je Nikšićanina P.M. (26) i Kotoranina I.K. (37) zbog napada na policijske službenike.
Policijski službenici su, obavljajući redovne poslove i zadatke iz svoje nadležnosti u naselju Rastovac u Nikšiću, zaustavili vozilo marke “VW Lupo” nikšićkih registarskih oznaka kojim je upravljalo lice B.G, dok se sa njim se u vozilu nalazio P.M. (26), oba iz Nikšića.
Prilikom kontrole policijski službenici su od B.G. oduzeli kutiju u kojoj se nalazilo 12,3 grama marihuane, kao i devet sjemenki koje potiču od konoplje, dok je od P.M. policija ovom prilikom oduzela drobilicu sa tragovima ove droge.
Prilikom pregleda P.M. je fizički napao policijskog službenika S.M, zadajući mu udarce u predjelu glave i tijela.
- B.G. i P.M. su dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Nikšić radi preduzimanja daljih mjera i radnji, dok je policijski službenik odveden na ukazivanje ljekarske pomoći gdje su mu konstatovane lake tjelesne povrede od strane dežurnog ljekara - saopšteno je iz Uprave policije.
Dalje preduzetim aktivnostima iz nadležnosti policije utvrđeno je da je B.G. omogućio uživanje marihuane P.M. neposredno prije nego što su policijski službenici pristupili kontroli.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji je naložio da se lice P.M. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, kao i da se protiv njega podnese prekršajna prijava zbog prekršaja iz člana 26 Zakona o javnom redu i miru - uživanje opojne droge ili druge zabranjene psihoaktivne supstance na javnom mjestu.
Osim toga, postupajući tužilac je naložio da se protiv B.G. podnese krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je izvršio krivično djelo omogućavanje uživanja opojnih droga.
Takođe, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, prilikom racije u jednom ugostiteljskom objektu, kontrolisali I.K. iz Kotora. On ih je ometao u vršenju službenih mjera i radnjih nedoličnim ponašanjem i više puta ose glušio o jasno izdato upozorenje i naređenje, a zatim zaprijetio policijskim službenicima.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću po čijem je nalogu I.K. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. On je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost u zakonskom roku - navedeno je u saopštenju policije.

Nikšićanin uhapšen zbog napada na policajca, Kotoranin zbog prijetnji

Državljanin Srbije Stefan Bunjevac (27) uhapšen je jer je jutros U Kotoru jer je napao policijske službenike i nanio im tjelesne povrede. Kako saznaje Portal eTV, Bunjevac će oko 16 sati biit priveden u kotorsko tužilaštvo na saslušanje.
Policijski službenici su jutros, oko 3:20 sati, na Trgu od oružja u Starom gradu u Kotoru, uočili muškarca koji je galamio, nakon čega su mu prišli i izdali upozorenje, a zatim i naređenje da prestane sa narušavanjem javnog reda i mira i uznemiravanjem građana. Međutim, on nije postupio po naređenju policajaca.
Nakon izdatih upozorenja i naređenja, Bunjevac je vrijeđeao i i zaprijetio policijskim službenicima, a potom i fizički napao jednog od njih odgurnuvši ga i zadavši mu udarac u predjelu ruke.&nbsp;
- U cilju stavljanja lica pod kontrolu i sprečavanja daljeg napada, policijski službenici su prema S.B. upotrijebili sredstva prinude – fizičku snagu i sredstva za vezivanje. Tokom postupanja, osumnjičeni je nastavio da pruža aktivan otpor i tom prilikom drugom policijskom službeniku zadao udarac nogom u predjelu leđa. Prilikom smještanja u službeno vozilo dvojici policijskih službenika zadao je udarce u predjelu nogu i glave, usljed čega su oštećeni zadobili tjelesne povrede konstatovane u izvještajima ljekara - navedeno je saopštenju Uprave policije.
Osumnjičeni Bunjevac je odbio testiranje na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci u organizmu.
Po dovođenju u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti, Bunjevac je udarcima glavom i nogama, polomio vrata pritvorske jedinice u kojoj je bio smješten, o čemu je napravljen fotoelaborat.
Sa cjelokupnim događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji se izjasnio da se Bunjevac uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
- S.B. će danas uz krivičnu prijavu biti sproveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije.

1250x600

U Kotoru uhapšen državljanin Srbije: Prijetio policajcima i udarao ih, odbio alkotest, polomio vrata pritvorske jedinice...

Rožajac A.M. (29), blizak članu jedne organizovane kriminalne grupe, uhapšen je sinoć oko 1:30 sati u Ulcinju.
A.M. je policija potraživala na lokalnom nivou zbog sumnje da je izvršio krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, kao i oduzimanje vozila.
- On je uhapšen na Maloj plaži u Ulcinju, te će nadležnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju biti priveden u zakonskom roku na dalje postupanje - saopšteno je iz Uprave policije.

Ulcinj: Član kriminalne grupe uhapšen zbog napada na službeno lice i oduzimanja vozila

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin uhapsili su operativno interesantnu osobu S. D. (37) iz tog grada zbog sumnje da je napao dva policajca u toku obavljanja službene dužnosti, saopšteno je iz Uprave policije.
Saobraćajna patrola je, kako je precizirano, 3. maja oko 18.20 sati u Ulici Milivoja Bulatovića u Kolašinu kontrolisala putničko motorno vozilo „Nissan Pathfinder” bez registarskih oznaka.
- S. D. je, uz upućene uvrede i prijetnje, odbio da policijskim službenicima stavi na uvid lična i saobraćajna dokumenta, kao i da se podvrgne testu na psihoaktivne supstance. Policijski službenici su ga potom odveli u Službu za hitnu medicinsku pomoć u Kolašinu, radi analize krvi na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci, gdje je S. D. nastavio sa omalovažavanjem policijskih službenika, prijeteći im napadom. U jednom momentu je pokušao da izvuče službeni pištolj iz futrole jednog od policijskih službenika, u čemu su ga spriječili policijski službenici koji su ga savladali uz upotrebu sredstava prinude - fizičke snage i sredstava za vezivanje - precizirano je u saopštenju.
Utvrđeno je da je S. D. upravljao vozilom nakon isteka važnosti saobraćajne dozvole, te da ne posjeduje dokumentaciju za navedeno vozilo te je isto privremeno oduzeto radi dodatnih provjera.
- O događaju je obaviješten državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, koji je kvalifikovao krivično djelo. Osumnjičeni S. D. je u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu sproveden postupajućem tužiocu, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo - kazali su iz Uprave policije.
Ističu da osuđuju napade na policijske službenike i bilo kakvu vrstu nezakonitog ponašanja prema zaposlenima u Policiji i poručuje da će policijski službenici, bez izuzetka, nastaviti da dosljedno i objektivno primjenjuju zakon, uz čvrstu podršku menadžmenta svim svojim službenicima kojima su pravično i zakonito postupanje na prvom mjestu.

Uhapšen operativno-interesantan Kolašinac: Osumnjičen da je omalovažavao i prijetio policajcima, pokušao da izvuče pištolj iz futrole

Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu odredilo je zadržavanje do 72 sata D.S. zbog sumnje da je 3. maja izvršio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnost.
D.S. se sumnjiči da je vrijeđao policajajca V.N, a potom zaprijetio i njemu i njegovim kolegama D.B. i K.V.

Kolašin: Osumnjičen da je vrijeđao i prijetio policajcima

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.B. zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
- Osumnjičeni je policijskim službenicima upućivao prijetnje, naglašavajući da oni ne znaju ko je on i da su njegovi svi u zatvoru - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Podgoričanin prijetio policajcima: Upozorio ih da ne znaju ko je i da su svi njegovi u zatvoru

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin uhapsili su službenika Vojne policije Z. B. (38) iz Podgorice, koji je policijskim službenicima uputio ozbiljne prijetnje nakon što ga je saobraćajna patrola, kojoj je bježao svojim vozilom, sustigla i nakon što je utvrđeno da je upravljao vozilom u alkoholisanom stanju, saopšteno je iz Uprave policije.
Prema saznanjima Televizije E, radi se o Zoranu Bakiću.
Utvrđeno je i da u tom trenutku, kako se navodi u saopštenju, Z. B. nije bio na dužnosti.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin su 16. aprila oko 16.30 sati u naselju Bakovići, na magistralnom putu Kolašin - Mojkovac, pokušali da zaustave vozilo „VW Golf V” danilovgradskih registarskih oznaka, koje se kretalo iz pravca Mojkovca u pravcu Kolašina. Vozač se, međutim, nije zaustavio na jasan znak koji su mu policijski službenici dali „stop” tablicom, već je nastavio kretanje vozilom. Policijski službenici su se odmah dali u potjeru za vozilom koristeći svjetlosnu i zvučnu signalizaciju, ali vozač se i dalje nije zaustavljao, već se isključio sa magistralnog puta ka selu Plana, u namjeri da pobjegne. Patrola policije ga je sustigla, zaustavila i pristupila kontroli - ističu iz Uprave policije.
Prilikom kontrole vozač Z. B. se policijskim službenicima legitimisao kao pripadnik Vojne policije Vojske Crne Gore, u pokušaju da izbjegne dalje policijske mjere i radnje.&nbsp;
- Kada njegov pokušaj nije urodio plodom i kada mu je postalo jasno da će biti lišen slobode zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti u saobraćaju, što mu je i saopšteno jer je alkotestiranjem kojem se potom pristupilo utvrđeno da ima 1,74 g/kg alkohola u organizmu, Z. B. je prvo počeo da negoduje saopštavajući da policijski službenici nemaju pravo da ga kontrolišu, a potom i da im prijeti da će ih ostaviti bez posla i da se na ovome neće završiti, pozivajući ih na fizički obračun. Policijski službenici su zatim priveli Z. B. u Odjeljenje bezbjednosti Kolašin. On nije pružao otpor prilikom privođenja i prema njemu nijesu upotrijebljena sredstva prinude - kazali su iz Uprave policije.
O događaju je obaviještena i državna tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu, koja se izjasnila da se u postupcima Z. B stiču bitni elementi krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i naložila policijskim službenicima da ga uhapse i da joj se uz krivičnu prijavu privede.
- Z. B. je istog dana priveden Područnom organu za prekršaje zbog prekršaja iz ZOBS-a u vezi sa upravljanjem vozilom u alkoholisanom stanju, a sudija je potvrdio postojanje prekršaja, dok je izjavio da će se o kazni naknadno izjasniti. Nadležnoj tužiteljki Z. B. je priveden 17. aprila, gdje ga je tužiteljka saslušala zbog sumnje da je počinio ovo krivično djelo na štetu policijskih službenika, nakon čega je pušten da se u daljem postupku brani sa slobode - rekli su iz Uprave policije.

Ivona Đokić

Uhapšen službenik Vojne policije pa pušten da se brani sa slobode: Bježao saobraćajnoj patroli, prijetio policajcima, vozio u alkoholisanom stanju

Filip Martinović, jedan od optuženih za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene radnje i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje tokom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju, podnio je danas zahtjev za izuzeće postupajuće sutkinje Marije Ćupić pred Osnovnim sudom na Cetinju.
Obrazlažući svoj zahtjev, Martinović je naveo da se ročišta zakazuju u rekordno kratkim rokovima, pa je, kako tvrdi, nemoguće kvalitetno pripremiti odbranu.
- Osim toga, podnosim zahtjev za izuzeće postupajuće sutkinje i iz razloga što se neobjektivno sagledavaju pozivi za ročište optuženima – sutkinja je navela da su pozivi primljeni iako je situacija potpuno drugačija. Takođe, dokazi koje su podnijeli optuženi ne uvrštavaju se u dnevni red i sve ovo doprinosi nemogućnosti objektivnom donošenju zaključaka i objektivnom sagledavanju istine – kazao je Martinović pred sudom.
On je takođe izjavio da je ovaj proces politički progon.
Sutkinja Ćupić negirala je takve tvrdnje, navodeći da je sve uradila u skladu sa zakonom.
Branilac dvojice optuženih u ovom predmetu, Nikola Belada izjavio je da sutkinja Marija Ćupić ne predstavlja problem za ovaj postupak.
- Sutkinja Marija Ćupić sa iskustvom od 30 godina nije osoba koja će pristrasno odlučiti o ovoj pravnoj stvari. Ja smatram da je ona profesionalac - saopštio je advokat Belada.
Jedan od optuženih, Sreten Vujović izjavio je pred sudom da on ne dovodi u pitanje kredibilitet sutkinje Ćupić.
- Problem je u tome što takav postupak iz tužilaštva nije smio da dođe do sutkinje Ćupić, jer je pravno neutemeljen - kazao je Vujović.
Današnji zahtjev za izuzeće sutkinje Ćupić razmatraće predsjednik Višeg suda Zoran Radović kojem su dostavljeni spisi predmeta.
Na ročištu 5. marta pred Osnovnim sudom na Cetinju, četvorica od osam optuženih negirali su krivicu, dok se ostali još nijesu izjasnili jer nisu saslušani.

Martinović tražio izuzeće sutkinje Ćupić: Ročišta se zakazuju u rekordno kratkim rokovima

Četvorica od osam optuženih za krivično djelo “napad na službeno lice u vršenju službene radnje i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje“ negirali su danas krivicu pred Osnovnim sudom na Cetinju. Suđenje se vodi zbog događaja prilikom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju, prenosi Cetinjski list.
Incident se dogodio ispred Sportskog centra na Cetinju, gdje su građani prije dvije godine protestovali zbog navodne izjave Jakova Milatovića.
Okupljeni su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo: “Pa što ako pogine deset Crnogoraca”, što je, prema tvrdnjama demonstranata, Milatović izgovorio tokom nemira 5. septembra 2021. godine na Cetinju, prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve, Joanikija.
Optuženi Budimir Latković, koji je danas prvi saslušan, tereti se za napad na službeno lice u vršenju službene radnje. On je pred sutkinjom Marijom Ćupić izjavio da ne priznaje krivicu i ne prihvata krivično-pravnu odgovornost. Takođe, naglasio je da fizički nije napao policijskog službenika Vlajka Ljumovića, ističući da to odgovorno tvrdi.
“Nijesam ga uhvatio za gornji dio uniforme šakama, nijesam ga gurao šakama niti sam imao s njim bilo kakav kontakt. Nisam mu uputio psovke, već sam mu rekao: “Kad skineš uniformu, naći ćemo se ja i ti”. Ja ni u jednom trenutku tom rečenicom nisam mislio da mu fizički prijetim, jer nisam takav čovjek da bilo kome prijetim fizički, već sam htio da popričam s njim o tome kako se ponio prema meni, jer nije imao bilo kakvog razloga za to. Na snimku se vidi da sam i ja odgurnut i rekao sam Ljumoviću: “Mene udari neko od vaših.” Ne smatram da sam počinio krivično djelo koje mi se stavlja na teret”, izjavio je Latković.
Nikola Latković, koji se takođe tereti za napad na službeno lice u vršenju službene radnje, izjavio je da nije tačno da je učinio krivično djelo za koje je okrivljen.
- Reagovao sam iz razloga što su napali mog strica Budimira. Taj policijski službenik nije imao bilo kakvo obilježje, bio je obučen u crno, pa nisam mogao da znam da je službeno lice niti me upozorio da je policajac jer ga ja u tom slučaju ne bih napao. Mislio sam da se moj stric ”zakačio” sa nekim od prisutnih građana. Samo sam ga odgurnuo rukom u predjelu ramena. Nakon toga sam se vratio nazad - kazao je Nikola Latković.
Danas je pred Osnovnim sudom na Cetinju saslušan i Dejan Jablan koji se tereti za sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje.
Jablan je takođe negirao krivicu navodeći da nije napao policijske službenike.
- Ja nijesam sa namjerom gurao bilo koga, a pod pritiskom mase moguće da sam se oslonio na nekoga, s obzirom na to da nisu imali tom prilikom službeno obilježje, nisam ih mogao razlikovati od građana, a nisu imali neki megafon ili slično kako bi čuli neka upozorenja. Atmosfera prije dolaska Jakova Milatovića bila je prijateljska, bez bilo kakvih naznaka incidenta. Nisam sprečavao nikoga da obavlja svoj posao - izjavio je Jablan.
Tokom današnjeg pretresa saslušan je i Tomo Borilović, optužen za krivično djelo sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje. Negirao je krivicu, navodeći da nije napao bilo kojeg policijskog službenika.
- Prvo policijsko upozorenje da se udaljimo nijesam čuo. Drugo upozorenje sam čuo i nakon toga sam se udaljio. Do sada nisam nikada osuđivan, ni kažnjavan prekršajno i ostajem pri odbrani da nijesam počinio krivično djelo, da nijesam odgurnuo bilo koga - kazao je Borilović.
Na pitanje tužioca Miloša Petrovića, u kom momentu su se uskomešali građani, Borilović je odgovorio da ne zna, te da je bilo veliko nevrijeme, padala je kiša i svi su bili zbijeni.
- Pitao sam jednog policijskog službenika da li mogu da priđem bliže, stajali smo jedan blizu drugog, pa sam čak i njega zaklanjao kišobranom - saopštio je Borilović.
Tokom današnjeg pretresa advokati optuženih su se usprotivili čitanju iskaza policijskih službenika koji nisu prisustvovali suđenju, a advokati su se takođe usprotivili i čitanju iskaza preostale četvorice optuženih koji iz opravdanih razloga nisu prisustvovali današnjem ročištu.
Sljedeći pretres biće održan 2. aprila, a kako je kazala sutkinja Marija Ćupić, biće pozvani preostali optuženi Sreten Vujović, Stefan Vuletić, Filip Martinović i Vido Jovanović, kao i policijski službenici koji su u optužnici označeni kao oštećeni – Vlajko Ljumović, Boban Petrović, Miloš Marinović, Ratko Radulović, Vladimir Leković, Bojan Beloica, Pavle Dragović i Darko Pajović.

Četvorica optuženih negirali krivicu za navodni napad na službeno lice tokom protesta na Cetinju

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: napad-na-sluzbeno-lice