Vlada Crne Gore je, na prijedlog ministra odbrane Dragana Krapovića, donijela Uredbu o dopunama Uredbe o zaradama lica u službi u Vojsci Crne Gore, na osnovu koje će pripadnicima Vojske koji su tokom ljeta ove godine bili angažovani na gašenju požara biti isplaćen dodatak na zaradu za poseban doprinos u izvršavanju zadataka u okviru treće misije: “Pomoć drugim institucijama”.
To je saopšteno iz Kabineta potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića.
- Dopunama Uredbe predviđena je mogućnost da se, na obrazloženi predlog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, profesionalnim vojnim licima, kao i civilnim licima u službi u Vojsci Crne Gore, jednom godišnje isplati dodatak za poseban doprinos u okviru misije Vojske "Pomoć drugim institucijama", u visini do 30 obračunskih vrijednosti koeficijenta - navodi se u saopštenju.
Na ovaj način stvorene su pravne pretpostavke da se u okviru zarade za decembar mjesec izvrši isplata dodatka za pripadnike Vojske koji su bili angažovani tokom požarne sezone.
Visina dodatka određena je saglasno obimu i vrsti angažovanja pripadnika Vojske.
- Dijeleći ovu informaciju sa vama, cijenjene pripadnice i pripadnici Vojske Crne Gore, vama i vašim porodicama želim srećne nastupajuće praznike, a neka ovo bude simbolična čestitka države upućena vama - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vojnicima koji su učestvovali u gašenju požara biće isplaćen dodatak na zaradu

Majke sa troje i više djece organizovaće protest u ponedjeljak, 15. decembra, ispred Skupštine Crne Gore, pod sloganom "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj".
Kako je najavljeno protest će trajati od 11 do 15 sati.
Nedavno su majke pokrenule peticiju za povećanje obeštećenja, a kako se njihovi zahtjevi još nijesu razmatrali na sjednicama skupštinskih odbora, odlučile su se na okupljanje sa kojeg će ponovo pozvati Skupštinu i Vladu da pristupe što hitnijem rješavanju njihovog problema.
- Kako su naša primanja na istom nivou godinama, mi tražimo njihovo usklađivanje - poručeno je u najavi protesta.

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

Šefovi klubova odbornika opozicije i vlasti podnijeli su Skupštini Glavnog grada zahtjev da im se odborničke naknade sa 250 povećaju na 400 eura. Odluka predata parlamentu ne sadrži finansijsku analizu, ali slobodnom procjenom radi se o godišnjoj cifri od 128.000 eura više u odnosu na ono što smo dosad davali za 59 odbornika.
O povećanju odborničkih naknada, na sopstveni predlog, izjasniće se na sjednici zakazanoj za 23. decembar pod uslovom da obezbijede kvorum za rad i odlučivanje što im takom ove godine često nije polazilo za rukom. Recimo u avgustu su jednu sjednicu tek iz četvrtog puta uspjeli da okončaju.
Koliko je opravdano povećanje odborničkih naknada za 60 odsto ako se uzme u obzir da sekretari u upravi Glavnog grada primaju između 1.200 i 1.300 eura, savjetnici u upravi između 850 i 1.000, a namještenici cirka 700 eura javnost će, očekuje se barem, čuti na samoj sjednici. Riječ je o zaposlenima koji ostvaruju puno radno vrijeme u Glavnom gradu, a odbornici su tokom ove godine održali 13 sjednica od čega, istina, neke u više pokušaja jer nije bilo kvoruma. Slično je i sa sjednicama odbora, često se čeka da pojedini odbornici dođu u zakazano vrijeme.
U ovom sazivu je inače i praksa zasijedanja paralamenta do duboko u noć pa često sjednice traju i po 14 sati što je za praćenje skoro nemoguće. Takav način rada se opravdava time što je većina zaposlenih, a nemaju pravo na slobodan dan.
U budžetu za 2026. godinu, koji se glasa na istoj sjednici, nijesu predviđena sredstva kojim bi se pokrilo ove povećanje. Tokom izrade nacrta odnosno predloga budžeta nije bilo takvog predloga. U budžetu za 2025. godinu za odbornike je dato 217.000, a za sledeću godinu predviđeno 288.000 eura. Ove cifre obuhvataju različite vidove davanja novca odbornicima - naknada za rad, pa rad u odborima, savjetima, prisustvo vjenčanjima...
Izmijenjenu odluku o naknadama odbornicima u Skupštini Glavnog grada, koju potpisuju šefovi klubova Mitar Šušić (NSD, SNP, UCG), Miloš Krstović (Pokret za Podgoricu), Vladimir Bulatović (DNP – SCG – PCG), Anđela Mićović (Pokret Evropa sad), Mitar Paunović (Demokrate), Andrija Klikovac (DPS) i Miloš Mašković (Evropski savez), prati o obrazloženje.
Predlagači se pozivaju da je od 2023. godine došlo do porasta minimalne zarade na 800 odnosno 600 eura, da je rast zarada progresivno pratio i rast cijena i troškova života.
– Odbornici u Skupštini Glavnog grada odlučuju o pitanjima čija ukupna vrijednost na godišnjem nivou prelazi 140.000.000 eura. Pored toga, nova politička realnog u Crnoj Gori i Podgorici za posledicu, pored ostalog, ima i izraženiju ulogu parlamenta, proaktivniju i produktivniju aktivnost odbornika kako vlasti, tako i opozicije, pa se često kao nosioci inicijativa javljaju upravo odbornici, što je praksa koja je djelotvorna po razvoj demokratskih navika u društvu. Stoga, aktuelna naknada nije relevantan odraz obima obaveza i odgovornosti koje odbornik danas u parlamentu Glavnog grada ima – piše u obrazloženju odluke šefova klubova odbornika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<h3>Za predsjedavanje klubom 50 eura</h3>
Odborničke naknade prvi put su u oktobru 2023. godine uvećane sa 150 na 250 eura. Tada je predviđeno da šefovi klubova za predsjedavanje klubom mjesečno primaju 50 eura, predsjedniku skupštinskog radnog tijela takođe, mjesečno pripada naknada od 50 eura, dok će odbornik koji je član radnog tijela primati mjesečno 25 eura, po članstvu. Kada se sve ovo sabere sa ovim uvećanjem pojedini odbornici primaće i do 550 eura.

Odbornici sami sebi uvećavaju naknade sa 250 na 400 eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju za novembar 2025. godine.
Kako je saopšteno iz tog resora, za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 58548,88 eura. &nbsp;Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno.&nbsp;
Iz MPNI navode da sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.
&nbsp;

MPNI: Obezbijeđena sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju

Vlada je donijela je uredbu prema kojoj će prodavci plastičnih kesa, debljine preko 50 mikrona, plaćati naknadu od pet centi po komadu, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Iz MERS-a su kazali da je Uredba o naknadi koju plaća prodavac lagane plastične kese za nošenje, debljine zida više od 50 mikrona, donijeta na predlog resornog ministra Damjana Ćulafića.
Uredbom se, kako su pojasnili, utvrđuju način obračuna plaćanja i visina naknade za ove vrste plastičnih kesa, sa ciljem jačanja sistema upravljanja plastičnim otpadom.
- Uredbom je propisano da se naknada obračunava na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koja je prodavac stavio u promet, a izvještaj se dostavlja Agenciji za zaštitu životne sredine, organu uprave nadležnom za poslove zaštite životne sredine, najkasnije do petog u mjesecu - navodi se u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da se naknade obračunavaju rješenjem nadležnog organ, a upućuje se u roku od 15 dana od dana izdavanja rješenja na poseban račun Fonda za zaštitu životne sredine, u skladu sa propisima o uplati javnih prihoda.
Ćulafić je podsjetio da je, shodno Zakonu o upravljanju otpadom, zabrana upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona stupila na snagu 20. oktobra prošle godine.
- Ta mjera je odmah dala prve, veoma ohrabrujuće rezultate. Na deponijama smo zabilježili čak 72 odsto manje plastičnih kesa, u trgovačkim lancima prodaja je smanjena za pola, što sve jasno ukazuje da mjere koje sprovodimo imaju efekta - rekao je Ćulafić.
On je napomenuo da je MERS kroz kontinuiranu kampanju, usmjerenu na podizanje svijesti o štetnosti jednokratne plastike, značajno uticao na promjenu navika građana.
- U sklopu te kampanje podijelili smo deset hiljada biorazgradivih cegera, čime smo dodatno podstakli prelazak na održivije alternative - rekao je Ćulafić.
On je podsjetio da su za plastične kese debljine preko 50 mikrona prodavci do sada plaćali naknadu od tri centa, a sredstva koja Agencija za zaštitu životne sredine prikuplja po tom osnovu uplaćuju se Fondu za zaštitu životne sredine.
- Taj novac biće usmjeren u nove kampanje i edukativne aktivnosti, posebno u oblasti podizanja svijesti javnosti o važnosti smanjenja plastičnog otpada - dodao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, donošenjem Uredbe nastavlja se sa jasnom i dosljednom politikom smanjenja upotrebe plastičnih kesa, a sve u cilju čuvanja naše životne sredine.
- Od donošenja Zakona o upravljanju otpadom, Državnog plana upravljanja otpadom, preko zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, pa do ove nove Uredbe, pravimo korak po korak i bilježimo mjerljive rezultate u rješavanju višedecenijskog problema plastičnog otpada - istakao je Ćulafić.
Kako je naveo, ohrabruje činjenica da crnogorski građani postaju sve osvješćeniji.
- Danas na ulicama sve češće vidimo ceger kao zamjenu za plastičnu kesu, posebno među mladima, koji su nosioci promjena, ali i naši najglasniji kritičari i najodgovorniji korisnici. To je jasan signal da se kultura potrošnje mijenja na bolje i da zajedno gradimo održiviju Crnu Goru - zaključio je Ćulafić.

Prodavci plastičnih kesa plaćaće naknadu od pet centi po komadu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu novembarskih naknada za učenike u dualnom obrazovanju.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 58.548,88 eura. 
- Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

Za učenike u dualnom obrazovanju 58,5 hiljada eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju, za oktobar 2025. godine, saopšteno je iz tog resora.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju, za oktobar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 51.403,43 eura.
Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

1250x600

1084x550

Više od 50.000 eura za učenike u dualnom obrazovanju

Na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži povećanje obeštećenja majkama sa troje i više djece.&nbsp;
Cilj inicijative, pod nazivom „Povećanje obeštećenja majkama 3+“, je da se ukaže na višegodišnji problem neusklađivanja naknada sa inflacijom i rastom troškova života.
Kako se navodi u tekstu peticije, iznosi koje majke trenutno primaju 192 eura za one koje su korisnice Biroa rada i 336 eura za majke koje su bile u radnom odnosu, ostali su isti još od usvajanja zakona, iako su cijene osnovnih životnih namirnica i troškovi svakodnevnog života u međuvremenu značajno porasli.
Pokretači inicijative ističu da je inflacija u potpunosti obezvrijedila ta već skromna primanja, čime je materijalni položaj majki doveden u izuzetno težak položaj.&nbsp;
- Njihova egzistencija dovedena je u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje je degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvi majkama sa troje i više djece - poručeno je u peticiji.
Peticija se može potpisati <a href="https://epeticije.skupstina.me/petition/80-povecanje-obestecenja-majkama-3">OVDJE</a>.

Pokrenuta peticija za povećanje naknada majkama sa troje i više djece

Predstavnici lokalne vlasti u Nikšiću i tadašnji ministar energetike i rudarstva Saša Mujović najavili su prošle godine da će Opština Nikšić početi da prima godišnju naknadu u iznosu od oko 600.000 eura (kasnije se pominjala i cifra od 800.000) za potopljeno zemljište pod vodama Bilećkog jezera.&nbsp; Dogovor je, kako su tada saopštili, postignut sa vlastima Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini. Obećanje, koje je predstavljeno kao istorijski pomak u rješavanju višedecenijskog problema, do danas nije ispunjeno, a prema riječima opozicionih predstavnika, riječ je o još jednoj u nizu obmana aktuelne vlasti. Nosilac liste DPS-a na aprilskim izborima u Nikšiću, Boris Muratović, za Portal ETV navodi da je ovo jedan od brojnih primjera neispunjenih obećanja i manipulacija vlasti, kako lokalne u Nikšiću, tako i državne.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795" data-rendition-name="original" width="1090" height="596" loading="lazy" alt="Boris Muratović"> <figcaption>Boris Muratović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  – Navodni dogovor sa vlastima Republike Srpske da će Opština Nikšić dobijati oko 600.000 eura godišnje kao naknadu za potopljeno zemljište u Bilećkom jezeru najavljen je kao veliki uspjeh, a u stvarnosti – od tog novca nema ni traga. Obećano je da će sredstva biti uplaćena već 1. januara 2025. godine, a do danas nije realizovan ni jedan cent – navodi on. <h2>Politički trik</h2> Prema njegovim riječima, nakon sastanka u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) u Trebinju u maju 2024. godine, tadašnji ministar Mujović, sada gradonačelnik Podgorice, tvrdio je da je postignut dogovor o uspostavljanju isplate naknade za korišćenje zemljišta. Međutim, kako kaže Muratović, to obećanje je vrlo brzo demantovao sam Mujović, ponašajući se, kako navodi, identično kao u mnogim prethodnim slučajevima. – Kako rekao – tako i porekao. Kao i mnoga druga obećanja, i ovo je ostalo mrtvo slovo na papiru. Sve ukazuje na to da je riječ o običnom političkom triku, jer dogovor nije realizovan zbog neusaglašenosti zakonodavstava Crne Gore i Bosne i Hercegovine, što je vlast morala znati unaprijed – navodi on. <h2>Predizborna prevara</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b" data-rendition-name="original" width="1071" height="592" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> <figcaption>Nikola Zirojević(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević ide korak dalje, ističući da je upravo to pitanje bilo jedan od razloga zbog kojih je Mujović morao napustiti poziciju ministra energetike. – Pitanje naknade za Bilećko jezero samo je jedan od razloga zašto je Mujović, taj ‘stručnjak’ iz oblasti energetike, morao glavom bez obzira napustiti funkciju. Iako je obećao da će budžet Opštine Nikšić biti uvećan za 600.000 eura još prošle godine – do danas nije realizovano apsolutno ništa – poručuje poslanik SD-a. Zirojević dodaje da je svima koji ozbiljno sagledavaju situaciju jasno da je riječ o još jednoj klasičnoj predizbornoj prevari. – Baš kao i sa Šamizovim navodnim investicijama u Željezaru – i ovdje nema ama baš ništa. Od saradnje sa entitetom RS, izgleda, uspijeva samo tradicionalni biznis sa cigarama – poručuje Zirojević u izjavi za Portal ETV. <h2>Gubici od nekoliko stotina miliona eura, možda i više</h2> Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić, govoreći o ovom problemu za Portal ETV, upozorava da šteta za Crnu Goru i Opštinu Nikšić nije samo politička, već i ogromna ekonomska. Prema njegovim riječima, Crna Gora nikada nije naplatila korišćenje voda Bilećkog jezera, iako se jedna petina jezera i čak 40 odsto sliva nalazi na crnogorskoj teritoriji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta"> </figure>  – Javna energetska firma Republike Srpske ostvaruje značajnu dobit zahvaljujući crnogorskim resursima, a Crna Gora od toga ne vidi ništa. Gubici se procjenjuju na nekoliko stotina miliona, ako ne i milijardu eura – navodi Stanić. Prema studiji „Iskorišćenje hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera u dijelu koji pripada Crnoj Gori“, koju je 2008. godine izradio Energoprojekt Beograd, doprinos Crne Gore u proizvodnji hidroelektrana Trebinje 1 i 2 te HE Dubrovnik 1 iznosi između 224 i 355,18 GWh godišnje. U periodu od 1968. do 2022. godine, to je ukupno između 12.096 i 19.179 GWh – ogroman energetski potencijal koji se koristi besplatno. <h2>Resursi se prodaju za političke poene</h2> Stanić posebno ističe zabrinutost zbog političke sprege između crnogorskih vlasti i vlasti Republike Srpske. – Zabrinjava što se šteta po ekonomske interese Nikšića i Crne Gore kompenzuje političkim uslugama. Sumnjiva povezanost tadašnjeg ministra Mujovića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i rukovodstva EPCG sa predstavnicima EPRS-a i opština Bileća i Trebinje – koji su čak prisustvovali Kovačevićevoj predizbornoj kampanji – govori da se resursi naše države prodaju za političke poene – upozorava Stanić. <h2>Dogovor „postignut“ u maju 2024.</h2> Na sastanku u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske u Trebinju, u maju prošle godine, sve je bilo načelno dogovoreno. – Direktan benefit ovog sastanka je da smo se dogovorili da se vrati plaćanje naknade za potopljeno zemljište, odnosno da će Opština Nikšić dobijati i nastaviti da ubira taksu po tom osnovu, koja na godišnjem nivou iznosi oko 600.000 eura – izjavio je tada bivši ministar energetike Saša Mujović. Na sastanku ministara energetike i rudarstva Crne Gore i Republike Srpske, Saše Mujovića i Petra Đokića, kao i predstavnika dvije elektroprivrede, dogovoreno je da će se od 2024. godine isplaćivati naknada Opštini Nikšić za Bilećko jezero, u iznosu od oko 600.000 eura. Međutim, naknadu za potopljeno zemljište Opština Nikšić i dalje čeka. – Zbog neusklađenosti zakonodavstava dvije države – Crne Gore i Bosne i Hercegovine – do ovog trenutka Opština Nikšić nije dobila sredstva predviđena dogovorom iz prethodne godine – kazao je početkom ove godine šef kabineta predsjednika Opštine Nikšić, Marko Perućica. Dok politički akteri prebacuju odgovornost i nastavljaju sa davanjem nerealnih obećanja, građani Nikšića i Crne Gore ostaju bez naknade za svoje prirodne resurse, a šteta nastavlja da raste – ekonomski, institucionalno i politički.

Miraš Dušević

Godinu kasnije: Nikšić bez centa od naknade za Bilećko jezero

Proslavljeni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević kazao je da je šokiran nacrtom izmjena Zakona o sportu, kojim se predlaže da se vrhunskim sportistima ukine pravo na doživotnu mjesečnu naknadu ukoliko imaju druga primanja. Poručuje da sportisti neće dozvoliti ponižavanje, te da će adekvatno odgovoruti ukoliko Vlada ne povuče ovaj prijedlog.
- Šokiran sam da je neko mogao uopšte da predloži ovakvo zakonsko rješenje. Doživotne sportske nagrade za vrhunske sportiste predstavljaju odavanje priznanja države svojim sportistima. To nije socijalna pomoć, a čini mi se da neko ovdje to svrstava u tu kategoriju. Sportisti nijesu socijalni slučajevi i nije nikakav problem ako misle da naknade treba da ukinu. Ali na ovakav vid poniženja &nbsp;sigurno nećemo pristati. Ne možete onoga ko je čitav život radio, znojio se i krvario za ovu državu, postigao sportske rezultate i zaslužio stečeno pravo, uslovljavati da zabranom drugih primanja. Kakvu onda poruku šaljemo? Da sportisti sa 35 godina ne treba više ni sa čim u životu da se bave, da nijedan vrhunski sportista sjutra ne može da bude trener, selektor, da nastavi da razvija sport bilo kroz sudijsku, kroz međunarodne organizacije - kazao je Mrvaljević za Televiziju E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn2jO_9J1J6Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Želi da vjeruje da je ovo, kako ga je nazvao, katastrofalno i nebulozno rješenje rezultat neznanja, a ne namjera jer, ističe, ono nije zakonski, a pogotovo ne moralno održivo.&nbsp;
- Ali, ukoliko se sjutra na javnoj raspravi prijedlog ne povuče, već se stavi u razmatranje - biću siguran da je ovo veoma loša namjera prema sportistima i gospoda iz Ministarstva sporta moraju da znaju da će dobiti adekvatan odgovor od svih sportista - naglasio je Mrvaljević.
On, sa druge strane, naglašava da crnogorski sport ima brojne probleme koje treba da rješava rušenjem raznih zakonskih barijera. Nužno je, ističe on, unapređivati sport, razvijati infrastrukturu i motivisati ljude da ostaju u ovoj oblasti.
- Kako mislite da razvijate sport, ako najbolje sportiste sa 35 godine istjerate? Time u potpunosti osakaćujete crnogorski sport. Ovo mi djeluje kao da neko kreće na trku od 200 metara i puca sam sebi u nogu. Da li je interes države da najbolji sportisti ostanu i da razvijaju sport ili da ih otjera i potpuno ga uništi? U svim normalnim državama vlade se trude da najbolje sportiste na raznorazne načine stimulišu da ostanu u svojim zemljama i razvijaju sport, a ovakvim rješenjima vlada pokušava da otjera sportiste ili da postanu pasivni - zaključio je Mrvaljević.
T.K.

Mrvaljević: Sportisti neće dozvoliti ponižavanje, Vlada da povuče katastrofalne izmjene Zakona o sportu

Televizija E, Portal ETV i još nekoliko slobodnih medija u Crnoj Gori konstantno su na meti čelnika sektora bezbjednosti - Demokrata koji upravljaju resorima unutrašnjih poslova, policijom i odbranom, ali i Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. 
Tako je na red došla i autorska emisija Svetlane Đokić – „Sjenke“, u čijem fokusu su obračuni mafije.
Ova emisija je jedna od najgledanijih u Crnoj Gori, a u prethodnim sezonama čelnici Uprave policije bili su krajnje profesionalni i držali se principa – prava javnosti da zna. Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović predmislio se i odlučio da za „Sjenke“ zatvori vrata ustanove kojom rukovodi. 
Interesantno. Jer, uoči Nove godine, što je potvrdila za Portal ETV autorka emisije, dao joj je riječ da će saradnja sa ekipom „Sjenki“ biti nastavljena i da će dati dozvolu da inspektori koji su radili u predmetima istraga mafijaških zločina govore u emisijama. 
Neočekivani mejl stigao je nakon praznika. Redakcija „Sjenki“ obaviještena je da Uprava policije obezbjeđuje sagovornike i podršku „vezano za predmete koji su pravosnažno presuđeni i u kojima u toku krivičnog postupka nije bila isključena javnost“.
Krajnje nesuvislo obrazloženje.
Šćepanović dobro zna da niko od sagovornika „Sjenki“ iz policije nikada nije prešao granicu dozvoljenog saopštavanja činjenica o slučajevima u kojima su bili angažovani i da su se uvijek držali dispozitiva optužnice ili sadržaja zvaničnih saopštenja i konferencija za medije Uprave policije. 
Stoga, jasno je da nema povrede niti jednog procesnog zakona koji se tiče krivičnog postupka.
Zašto je Šćepanović - ili „Tigar“ kako mu tepaju prijatelji i saradnici hraneći mu ego - odlučio da demonstrira silu može se lako naslutiti.
Pogazio je riječ. Jasno je i zašto - „Sjenke“ smetaju i cilj je opstrukcija emisije. 
Konačno u punom mandatu, sada uljuljkan u dugo sanjanu fotelju direktora, „Tigar“ sebe sanja kao heroja. Kao „tigra“ koji se obračunao sa mafijaškim klanovima u Crnoj Gori. Zato „Sjenke“ smetaju. Podsjetnik su na krvave obračune kriminalnih klanova po Crnoj Gori, koji odnose i nevine živote. „Sjenke“ istražuju, pitaju, analiziraju. A po „Tigra“ to nije dobro. 
I zato je uskratio pravo javnosti da zna, iako je to pravo garantovano Ustavom, međunarodnim sporazumima i zakonima i predstavlja jedno od temeljnih ljudskih prava.
Ali, „Tigar“ nije ispunio obećanja, nije zaustavio rat dva kriminalna klana, nije ih uništio, nije spriječio nevine žrtve u njihovim obračunima... I zato bi da stavi tačku na „Sjenke“. 
U do sada emitovanih šest sezona ekipa „Sjenki“ sarađivala je sa Upravom policije, sudovima, tužilaštvima. Od obezbjeđivanja sagovornika do ustupanja na uvid materijala. Sve je funkcionisalo na zadovoljstvo svih strana, a gledanost potvrđuje - i na zadovoljstvo gledalaca.
Šćepanović je, međutim, odlučio da blokira saradnju. Njemu i Demokratama koje su ga postavile na funkciju ne odgovaraju teme o obračunima mafijaških klanova i odgovoru službi bezbjednosti na to. Obračuni koji traju ruše njihovu bajku o efikasnom odgovoru države na djelovanje kriminalnih grupa. 
Uz to, Sjenke se emituju na Televiziji E koja je „trn u oku“ Demokratama. Jer Televizija E svakodnevno ukazuje na nedopustive propuste u bezbjednosnom sektoru. I „baca“ sjenku na njihove bajkovite priče.
Zbog toga, jedna od najgledanijih emisija u Crnoj Gori, koja istražuje motive i okolnosti obračuna kriminalnih klanova, ali i otkriva detalje o kojima sektor bezbjednosti ćuti, upozorava na ozbiljne propuste službi i ukazuje na stanje koje je daleko od bajkovitog, ima blokadu od Demokrata i njihovog prvog policajca. 
Uprkos tome, emisija „Sjenke“ biće realizovana i ove sezone. Prva epizoda je večeras u 23 sata na TVE.

Tigar „udario“ na Sjenke

Biznis centar Nikšić, u partnerstvu sa Agencijom za podršku i razvoj poslovanja Cetinje i Prijestonicom, pokrenuo je predakceleracijski program namijenjen start up timovima koji žele da unaprijede svoju poslovnu ideju i započnu razvoj održivog start up-a.
- Program je osmišljen tako da učesnicima obezbijedi strukturisana znanja, mentorsku podršku i povezivanje sa potencijalnim investitorima, sa ciljem da inovativne ideje prerastu u funkcionalne i tržišno održive poslovne modele- saopšteno je iz Prijestonice.
&nbsp;U okviru programa biće uključeno 15 start up timova iz cijele Crne Gore, a projekat predstavlja jedan od ključnih mehanizama za jačanje nacionalnog inovacionog i preduzetničkog ekosistema, sa posebnim fokusom na razvoj lokalnih start up zajednica u Cetinju i Nikšiću.
&nbsp;- Primjenom naučno utemeljenog Stage Gate razvojnog modela, start up timovima se omogućava sistematičan i fazni razvoj – od inicijalne ideje do izlaska na tržište, uz integraciju savremenih tehnologija poput VR, AR i AI rješenja- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Program se zasniva na strukturiranom faznom modelu razvoja, koji omogućava start up timovima da napreduju korak po korak – od razrade ideje, preko validacije i testiranja na tržištu, do jasnog definisanja poslovnog modela, uz kontinuirane smjernice i mentorsku podršku u svakoj fazi procesa.
&nbsp;Iako mnogi start up-ovi raspolažu kvalitetnim i inovativnim idejama, često im nedostaju praktična znanja, mentorska podrška i relevantne poslovne veze potrebne za njihovu uspješnu tržišnu realizaciju.
&nbsp;- Ovaj program je osmišljen upravo kako bi premostio taj jaz, pomažući učesnicima da bolje razumiju kako tržište funkcioniše, razviju održiv i dugoročno stabilan biznis model, ostvare prve kontakte sa klijentima i partnerima, te povećaju svoje šanse za investicije i dalji rast- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Krajnji cilj programa je stvaranje nove generacije mladih preduzetnika i jačanje start up zajednice u Crnoj Gori.
&nbsp;Poziv za prijave biće otvoren uskoro, a svi zainteresovani mladi preduzetnici i start up timovi biće blagovremeno informisani o uslovima i načinu prijave.

Cetinje: Nova prilika za razvoj start up biznisa

Službenici granične policije su juče na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica uhapsili međunarodno traženo lice K.S. (25), državljanku Ruske Federacije, saopšteno je iz Uprave policije.
- Ona se potražuje od strane NCB Interpol-a Moskva radi obezbjeđivanja njenog prisustva krivičnom postupku koji se protiv nje vodi pred Centralnim okružnim sudom u Volgogradu, zbog sumnje da je počinila krivično djelo nedozvoljena trgovina supstancama sa snažnim dejstvom ili toksičnim supstancama u velikom obimu sa ciljem njihove prodaje Krivičnog zakonka Ruske Federacije- navodi se u saopštenju.&nbsp;
K.S. je sprovedena u Viši sud u Podgorici kako bi joj se odredio ekstradicioni pritvor.

Aerodromu Podgorica: Uhapšena ruska državljanka koju potražuje Moskva

U Crnoj Gori, zaključno sa 4. februarom 2026. godine, upisano je 525 jahti, 45 više u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Pod crnogorskom zastavom plove jahte u vlasništvu državljana i kompanija iz više od 40 zemalja, a najviše ih je iz Srbije - 162, odnosno 13 više nego prošle godine.&nbsp;
U vlasništvu građana ili kompanija iz Rusije je 114 plovila, a u crnogorski registar upisana su i ona iz Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Ukrajine, Češke, Bjelorusije, Britanije, Austrije, Hrvatske, Estonije... Pored ostalih, jahte na našem primorju imaju i državljani sa Maršalskih i Djevičanskih ostrva.
Povećan je i broj jahti koje su u vlasništvu crnogorskih državljana, pa ih je na početku ove godine bilo 71.
Prema tipu vlasništva registrovanih plovila, dominiraju fizička lica. Oni su upisali čak 425 jahti, a preduzeća 100. Među njima su i brojni biznismeni iz Crne Gore i regiona.
U Crnoj Gori, upis plovila u Registar jahti regulisan je zakonima i propisima koji se odnose na pomorski saobraćaj i registraciju plovnih objekata.&nbsp;
Plovila u Registar jahti mogu upisati državljani Crne Gore, ali i stranci pod uslovom da ispunjavaju zakonske uslove i imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, kao i strane kompanije koje imaju predstavništvo ili registrovanu poslovnu aktivnost u Crnoj Gori.

Tag: naknade