Fond za aktivno građanstvo (fAKT) objavio je imena dobitnika godišnjih nagrada i priznanja za filantropiju „Iskra“. Žiri za dodjelu je odlučio da za 2025. godinu dodijeli dvije nagrade - za individualni doprinos Petru Ivanoviću i za doprinos na nacionalnom nivou Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Specijalno priznanje za životno djelo pripalo je Miloradu Midu Drekaloviću, za građanski doprinos opštem dobru porodici Milodarke i Mikana Zorića i Aleksandru Dragićeviću, za mlade filantrope Đuliji Kardović, a za 150 godina humanosti Crvenom krstu Crne Gore.
Specijalno priznanje za doprinos lokalnoj zajednici dodijeljeno je Megaprometu Budva, a za medijski doprinos razvoju zajednice Glasu Zabjela
Dobitnik nagrade za individualni doprinos je Petar Ivanović, mladić koji je nedavno skočio sa Visećeg mosta u nabujalu Moraču i spasao život sugrađanki.
Hrabri podvig 23-godišnjeg Podgoričanina, podsjetnik je kojim vrijednostima treba da težimo i dokaz da superheroji nisu samo dio fantastike - oni su tu, među nama. Petar je rizikovao sopstveni život, ne razmišljajući nijednog trenutka da li će hladna Morača biti milostiva te noći.&nbsp;
- Uradio sam ono što bi svako trebalo da uradi - kazao je Petar, ne želeći da sebi daje na značaju, jer skromnost govori jezikom ispruženih ruku. Svojim herojskim činom pokazao je kako iskra može obasjati mrak i ispisati nove stranice čojstva i junašta - besmrtnog svjedoka jednog vremena.
Nagradu za doprinos na nacionalnom nivou, namijenjenu poslovnom sektoru, dobila je Crnogorska komercijalna banka.&nbsp;
- Strateški i sistemski pristup korporativnoj filantropiji predstavlja sastavni dio organizacione kulture i identiteta banke, koja svoje društveno odgovorne aktivnosti realizuje kroz finansijske i materijalne donacije, strateška partnerstva, i uz aktivno učešće zaposlenih u okviru Volonterskog kluba banke. Klub okuplja zaposlene spremne da dio svog vremena i znanja posvete društveno korisnim akcijama, kako bi pristup filantropiji postao dio svakodnevne kulture. Dajući podršku razvoju kulture, sporta, obrazovanja, zdravstva, društvene inkluzije i zaštiti životne sredine, CKB je tokom 2025. godine realizovala i podržala desetine projekata, institucija, ustanova i organizacija, uključujući i Paraolimpijski komitet, Crveni krst Crne Gore i Dom zdravlja Cetinje, i za svoje društveno odgovorno poslovanje u ovoj godini dobila nekoliko priznanja - navedeno je u saopštenju Fonda za aktivno građanstvo.
Specijalno priznanje za životno djelo dobio je Milorad Mido Drekalović, čovjek čija humanost nema granica i koji je sinonim za nikšićku organizaciju Crvenog krsta. Teško je pobrojati sve akcije koje je organizovao, ljude kojima je pomogao, ali dovoljno je reći da je devedesetih godina stan ustupio izbjeglicama, a on se sa porodicom preselio u porodičnu kuću; da je njegov sin djelio krevet sa dječakom koji je u ratnom vihoru ostao siroče, a kćerke sa djevojkom koja je pobjegla iz ratom zahvaćene Bosne. Pomogao je da nekoliko stotina sugrađana dobije invalidska kolica i druga pomagala, dok su hrana, odjeća, obuća i higijenski paketi stigli do hiljade onih kojima je pomoć bila potrebna. Njegovim stopama uspješno ide i kćerka Ana.
Porodica Milodarke i Mikana Zorića iz Nikšića je dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru. U vremenu opšte zauzetosti, vjeru u bolje sjutra vraćaju Zorići, porodica koja njeguje prave vrijednosti, širi dobročinstvo, njeguje empatiju i dobrovoljno davalaštvo krvi. Oni ne čekaju da ih drugi pozovu da se priključe nekoj humanitarnoj akciji, već ih sami organizuju, a svi članovi porodice uključeni su u humanitarnu misiju koju Zorići šire decenijma. Osim Milodarke i Mikana, dobrovoljni davaoci krvi su i njihova djeca, i svi su članovi humanitarnih grupa. Porodičnu kuću su ustupili djeci porodice koja živi u udaljenom selu i nije u mogućnosti da im priušti stanovanje u gradu tokom školovanja, dok njihova djeca sa svojim porodicama žive kao podstanari; za vrijeme pandemije korona virusa, Milodarka je sa koleginicima iz krojačkog salona organizovala besplatno šivenje i podjelu maski. Sa prijateljima je prošle godine pokrenula akciju obilaska osnovnih škola u udaljenim seoskim područjima, a u akciju su uključeni svi članovi porodice Zorić.
Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je i Aleksandar Dragićević, &nbsp;građanski i ekološki aktivista, koji je postao simbol borbe za ekološku pravdu u Crnoj Gori. Njegov &nbsp;svakodnevni angažman, kako na terenu, tako i u medijima, značajno je doprinio podizanju svijesti o ekološkim problemima i motivaciji građana da se aktivnije uključe u zaštitu prirode. Dragićević je inicirao rješavanje više važnih društvenih pitanja i problema, poput nelegalne eksploatacije šljunka, bespravne gradnje i nelegalne sječe, i svojim djelovanjem pokazuje da aktivan i odgovoran građanin može učiniti mnogo. Vjeruje da „samo građani mogu odbraniti životnu sredinu i učiniti Crnu Goru ljepšim i boljim mjestom za život”.
Đulija Kardović je dobitnica specijalnog priznanja za mlade filantrope. Rođena Rožajka, „u duši i po srcu“ građanska aktivistkinja Đulija, iako mlada, već je poznata je po humanitarnom radu i angažovanju u lokalnoj zajednici. Pomoć migrantima, beskućnicima, izgradnja i renoviranje stambenih objekata, prikupljanje pomoći u vidu hrane, higijene, odjeće, školskog pribora, ekološke akcije, te javni apeli za solidarnost i humanost, prvenstveno putem FB stranice „Daruj Rožaje“, samo su neka od brojnih djelovanja ove mlade Rožajke. Teško je pobrojati sva Đulijina interesovanja i angažovanja, koja istovremeno uspješno radi kao frizerka u svom salonu: &nbsp;jedna je od dobitnica priznanja Eko ambasador, članica je neformalnog pokreta „Očistimo Rožaje“, a pobjednica je i konkursa „Vrijednosti Evrope - pogledi iz Crne Gore", gdje je kroz fotografiju prikazala svoj rodni grad. Đulija Kardović je dokaz kako pojedinac može pokrenuti zajednicu i unijeti promjene kroz humanost i empatiju, a njeno angažovanje da se ljubav prema ljudima i prirodi može pretočiti u konkretna djela, koja mijenjaju živote.
Crveni krst Crne Gore dobitnik je specijalnog priznanja za 150 godina humanosti. Sve je počelo davne 1875. godine na Cetinju, gdje je organizacija osnovana kao prvo društvo Crvenog krsta na Balkanu, a 22. u svijetu. Tokom vijeka i po humanosti, Crveni krst Crne Gore pratio je najteže istorijske trenutke: od zbrinjavanja izbjeglica 1875. godine, djelovanja tokom balkanskih i svjetskih ratova, pomoći poslije zemljotresa 1979, do podrške tokom izbjegličke krize 90-ih godina, velikih poplava, snjegova i pandemije korona virusa. Crveni krst učestvuje u zbrinjavanju ugroženog stanovništva, prikupljanju i raspoređivanju humanitarne pomoći, osposobljava ekipe za djelovanje u vanrednim situacijama, podrška je porodicama i pojedincima u stanu socijalne potrebe, migrantima, tražiocima azila, a sve to zahvaljujući brojnim volonterima iz 23 lokalne jedinice, koji su ključni nosioci svih aktivnosti organizacije i njena najveća snaga, a među kojima je sve više mladih. Glavna uloga Crvenog krsta je stvaranje boljeg društva kroz promociju ljudskih vrijednosti i poštovanje principa humanosti.&nbsp;
Specijalno priznanje za doprinos lokalnoj zajednici pripalo je kompaniji Megapromet iz Budve. Kroz podršku brojnim humanitarnim akcijama, kulturnim i sportskim događajima, ustanovama i udruženjima, Megapromet pokazuje brigu za dobrobit zajednice. Posebno se ističe njihova humanost i dugogodišnje djelovanje u okviru akcija namijenjenih starijim osobama, osobama sa invaliditetom i drugim ranjivim kategorijama, dok se u godini za nama izdvaja donacija Megaprometa u vrijednosti od 45,000 eura budvanskoj Službi zaštite i spašavanja, kada je svakom od 90 vatrogasaca dodijeljen novčani iznos od po 500 eura. Pored podrške zajednici u kojoj posluju, krajem prošle godine su uručuli donaciju i Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, zahvaljujući kojoj je urodinamski kabinet opremljen najmodernijom opremom. „Biti human nije teško, dovoljno je samo obratiti pažnju na ljude oko sebe i slušati pažljivo njihove potrebe. Biti human nije izbor, to je način života“, princip je kojim se vode u Megaprometu.
Dobitnik specijalnog priznanja za medijiski doprinos razvoju zajednice je „Glas Zabjela“. Ideja o glasilu je začeta u istoimenom podgoričkom naselju 2016. godine, kada je grupa volontera sa Zabjela odlučila da „iz svog džepa i pera“, svojoj zajednici podari časopis koji će na pravi način predstaviti, održati i podržati razvoj specifične subkulture ovog kraja, ali i pospješiti zbližavanje i upoznavanje građana, kako bi uticali na stvaranje boljih uslova za život. Sa ciljem osnaživanja građanske svijesti o društvenoj odgovornosti i podsticanja brige o sopstvenoj zajednici, Glas Zabjela, online izdanje istoimenog časopisa, je postao svojevrsna platforma za građanski aktivizam i kulturni identitet Zabjela. &nbsp;Njihov moto je: “Ideja, a ne geografska odrednica!”, a snaga je u tome što okupljaju ljude oko zajedničkih vrijednosti, dajući prostor „idejama i vizionarima koji zaslužuju da imaju svoj glas - za dobro našeg društva i za dobro svih nas“.
Nagrade i priznanja će biti dodijeljene 23. januara, na svečanosti u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom“, na Cetinju. Dodjelu nagrade „Iskra” organizuje Fond za aktivno građanstvo fAKT, u saradnji i uz podršku Privredne komore i Fondacije „Ćano Koprivica“.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Priznanje „Iskra“ spasiocu Petru Ivanoviću, CKB-u, Miloradu Drekaloviću, Aleksandru Dragićeviću...

Ambasada Narodne Republike Kine u Crnoj Gori sinoć je u podgoričkom tržnom centru Big Fashion organizovala proslavu Festivala proljeća – Lunarne Nove godine.
Mnogobrojne posjetioce na početku svečanosti pozdravio je ambasador NR Kine u Crnoj Gori Čen Sijufeng, koji je ukazao na značaj obilježavanja Kineske Nove godine u Crnoj Gori.
– Festival proljeća je najznačajniji tradicionalni praznik kineskog naroda za porodično okupljanje, oproštaj od starog i doček novog. Ovaj praznik je 2024. zvanično uvršten na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, čime je radost Kineske Nove godine prešla planine i mora i postala kulturna svetkovina koju dijeli cijeli svijet. Kroz niz tradicionalnih kineskih kulturnih običaja, gastronomije i talenata učenika Instituta Konfucije želimo sa vama podijeliti ovu radost i harmoniju, te učiniti da kinesko-crnogorsko prijateljstvo u ovoj snažnoj prazničnoj atmosferi postane još dublje. 2026. godina je godina konja po kineskom starom lunarnom kalendaru. U kineskoj kulturi, konj simbolizuje napredak, izdržljivost i marljivost. – Energiju od zmaja i konja – doživljavamo kao simbol vitalnosti, dok – biti prvi naprijed – predstavlja hrabrost da juri ispred drugih. Ove vrline su živi odraz kineskog visokokvalitetnog razvoja, ali se istovremeno prirodno podudaraju sa herojskim duhom i težnjom ka slobodi koje crnogorski narod tradicionalno povezuje sa simbolikom konja. Godina Konja dolazi u punom zamahu. Kinesko-crnogorska saradnja, takođe, hvata povoljan vjetar i ulazi u novu fazu razvoja – poručio je Nj.E. Čen Sijufeng.
Ambasador je podsjetio da se 2026. godine obilježava 20. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Crne Gore.
– Dvadeset godina od rasta do zrelosti, dvadeset godina zajedničkog puta rame uz rame. Naše dvije zemlje dosljedno se drže principa međusobnog poštovanja, povjerenja i uzajamne koristi, postavši primjer odnosa između država različitih društvenih sistema i različite veličine. Od skoro deset miliona bezbjednih prolazaka vozila na prioritetnoj dionici autoputa Bar–Boljare, do projekta rekonstrukcije mosta na Tari kojim će se junački mostovi ponovo vratiti u život, svaki korak praktične saradnje je čvrst, postojan i ispunjen toplinom – istakao je Čen Sijufeng.
On je naglasio da je tokom proteklih dvadeset godina važan segment crnogorsko-kineskih odnosa bila povezanost među ljudima.
– Ovo prijateljstvo teče kroz sve intenzivnije kulturne i ljudske razmjene. Godine 2025. broj kineskih turista koji su posjetili Crnu Goru premašio je 80.000, uz rast od više od 34 odsto na godišnjem nivou. Ovom prilikom, iskreno pozivam što veći broj prijatelja iz Crne Gore da iskoriste bezvizni režim, da dođu u Kinu, da je obiđu i dožive, te da osjete dubinu kineske civilizacije i iskuse dinamičan razvoj savremenih tehnoloških inovacija. Srdačno vas pozivam da naredne godine dođete u Kinu i praznike provedete zajedno s nama, da doživite jedan istinski, autentični kineski doček Nove godine – saopštio je Sijufeng.
Proslavi je prisustvovala i ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, koja je ukazala na važnost kulturne saradnje između Kine i Crne Gore.
– Saradnja Crne Gore i Narodne Republike Kine u oblasti kulture temelji se na čvrstim sporazumima i programima razmjene. Od prvog sporazuma o saradnji 2008. godine, pa do izvršnog programa saradnje od 2017. do 2020. godine, dvije zemlje kontinuirano jačaju saradnju u oblasti obrazovanja i umjetnosti. Ministarstvo kulture Crne Gore redovno je učestvovalo na forumima i događajima u organizaciji Narodne Republike Kine, podržavajući razmjenu umjetnika, plesnih i muzičkih programa, kao i vizuelnih umjetnosti. Crna Gora njeguje prijateljske i bratske veze sa gradovima širom svijeta, a posebno su značajne veze koje crnogorski gradovi imaju sa kineskim gradovima – istakla je ministarka.
Ona je podsjetila i na infrastrukturnu saradnju dvije države.
– Riječ je o projektima koji imaju veliku ulogu u povezanosti i razvoju naše zemlje, uključujući izgradnju dionice autoputa Bar–Boljare, čiji je prioritetni segment izrađen uz angažman kineske kompanije i finansiran kroz inicijativu Pojas i put. Kineske kompanije ostaju aktivne u daljim fazama izgradnje saobraćajne mreže, bulevara Jaz–Tivat i nastavka autoputa Bar–Boljare – dodala je Vujović.
Nakon zvaničnih obraćanja uslijedio je umjetnički program crnogorskih i kineskih mladih talenata, kroz koji je publiku vodila Alisa Bogdanović, pobjednica svjetskog takmičenja Kineski most u poznavanju kineskog jezika za učenike srednjih škola.
– Takmičenja u kojima sam učestvovala i čitav moj put sa kineskim jezikom su mi mnogo toga donijeli. Uspjela sam da kroz taj put shvatim ko sam i šta želim, te da odredim svoju budućnost. Naučila sam mnogo toga, osim jezika upoznala sam se sa kineskom kulturom i srećna sam što sam u životu imala priliku da se susretnem sa takvom kulturom – kazala je Bogdanović.
U okviru proslave, posjetioci su imali priliku da učestvuju u interaktivnim igrama, osvoje nagrade, upoznaju se sa tehnikama izrade papirnih ukrasa i kaligrafijom, kao i da degustiraju kineske specijalitete koje je pripremio šef kuhinje Ambasade NR Kine u Podgorici, Li Jiping.

Sijufeng: Kinesko-crnogorska saradnja ulazi u novu fazu razvoja

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas da mir u Ukrajini mora biti pod uslovima Kijeva.
- U Kijevu deseti put od početka rata. Da ponovimo da Evropa stoji uz Ukrajinu, finansijski, vojno i tokom ove surove zime. Da podvučemo našu kontinuiranu posvećenost pravednoj borbi Ukrajine. I da pošaljemo jasnu poruku i ukrajinskom narodu i agresoru: nećemo odustati dok se ne uspostavi mir. Mir pod ukrajinskim uslovima - napisala je fon der Lajen na mreži X, nakon što je stigla u Kijev sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom, kako bi pružila podršku Ukrajini na četvrtu godišnjicu od početka ruske agresije na ovu zemlju.
Košta je po dolasku u Kijev u objavi na mreži X poručio da je potrebna „zajednička odlučnost da se obezbijedi pravedan i trajan mir u Ukrajini".
Četvrta godišnjica početka rata u Ukrajini navršava se danas, pri čemu se sukobi na bojnom polju nastavljaju uporedo sa trilateralnim mirovnim pregovorima koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.

Fon der Lajen: Mir u Ukrajini isključivo pod uslovima Kijeva

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/nematicna-drzava"> Portal Analitika </a>piše Adnan Čirgić
Naivnima je 2020. godine izgledalo nevjerovatno da jedan musliman i Albanac može biti politički velikosrbin. Ne velim da je Dritan Abazović to (bio) po ubjeđenju, no po učinku. A sve što je učinio sa skupinom svojih ljudi jasno ukazuje da je riječ o izvršitelju zadataka srpske službe.
Ne velim ni da je Kenana politički velikosrbin po ubjeđenju. Ali je ona, i cipcijela partija kojoj pripada, po svemu što čini izvršitelj zadataka srpske službe kojoj je cilj, od Garašanina naovamo, pripajanje Crne Gore Srbiji.
Istina, nijesu ni Kenana ni Bošnjačka stranka izjavili da Crnu Goru treba pripojiti Srbiji. Ali jesu dio vladajuće koalicije četničkoga vojvode Mandića. I jesu dio iste političke strukture koja brutalno ruši ustavno definisano građansko ustrojstvo crnogorske države, dio strukture koja sve više uvodi u javni diskurs nekakvu državu narodâ potiskujući instituciju građanina. Najnovije otkriće bošnjačkih piona srpske politike u Crnoj Gori jeste bestidno priznanje da ovo nije matična država Bošnjaka u Crnoj Gori.
Sva je Crna Gora gotovo ćutke prije 20-ak godina prihvatila kampanju po kojoj su crnogorski muslimani neviđenom brzinom postali Bošnjaci, čak i onđe đe ih nikad nije bilo i đe se nikad nijesu tako zvali. Taj je proces prihvaćen najprije zbog toga što je tadašnja bošnjačka politička elita na svakome koraku demonstrirala privrženost Crnoj Gori.
Prihvatajući velikosrpski koncept po kojem je religijska pripadnost odlučujući faktor nacionalne pripadnosti, koncept koji je razbio bosansku državu, prešlo se na razbijanje crnogorske države. To razbijanje može donijeti nesumnjive (premda kratkoročne) beneficije bošnjačkoj političkoj eliti koja se toga sramotnoga posla prihvatila, ali nikakvo dobro neće donijeti onima koje ta "elita" navodno predstavlja - Bošnjacima u Crnoj Gori. A ni Bošnjacima u Bosni.
Insistiranje na tome da je jezik crnogorskih Bošnjaka bosanski nema utemeljenja u realnosti jer svi znamo razlikovati po jeziku stanovnika Bosne (po kojoj je taj jezik dobio ime) od stanovnika Crne Gore, ali na osnovu toga jezika ne možemo znati nacionalnu pripadnost stanovnika Crne Gore ni Bosne. Ne možemo jer svi bosanski štokavci govore bosanskim jezikom kao što svi crnogorski štokavci govore crnogorskim jezikom.
Stoga kad bošnjačka kulturna elita u Crnoj Gori insistira na RTV emisijama na bosanskome jeziku ona ne čini ništa drugo do ono što Dodik čini u Bosni - razbija sopstvenu državu ispunjavajući ciljeve beogradske agende.
Kad Kenana kaže da je matična država crnogorskih Bošnjaka Bosna i Hercegovina, ona čini isto što i razna velikosrpska kulturna udruženja koja sluđuju crnogorske Srbe kako im je Srbija matična država, a Aleksandar Vučić predśednik svih Srba. Ona time implicitno poručuje da ima nečega lošega i neprihvatljivoga u tome ako neki musliman smatra Crnu Goru svojom državom ili ako nedajbože vjeruje u sopstveno crnogorsko porijeklo.
Nesuvisla naručena ispomoć što je Kenani stigla iz Bosne kojom se tolkuje da je cio crnogorski śever sve do 1912. godine bio zapravo država Bosna razotkriva stvarne namjere Bošnjačke stranke i onima što ne žele vjerovati u njih.
Tvrdnja da je śever Crne Gore do 1912. bio dio bosanske države odista je prava senzacija. Jer po tome tumačenju Crna Gora krajem XIX i početkom XX vijeka nije vodila oslobodilačke ratove s osmanskom no s bosanskom vojskom, nije potpisivala ugovore s Portom no s nekakvom vladom u Sarajevu za koje se dosad vjerovalo da je u to doba i samo bilo pod upravom Beča. Mora da su tada stanovnici donjih krajeva kad krenu na śever, do Kolašina ili Bijeloga Polja recimo, govorili: Odoh malo do u Bosnu.
Ako će, kao i svaki put dosad, i ovaj tekst biti povod za orkestriranu propagandnu paljbu botova Vučićeve posluge u Bošnjačkoj stranci, ako će biti i izvrnut naglavačke, predstavljen kao nacionalistički, asimilatorski ili naručen, opet se nije mogla prećutati ogavna propaganda čiji je cilj sluđivanje i otuđivanje crnogorskih građana.
Jer što bismo praštali Kenani i Ervinu ono što ne praštamo vojvodi Andriji. Oni su kolege na istome zadatku, u istoj vlasti, s istim ciljem da budemo nacionalno (kad već ne možemo i teritorijalno) obilježeni kao ovce u planini da se kojim slučajem ne bismo pomiješali.

Nematična država

Crnogorski poslanici danas nastavljaju s radom. Na dnevnom redu, između ostalog biće, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i sudijama.
Poslanici će raspravljati i o : Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu, Prijedlogu zakona o javnim izvršiteljima i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.
Nakon toga, nastaviće se Sjednica Petog vanrednog zasijedanja. Na dnevnom redu biće Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o arbitraži.
Sjednica bi trebalo da počne u 11 sati.

Poslanici danas o više prijedloga zakona

Politika

PES i NSD dijele „zlatnu koku“ partijskih uhljeba

Hronika

Pod lupom Tužilaštva iskaz sutkinje Rade Kovačević zbog sata

Društvo

Porodice žrtava dva masakra na Cetinju i grupa građana: Direktna uvreda - Jokiću obezbijeđeno novo radno mjesto u sistemu

Tag: nagrada-iskra

Priznanje „Iskra“ spasiocu Petru Ivanoviću, CKB-u, Miloradu Drekaloviću, Aleksandru Dragićeviću...

Sijufeng: Kinesko-crnogorska saradnja ulazi u novu fazu razvoja

Fon der Lajen: Mir u Ukrajini isključivo pod uslovima Kijeva

Nematična država

Poslanici danas o više prijedloga zakona

PRATITE TVe UŽIVO