Majke sa troje i više djece organizovaće protest u ponedjeljak, 15. decembra, ispred Skupštine Crne Gore, pod sloganom "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj".
Kako je najavljeno protest će trajati od 11 do 15 sati.
Nedavno su majke pokrenule peticiju za povećanje obeštećenja, a kako se njihovi zahtjevi još nijesu razmatrali na sjednicama skupštinskih odbora, odlučile su se na okupljanje sa kojeg će ponovo pozvati Skupštinu i Vladu da pristupe što hitnijem rješavanju njihovog problema.
- Kako su naša primanja na istom nivou godinama, mi tražimo njihovo usklađivanje - poručeno je u najavi protesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

Šefovi klubova odbornika opozicije i vlasti podnijeli su Skupštini Glavnog grada zahtjev da im se odborničke naknade sa 250 povećaju na 400 eura. Odluka predata parlamentu ne sadrži finansijsku analizu, ali slobodnom procjenom radi se o godišnjoj cifri od 128.000 eura više u odnosu na ono što smo dosad davali za 59 odbornika.
O povećanju odborničkih naknada, na sopstveni predlog, izjasniće se na sjednici zakazanoj za 23. decembar pod uslovom da obezbijede kvorum za rad i odlučivanje što im takom ove godine često nije polazilo za rukom. Recimo u avgustu su jednu sjednicu tek iz četvrtog puta uspjeli da okončaju.
Koliko je opravdano povećanje odborničkih naknada za 60 odsto ako se uzme u obzir da sekretari u upravi Glavnog grada primaju između 1.200 i 1.300 eura, savjetnici u upravi između 850 i 1.000, a namještenici cirka 700 eura javnost će, očekuje se barem, čuti na samoj sjednici. Riječ je o zaposlenima koji ostvaruju puno radno vrijeme u Glavnom gradu, a odbornici su tokom ove godine održali 13 sjednica od čega, istina, neke u više pokušaja jer nije bilo kvoruma. Slično je i sa sjednicama odbora, često se čeka da pojedini odbornici dođu u zakazano vrijeme.
U ovom sazivu je inače i praksa zasijedanja paralamenta do duboko u noć pa često sjednice traju i po 14 sati što je za praćenje skoro nemoguće. Takav način rada se opravdava time što je većina zaposlenih, a nemaju pravo na slobodan dan.
U budžetu za 2026. godinu, koji se glasa na istoj sjednici, nijesu predviđena sredstva kojim bi se pokrilo ove povećanje. Tokom izrade nacrta odnosno predloga budžeta nije bilo takvog predloga. U budžetu za 2025. godinu za odbornike je dato 217.000, a za sledeću godinu predviđeno 288.000 eura. Ove cifre obuhvataju različite vidove davanja novca odbornicima - naknada za rad, pa rad u odborima, savjetima, prisustvo vjenčanjima...
Izmijenjenu odluku o naknadama odbornicima u Skupštini Glavnog grada, koju potpisuju šefovi klubova Mitar Šušić (NSD, SNP, UCG), Miloš Krstović (Pokret za Podgoricu), Vladimir Bulatović (DNP – SCG – PCG), Anđela Mićović (Pokret Evropa sad), Mitar Paunović (Demokrate), Andrija Klikovac (DPS) i Miloš Mašković (Evropski savez), prati o obrazloženje.
Predlagači se pozivaju da je od 2023. godine došlo do porasta minimalne zarade na 800 odnosno 600 eura, da je rast zarada progresivno pratio i rast cijena i troškova života.
– Odbornici u Skupštini Glavnog grada odlučuju o pitanjima čija ukupna vrijednost na godišnjem nivou prelazi 140.000.000 eura. Pored toga, nova politička realnog u Crnoj Gori i Podgorici za posledicu, pored ostalog, ima i izraženiju ulogu parlamenta, proaktivniju i produktivniju aktivnost odbornika kako vlasti, tako i opozicije, pa se često kao nosioci inicijativa javljaju upravo odbornici, što je praksa koja je djelotvorna po razvoj demokratskih navika u društvu. Stoga, aktuelna naknada nije relevantan odraz obima obaveza i odgovornosti koje odbornik danas u parlamentu Glavnog grada ima – piše u obrazloženju odluke šefova klubova odbornika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
<h3>Za predsjedavanje klubom 50 eura</h3>
Odborničke naknade prvi put su u oktobru 2023. godine uvećane sa 150 na 250 eura. Tada je predviđeno da šefovi klubova za predsjedavanje klubom mjesečno primaju 50 eura, predsjedniku skupštinskog radnog tijela takođe, mjesečno pripada naknada od 50 eura, dok će odbornik koji je član radnog tijela primati mjesečno 25 eura, po članstvu. Kada se sve ovo sabere sa ovim uvećanjem pojedini odbornici primaće i do 550 eura.

500x500

Odbornici sami sebi uvećavaju naknade sa 250 na 400 eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju za novembar 2025. godine.
Kako je saopšteno iz tog resora, za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđena su sredstva u iznosu 58548,88 eura. &nbsp;Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno.&nbsp;
Iz MPNI navode da sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.
&nbsp;

MPNI: Obezbijeđena sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju

Vlada je donijela je uredbu prema kojoj će prodavci plastičnih kesa, debljine preko 50 mikrona, plaćati naknadu od pet centi po komadu, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).
Iz MERS-a su kazali da je Uredba o naknadi koju plaća prodavac lagane plastične kese za nošenje, debljine zida više od 50 mikrona, donijeta na predlog resornog ministra Damjana Ćulafića.
Uredbom se, kako su pojasnili, utvrđuju način obračuna plaćanja i visina naknade za ove vrste plastičnih kesa, sa ciljem jačanja sistema upravljanja plastičnim otpadom.
- Uredbom je propisano da se naknada obračunava na osnovu mjesečnog izvještaja o količini kesa koja je prodavac stavio u promet, a izvještaj se dostavlja Agenciji za zaštitu životne sredine, organu uprave nadležnom za poslove zaštite životne sredine, najkasnije do petog u mjesecu - navodi se u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da se naknade obračunavaju rješenjem nadležnog organ, a upućuje se u roku od 15 dana od dana izdavanja rješenja na poseban račun Fonda za zaštitu životne sredine, u skladu sa propisima o uplati javnih prihoda.
Ćulafić je podsjetio da je, shodno Zakonu o upravljanju otpadom, zabrana upotrebe plastičnih kesa debljine od 15 do 50 mikrona stupila na snagu 20. oktobra prošle godine.
- Ta mjera je odmah dala prve, veoma ohrabrujuće rezultate. Na deponijama smo zabilježili čak 72 odsto manje plastičnih kesa, u trgovačkim lancima prodaja je smanjena za pola, što sve jasno ukazuje da mjere koje sprovodimo imaju efekta - rekao je Ćulafić.
On je napomenuo da je MERS kroz kontinuiranu kampanju, usmjerenu na podizanje svijesti o štetnosti jednokratne plastike, značajno uticao na promjenu navika građana.
- U sklopu te kampanje podijelili smo deset hiljada biorazgradivih cegera, čime smo dodatno podstakli prelazak na održivije alternative - rekao je Ćulafić.
On je podsjetio da su za plastične kese debljine preko 50 mikrona prodavci do sada plaćali naknadu od tri centa, a sredstva koja Agencija za zaštitu životne sredine prikuplja po tom osnovu uplaćuju se Fondu za zaštitu životne sredine.
- Taj novac biće usmjeren u nove kampanje i edukativne aktivnosti, posebno u oblasti podizanja svijesti javnosti o važnosti smanjenja plastičnog otpada - dodao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, donošenjem Uredbe nastavlja se sa jasnom i dosljednom politikom smanjenja upotrebe plastičnih kesa, a sve u cilju čuvanja naše životne sredine.
- Od donošenja Zakona o upravljanju otpadom, Državnog plana upravljanja otpadom, preko zabrane kesa od 15 do 50 mikrona, pa do ove nove Uredbe, pravimo korak po korak i bilježimo mjerljive rezultate u rješavanju višedecenijskog problema plastičnog otpada - istakao je Ćulafić.
Kako je naveo, ohrabruje činjenica da crnogorski građani postaju sve osvješćeniji.
- Danas na ulicama sve češće vidimo ceger kao zamjenu za plastičnu kesu, posebno među mladima, koji su nosioci promjena, ali i naši najglasniji kritičari i najodgovorniji korisnici. To je jasan signal da se kultura potrošnje mijenja na bolje i da zajedno gradimo održiviju Crnu Goru - zaključio je Ćulafić.

Prodavci plastičnih kesa plaćaće naknadu od pet centi po komadu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu novembarskih naknada za učenike u dualnom obrazovanju.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju za novembar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 58.548,88 eura. 
- Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

Za učenike u dualnom obrazovanju 58,5 hiljada eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju, za oktobar 2025. godine, saopšteno je iz tog resora.
Za isplatu naknada za učenike prvog i drugog razreda u dualnom obrazovanju, za oktobar školske 2025/2026. godine obezbijeđeno je 51.403,43 eura.
Iznos naknade za učenike prvog razreda je 87,60 eura mjesečno, dok za učenike drugog razreda ona iznosi 131,40 eura mjesečno.
Sredstva za naknade za prvu i drugu godinu obrazovanja obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok za treću godinu, nadoknade obezbjeđuje poslodavac.

1250x600

1084x550

Više od 50.000 eura za učenike u dualnom obrazovanju

Na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži povećanje obeštećenja majkama sa troje i više djece.&nbsp;
Cilj inicijative, pod nazivom „Povećanje obeštećenja majkama 3+“, je da se ukaže na višegodišnji problem neusklađivanja naknada sa inflacijom i rastom troškova života.
Kako se navodi u tekstu peticije, iznosi koje majke trenutno primaju 192 eura za one koje su korisnice Biroa rada i 336 eura za majke koje su bile u radnom odnosu, ostali su isti još od usvajanja zakona, iako su cijene osnovnih životnih namirnica i troškovi svakodnevnog života u međuvremenu značajno porasli.
Pokretači inicijative ističu da je inflacija u potpunosti obezvrijedila ta već skromna primanja, čime je materijalni položaj majki doveden u izuzetno težak položaj.&nbsp;
- Njihova egzistencija dovedena je u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje je degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvi majkama sa troje i više djece - poručeno je u peticiji.
Peticija se može potpisati <a href="https://epeticije.skupstina.me/petition/80-povecanje-obestecenja-majkama-3">OVDJE</a>.

Pokrenuta peticija za povećanje naknada majkama sa troje i više djece

Predstavnici lokalne vlasti u Nikšiću i tadašnji ministar energetike i rudarstva Saša Mujović najavili su prošle godine da će Opština Nikšić početi da prima godišnju naknadu u iznosu od oko 600.000 eura (kasnije se pominjala i cifra od 800.000) za potopljeno zemljište pod vodama Bilećkog jezera.&nbsp; Dogovor je, kako su tada saopštili, postignut sa vlastima Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini. Obećanje, koje je predstavljeno kao istorijski pomak u rješavanju višedecenijskog problema, do danas nije ispunjeno, a prema riječima opozicionih predstavnika, riječ je o još jednoj u nizu obmana aktuelne vlasti. Nosilac liste DPS-a na aprilskim izborima u Nikšiću, Boris Muratović, za Portal ETV navodi da je ovo jedan od brojnih primjera neispunjenih obećanja i manipulacija vlasti, kako lokalne u Nikšiću, tako i državne.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328160312_9ead6b44c08f5611fbf65413d2a131e26d81884f66d11d0e6b5069b7176c2795" data-rendition-name="original" width="1090" height="596" loading="lazy" alt="Boris Muratović"> <figcaption>Boris Muratović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  – Navodni dogovor sa vlastima Republike Srpske da će Opština Nikšić dobijati oko 600.000 eura godišnje kao naknadu za potopljeno zemljište u Bilećkom jezeru najavljen je kao veliki uspjeh, a u stvarnosti – od tog novca nema ni traga. Obećano je da će sredstva biti uplaćena već 1. januara 2025. godine, a do danas nije realizovan ni jedan cent – navodi on. <h2>Politički trik</h2> Prema njegovim riječima, nakon sastanka u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) u Trebinju u maju 2024. godine, tadašnji ministar Mujović, sada gradonačelnik Podgorice, tvrdio je da je postignut dogovor o uspostavljanju isplate naknade za korišćenje zemljišta. Međutim, kako kaže Muratović, to obećanje je vrlo brzo demantovao sam Mujović, ponašajući se, kako navodi, identično kao u mnogim prethodnim slučajevima. – Kako rekao – tako i porekao. Kao i mnoga druga obećanja, i ovo je ostalo mrtvo slovo na papiru. Sve ukazuje na to da je riječ o običnom političkom triku, jer dogovor nije realizovan zbog neusaglašenosti zakonodavstava Crne Gore i Bosne i Hercegovine, što je vlast morala znati unaprijed – navodi on. <h2>Predizborna prevara</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032908038_919d95e8c4267661626204ef4e86e96ba26c14c3776e9b651dd4a40cc050a62b" data-rendition-name="original" width="1071" height="592" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> <figcaption>Nikola Zirojević(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević ide korak dalje, ističući da je upravo to pitanje bilo jedan od razloga zbog kojih je Mujović morao napustiti poziciju ministra energetike. – Pitanje naknade za Bilećko jezero samo je jedan od razloga zašto je Mujović, taj ‘stručnjak’ iz oblasti energetike, morao glavom bez obzira napustiti funkciju. Iako je obećao da će budžet Opštine Nikšić biti uvećan za 600.000 eura još prošle godine – do danas nije realizovano apsolutno ništa – poručuje poslanik SD-a. Zirojević dodaje da je svima koji ozbiljno sagledavaju situaciju jasno da je riječ o još jednoj klasičnoj predizbornoj prevari. – Baš kao i sa Šamizovim navodnim investicijama u Željezaru – i ovdje nema ama baš ništa. Od saradnje sa entitetom RS, izgleda, uspijeva samo tradicionalni biznis sa cigarama – poručuje Zirojević u izjavi za Portal ETV. <h2>Gubici od nekoliko stotina miliona eura, možda i više</h2> Predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić, govoreći o ovom problemu za Portal ETV, upozorava da šteta za Crnu Goru i Opštinu Nikšić nije samo politička, već i ogromna ekonomska. Prema njegovim riječima, Crna Gora nikada nije naplatila korišćenje voda Bilećkog jezera, iako se jedna petina jezera i čak 40 odsto sliva nalazi na crnogorskoj teritoriji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250110090136_7754ae8cf8230e1faad7e7efb057b8187df8c1bdc5c26d312a2e8bdcff4e982e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mirko Stanić čita zaključke lokalnog parlamenta"> </figure>  – Javna energetska firma Republike Srpske ostvaruje značajnu dobit zahvaljujući crnogorskim resursima, a Crna Gora od toga ne vidi ništa. Gubici se procjenjuju na nekoliko stotina miliona, ako ne i milijardu eura – navodi Stanić. Prema studiji „Iskorišćenje hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera u dijelu koji pripada Crnoj Gori“, koju je 2008. godine izradio Energoprojekt Beograd, doprinos Crne Gore u proizvodnji hidroelektrana Trebinje 1 i 2 te HE Dubrovnik 1 iznosi između 224 i 355,18 GWh godišnje. U periodu od 1968. do 2022. godine, to je ukupno između 12.096 i 19.179 GWh – ogroman energetski potencijal koji se koristi besplatno. <h2>Resursi se prodaju za političke poene</h2> Stanić posebno ističe zabrinutost zbog političke sprege između crnogorskih vlasti i vlasti Republike Srpske. – Zabrinjava što se šteta po ekonomske interese Nikšića i Crne Gore kompenzuje političkim uslugama. Sumnjiva povezanost tadašnjeg ministra Mujovića, predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i rukovodstva EPCG sa predstavnicima EPRS-a i opština Bileća i Trebinje – koji su čak prisustvovali Kovačevićevoj predizbornoj kampanji – govori da se resursi naše države prodaju za političke poene – upozorava Stanić. <h2>Dogovor „postignut“ u maju 2024.</h2> Na sastanku u sjedištu Elektroprivrede Republike Srpske u Trebinju, u maju prošle godine, sve je bilo načelno dogovoreno. – Direktan benefit ovog sastanka je da smo se dogovorili da se vrati plaćanje naknade za potopljeno zemljište, odnosno da će Opština Nikšić dobijati i nastaviti da ubira taksu po tom osnovu, koja na godišnjem nivou iznosi oko 600.000 eura – izjavio je tada bivši ministar energetike Saša Mujović. Na sastanku ministara energetike i rudarstva Crne Gore i Republike Srpske, Saše Mujovića i Petra Đokića, kao i predstavnika dvije elektroprivrede, dogovoreno je da će se od 2024. godine isplaćivati naknada Opštini Nikšić za Bilećko jezero, u iznosu od oko 600.000 eura. Međutim, naknadu za potopljeno zemljište Opština Nikšić i dalje čeka. – Zbog neusklađenosti zakonodavstava dvije države – Crne Gore i Bosne i Hercegovine – do ovog trenutka Opština Nikšić nije dobila sredstva predviđena dogovorom iz prethodne godine – kazao je početkom ove godine šef kabineta predsjednika Opštine Nikšić, Marko Perućica. Dok politički akteri prebacuju odgovornost i nastavljaju sa davanjem nerealnih obećanja, građani Nikšića i Crne Gore ostaju bez naknade za svoje prirodne resurse, a šteta nastavlja da raste – ekonomski, institucionalno i politički.

Miraš Dušević

Godinu kasnije: Nikšić bez centa od naknade za Bilećko jezero

Proslavljeni crnogorski džudista Srđan Mrvaljević kazao je da je šokiran nacrtom izmjena Zakona o sportu, kojim se predlaže da se vrhunskim sportistima ukine pravo na doživotnu mjesečnu naknadu ukoliko imaju druga primanja. Poručuje da sportisti neće dozvoliti ponižavanje, te da će adekvatno odgovoruti ukoliko Vlada ne povuče ovaj prijedlog.
- Šokiran sam da je neko mogao uopšte da predloži ovakvo zakonsko rješenje. Doživotne sportske nagrade za vrhunske sportiste predstavljaju odavanje priznanja države svojim sportistima. To nije socijalna pomoć, a čini mi se da neko ovdje to svrstava u tu kategoriju. Sportisti nijesu socijalni slučajevi i nije nikakav problem ako misle da naknade treba da ukinu. Ali na ovakav vid poniženja &nbsp;sigurno nećemo pristati. Ne možete onoga ko je čitav život radio, znojio se i krvario za ovu državu, postigao sportske rezultate i zaslužio stečeno pravo, uslovljavati da zabranom drugih primanja. Kakvu onda poruku šaljemo? Da sportisti sa 35 godina ne treba više ni sa čim u životu da se bave, da nijedan vrhunski sportista sjutra ne može da bude trener, selektor, da nastavi da razvija sport bilo kroz sudijsku, kroz međunarodne organizacije - kazao je Mrvaljević za Televiziju E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn2jO_9J1J6Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Želi da vjeruje da je ovo, kako ga je nazvao, katastrofalno i nebulozno rješenje rezultat neznanja, a ne namjera jer, ističe, ono nije zakonski, a pogotovo ne moralno održivo.&nbsp;
- Ali, ukoliko se sjutra na javnoj raspravi prijedlog ne povuče, već se stavi u razmatranje - biću siguran da je ovo veoma loša namjera prema sportistima i gospoda iz Ministarstva sporta moraju da znaju da će dobiti adekvatan odgovor od svih sportista - naglasio je Mrvaljević.
On, sa druge strane, naglašava da crnogorski sport ima brojne probleme koje treba da rješava rušenjem raznih zakonskih barijera. Nužno je, ističe on, unapređivati sport, razvijati infrastrukturu i motivisati ljude da ostaju u ovoj oblasti.
- Kako mislite da razvijate sport, ako najbolje sportiste sa 35 godine istjerate? Time u potpunosti osakaćujete crnogorski sport. Ovo mi djeluje kao da neko kreće na trku od 200 metara i puca sam sebi u nogu. Da li je interes države da najbolji sportisti ostanu i da razvijaju sport ili da ih otjera i potpuno ga uništi? U svim normalnim državama vlade se trude da najbolje sportiste na raznorazne načine stimulišu da ostanu u svojim zemljama i razvijaju sport, a ovakvim rješenjima vlada pokušava da otjera sportiste ili da postanu pasivni - zaključio je Mrvaljević.
T.K.

Mrvaljević: Sportisti neće dozvoliti ponižavanje, Vlada da povuče katastrofalne izmjene Zakona o sportu

Advokat Nikola Martinović nako ročišta za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice ASK-a Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović kazao je novinarima da se radi o politički motivisano postupku i da su osporili sve navode iz optužnog akta. Sudu su predali i dokument kako je predsjednik Tužilačkog savjeta sebi i članovima dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo. - Izjašnjenje Jelene Perović i moje kao njenog branioca bilo je detaljno po svim tačkama optužnice i mi smo osporili sve navode iz tog akta. Ono što je tužiteljka navela ne stoji i postoje pravosnažne odluke parničnih sudova. Mi smo dali jedan vrlo interesantna dokument. Tužilaštvo tereti Perović da je nezakonito sebi i članovima Savjeta ASK-a dodjeljivala naknade koje ih sleduju po zakonu. Mi smo danas pokazali dokument u kojem predsjednik Tužilačkog savjeta sam sebi i članovima dodjeljuje te naknade - kazao je Martinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410110440_5be9c28577f4f77d37e45748dd0b7917a7150e6227dfb87ca87369d1abf36ff4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410110440_5be9c28577f4f77d37e45748dd0b7917a7150e6227dfb87ca87369d1abf36ff4" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="odluka"></figure>  Prema njegovim riječima, Tužilački savjet je u istoj poziciji kao i Savjet ASK-a i Sudski savjet. On je naglasio da ta tri savjeta na identičan način postupaju. - Mi smo danas pokazali sudiji nešto što je neobično da Tužilaštvo postupa na identičan način na koji je postupala i Jelena Perović ali da nju za to optužuju a za sebe koriste novac koji im država opredjeljuje za te naknade. Šteta što novinari nijesu bili u sudnici da čuju i što je saopštila Jelena Perović o jednom putovanju za koje Tužilaštvo tvrdi da je bilo privatno a to putovanje nije bilo privatno. Radi se o putovanju u Ljubljanu. Na tom putovanju je bila i njena kćerka ali o svom trošku a Jelena je putovala zbog sastanka sa predstavnicima Agencije Evropske komisije za borbu protiv korupcije Agencije Olaf gdje je dobila podatke sa Skaj aplikacija i iz drugih obavještajnih izvora o vezama i ona je saopštila to pred sudom. Ona je dobila podatke o koruptivnim vezama određenih političara u Crnoj Gori koji su danas na vlasti i nosilaca pravosudni funkcija. Biće vrlo interesantno da čujemo izjašnjenje suda o tim detaljima koje je Perović iznijela - naglasio je Martinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410110440_19a5e71df452759917252ea7dcd7dc1863ad449b3411c93c1aa96fe6a74be111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250410110440_19a5e71df452759917252ea7dcd7dc1863ad449b3411c93c1aa96fe6a74be111" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="naknade"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410110440_d21e0dcfd8a77eb1aec219fdd20e5a82ffd013d65c01aaf6eeb1389274927940.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250410110440_d21e0dcfd8a77eb1aec219fdd20e5a82ffd013d65c01aaf6eeb1389274927940" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="naknade"></figure>  Istakao je da je istraga politički usmjerena, hapšenja Perović je najavljeno prije nego što se desilo- to je najavio Aleksa Bečić tri sata prije nego se desilo. Martinović je ukazao i da su novinari i javnost bili spriječeni danas da čuju ono što Perović govori. Advokat je kazao i da je predočio sutkinji Nadi Rabrenović da se radi o političkom progonu Jelene Perović. Martinović je naveo da je želio da mediji prisustvuju i da je to bio i interes Jelene Perović i da javnost čuje sve ali i o pozadini optužnice i onima koji su je kreirali. - Zašto je sudija spriječila da ne samo novinari nego i javnost bude isključena ne znam jer u sudnici su bile samo optuženi, advokati i tužilac. Mi to nijesmo tražili naprotiv želja odbrane je bila da javnost bude prisutna i što bolje čuje i optužnicu i razloge koji stoje kao motiv koji je politički - kazao je Martinović. On je na pitanja novinara rekao i da je Nina Paović negirala sve ono što joj se stavlja na teret. Prema mišljenju Martinovića, Paović je koleteralna šteta Jelene Perović. - Svrha ovog postupka bila je uklanjanje Jelene Perović kao žene koja je hrabra i koja je predano do kraja radila svoj posao - istakao je Martinović. On je na pitanje novinara o sastanku kojem je Perović prisustvovala u Ljubljani i kazao da vjerovatno i sadašnji direktor zna o tom sastanku i što je bilo u prethodnom mandatu. - Na tom sastanku je saopšteno o koruptivnim vezama vrha crnogorske vlasti i nosilaca pravosudnih funkcija - kazao je Martinović. On je rekao da će Perović saopštiti detalje - imena na glavnom pretresu.

Marija Žižić

Martinović: Politički motivisan proces, predali smo dokument kako je predsjednik Tužilačkog savjeta sebi i članovima dijelio naknade

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša dnevna temperatura iznosiće 19 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, po kotlinama i duž riječnih tokova, u jutarnjim satima mjestimično magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana.
Vjetar će biti najčešće slab do umjeren i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do deset, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

"Nekada smo imali seobe naroda, a sada imamo seobe birača iz jedne zemlje u drugu."
Na taj način bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (BiH) Vehid Šehić za Radio Slobodna Evropa opisuje situaciju u kojoj stanovnici regiona učestvuju na izborima u više zemalja - nezakonito.
Situacija se prije svega odnosi na stanovnike BiH, Srbije i Crne Gore.
Opoziciona Demokratska partija socijalista Crne Gore smatra da se toj "seobi birača" može stati na put uz pomoć Evropske unije, gdje bi evropski i regionalni stručnjaci uparivali biračke spiskove tri zemlje.
Proces bi, prema inicijativi koju pripremaju, vodio Brisel.
- Da konačno dobijemo jednu kvalitetnu kliničku sliku... i odstranimo ove izborne turiste - kazao je u crnogorskom parlamentu poslanik DPS-a Andrija Nikolić.
Pravo glasa na posljednjim parlamentarnim izborima u ovim zemljama imalo je malo više od 10 miliona ljudi, od čega u Crnoj Gori najmanje - oko 540.000.
Procjene nevladinih organizacija specijalizovanih za izbore govore da u ovim zemljama živi desetine hiljada ljudi s dvojnim prebivalištem i biračkim pravom.
Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upit oko inicijative DPS-a.
Iz Misije OEBS-a u Crnoj Gori su saopštili da pozdravljaju "inicijative usmjerene ka osiguravanju tačnosti i integriteta podataka o biračima, jer su to ključni koraci u očuvanju povjerenja u izborni proces".
A iz njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su za RSE kazali da stoje na raspolaganju za pružanje podrške svim članicama OEBS-a u ispunjavanju preporuka koji se odnose na izbore.
No, ukazuju da bi taj zahtjev morao stići od zvanične Podgorice.
- ODIHR takvu podršku pruža nakon formalnog zahtjeva vlasti - navedeno je u odgovoru.
Do danas, ODIHR je primio zvaničan zahtjev od Ministarstva unutrašnjih poslova za predstavljanje dobrih praksi pri kontroli biračkih spiskova.
<h2>Na trafostanicu registrovane desetine birača</h2>
Inicijativa DPS-a naslanja se na onu grupe crnogorskih i srpskih nevladnih organizacija specijalizovanih za izborna prava i nadgledanje izbora.
Naime, CeMI, CRTA i CeSID su od ranije inicirali da se kroz Berlinski proces otvori pitanje "duplih birača", razmjenom podataka o prebivalištima i državljanstvima građana.
- Fenomen organizovanog dovođenja birača autobusima nazivamo - "busing"... Ako birač ima duplo prebivalište i po tom osnovu glasa u dvije zemlje, to su takozvani fantomi, koji nezakonito glasaju. I jedan dio tih ljudi, ne svi, organizovan je od strane vladajućih partija - pojasnio je ranije za RSE direktor CeMI Zlatko Vujović.
On je ocijenio da se tako mijenja izborna matematika i obesmišljava izborni proces.
Naime, domaći i međunarodni posmatrači su i tokom posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. konstatovali organizovano dovođenje glasača iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska u Beograd.
Iz CeMI ističu da za razmjenu podataka među zemljama regiona nije bilo volje.
S tim je saglasan i Vehid Šahić, bivši član Centralne izborne kosmiije BiH.
- To se posebno odnosi na Srbiju, gdje na trafostanici imate prijavljeno 30, 40 ljudi kao glasača... Zbog toga su i izbori izgubili na značaju - kazao je Šahić.
Tako je Evropska komisija u prošlomjesečnom izvještaju za Srbiju konstatovala da još nisu implementirane prioritetne preporuke ODIHR-a, koje se tiču i biračkih spiskova i transparentnosti podataka o biračima.
<h2>Nisu ispunjene sve preporuke ODHIR-a</h2>
Evropska komisija se u prošlomjesečnom izvještaju osvrnula na oblast izbornog zakonodavstva i u Crnoj Gori.
U dokumentu piše da je reformisan dio izbornog zakonodavstva, ali da je potrebno dalje usklađivanje sa preporukama ODIHR-a.
Iz kancelarije ODIHR-a su za RSE kazali da su izdali 17 preporuka u vezi sa biračkim spiskom i da su neke do njih potpuno implementirane.
- Glavne preostale preporuke uključuju reviziju ustavne odredbe o dvogodišnjem stalnom boravištu kao uslovu za biračko pravo na nacionalnim izborima, te uvođenje jasnih zakonskih kriterijuma o tome kako građani stiču i gube stalno prebivalište - kazali su.
Iz ODIHR-a su preporučili sprovođenje sveobuhvatne revizije registra birača uz široki nadzor svih aktera.
Skupština je u julu izglasala izmjene dva izborna zakona - o finansiranju partija i izbornih kampanja, i o održavanju lokalnih izbora u jednom danu.
Iz Skupštine nisu odgovorili na upit RSE šta su preduzeli u cilju ispunjavanja preporuka koje se odnose na birački spisak.
U Crnoj Gori biračko pravo ima čak 85 odsto stanovništva, dok je taj procenat u EU 70 odsto.
Tako je na posljednjim izborima 2023. bilo 53.000 birača više nego punoljetnih građana na popisu iz iste godine.
Pravo glasa ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina.
<h2>"Onemogućiti zloupotrebu države"</h2>
- Možda mi imamo najuredniji birački spisak od ove tri tržave - ističe Vehid Šehić, koji je bio član Centralne izborne komisije BiH.
U posljednjem izvještaju Evropske komisije za tu državu eksplicitno se ne pominje birački spisak kao u slučaju Srbije i Crne Gore.
Pominje se samo u kontekstu spornih zakona entiteta Republika Srpska koje je poništio Ustavni sud BiH.
No te prepouke nisu implementirane.
- Zato što živimo u državama gdje ne postoji politička odgovornost i obaveza prema određenim institucijama iz EU, kojima mi tobože težimo da postanemo članice - kaže Šehić.
On podražava inicijative koje bi dovele do tačnih biračkih spiskova.
- Pristalica sam toga da dođemo do nekih pokazatelja koliko se to građana seli iz jedne države u drugu kad su izbori, a onda tražiti rješenja i onemogućiti zloupotrebu od strane i državnih institucija koje to omogućavaju &nbsp;poručuje Šahić.
Sve zemlje Zapadnog Balkana - izuzev Kosova - imaju status kandidata za članstvo u EU.
Crna Gora se trenutno smatra liderom u procesu integracija. Cilj Vlade je da do kraja sljedeće godine zatvori sva poglavlja i 2028. postane članica.
Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, a zatvorila dva.
BiH je 2022. dobila status kandidata.

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

Dječji hor Zvjezdice ove godine obilježava veliki jubilej – 40 godina postojanja. Četiri decenije pjesme, stvaralaštva i odrastanja generacija djece, ostavile su dubok trag u kulturnom životu Podgorice i cijele Crne Gore. Zato su gosti emisije Jutro s Majom Marko Klepić, osnivač, kompozitor i dirigent, Ana Klepić, dirigentica i kompozitorka, Ivona Klepić muzička pedagoškinja i Lidija Karadaglić, novinarka.
Crnogorska muzičarka Andrea Demirović koja je 2009. godine predstavljala našu zemlju na Pjesmi Evrovizije, jedna je od učesnica ovogodišnjeg Montesonga.
Gosti/panelisti su muzičari Bojan Delić i Ivan Ivanović i Mihailo Šaranović iz benda Bubnjivi&amp;psi koji će i prezentovati novu pjesmu i spot “Previše”.
Budite uz Televiziju E od devet sati!

Jutro s Majom: O velikom jubileju Dječjeg hora Zvjezdice, Montesongu...

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: naknade

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

Odbornici sami sebi uvećavaju naknade sa 250 na 400 eura

MPNI: Obezbijeđena sredstva za isplatu naknada za učenike u dualnom obrazovanju

Prodavci plastičnih kesa plaćaće naknadu od pet centi po komadu

Za učenike u dualnom obrazovanju 58,5 hiljada eura

Više od 50.000 eura za učenike u dualnom obrazovanju

Pokrenuta peticija za povećanje naknada majkama sa troje i više djece

Godinu kasnije: Nikšić bez centa od naknade za Bilećko jezero

Mrvaljević: Sportisti neće dozvoliti ponižavanje, Vlada da povuče katastrofalne izmjene Zakona o sportu

Martinović: Politički motivisan proces, predali smo dokument kako je predsjednik Tužilačkog savjeta sebi i članovima dijelio naknade

Sjutra pretežno sunčano, do 19 stepeni

Majke sa troje i više djece najavile protest ispred Skupštine: "Hitno odmrzavanje - čekanju je kraj"

Inicijativa iz Crne Gore da Brisel stane na kraj "seobama birača" u regionu

Jutro s Majom: O velikom jubileju Dječjeg hora Zvjezdice, Montesongu...

PRATITE TVe UŽIVO