Ministarstvo unutrašnjih poslova je, povodom obilježavanja 1. marta – Dana zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i Međunarodnog dana civilne zaštite, upriličilo svečanost u Podgorici na kojoj su dodijeljene nagrade i priznanja pripadnicima sistema zaštite i spašavanja koji su u prethodnoj godini dali poseban doprinos u ovoj oblasti.
Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Petar Koprivica istakao je da je Crna Gora posvećena izgradnji modernog i efikasnog sistema zaštite i spašavanja, u skladu sa najvišim evropskim standardima. Iskazao je zadovoljstvo što su sve obaveze iz Pregovaračkog poglavlja 27, za podoblast civilne zaštite, u potpunosti realizovane, a priznanje za napore stiglo je prošle godine i kroz organizaciju Evropskog foruma za smanjenje rizika od katastrofa za Evropu i Centralnu Aziju, koji je okupio blizu 700 predstavnika iz 55 država, a čiji je Crna Gora bila domaćin.&nbsp;
- Pored unapređenja zakonodavnog i strateškog okvira, Ministarstvo unutrašnjih poslova u kontinuitetu ulaže u specijalizovane obuke, vježbe, nabavku opreme i edukaciju građana, a iskazana solidarnost sa susjednim državama u kriznim situacijama, dodatno potvrđuje spremnost da se odgovori i najsloženijim izazovima. Svi pripadnici sistema zaštite i spašavanja, svojom odgovornošću, požrtvovanošću i hrabrošću čine Crnu Goru otpornijom na katastrofe, a građanima ulivaju povjerenje i sigurnost. Nastavljamo sa daljim jačanjem ovog vitalnog sektora, svjesni njegove ključne uloge u zaštiti građana i njihove imovine - poručio je Koprivica.
Generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović se osvrnuo na rezultate postignute u prethodnoj godini, i naglasio da su mnogi izazovi uspješno riješeni zahvaljujući kvalitetnoj i konstruktivnoj saradnji svih subjekata u sistemu.&nbsp;
- Ponosni smo i na činjenicu da smo zahvaljujući realizaciji brojnih programa i projekata postali respektabilan i pouzdan partner, i da su naše znanje i kreativnost prepoznati sa najvažnijih međunarodnih adresa nadležnih za oblast zaštite i spašavanja - kazao je Bešović.
Plaketa zaštite i spašavanja ove godine dodijeljena je Darku Vidakoviću, penzionisanom pripadniku Službe zaštite i spašavanja Opštine Bar.&nbsp;
Ilija Radoman vođa smjene, vatrogasac-spasilac u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice dobio je značku zaštite i spašavanja, a ista je uručena i Milosavu Koraću, komandiru Službe zaštite i spašavanja Opštine Berane i Ratku Pejoviću, komandiru Odjeljenja za preventivu, održavanje i logistiku u Službi zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja.&nbsp;
Zahvalnica je dodijeljena: Službi zaštite i spašavanja Opštine Petnjica, Žarku Lukšiću, načelniku traganja i spašavanja u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, Željku Miniću, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Kolašin, Predragu Vilovu, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi, Nikoli Kneževiću, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje, Petru Mudreši, vođi smjene, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje, Slavku Rackoviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Rašku Spaiću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Srećku Radičeviću, vatrogascu-spasiocu i vozaču u Službi zaštite i spašavanja Opštine Berane, Nikoli Baboviću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Opštine Berane i posthumno Rajku Filipoviću, samostalnom referentu u Direktoratu za zaštitu i spašavanje, Direkcija – Operativno komunikacioni centar 112.&nbsp;
Novčana nagrada dodijeljena je: Dragoslavu Steševiću, vatrogascu-spasiocu u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorice, Ljubu Gvozdenoviću, vođi odjeljenja Petrovac u Službi zaštite i spašavanja Opštine Budva, Vladimiru Radoviću, savjetniku za preventivne i pravne poslove u Službi zaštite i spašavanja Bijelo Polje, Darku Veličkoviću, vođi smjene Operativne grupe u Službi zaštite i spašavanja Bijelo Polje i Milošu Matoviću, vođi odjeljenja Službe zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uručene nagrade i priznanja za poseban doprinos u oblasti zaštite i spašavanja

Ministarka, prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović uručila je danas nagrade za naučna dostignuća u prošloj godini. 
 
Nagrade za najuspješnije naučnice, u iznosu od po tri hiljade eura, dodijeljene su doktorici Doma zdravlja Glavnog grada i zaposlenoj na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG) Aleksandri Klisić i profesorici Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Aleksandri Martinović.
Luka Martinović sa Elektrotehničkog fakulteta dobitnik je nagrade za najuspješnijeg mladog naučnika do 30 godina, u iznosu od dvije hiljade eura, dok je nagrada pronalazaču - inovatoru za najuspješniji pronalazak, od tri hiljade eura, dodijeljena Trifunu Saviću. 
 
Specijalno priznanje za značajan doprinos promociji nauke među mladima, dodijeljeno je doktorandu na Elektrotehničkom fakultetu UCG, Ivanu Martinoviću. 
 
Jakšić Stojanović je, na svečanosti u Vili Gorica, kazala da ova priznanja nijesu samo simbol uspjeha laureara, već i potvrda da Crna Gora ima potencijal da bude prepoznata kao zemlja znanja, istraživanja i tehnološkog napretka. 
 
- Neka vam ova nagrada bude podsjetnik da je ono što radite važno. Da vaše ideje danas, oblikuju naš svijet sjutra - poručila je Jakšić Stojanović laureatima. 
 
Ona je kazala da zahvaljujući njima Crna Gora jača svoju poziciju na naučnoj i inovacionoj mapi Evrope i svijeta. 
 
- Neka vas i u budućnosti vodi ista strast, ista znatiželja i ista hrabrost koja vas je dovela ovdje - poručila je Jakšić Stojanović. 
 
Ona je naglasila da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastaviti da ulaže u razvoj naučnoistraživačke i inovativne djelatnosti, stvarajući podsticajno okruženje za naučnike, istraživače i inovatore jer to predstavlja najbolju investiciju u budućnost države i u mlade ljude. 
 
Na svečanosti su, kako je saopšteno iz resornog Ministarstva, predstavljeni i video sadržaji u kojima su dobitnici predstavili ključne rezultate svog istraživanja. 
 
Svečanosti su prisustvovali predstavnici sudske, zakonodavne i izvršne vlasti, diplomatskog kora, akademske, naučno-istraživačke i inovativne zajednice, predstavnici nevladinih organizacija, medija.

Klisić i Martinović najuspješnije naučnice, Martinović mladi naučnik, a Savić inovator

Dobitnice nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini su Aleksandra Klisić i Aleksandra Martinović, saopštili su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). 
 
Iz tog Vladinog resora kazali su da je Klisić, doktorica Doma zdravlja Glavnog grada i zaposlena na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (UCG), dobitnica nagrade za najuspješniju naučnicu, u iznosu od tri hiljade EUR. 
 
Navodi se da je Martinović, koja je profesorica Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, dobitnica nagrade za najuspješniju naučnicu, u iznosu od tri hiljade EUR. 
 
Dodaje se da je Luka Martinović sa Elektrotehničkog fakulteta dobitnik nagrade za najuspješnijeg mladog naučnika do 30 godina, u iznosu od dvije hiljade EUR. 
 
Iz MPNI su rekli da je nagrada pronalazaču - inovatoru za najuspješniju inovaciju, u iznosu od tri hiljade eura, dodijeljena Trifunu Saviću sa UCG. 
 
Podsjetili su da su javni poziv za dodjelu godišnjih nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini objavili 21. novembra, sa rokom za dostavljanje prijava do 11. decembra. 
 
Navodi se da je u okviru javnog poziva za sve tri kategorije nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini, pristiglo 16 prijava izuzetnih kandidata i kandidatkinja. 
 
- Pa je rad Komisije za ocjenu prijava pristiglih na ovaj javni poziv bio veoma izazovan, a na čiji predlog je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović donijela odluku o nagradama - dodaje se u saopštenju. 
 
Svečana dodjela nagrada biće održaćna 24. februara u Vili Gorica.

Klisić i Martinović dobitnice nagrada za najuspješnije naučnice

Dobitnice nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini su Aleksandra Klisić i Aleksandra Martinović, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. 
 
Iz tog Vladinog resora kazali su da je Klisić, doktorica Doma zdravlja Glavnog grada i zaposlena na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore dobitnica nagrade za najuspješniju naučnicu, u iznosu od tri hiljade EUR. 
 
Navodi se da je Martinović, koja je profesorica Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju, dobitnica nagrade za najuspješniju naučnicu, u iznosu od tri hiljade EUR. 
 
- Luka Martinović, sa Elektrotehničkog fakulteta dobitnik nagrade za najuspješnijeg mladog naučnika do 30 godina, u iznosu od dvije hiljade EUR- navodi se u saopštenju. 
 
Iz MPNI su poručili da je nagrada pronalazaču – inovatoru za najuspješniju inovaciju, u iznosu od tri hiljade EUR, dodijeljena Trifunu Saviću sa UCG. 
 
Iz Ministarstva su podsjetili da su javni poziv za dodjelu godišnjih nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini objavili 21. novembra, sa rokom za dostavljanje prijava do 11. decembra. 
 
Navodi se da je u okviru javnog poziva za sve tri kategorije nagrada za naučna dostignuća u prošloj godini, pristiglo 16 prijava izuzetnih kandidata i kandidatkinja. 
 
- Pa je rad Komisije za ocjenu prijava pristiglih na ovaj javni poziv bio veoma izazovan, a na čiji predlog je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović donijela odluku o nagradama- dodaje se u saopštenju. 
 
Svečana dodjela nagrada biće održaćna 24. februara u Vili Gorica.

MPNI: Klisić i Martinović dobitnice nagrada za naučna dostignuća, Martinović za mladog naučnika, a Savić za pronalazača

Fond za aktivno građanstvo (fAKT) sinoć je po 16. put uručio godišnje nagrade i priznanja za filantropiju „Iskra“. U „Zetskom domu“ na Cetinju tradicionalno su zasijali svijetli primjeri koji su tokom protekle godine nesebično doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva. Četiri nagrade i osam specijalnih priznanja uručeno je pojedincima, predstavnicima kompanija i udruženjima koji bude iskru dobrote i inspirišu druge da slijede njihov primjer. Govoreći o značaju priznanja, Anica - Maja Boljević, izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo, istakla je da je Iskra simbol koji nadilazi pojedinačne uspjehe, služeći kao podsjetnik na našu kolektivnu odgovornost da budemo osjetljiviji na potrebe drugih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_1154eb24e87c60e6f5e5f00e6abcb97469e78523131bd50af08b4f6d664a310a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125090140_1154eb24e87c60e6f5e5f00e6abcb97469e78523131bd50af08b4f6d664a310a" data-rendition-name="original" width="1297" height="862" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  - Iskra je i upaljena da primjerima dobročinstva zaustavlja neosjetljivost za tuđu patnju, etiku grabeži i duhovnu pustoš - najstrašnije čovjekovo ropstvo. Jer na takvo ropstvo niko nikoga ne može osuditi ako na njega sam ne pristane. A Iskra primjerima poučava kako da iz sebe, kap po kap, istiskujemo roba i gradimo slobodnog čovjeka - poručila je Boljević. Dodala je da smo, kao društvo, na pravom putu tek onda kada shvatimo da smo svi odgovorni, te da jedino zajedničkim snagama možemo da doprinesemo opštem dobru. - Ali ne zaboravljamo da su, na prvom mjestu, odgovorni oni koji predvode, koji imaju najveću moć i uticaj. Odgovorna je i država da promišljenijom politikom ojača čovjekoljublje i humanizuje zajednicu. Da razumije da se pravedno i prosperitetno društvo, ne temelji na bogatstvu malobrojnih, već na dostojanstvenom životu svih njenih članova. Mi odavno već ne živimo u društvenom sistemu u kojem se filantropija ideološki podrazumijevala, a suštinski je u izvornom smislu nestajala, stoga je krajnje vrijeme da se sistemski počnu podsticati vrijednosti dobročinstva, koje svako društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve - istakla je Boljević. Podsjetila je i na nedavnu tragediju koja se dogodila na Cetinju, zaključujući da nas sada, više nego ikad, praznina koja je ostala u srcima poziva i obavezuje da dijelimo sa drugima što više brižnosti, dobrote i plemenitosti, kako bi se srca iscijelila i nada vratila među ljude. Ove godine nagradu za doprinos na nacionalnom nivou dobila je kompanija One Crna Gora. Društvena odgovornost ugrađena je u temelje korporativne kulture i identitet ove kompanije, koja je u toku 2024. realizovala niz sopstvenih društveno-odgovornih projekata i kampanja, kao što su „Jedan mijenja svijet" i „Djevojčice u ICT-ju", istovremeno podržavajući pažljivo odabrane projekta u oblastima kulture, sporta, edukacije i zaštite životne sredine, u vrijednosti od preko 200.000 eura. Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici pripala je NLB Banci, čija se korporativna filantropija ogledala u brojnim pokroviteljstvima i donacijama, prvenstveno ustanovama od društvenog značaja - obrazovnim, zdravstvenim, domovima za stare, dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, ali i organizacijama koje pružaju pomoć zajednici ili se neposredno bave humanitarnim radom. Vrijednost podrške lokalnim zajednicama u Crnoj Gori iznosila je više od 200.000 eura, a pomoć je upućena i Crvenom krstu BiH u iznosu od 50.000 eura za saniranje posljedica izazvanih poplavama. Porodica Hajdari, porijeklom iz Ulcinja, dobitnik je nagrade za doprinos dijaspore. Dugi niz godina, ova porodica doprinosi razvoju ruralnih područja Opštine Ulcinj. Jedan od najvećih projekata je javni park koji se nalazi u blizini Vladimira, čija je izgradnja završena 2019, a za koji je porodica Hajdari donirala oko 300,000 dolara. Na prostoru od preko 6500 m2, pored zelene površine, džoging i biciklističke staze, nalaze se i sportski tereni za tenis, košarku i fudbal. U kontinuitetu pomažu ugroženim porodicama, starim osobama, studentima, kao i organizaciju raznih aktivnosti za djecu i mlade. Preko humanitarnog fonda „Trojet tona“, ova porodica je od 2020. godine među glavnim donatorima odbojkaškog kluba za djevojčice, karate kluba u Anamalskom području, kao i redovna podrška edukativnom centru za djecu „Bright Minds“. Samo u godini za nama, porodica Hajdari donirala je 50,000 eura.&nbsp; Iskra za doprinos opštem dobru posthumno je dodijeljena Petru Sinanoviću Nagibu. Prvoborac koji je odbio da primi „Patrizansku spomenicu“ smatrajući da je njegovo učešće u Trinaestojulskom ustanku bilo obična patriotska dužnost, takav je bio i kao privredni genije ondašnje Crne Gore i Jugoslavije. Razvoj privrede zemlje i Cetinja bili su za njega novi „ustanak“ i obična patriotska dužnost. O tome svjedoče fabrika na Rijeci Crnojevića, „Obod“, „Radoje Dakić“ i brojne druge fabrike i postrojenja širom zemlje pa i svijeta. Iako je socijalizam bio sinonim za čovjekoljublje, malo je bilo ljudi koji su poput Sinanovića razumjeli suštinski značaj tog zahtjeva. On je, kao istinski filantrop i društveno odgovoran privrednik, podržavao školovanje radnika u zemlji i inostranstvu. Pomagao da steknu i poboljšaju svoje živote. Uveo je zdravstvenu zaštitu radnika, kupio zemljište na crnogorskoj obali i omogućio im obavezno ljetovanje. Razvijao je ideju proizvodnje organske hrane, podržavao sportske i kulturne aktivnosti, sve jednako za žene i muškarce. Iako su mu radnici podigli bistu u krugu „Radoja Dakića“, socijalističke vođe su ga isključivale iz Saveza komunista jer nije podržavao ideju samoupravljanja. Iako su radnici i stranci bili inspirisani njegovom harizmom i bezuslovno mu vjerovali, Petar je morao da bude sklonjen iz „Oboda“. Iako su završni udarac ovom crnogorskom ekonomskom geniju dali ratovi i tranzicija, on ostaje iskra nadahnuća potrebna u svim vremenima. Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je Vuk Vujisić. Novinar i građanski aktivista od svoje 15. godine. Svojim pričama i aktivizmom pokrenuo je osvjetljavanje i rješavanje nekoliko izuzetno važnih pitanja i problema za crnogorsko društvo poput ilegalne eksploatacije šljunka u koritu Morače, krivolova na Skadarskom jezeru, uništavanja šuma Crne Gore. Neumorno radi na ozelenjavanju Crne Gore, okupljajući sve veći broj pojedinaca i institucija. Sanja o ekološkoj Crnoj Gori, zemlji socijalne pravde i za ostvarenje vizije jedne takve održive zajednice, spreman je da da sve.Vuk je svojim djelovanjem postao paradigma mladima u borbi za zdraviju i zeleniju Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_b0e70820e04c728e25d183e94269de8d623cfaa42a8b7e5d25ead43f62ec569e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125090140_b0e70820e04c728e25d183e94269de8d623cfaa42a8b7e5d25ead43f62ec569e" data-rendition-name="original" width="598" height="882" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je i Pavle Pajo Pepđonović, idejni tvorac i glavni organizator Mundijala prijateljstva u Ulcinju. Ugledni ulcinjski privrednik, bivši košarkaš i sportski radnik uz svesrdnu pomoć svih građana Ulcinja, ove godine je po treći put organizovao Mundijal prijateljstva, koji je okupio brojne sportske legende iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Na ovoj jedinstvenoj regionalnoj manifestaciji okupili su se i družili osvajači više od stotinu medalja na svjetskim, olimpijskim i evropskim takmičenjima. Snažna poruka prijateljstva i zajedništva, poslata je sa Mundijala prijateljstva koji je Ulcinj i Crnu Goru predstavio u najljepšem svijetlu, a sa kojeg je izvještavalo oko 100 novinara.&nbsp; Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“ su takođe dobitnici specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru.Udruženje koje je formirala grupa mladih humanista entuzijasta iz Nikšića. U vrijeme pandemije korona virusa iskoristili su mogućnosti društvenih mreža da organizuju akcije dobrovoljnog davanja krvi i postali su jedno od najaktivnijih udruženja u Crnoj Gori. Od 2020. godine organizuju akcije više puta godišnje, a poznati su i po humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava za socijalno ugrožene porodice ili poklona za djecu koja se nalaze na bolničkom liječenju. Naziv udruženja potiče od imena navijačke grupe fudbalskog kluba „Čelik“ koji je bio duže vremena ugašen. Ovi mladi entuzijasti su svoj omiljeni klub obnovili isključivo svojim zalaganjem i prikupljenim sredstvima, tako da se FK „Čelik“ ponovo takmiči u trećoj crnogorsko ligi.&nbsp; Isto priznanje dobio je i Centar za prava djeteta Crne Gore. Za gotovo dvije i po decenije djelovanja, ostvario je značajan napredak u unapređenju kvaliteta života djece i mladih, naročito ranjivih grupa kao što su djeca i mladi sa problemima u ponašanju, i djeca i mladi kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite. Dobrom saradnjom sa institucijama sistema, lokalnom zajednicom, lokalnim i međunarodnim organizacijama i posebno kroz direktan rad sa djecom, Centar je postao prepoznatljiv kao kredibilna organizacija kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou.Istovremeno, nizom humanitarnih akcija, posebno tokom kriznih situacija i elementarnih nepogoda, Centar je uvijek nalazio načine da hitno interveniše i pruži pomoć onima kojima je to najpotrebnije.&nbsp; Klub mladih volontera Crvenog krsta Cetinje, dobitnik je specijalnog priznanja za mlade filantrope. Klub je formiran je prije dvije godine, u cilju postizanja što većeg društvenog angažmana mladih, naročito u radu sa najranjivijim grupama. U zajednici su prepoznati po aktivnostima koje realizuju u saradnji sa Domom zdravlja, Dnevnim boravkom za stare, vaspitno-obrazovnim ustanovama, Centrom za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i sportskim kolektivima. Redovne aktivnosti Kluba, koji u svom sastavu ima 35 članova, su održavanje predavanja, treninga, radionica sa vršnjacima, rad s djecom iz socijalno ugroženih porodica i romske zajednice, pohađanje obuka i učešće na međunarodnim kampovima. Kako sami ističu, posebno su ponosni na činjenicu da u današnjem svijetu u kojem vrijednosti nameću društvene mreže, Crveni krst Prijestonice uspijeva da okupi mlade ljude koji su spremni da svoje slobodno vrijeme ispune pomaganjem drugima i radom za dobrobit čitave zajednice. Specijalno priznanje za doprinos opštem dobru pripalo je Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom, Nikšić. Kao &nbsp;koncept podrške životu u zajednici, djelatnost Dnevnog centra predstavlja sveobuhvatan servis socijalne brige i zaštite djece sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom. Predani rad ovog kolektiva, čija se posvećenost ogleda u mnogobrojnim aktivnostima van redovnog posla u samom Centru, svakim danom iznova pokazuje da osobe sa smetnjama u razvoju mogu mnogo ukoliko im pružite ljubav, empatiju, ukoliko radite s njima, vjerujete u njih i doživljavate ih kao ravnopravne članove zajednice, što oni i jesu. Brojni su sadržaji koje organizuju uz podršku zajednice: predstave, izložbe, proslave, modne revije, kampovi, snimanje spotova. Nedavno su u saradnji sa Radio-televizijom Nikšić pokrenuli i emisiju „Iskorak“ – prvu TV emisiju u regionu gdje su se u ulozi novinara/voditelja našli i mladi sa smetnjama u razvoju, sa ciljem da doprinesu promjeni pristupa društvene zajednice u načinu razmišljanja, naročito u shvatanju, “šta je to što djeca i mladi sa smetnjama u razvoju mogu, a ne šta je to što ne mogu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_5b7a43052211199ffbd1456d28051d364dbc2b79374c6d7600a49f8f53f70073.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125090140_5b7a43052211199ffbd1456d28051d364dbc2b79374c6d7600a49f8f53f70073" data-rendition-name="original" width="1312" height="877" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  Željka Mirković, novinarka TV Nova, dobitnica je specijalnog priznanja za medijski doprinos. Sa osjećajem za potrebe drugih, prepoznajući značaj tema koje se tiču „običnog čovjeka“, svojim prilozima redovno uspijeva da osvijetli male/velike ljude na poseban način: da skrene pažnju na osobe sa invaliditetom, predstavljajući njihove talente, da nam približi kulturu Romske zajednice, da iz Doma za stare prenese priču o ljubavi i prijateljstvu koje se rađa u poznim godinama. Mnogo je i priloga kojima je inicirala pomoć drugima, ali jedna akcija je posebna. Radi se o njenoj borbi, zajedno sa pacijentima koji su na dijalizi, da država odobri transplantaciju u Bjelorusiji o svom trošku. Željka je dala sve od sebe da u toj namjeri uspije – njene priče dirnule su mnoge, a onda je pozvala kolege iz drugih medija da svi zajedno pokušaju da se izbore da pacijenti iz „čekaonice za život“ uđu u život. Uslijedili su mnogi prilozi, tekstovi, i stigla je i pobjeda – trošak transplantacije bubrega je sada o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje. Isto priznanje pripalo je i Tijani Perović, novinarki televizije TV7. Kroz desetine intervjua i emisija, kontinuirano i posvećeno radi na podizanju svijesti o temama od društvenog značaja, poput vršnjačkog i nasilja nad ženama, potrebama i položaju starijih, romske populacije i onih koji žive u siromaštvu. Sa temeljnim i empatičnim pristupom, posebnu pažnju posvećuje podizanju svijesti zajednice o vrijednostima starijih kao ravnopravnih članova društva i pozivanju donosioca odluka na kreiranje politika koje će unaprijediti položaj starijih. Aktivna je učesnica brojnih humanitarnih akcija, o kojima je i izvještavala. Istovremeno, otvarajući medijski prostor za organizacije i projekte koji su za cilj imali pomaganje ugroženim i ranjivim grupama građana, ukazuje na značaj humanosti i solidarnosti.&nbsp; Dodjelu nagrade „Iskra” organizovali su Fond za aktivno građanstvo (fAKT) u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i uz podršku Fondacije „Ćano Koprivica“.

Boljević: Sistemski podsticati vrijednosti dobročinstva, koje društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve

Jedan od najstarijih crnogorskih novinara, istaknuti književni stvaralac, akademik Sreten Perović dobitnik je nagrade za životno djelo “Crnogorac” koju, povodom 23. januara, Dana crnogorskog novinarstva, dodjeljuje Društvo crnogorskih novinara.
Među nagrađenim mladim novinarima je novinarka Televizije E Amra Tahirović, dok je nagrada za reportažu “Radovan Jablan” pripala je Arneli Hajdarpašić, reporterki naše televizije.
U žiriju Društva crnogorskih novinara su Radmila Uskoković, predsjednica i članovi Novica Vujović i Čedo Vukotić.
Nagrade za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva pripadaju Miloradu – Mrdi Boškoviću, novinarskom veteranu, Draganu Popadiću, bivšem direktoru Radio Tivta, Mileni Bubanji-Obradović, novinarki Radio Berana i Slobodanu- Bobu Dobriloviću iz Radio Televizije Nikšić”.
Godišnju nagradu dobijaju Vanja Kovačević, istaknuti novinar Televizije Crne Gore, zatim Bojana Robović, novinarka lista Pobjeda i Jelena Kontić, novinarka Vijesti.
Za istaknute mlade novinare proglašeni su i Iva Perović, novinarka Radija Crne Gore i Andrija Radović, novinar dnevnog lista Pobjeda.
Žiri je, dodaju u saopštenju, za poseban doprinos brzom, objektivnom i istraživačkom informisanju specijalnom diplomom nagradio portale Pobjede, Glas Mrkojevića i Crnogorski portal.
- Iz poštovanja prema žrtvama zločina na Cetinju priznanja će biti uručena na prigodnoj svečanosti polovinom narednog mjeseca - zaključuju u saopštenju.

Novinarkama TV E Amri Tahirović i Arneli Hajdarpašić nagrade Društva crnogorskih novinara

Ekonomski fakultet Univerziteta Crne Gore sinoć je organizovao treće Alumni and Friends veče gdje su u prisustvu alumnista i poslovnih partnera uručene nagrade najboljim studentima Ekonomskog fakulteta za akademsku 2023/24 godinu. Pokrovitelji tih nagrada su neke od najuspješnijih kompanija koje posluju u Crnoj Gori.&nbsp; Događaj je počeo minutom ćutanja povodom tragedije koja se dogodila u petak u zagrebačkoj osnovnoj školi Prečko. Prisutnima se zatim obratio dekan Ekonomskog fakulteta, prof. dr Mijat Jocović. - Mi smo ovo veče nazvali Alumni&amp;Friends, ali mislim da ne bismo pogriješili ni da smo ga nazvali Veče ljubavi i poštovanja. Ljubav je možda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razloge – govorio je Meša Selimović. A poštovanje se u našoj profesiji zaslužuje odnosom prema studentima i odnosom prema poslu koji obavljamo. Kao dekan Ekonomskog fakulteta ponosan sam na ljubav i poštovanje koje iz godine u godinu pokazujete našem fakultetu - kazao je Jocović. Podsjetio je da se ove godine obilježava 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore i 64 godine rada Ekonomskog fakulteta, te ukazao na značaj ovih institucija za crnogorsko društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224081248_38132320c06a626675406bdfeda9a6bbc83af5b9809aa10452a5dd09b29abf51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241224081248_38132320c06a626675406bdfeda9a6bbc83af5b9809aa10452a5dd09b29abf51" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Univerzitet Crne Gore je u svim godinama svog postojanja bio nosilac i luča društveno-ekonomskih, tehnoloških i kulturnih promjena u Crnoj Gori. Time je postao središte razvoja crnogorske intelektualne elite koja je oblikovala savremenu Crnu Goru i učvrstila Univerzitet Crne Gore kao jedan od temelja našeg identiteta. U tom procesu Ekonomski fakultet je imao važnu ulogu. Sa 14.000 diplomiranih studenata sa svih nivoa studija kroz svoj rad u različitim oblastima oni dosljedno prenose misiju našeg fakulteta da je znanje naša ključna komparativna prednost i da je najvažniji kapital kojim raspolažemo - naveo je dekan. Dodao je da je sa plemenitom idejom povezivanja svih diplomiranih studenata pokrenuta ideja o osnivanju Alumni kluba Ekonomskog fakulteta. Centralni dio večeri bila je dodjela nagrada najboljim studentima osnovnih studija. Čak 26 alumnista imalo je priliku da simbolično uruči priznanja za 26 najboljih studenata koji su se istakli u akademskoj 2023/24 godini, osnažujući vezu između generacija. - Ovo je jedno od najvažnijih večeri u godini. Veče kada se okupljamo, evociramo uspomene, sabiramo, množimo i dijelimo vrijednosti sa našeg fakulteta. Posebno smo zahvalni Poslovnom savjetu, privredi i našim alumnistima koji su prepoznajući vrijednost obrazovanja nastavili da ulažu u nagrađivanje naših najboljih studenta, te je u posljednje dvije godine osiguran nagradni fond od 35.000 eura za one koji svojim trudom i uspjehom predstavljaju naš fakultet u najboljem svjetlu - naveo je Jocović. Dekan je predstavio još jednu važnu inicijativu kojom dodatno nagrađuju predanost i trud najboljih studenata. - Riječ je o projektu stipendiranja najboljih studenata. Zahvaljujući podršci NLB banke koja je osigurala pet stipendija, kompanije Luštica Development sa dvije stipendije i Hipotekarne banke sa jednom stipendijom ove godine ćemo dodijeliti ukupno 20.000 eura kroz stipendije našim najboljim studentima tokom godine. Ovi projekti su ulaganje u budućnost i u naše studente koji su temelj razvoja Crne Gore - ispričao je Jocović. Nagrade su dodijeljene i najboljim studentima prve generacije programa Osnovnih studija ekonomije i biznisa na engleskom jeziku - Monteb.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241224081248_5d81b093aca00af27ea7ea4175dd5dd4c2d1abf4c472a5ab16f8214760b74e32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241224081248_5d81b093aca00af27ea7ea4175dd5dd4c2d1abf4c472a5ab16f8214760b74e32" data-rendition-name="original" width="1674" height="1080" loading="lazy" alt="Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Treće Alumni and Friends veče na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Alumniste i nagrađene studente je pozdravio i predsjednik Alumni kluba Ekonomskog fakulteta, Milivoje Radović. - Poštovani alumnisiti, hvala vam što ste bili iskreni članovi, mogu slobodno reći, najveće i najsložnije porodice u Crnoj Gori. Hvala vam što zajedno sa nama mislite o onima koji dolaze. Čini mi se da ste dobro naučili onu lekciju iz ekonomije da nema dobrog ekonomiste koji samo zna da množi, dobar ekonomista mora da zna i da dijeli. Poštovane kolege – laureati nagrada, čestitam na ostvarenim rezultatima i nadam se da ćete i vi kao i vaši prethodnici osim odličnih ocjena i svega onoga što učite na fakultetu, učiti i život. Znati ekonomiju, znati život, nositi empatiju, podsticati zajedništvo, jednako je važno na putu ka sreći i uspjehu - poručio je Radović. Specijalni gost sinoćnje svečanosti bio je redovni profesor u penziji, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof dr Miodrag Zec koji je prisutnima uputio važne životne savjete. - Ovo sve što mi učimo je da se unapred definisani proizvod napravi, ali i da anticipacija i inovacija koja se zahtijeva od svih zanimanja donosi uspjeh u životu. Ako ćemo biti preduzetnik u klasičnom biznisu tu je takođe važna anticipacija i inovacija – da li mogu potrebe koje već postoje zadovoljiti na novi način ili da li mogu kreirati nove potrebe kojih danas uopšte nisu svjesni i zaraditi milione? Put do uspjeha nacije, pojedinca i društva praktično zavisi od toga da li razumiješ kuda će se stvari kretati, te treba da pogodiš, inoviraš i budeš prvi, jer prvi uzima. Svi putevi do bogatstva i uspjeha nisu mogući bez inovacije i anticipacije - ispričao je dr Zec. Alumni and Friends veče bilo je prilika i da se skrene pažnja na uspjehe i velike projekte Ekonomskog fakulteta u protekloj godini. Dekan Mijat Jocović podsjetio je da u kontinuitetu organizuju okrugle stolove, gostujuća predavanja renomiranih stručnjaka iz region, a i svijeta, obuke, radionice, debate koje su uvijek otvorene za javnost. - Smatram da i na ovaj način pokazujemo da smo svjesni svoje dodatne društvene odgovornosti. Uz podršku Univerziteta Crne Gore uspjeli smo značajno da unaprijedimo infrastrukturu fakulteta u protekle dvije godine. Renovirane su četiri moderne sale za izvođenje nastave ukupne površine skoro 900 kvadratnih metara sa kapacitetom za preko 400 studenata u projektu vrijednom preko 400.000 eura. Osim toga, uz razumijevanje državnih institucija odobren je glavni projekat za sveobuhvatnu rekonstrukciju prizemlja fakulteta. Vrijednost ovog projekta iznosi preko 2.100.000 eura, a očekujemo raspisivanje tendera za izvođača krajem ove godine - kazao je Jocović.

Nagrađeno 26 najboljih studenata

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić prisustvovala je svečanoj proslavi povodom 52 godine od osnivanja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Pavličić je uručila nagrade najuspješnijim studentima Jani Đurović i Aleksi Raičeviću.
Tom prilikom Pavličić je poručila da Vrhovni sud Crne Gore odaje priznanje i podršku najboljim studentima, koji predstavljaju bazu budućih novih generacija, a da ova ugledna profesija čini pokretačku snagu našeg društva, odakle će se iznjedriti najbolji budući kadrovi crnogorskog sudstva.

Pavličić uručila nagrade najboljim studentima Pravnog fakulteta

Najjača politička stranka u Crnoj Gori u koaliciji je sa prosrpskom opcijom, koja je otvoreno protiv članstva zemlje u NATO i EU, rekao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula u Briselu, na konferenciji za novinare socijaldemokratskih poslanika zaduženih za proširenje.
- Oni su otvorena proruska opcija i samo se pretvaraju da žele napredak Crne Gore na putu u EU - rekao je Picula i dodao da Aleksandar Vučić, ako ostane na vlasti, neće dozvoliti da se Crna Gora previše odmakne od Srbije na putu prema članstvu u EU.
Kako je naveo, predvodnici u procesu pristupanja trenutno su Crna Gora i Albanija. Srbija u posljednje tri godine nije otvorila nijedno poglavlje, Sjeverna Makedonija je blokirana zbog bilateralnih pitanja, a Bosna i Hercegovina i Kosovo su na začelju.
Srbija je, kako je dodao, najuticajnija među kandidatima za članstvo, ali nije realno da uđe u Evropsku uniju sa sadašnjim vođstvom koje sjedi na četiri stolice.
- Moje iskreno mišljenje je da ambicija predsjednika Aleksandra Vučića nije pridruživanje Evropskoj uniji, jer bi to značilo da on i njegova opcija moraju poštovati vrlo stroga pravila i standarde Unije u pogledu demokratskog sistema, slobode medija, manjinskih i drugih pitanja, ali umjesto toga, on igra svoje igre - rekao je Picula, prenosi Hina.
Hrvatski socijaldemokratski poslanik ocijenio je da Srbija vodi takozvanu multivektorsku spoljnu politiku.
- Postoje četiri stuba srpske spoljne politike – Evropska unija, Sjedinjene Države, Rusija i Kina i mislim da nije moguće stalno sjedjeti na četiri stolice. Mislim da mi ne dijelimo vrijednosti i geopolitičke ciljeve s Kinom i Rusijom u većini područja, a sve manje i sa Sjedinjenim Državama - kazao je Picula.
Na pitanje može li Srbija sa sadašnjim vođstvom ući u Evropsku uniju, Picula je odgovorio odrično, ističući da je nemoguće imati ambiciju da se završe pregovori do kraja 2026, kao što tvrdi srpsko rukovodstvo, bez radikalne promjene stavova i ponašanja u brojnim područjima.
- Ali, želim biti potpuno jasan, na građanima Srbije je da biraju kakvu vladu žele, a na institucijama EU je da ocijene ispunjava li Srbija standarde potrebne za napredak na putu prema članstvu - ukazao je Picula.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, poslanici su pozdravili odluku Nemačke i Austrije da zabrane ulazak predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i izrazili nadu da će to uraditi i druge članice EU.
Picula je rekao da je Dodik proizvod nefunkcionalnog sistema u BiH, stvorenog Dejtonskim mirovnim sporazumom i poručio „da mora da se uhapsi“.

Picula: Najjača politička stranka u Crnoj Gori u koaliciji je sa prosrpskom opcijom

U Budilniku na Televiziji E istražujemo zbog čega su prekinute terapije za onkološke pacijente u Specijalnoj bolnici Brezovik i da li su pacijenti u međuvremenu dobili neophodne ljekove.&nbsp;
Povodom Svjetskog dana Roma, analiziramo koliko je crnogorsko društvo inkluzivno i tolerantno.&nbsp;
Donosimo i priču o zaštiti nedavno otkrivene biljke Petrolamium crnojevicii nadomak Cetinja i pitamo šta je sve urađeno od proonalaska biljke koja ne raste nigdje drugo na planeti, a koja je prvo takvo otkriće u Crnoj Gori nakon gotovo dva vijeka.
 
"Srećan dan" od devet do 11 sati
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati umjetnica Marija Radusinović govori o izložbi "Izvan granica".
Dio emsije biće povećen plesu i novim izazovima Plesnog kluba Dream, a gledaoci Televizije E će uživati i u njihovoj plesnoj koreografiji, dok će o pobjedi na prestižnom kulinarskom takmičenju Biser mora 2025. govori Anđela Vujović, manadžerka gastronomije, koja nastavlja blistavi pobjedinički niz.

Jutro na Televiziji E

To je danas izjavio tamošnji ministar odbrane Ivan Anušić, koji je obišao vojni poligon “Eugen Kvaternik” u Slunju i objekte predviđene za polaznike vojnog roka.
- Oružane snage pripremile su infrastrukturu i danas smo se ponovno uvjerili da je sve spremno. Obišli smo spavaonice, učionice i druge sadržaje, dakle prostore u kojima će vojnici boraviti dva mjeseca u sklopu temeljnog vojnog osposobljavanja -kazao je on.
Dodao je i da se odsluženje vojnog roka očekuje od jeseni, pri čemu prvo treba da usvoje izmjene Zakona o odbrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

U Hrvatskoj sve spremno za povratak vojnog roka

Na današnjoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja nije prihvaćen Izvještaj o radu JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ za 2024. godinu na čijem je čelu samozvana „žena četnik“ Bojana Đačić, a protiv su bili odbornici Pokreta Evropa sad, Demokratske partije socijalista, Demokrata i odbornik Nove srpske demokratije Božo Jelovac.
Đačić je po obrazovanju učiteljica, a u žižu je dospjela 2021. godine kada je tadašnja ministarka provsjete Vesna Bratić imenovala za v. d. direktorice Osnovne škole „Ristan Pavlović“ u Pljevljima. Ipak, morala je smijeniti poslije svega dva dana zbog fotografije na kojoj se Đačić deklarisala kao pristalica četničkog pokreta, na kojoj je bila sa šubarom sa kokardom na glavi, ali i šovinističkih objava na društvenim mrežama.
Međutim, prošle godine Đačić se opet dokopala funkcije kada je većina odbornika SO Pljevlja dala saglasnost za njeno imenovanje na čelo gradske biblioteke.
- Izdvojiću stav, neću glasati za izvještaj, biću protiv. Razmišljao sam da izađem sa sjednice, ali to bi bilo kukavički i ostaću i glasaću protiv – kazao je danas, pored ostalog, poslanik NSD Božo Jelovac.
Odluka većine odbornika da ne podrže izvještaj o radu Bojane Đačić, međutim, ne znači i da će ona biti razriješena. Prema Statutu Biblioteke, to može da bude razlog za razrješenje, ali i ne mora.
Ipak, ono što pokazuje i ovaj slučaj jeste da je u Pljevljima ozbiljan raskol među članicama nekadašnjeg Demokratskog fronta, a pogotovo u Novoj srpskoj demokratiji.
Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dolazi iz ove stranke, ali je on odavno u otvorenom sukobu sa najuticajnijim čovjekom NSD u ovokm gradu Milanom Lekićem, bivšem direktorom Rudnika uglja.
Njihov sukob došao je do tog nivoa da je direktno Mandić morao da dolazi u Pljevlja i smiruje tenzije.
Lekića posljednjih godina prate brojni skandali, zbog čega je prvo smijenjen sa pozicije direktora Rudnika, a onda i sa čela Odbora direktora ove kompanije.
Sve ukazuje da bi u Novohj srpskoj demokratiji vrlo brzo moglo doći do definitivnog cijepanja, slično kao što im se to dogosilo u Budvi.
Izvori Portala ETV iz Pljevalja ranije su kazali da Lekić, maltene, više nema nikakvu snagu u lokalnom NSD-u.
Sukob u Novoj srpskoj demokratiji objelodanjen je još u septembru prošle godine kada je iznenadno prekinuta sjednica lokalnog parlamenta, a nakon što se, poslije pauze, o čemu smo tada pisali, u salu nijesu vratili odbornici vladajuće koalicije, jer se nijesu mogli usaglasiti o dopuni dnevnog reda - razrješenju Vraneša.
Objavili smo da je to zahtijevao Lekić, ali nije uspio da obezbijedi većinu.
Da je i lider partije, aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić svjestan da gubi kontrolu u Pljevljima potvrđuje i njegova poruka krajem septembra prošle godine.
- Zadnje što je potrebno srpskom narodu u Pljevljima, koji je najbrojniji u toj opštini, je budvanski scenario - zavapio je tada aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u izjavi tada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdqExAkb3b10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

I Božo Jelovac iz NSD protiv Bojane Đačić

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: nagrade