Pripadnici Vojske Crne Gore dnevno će za učešće u NATO i EU misijama primati 115 eura, dok će oni u UN misijama primati između 70 i 115 eura, zavisno od dužnosti koju obavljaju.
To je navedeno u Odluci o utvrđivanju visine novčane naknade pripadniku/ci Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u međunarodnim snagama u okviru misija, operacija i drugih aktivnosti Sjevernoatlantskog saveza, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Visina novčane naknade pripadniku Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u međunarodnim snagama, trenutno je propisana posebnim odlukama za svaku misiju pojedinačno.
Kako je pojašnjeno iz Vlade, ovakav pristup nije u cjelosti uzimao u obzir sličnost dužnosti i uslova pod kojim se te dužnosti vrše u misijama, što je dovelo do nepotrebno velikog broja propisa koji uređuju istu oblast. 
Takođe, kako kažu, bilo je neophodno unificirati visinu novčane naknade, uzimajući u obzir sličnost dužnosti i uslova pod kojim se one vrše.
- Uzimajući u obzir navedeno, činjenicu da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećanja troškova života u državama gdje se pripadnici Vojske upućuju u sastav međunarodnih snaga, kao i bezbjednosne i geografske uslove u kojima se sprovode ove aktivnosti, predloženo je da novčana naknada za učešće u NATO i EU misijama bude neto 115 eura dnevno, a u UN misijama neto 70 eura dnevno za dužnost vojnog posmatrača, odnosno neto 115 eura dnevno za dužnost štabnog oficira/podoficira - ističe se u saopštenju Vlade.
Sredstva za sprovođenje ove odluke planirana su budžetom za 2025. godinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pripadnicima Vojske dnevno 115 eura za NATO i EU misije

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša je na mreži X istakao da su u Hrvatskoj na javnoj raspravi izmjene zakona prema kojima kreditna institucija ne smije potrošaču kojem vodi osnovni račun naplatiti naknadu.
To se odnosi na naknadu za uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja osnovnog računa, za uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, za uslugu koja omogućuje polaganje novčanih sredstava na osnovni račun, izuzev obrade kovanog novca, za priliv nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, za uslugu izdavanja i korištenja debitne kartice, za uslugu izvršenja plaćanja debitnom karticom.
Takođe, Mugoša navodi da je predloženo i da je kreditna institucija dužna potrošaču omogućiti da bez naknade pet puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje.
Mugoša je naveo da su u pitanju dobre ideje o kojima treba povesti ozbiljnu diskusiju.
On je na kraju podsjetio da je njegovu inicjativu prošle godine održano skupštinsko saslušanje bankarskog sektora na temu visine kamata i naknada.

1084x550

Mugoša: U Hrvatskoj Vlada predlaže da računi na koje građani primaju platu ili penziju budu oslobodjeni plaćanja bilo kakvih naknada

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“ - rušenje Ustava Crne Gore vrijedi 60 odsto zarade - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Branislav Nenezić nakon što je Administrativni odbor danas potvrdio odluku Vlade Crne Gore o isplati specijanog dodatka za sudije i predsjednika Ustavnog suda u iznosu od 60 odsto osnovne zarade.
On je aludirao na neustavnu smjenu doskorašnje sutkinje Dragane Đuranović koja je razriješena na sjednici Ustavnog odbora - pošto im je za to dopis <a href="https://etv.me/politika/skandalozno-dokumenta-otkrivaju-laznu-objavu-snezane-armenko">poslala</a> predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.&nbsp;
Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.&nbsp;
Nenezić ističe i da ne čudi ni ažurnost predsjednice Odbora Jelene Nedović da se u dva dana zakaže sjednica.
- Jer ne smije ljutiti vođu parlamentarne većine Andriju Mandiću, dok sjednica o skidanju imuniteta Marku Kovačeviću već četiri mjeseca nije ni sazvana - ukazao je Nenezić.
Parlamentarna opozicija je blokirala, odnosno nije dozvoljavala rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi neustavna odluka kojom je smijenjena Đuranović, a Mandić im je 3. januara izrekao mjeru kojom ih je udaljio sa narednih 15 zasijedanja.

Specijalni dodatak za „specijalni zadatak“: Rušenje Ustava vrijedi 60 odsto zarade

Skoro 60 saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta uputilo je otvoreno pismo članovima Vlade i nadležnih institucija tražeći da im se isplate zagarantovane naknade, te da Univerzitet Crne Gore "poštuje ugovorne obaveze potpisane u skladu sa zakonima".
Kako navode u pismu, koje je upućeno premijeru Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću, ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić Stojanović, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu, direktoru Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Goranu Daniloviću, predsjedniku Nacionalnog savjeta za obrazovanje Saši Raičeviću, predsjedniku Savjeta za visoko obrazovanje Srđanu Stankoviću, predsjedniku Odbora za medicinu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Goranu Nikoliću, glavnoj prosvjetnoj inspektorki, Luciji Adžić, predsjednici Ljekarske komore Crne Gore Žanki Cerović, predsjedniku Stomatološke komore Crne Gore Vladimiru Jovetiću, predsjednici Farmaceutske komore Crne Gore Milanki Žugić i predsjedniku Komore fizioterapeuta Crne Gore Krstu Kovačeviću, obaviješteni su od Univerziteta Crne Gore da da im se naknade više neće isplaćivati za pet mjeseci u semestru.
- Obraćamo Vam se povodom problema sa kojim se susrećemo kao saradnici u nastavi i stručni saradnici angažovani u studijskoj 2024/25. godini na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Kao i prethodnih godina, Medicinski fakultet je početkom septembra 2024. godine raspisao Konkurs za izbor saradnika u nastavi i stručnih saradnika kojim je, između ostalog, definisano da će se sa izabranim saradnicima zaključiti ugovor na određeno vrijeme za studijsku 2024/2025. godinu - honorarni angažman. Po isteku vremena predviđenom za prijavljivanje na Konkurs uslijedila je uobičajena i pravnim propisima predviđena procedura (imenovanje komisija, izbor saradnika, odluka Vijeća Medicinskog fakulteta), a nakon čega smo i potpisali pomenute ugovore o honorarnom angažmanu. Ugovori, u bitnome, predviđaju da će se rad vrednovati po metodologiji propisanoj Kolektivnim ugovorom za Univerzitet Crne Gore - istaknuto je u pismu 58 saradnika u nastavi i stručnih saradnika.&nbsp;
Kolektivni ugovor u članu 25, kako su precizirali, predviđa da se naknada za održanu nastavu angažovanom osoblju koje nije u radnom odnosu na Univerzitetu isplaćuje pet mjeseci u semestru (dakle, 10 mjeseci godišnje).&nbsp;
- Nakon što smo započeli nastavu, sredinom oktobra 2024. godine sa Univerziteta Crne Gore smo obaviješteni da će se, zbog racionalizacije trošenja budžetskih sredstava Univerziteta Crne Gore, honorar isplaćivati za 3,5 mjeseca u semestru (odnosno sedam mjeseci godišnje). Iznenađeni takvom odlukom, nenajavljenom i neusaglašenom sa prethodno potpisanim ugovorima, odlučili smo da reagujemo na više nivoa - kazali su stručni saradnici i saradnici u nastavi.&nbsp;
Najprije su, kako navode, uputili dopis upravi Medicinskog fakulteta, tražeći objašnjenje i ukazujući na nesklad između važećih ugovornih obaveza i novonametnute odluke.&nbsp;
- Ukazali smo i na to da ovakvo postupanje urušava povjerenje u akademsku zajednicu i stvara pravnu nesigurnost za sve saradnike u nastavi i stručne saradnike. Kako nam je objašnjeno da odluku o ovome ne donosi uprava Medicinskog fakulteta, obratili smo se i upravi Univerziteta Crne Gore. Tom prilikom smo detaljno obrazložili obim naših aktivnosti, koje daleko prevazilaze samo izvođenje praktične nastave, uključujući konsultacije sa studentima, organizaciju predispitnih vježbi, pomoć profesorima u realizaciji kolokvijuma i ispita, kao i administrativne obaveze - rekli su u pismu.&nbsp;
Sve ove aktivnosti, kako su dodali, doprinose kvalitetu nastave i obrazovanju studenata, a istovremeno predstavljaju važan dio njihovog profesionalnog razvoja kao budućih nastavnika i istraživača.&nbsp;
- Posebno ističemo da smo, svjesni činjenice da je potrebno pristupiti rješavanju ovog problema zajedničkim dijalogom na relaciji saradnici - Medicinski fakultet - Univerzitet Crne Gore predložili da se trenutni model isplate zadrži za ovu akademsku godinu (jer je u skladu sa pravnim propisima i potpisanim ugovorima), dok bi se za narednu godinu formirala radna grupa koja bi izradila jasne kriterijume i rješenja koja su održiva na duže staze - objasnili su u pismu.&nbsp;
Uprkos njihovim argumentima i dobronamjernom pristupu naišli su, kako ističu, na negativan odgovor Univerziteta, "koji je odlučio da izdvajanje poveća za polovinu mjesečne naknade više po semestru u odnosu na prvobitnu odluku (četiri mjeseca u semestru)".
- Bez jasnog pravnog obrazloženja na kojem se sve njihove odluke temelje. Kao rezultat toga, saradnici u nastavi sada se nalaze u situaciji koja je finansijski problematična, ali prije svega demotivišuća, jer implicira umanjivanje značaja našeg rada i doprinosa akademskoj zajednici. Ovakav tretman saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta šalje lošu poruku ne samo nama, već i svim budućim generacijama koje razmatraju akademsku karijeru na Medicinskom fakultetu - ocijenili su u pismu.&nbsp;
Vjeruju da Univerzitet treba da bude primjer poštovanja ugovornih obaveza i podrške mladim stručnjacima koji ulažu svoje vrijeme, znanje i trud u razvoj budućih profesionalaca, upravo onih koji trenutno nedostaju crnogorskom zdravstvenom sistemu.&nbsp;
- Radi adekvatnog informisanja i sticanja uvida u to o kojim mjesečnim iznosima nadoknade se radi informišemo Vas da većina saradnika u nastavi na Medicinskom fakultetu prima mjesečnu nadoknadu koja jedva da prelazi polovinu minimalne zarade za visokoškolce u Crnoj Gori - naglasili su u pismu.&nbsp;
Zato pozivaju primaoce pisma svojim autoritetom da utiču na upravu Univerziteta Crne Gore da poštuje ugovorne obaveze potpisane u skladu sa zakonima Crne Gore, te da osiguraju da se saradnicima u nastavi i stručnim saradnicima Medicinskog fakulteta isplate zagarantovane naknade.
- Kao i da se kroz otvoreni dijalog iznađu trajna i pravedna rješenja za definisanje uslova angažmana u budućnosti, na dobrobit cjelokupne akademske zajednice, a prije svega studenata Medicinskog fakulteta kojima smo maksimalno posvećeni - poručili su u pismu.
U nastavku je spisak saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta koji su potpisali pismo, po abecednom redu prezimena, a istaknuto je da ovaj spisak nije konačan:
Abramović Marija, dr med.&nbsp;
Babić Blagoje, dr med.&nbsp;
Bakić Mirjana, dr sc. med.&nbsp;
Banjac Boban, dr med.&nbsp;
Bojović Marija, dr med.&nbsp;
Boljević Jelena, dr med.&nbsp;
Boljević Stanojević Gordana, dr sci. med. dr pharm.&nbsp;
Borozan Sanja, dr med.&nbsp;
Božović Aleksandra, dr med. spec.&nbsp;
Bubanja Jovan, dr med.&nbsp;
Ćaćić Božidar, dr med.&nbsp;
Dizdarević Sehija, dr pharm.&nbsp;
Dupanović Brankica, mr sci. med.&nbsp;
Đuričković Aleksa, dr stom.&nbsp;
Fatić Nikola, dr sci. med.&nbsp;
Hadžibeti Đulija, mr ph. spec.&nbsp;
Ivanović Radović Nelica, dr sci. med.&nbsp;
Jaćimović Marina, dr med.&nbsp;
Jakšić Marina, dr sci. med.&nbsp;
Jauković Valentina, dr pharm. spec.&nbsp;
Jovanović Jelena, dr med.&nbsp;
Jovićević Tamara, dr med.&nbsp;
Kaluđerović Ljiljana, mr zdravstvene njege&nbsp;
Knežević Danica, dr med.&nbsp;
Knežević Tara, dr med.&nbsp;
Kozica Dino, dr med.&nbsp;
Labudović Uroš, dr stom.&nbsp;
Lalatović Ninoslava, dr pharm.&nbsp;
Lukač Džana, spec. dr pharm.&nbsp;
Lukić Miloš, dr med.&nbsp;
Marojević Slobodanka, dr med.&nbsp;
Mimović Marijana, dr med. spec.&nbsp;
Muhović Damir, dr med.&nbsp;
Natalić Danko, prim. dr med.&nbsp;
Orović Popović Jadranka, dr pharm.&nbsp;
Popivoda Milan, dr med.&nbsp;
Popović Zorica, dr stom.&nbsp;
Pot Danilo, dr med.&nbsp;
Račić Bogdan, dr med.&nbsp;
Radivojević Ljudmila, dr pharm.&nbsp;
Radulović Milica, dr stom.&nbsp;
Radulović Ljiljana, dr med.&nbsp;
Raičević Maja, dr sci. med.&nbsp;
Rogač Željka, dr sci. med.&nbsp;
Roganović Milovan, dr med.&nbsp;
Šahmanović Amina, dr med.&nbsp;
Sošić Sandra, spec. prim. fiz.&nbsp;
Stamatović Miloš, dr med.&nbsp;
Stanković Maja, dr pharm. spec.&nbsp;
Stojanović Gordana, dr med.&nbsp;
Stojanović Vukašin, dr med.&nbsp;
Tapušković Tamara, dr med.&nbsp;
Vujović Balša, mr sci med.&nbsp;
Vukadinović Tijana, dr med.&nbsp;
Vukčević Gordana, prim. dr sci. med.&nbsp;
Vuković Marko, dr med.&nbsp;
Vuković Mladen, dr sci. stom

1250x600

Skoro 60 saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta traže da im se isplate zagarantovane naknade

Za članove beranskog Odbora povjerenika predložena je visina naknade u neto iznosu od 400 eura, na mjesečnom nivou.
Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano je da u slučaju raspuštanja Skupštine, funkciju Skupštine do konstituisanja nove Skupštine vrši odbor povjerenika, koji imenuje Vlada.
Odlukom o raspuštanju Skupštine Opštine Berane imenovan je Odbor povjerenika u Opštini Berane, koji ima sedam članova.
Imajući u vidu da rad Odbora, kao i nadoknade članovima za rad u Odboru ocijenjeno je opravdanim utvrditi visinu naknade za rad članovima odbora i način njene isplate.
Stoga je Ministarstvo javne uprave od Ministarstva finansija zatražilo izdavanje potvrde o obezbijeđenim finansijskim sredstvima za isplatu naknade članovima Odbora povjerenika u Opštini Berane u iznosu od ukupno 15.600 eura za pet mjeseci njihovog rada. 
Podsjetimo, Odbor povjerenika Opštine Berane usvojio je nedavno rebalans Budžeta opštine Berane za 2024. godinu.
Odbor povjerenika imenovan je 4. oktobra, nakon što je Vlada raspustila Skupštinu opštine (SO) Berane i funkciju lokalnog parlamenta vršiće do konstituisanja nove Skupštine.
Vanredni lokalni izbori u Beranama biće održani 8. decembra.
Ovaj odbor je takođe izabrao Boža Premovića za predsjednika opštine Berane. 
Premović će, kako je saopšteno, tu funkciju obavljati do izbora novog predsjednika Opštine, nakon konstituisanja novog saziva Skupštine.

Članovima beranskog Odbora povjerenika po 400 eura mjesečno

Italijanski pijanista, koji je prije nekoliko dana došao u Niš, odlučio je da nešto odsvira na klaviru za niške studente koji blokiraju mostove.
Pijanista od prije nekoliko dana boravi u Nišu, a prvo je zadivio ljude na centralnom trgu u ovom gradu.
On je Italijan koji je prije posete Srbiji išao u Tursku, gdje su, takođe, u toku protesti protiv vlasti.
 
On je na svojim društvenim mrežama najavio da će doći da posjeti ljude, a kazao je okupljenima da postave zahtjeve šta žele da im odsvira.
Jedna studentkinja mu je prišla i tražila da to bude „Imperijalni marš“ iz Ratova zvijezda.
Dok traju blokade u Nišu, dio studenata vozi bicikle do Strazbura kako bi evropskim institucijama skrenuli pažnju na dešavanja u Srbiji. 
&nbsp;

Niš: Italijanski pijanista svira za studente na blokadi

Uprava policije Crne Gore, na čelu sa v.d. direktorom Lazarom Šćepanovićem, bila je domaćin sastanka na visokom nivou održanom u Kotoru &nbsp;koji je uz pokroviteljstvo italijanske komponente projekta „Podrška EU za jačanje borbe protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu“ (EU4FAST-WB), okupio direktore policija Albanije, Kosova, Federacije Bosne i Hercegovine, pomoćnike direktora R. Srbije i Sjeverne Makedonije, kao i visoke predstavnike Interpol-a, Europol-a i Frontex-a, projekta EU4FAST, Delegacije Evropske unije u Podgorici i Ministarstva unutrašnjih poslova Italije.
- Tokom jednodnevne diskusije, koja je nastavak svečanog otvaranja novouspostavljene Međunarodne operativne sobe i zvanične primopredaje donacije projekta EU4FAST Upravi policije koja je upriličena 3. aprila u Podgorici, direktori policija bili su u prilici razmijene iskustva i najbolje prakse u borbi protiv teškog organizovanog kriminala sa posebnim fokusom na borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata, kao i na interoperabilnost nacionalnih baza podataka, te u tom domenu razmotre dalje korake u postizanju zajedničkih ciljeva- navode iz Uprave policije.
Iz Uprave policije poručuju da su direktori policija ponovili svoju opredijeljenost punoj posvećenosti jedinstvenom zajedničkom odgovoru u borbi protiv svih oblika transnacionalnog organizovanog kriminala u cilju osiguranja bezbjednosti građana i regiona, a na ovom putu podrška renomiranih međunarodnih partnera od izuzetne je važnosti.
- Predstavnici najviših međunarodnih policijskih organizacija – Interpola, Europola i Frontexa, kao i Delegacije Evropske Unije i projekta EU4FAST su tokom izlaganja istakli spremnost da daju punu podršku Crnoj Gori i ostalim zemljama Zapadnog Balkana na njihovom evropskom putu- navode iz Uprave policije.&nbsp;
Ističu da su podsjetili na nedavne uspješne međunarodne aktivnosti koje su imale značajne rezultate u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i, kako navode, prepoznale napore Uprave policije i preporučile Crnu Goru kao prvu zemlju na Zapadnom Baklanu u kojoj će biti uspostavljena Međunarodna operativna soba.
- Međunarodni partneri su ovom prilikom posebno naglasili da događaji koje je Uprava policije organizovala prethodna dva dana predstavljaju prekretnicu u ispunjenju obaveza iz integracionog procesa i ostvarivanje napretka u završnim mjerilima u Poglavlju 24 - pravda, sloboda i bezbjednost- zaključuju iz Uprave policije.&nbsp;

UP: Policije zemalja Zapadnog Balkana zajedno u borbi protiv transnacionalnog organizovanog kriminala

Američki državni sekretar Mark Rubio saopštio je da se ove sedmice sastao sa izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina i da ga je, kako je naveo, “poslao nazad u Moskvu sa porukom da Rusiji sat otkucava” povodom napretka u mirovnim pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, prenosi Al Jazeera Balkans.
- To vrijeme dolazi i prilično je kratko. SAD želi da vide konkretne korake i u jednom trenutku će biti jasno da li Rusija želi ili ne želi mir- rekao je Rubio novinarima na kraju dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu.
On je objasnio da „to nije prijetnja“ već način razmišljanja administracije Donalda Trampa.
Ukrajinski i evropski lideri su jasno stavili do znanja da vjeruju da Putin odugovlači, ubijeđen da je vrijeme na njegovoj strani, dok su Tramp i njegov izaslanik Stiv Vitkof, koji se sa Putinom dva puta sastao ove godine, insistirali da Putin zaista želi mirovni sporazum.
- Naravno, Rusija želi mir. Pod odgovarajućim uslovima. Pod uslovima Moskve- rekao je visoki zvaničnik NATO na marginama sastanaka u Briselu kojima je prisustvovao Rubio.
Rubio je dva puta putovao u Saudijsku Arabiju u posljednja dva mjeseca na razgovore sa najvišim ruskim i ukrajinskim zvaničnicima kako bi pokušao da pokrene pregovore o prekidu vatre i konačnom sporazumu o okončanju trogodišnjeg rata.
Putinov izaslanik koji je posjetio Vašington Kiril Dmitrijev rekao je za CNN u četvrtak da je nedavno dogovoreno primirje, zbog prekida udara na energetsku infrastrukturu u Ukrajini i Rusiji, znak uspjeha, nazivajući to “prvom deeskalacijom u tri godine”.
Visoki zvaničnik NATO-a rekao je za CNN da konkretni uslovi prekida vatre u energetskoj infrastrukturi još nijesu jasni i da Rusija i dalje koristi bespilotne letjelice kratkog dometa za napad.
Sigurnosne garancije
- I dalje postoje neslaganja između Ukrajine i Rusije o tome šta je tačno na listi zabranjenih energetskih ciljeva- naveo je neimenovani zvaničnik sjevernoatlantske alijanse. Prema njegovim riječima, u širem smislu, nema znakova da su se opšti ciljevi Rusije u Ukrajini promijenili, što je, kako je naveo, naglašeno i njihovim djelovanjem na bojnom polju i u pregovorima predvođenim SAD.
Kremlj će i dalje insistirati na tome da je Rusija spremna da razgovara, ali postoji razlika između razgovora i pregovora. I dalje sumnjamo da Putinov tim dolazi za sto sa dobrom namjerom, rekao je visoki zvaničnik NATO-a.
U Briselu su ministri vanjskih poslova održali sastanak vijeća NATO-Ukrajina, kako bi pojačali podršku članica Ukrajini, na kojem nije postignut napredak u pogledu obavezivanja SAD na dugoročne sigurnosne garancije za Ukrajinu, što je Trampova administracija do sada odbijala da učini, navodi američki tv kanal.

Rubio poručio: Rusiji sat otkucava, uskoro će biti jasno da li žele mir ili ne

Ilija Đuričanin preuzeo je dužnost komandanta Prvog pješadijskog bataljona Vojske Crne Gore od Vlada Bulajića, na ceremoniji u kasarni “Milovan Šaranović” u Danilovgradu. 
 
Ceremonijom je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, rukovodio načelnik Štaba Generalštaba, Mitar Klikovac. 
 
Klikovac je rekao da današnja primopredaja dužnosti nije samo formalnost, već simbol kontinuiteta, odgovornosti i razvoja. 
 
- Vojska Crne Gore je uvijek težila izvrsnosti, a upravo ljudi poput Bulajića i Đuričanina osiguravaju da taj standard ostane nepromijenjen- kazao je Klikovac. 
 
On je istakao da je Bulajić ostavio neizbrisiv trag u prvom pješadijskom bataljonu, zahvalio mu na profesionalnosti i predanosti jedinici i poželio mu uspjeh u daljoj karijeri koju nastavlja školovanjem u inostranstvu. 
 
Klikovac je rekao da je Đuričanin oficir koji je počeo svoj vojnički put u toj jedinici i da savršeno poznaje njene vrijednosti i izazove. 
 
- Vjerujem da će, kao i prethodni komandant, svojim znanjem i autoritetom nastaviti da unapređuje jedinicu i njene pripadnike- naveo je Klikovac. 
 
On je kazao da VCG ostaje posvećena unapređenju svojih kapaciteta kako bi štitila Crnu Goru, i da je siguran da će prvi pješadijski bataljon nastaviti da igra ključnu ulogu u crnogorskom odbrambenom sistemu. 
 
Pješadijski bataljon je najveća kopnena borbena jedinica VCG, čije snage su, kako su naveli iz Ministarstva, deklarisane i ocijenjene prema najvišim NATO standardima.

Vojska Crne Gore: Đuričanin novi komandant Prvog pješadijskog bataljona

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: naknada