Crnogorski vajar iz Kolašina Miodrag Šćepanović drugi put je dobio nagradu „Mišel Dimon“ Salona francuskih umjetnika koji se održava u Grand Paleu u Parizu.
Salon francuskih umjetnika je najstarija umjetnička izložba i održava se svake godine u Parizu od 1881. u Grand Paleu. Ove godine je za izložbu žiri Salona odabrao radove (slike, skulpture, mozaike, gravure, fotografije, arhitekture) preko 2000 umjetnika.
Miodrag Šćepanović od 2006. godine učestvuje na pariskim salonima: Jesenjem salonu (les Champs-Elysées) i Salonu Udruženja francuskih umjetnika „Grand pale“. Na ovim salonima je dobio četiri nagrade: nagradu “Pol Belmondo” na Jesenjem salonu u Parizu (2006), &nbsp;nagradu “Mišel Dimon” na Salonu francuskih umjetnika “Grand pale” u Parizu (2012), bronzanu medalju (2014) i srebrnu medalju (2019) na istom salonu.
Šćepanović je i dobitnik nagrade Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu (1983), nagrade “Lubarda, Stijović, Milunović” ULUCG (2003) i "Drago Đurović" (2024). Šćepanović je imao više od 20 samostalnih izložbi, što u zemlji, što u inostranstvu, a učestvovao je i na više od 50 kolektivnih izložbi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Šćepanović opet nagrađen u Parizu

Prof. dr Dragan Burić, vanredni profesor Filozofskog fakulteta, dobirnik je nagrade za izuzetan doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnoj afirmaciji Univerziteta Crne Gore.
Buriću je priznanje uručio rektor UCG prof. dr Vladimir Božović, na svečanoj sjednici Senata Univerziteta Crne Gore.
- Priznanje je dodijeljeno na osnovu prijedloga Vijeća Filozofskog fakulteta, koje je prepoznalo njegovu značajnu naučnu i akademsku aktivnost. Tokom 2024. godine, prof. dr Burić objavio je pet radova u prestižnim međunarodnim časopisima indeksiranim na WoS listama (SCI/SCIE/SSCI/A&amp;HCI), četiri rada u zbornicima međunarodnih skupova i dva rada u izvodu. Takođe, bio je recenzent devet radova u časopisima Q1 i Q2 kategorije i jedne međunarodno relevantne monografije - saopšteno je iz UCG-a.
Burić je dugogodišnji član uredničkih timova uglednih naučnih časopisa iz geografije i bio je urednik tri naučna časopisa tokom protekle godine. Učestvovao je na više međunarodnih naučnih skupova kao predavač po pozivu, uključujući Šesti kongres geografa Srbije i Kongres slavističkih geografa i etnografa. Njegovo istraživačko polje obuhvata klimatologiju, meteorologiju, prirodne nepogode i granične fenomene u geografiji.
Prof. dr Burić autor je dvije monografije i dva univerzitetska udžbenika, a u dosadašnjoj karijeri objavio je 23 rada u WoS časopisima i ukupno više od 54 rada. Njegovi radovi imaju preko 690 citata na Google Scholar-u, dok mu je h-indeks u različitim bazama podataka 13, 11 i 10.
Tokom karijere, bio je uključen u međunarodne projekte i inicijative, uključujući saradnju između Crne Gore i Albanije, program Prekogranične vanredne situacije, Fors Montenegro i projekat razvoja geoprostornih baza podataka za solarnu energiju u Crnoj Gori i Srbiji. Kao rukovodilac Studijskog programa za geografiju Filozofskog fakulteta UCG (2020–2023), inicirao je više sporazuma o akademskoj saradnji sa univerzitetima u regionu.
Osnovne studije završio je na Univerzitetu u Prištini, a magistrirao i doktorirao na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, specijalizujući se za fizičku geografiju, s posebnim fokusom na klimu i ekstremne vremenske pojave u Crnoj Gori. Profesionalnu karijeru započeo je u Hidrometeorološkom zavodu Crne Gore, gdje je proveo 27 godina, a od 2017. godine zaposlen je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
- Njegov doprinos akademskoj zajednici ogleda se kroz mentorstvo master studenata, razvoj nastavnih programa i aktivno učešće na međunarodnim naučnim konferencijama - zaključili su iz UCG.

500x500

Dragan Burić dobitnik priznanja za poseban doprinos naučnoistraživačkom radu

Književnik Novica Đurić dobitnik je nagrade Miroslavljevo jevanđelje za prethodne tri godine - za knjigu poezije „Grad Gospoda i pčela”, objavljenu 2024. godine u izdanju Unireksa.
U obrazloženju žirija za dodjelu države nagrade se navodi da je ovo izuzetno ostvarenje čiji poetički vektor teži tradiciji duhovne poezije.
Kako je saopšteno iz Ministarstva kulture i medija (MKM), žiri je na sjednici od 30. januara odlučio da se nagrada dodijeli Đuriću, a odluka je, nakon tajnog glasanja, donijeta većinom.
- Gledajući u cjelini, pjesnička zbirka „Grad Gospoda i pčela“ Novice Đurića poeziji zadaje najviši zadatak, da čuva i služi duhovnoj vertikali kojom su povezane tvorevine svijet i čovjek sa likom Boga – Tvorca. Zbog toga ova poezija ima naglašeno, mirotvorno značenje u kojem se duševno i duhovno proslavlja Božije prisustvo u svijetu - napisao je Predsjednik žirija prof. dr Savo Laušević.
Laušević je čestitao Đuriću na, kako se navodi u saopštenju, izuzetnom pjesničkom ostvarenju za koje je zasluženo dobio prestižnu nagradu, a člaovi žirija su takođe konstatovali da su izuzetna ostvarenja ove godine ušla u uži izbor.
Žiri za dodjelu državne nagrade Miroslavljevo jevanđelje odlučio je da se nagrada dodijeli Đuriću, a odluka je, nakon tajnog glasanja, donesena većinom.
- Na konkurs za nagradu Mirosljavljevo jevanđelje prijavilo se 12 kandidata od kojih su 11 ispunjavali propisane opšte i posebne uslove Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Tri kandidata koja su su ušla u uži izbor su Novica Đurić, Marinko Vorgić za roman „Prazni grobovi“ i Bećir Vuković za knjigu poezije „Poneti na pusto ostrvo“ - naveli su iz Ministarstva kulture i medija.
Žiri je odlučivao u sastavu: prof. dr Dragana Radojičić, naučni savjetnik za oblast etnologije, prof. dr Savo Laušević, red. prof. oblasti estetika i savremena filozofija, doc. dr Milena Burić, profesor srpskog jezika i književnosti, Željko Miranović, profesor istorije i Darko Jovović, književnik i novinar.
Žiri je održao tri sjednice i imao rok za čitanje od 45 dana.
Nagrada Miroslavljevo jevanđelje biće uručena u Kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, a datum dodjele će biti naknandno saopšten.
Ovu nagradu dodjeljuje Ministarstvo kuluture i medija autorima iz oblasti književnosti, istoriografije, etnografije i publicistike objavljene u Crnoj Gori za prethodne tri godine.
Iz Ministarstva napominju da je Miroslavljevo jevanđelje rukopisna knjiga nastala oko 1180. godine i najznačajniji je ćirilični spomenik južnoslovenske, odnosno slovenske pismenosti. Smatra se da je pisaru trebalo sedam godina da je završi.
Miroslavljevo jevanđelje čuvalo se u Bijelom Polju, naručio ga je knez Miroslav za potrebe crkve sv. Petra i Pavla, a 2005. godine uvršteno je na UNESCO listu „Pamćenje svijeta”.
- Pjesnik i prozni pisac Novica Đurić spada u red najznačajnijih književnih &nbsp;stvralaca Crne Gore u proteklih pet decenija. Pored poezije i proze Đurić piše eseje i književnu kritiku. Njegovo stvaralaštvo je imalo međunarodnu recepciju a djela su mu prevođena na više svjetskih jezika. U dugoj književnoj produkciji Đurić je objavio 14 knjiga poezije, sedam knjiga proze, dvije knjige eseja i književne kritke - navode u MKM.

Novica Đurić dobitnik nagrade Miroslavljevo jevanđelje

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) raspisala je konkurs za dodjelu godišnjih nagrada u oblasti društveno-odgovornog poslovanja, a poziv je otvoren do 16. januara 2025.
Na konkurs, pod nazivom „UPCG nagrade za DOP 2024“, pravo učešća imaju svi privredni subjekti koji su registrovani u Crnoj Gori.
Prema propozicijama konkursa, nagrade se dodjeljuju za uspješnu praksu društveno-odgovornog poslovanja u oblastima: Briga za zaposlene, briga za životnu sredinu i briga za zajednicu.
- Zainteresovana preduzeća mogu aplicirati kako za ove, tako i za Veliku nagradu koja se uručuje privrednom subjektu koji je principe društveno-odgovornog poslovanja inkorporirao u sve tri oblasti. Na konkurs je moguće prijaviti maksimalno tri projekta (po svakoj oblasti), uz uslov da nijesu završeni prije 1. januara 2024. godine - precizirano je u saopštenju.
Kao i prethodnih godina, glavni kriterijumi za dodjelu nagrada su održivost, inovativnost i ostvareni uticaj na sve uključene strane.
Dodjela je, kako se navodi u saopštenju, aktivnost koju Unija poslodavaca realizuje od 2014. sa ciljem promocije dobrih primjera društveno-odgovorne prakse, kao i preduzeća koja takvu praksu primjenju.
Svečana ceremonija dodjele će, kako su najavili iz Unije poslodavaca, biti održana početkom naredne godine, o čemu će javnost pravovremeno biti obaviještena.

1250x600

1084x550

Raspisan konkurs za godišnju nagradu u oblasti društveno-odgovornog poslovanja

Ministru javne uprave (MJU), mr Marashu Dukaju, je sinoć u Tirani dodijeljena godišnja nagrada Grand Albanian Excellence 2024, za uspjehe ostvarene na dužnosti ministra javne uprave Crne Gore.&nbsp; - Biti među uspješnim ličnostima iz kulturnog, umjetničkog, sportskog i poslovnog života više država i pri tome jedini laureat iz Crne Gore, je za mene velika čast i još veća obaveza. Ovo je &nbsp;trenutak kada zaboravite na sve napore, zadovoljni potvrdom da su rad i zalaganja prepoznati i šire - rekao je Dukaj na ceremoniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212091232_92f86b97af22d422ea9e8004582594146ae51ebc7746fefe22dec5c1c842efd1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241212091232_92f86b97af22d422ea9e8004582594146ae51ebc7746fefe22dec5c1c842efd1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1366" loading="lazy" alt="Sa ceremonije"> </figure>  On se zahvalio predlagačima koji su prepoznali njegovo zalaganje i angažovanje. - Ova prestižna nagrada, iako je dodijeljena meni, pripada cijelom mom sjajnom timu u Crnoj Gori – istakao Dukaj. &nbsp; &nbsp;

Dukaj dobitnik nagrade “Grand Albanian Excellence 2024"

Tim Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore osvojio je nagradu u kategoriji "Javni objekti", u okviru Trećih dana arhitekture, u organizaciji Strukovne komore arhitekata.&nbsp;
Nagrada je dodijeljena za projekat rekonstrukcije lamele C zgrade tehničkih fakulteta u Podgorici, koji je realizovao autorski tim prof. dr Svetlana Perović, doc. dr Sanja Savić, dr Jelena Bajić Šestović, dr Marija Milikić i mr Nikolina Sekulović.&nbsp;
Projekat je vrednovao međunarodni žiri u sastavu: Saša Randić (Randić and associates, Rijeka), Špela Videčnik (Ofis arhitekti, Ljubljana), Vedran Pedišić ( Sangrad+AVP, Zagreb), Andrea Rossi (A-fact, Milano) i Giovanni Sanna (A-fact, Milano).
Tim je izradi idejnog rješenja laboratorija tehničkih fakulteta pristupio na inicijativu rektora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimira Božovića, povodom obilježavanja 50 godina Univerziteta.
- Nepovoljni ambijentalni uslovi kompleksa, naročito korpusa laboratorija, izazvani višedecenijskim korišćenjem i nedostatkom ulaganja u rekonstrukciju, ukazali su na urgentnu potrebu za obnovom i revitalizacijom - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Kako su rekli, zadržavajući izvorni graditeljski rezultat, ili štaviše u ovom slučaju, „podcrtavajući“ naslijeđenu vrijednost, razvojem svedene, moderne ekstenzuje po vertikali i vizuelnim odvajanjem iste od postojećeg korpusa, konačni rezultat je visoko ocijenjen od međunarodnog žirija.&nbsp;
- Ova intervencija, geometrizovana u gabaritu od približno 3.000 m2, vizuleno materijalizovana u transparentnoj opni i fleksibilnoj čeličnoj konstrukciji ujedinjuje pažljivo osmišljene unutrašnje prostorne komponente prema potrebama korisnika tri tehnička fakulteta i Univerziteta Crne Gore - ističe se u saopštenju UCG.
U duhu afirmacije crnogorske arhitektonske scene, sa namjerom uspostavljanja platforme za promovisanje vrhunskih arhitektonskih ideja, ove godine je prvi put ustanovljena godišnja nagrada Dana arhitekture, kroz šest kategorija: stambeni, komercijalni, javni i turistički objekti, objekti sporta i rekreacije i enterijer. Na konkurs je pristiglo ukupno 80 idejnih arhitektonskih rješenja, a stručni žiri je, nakon pažljive evaluacije, odabrao 23 projekata koji su nominovani za nagradu.
Treći Dani arhitekture održani su od 22. do 24.novembra 2024. godine, u Muzičkom centru Crne Gore, u Podgorici.

Tim Arhitektonskog fakulteta osvojio nagradu za projekat rekonstrukcije lamele C zgrade tehničkih fakulteta

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio je nagradu od pet miliona dolara i siguran izlazak iz Gaze za svakoga ko oslobodi izraelske taoce koje drži Hamas, javlja CNN.
Taoci su oteti nakon napada Hamasa 7. oktobra prošle godine, kada je ubijeno 1300 ljudi, a oteta je 251 osoba, uključujući izraelske i strane državljane. Do sada je oslobođeno 117 talaca, dok je 37 osoba poginulo, ostavljajući gotovo 100 osoba čija sudbina i lokacija ostaju nepoznati.
<h2>Hamas odbacio ponudu</h2>
Netanjahu je istaknuo odlučnost Izraela da vrati sve taoce, naglašavajući da će svatko ko pomogne u njihovom oslobađanju dobiti siguran prolaz iz Gaze. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su pregovori zastali, a pritisak porodica talaca raste. Izlazak iz Gaze izuzetno je težak zbog strogih dozvola i visokih troškova prelaska u Egipat.
Situacija u Gazi ostaje teška, s izraelskom ofanzivom koja je rezultirala velikim brojem žrtava i razaranjem. Humanitarne organizacije izvještavaju o preko 43.000 palestinskih smrtnih slučajeva i više od 100.000 povrijeđenih.
Ova ponuda izazvala je različite reakcije. Dok neki vide u njoj priliku za ubrzanje oslobađanja talaca, drugi je kritikuju kao pokušaj produbljivanja podjela unutar palestinskog društva. Hamas je odbacio ponudu, nazivajući je "farsom" i insistirajući na sveobuhvatnom sporazumu koji uključuje kraj rata, ukidanje blokade i obnovu Gaze.

Netanjahu nudi pet miliona dolara i izlazak iz Gaze svakome ko vrati izraelskog taoca

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice nagrađen je priznanjem na Međunarodnom sajmu knjiga u Tirani za izuzetno kvalitetno predstavljanje albanskih autora u udžbenicima i publikacijama koje izdaje - saopštila je direktorica ZUNS-a Aleksandra Hajduković.
U saopštenju se ističe da je dobiti ovakvo prizanje na vodećoj smotri književnog stvaralaštva u Albaniji, s obzirom na to da Zavod već decenijama izdaje djela iz oblasti vanudžbeničke literature, kao i udžbenike za đake koji nastavu pohađaju na albanskom jeziku u Crnoj Gori, izuzetan je uspjeh.
- Predstavlja potvrdu kvaliteta naših izdanja, ali i naših napora da povezujemo obrazovanje i kulturu dvije zemlje - Albanije i Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Ovo je, kako se dodaje, jedanaesti put da Zavod nastupa na ovom Sajmu, na kojem se ove godine predstavilo 90 izlagača iz raznih zemalja.
- U okviru našeg nastupa, pored ostalih izdanja, sajamskoj publici predstavljeno je najnovije izdanje Zavoda na albanskom jeziku. Radi se o knjizi uglednog albanskog pisca Stefana Čapalikua „Anđeo u fraku“. Podsjećamo da je naš kolega, urednik za izdanja na albanskom jeziku Dimitrov Popović, ovog ljeta nagrađen prestižnom nagradom za prevodilaštvo, koju dodjeljuje Univerzitet u Teksasu. I ova nagrada je pokazatelj kvaliteta naših izdanja na albanskom jeziku - kazali su iz ZUNS-a.
Podsjećaju i da je Zavodu za udžbenike prošlog mjeseca na Sajmu knjiga u Frankfurtu uručena prestižna nagrada „Belma“, koja se dodjeljuje za izuzetan kvalitet udžbenika, kada su nagrađene naše čitanke za srednje stručne škole.
- Ovo su samo neke od nagrada koje smo dobili ove godine i one svedoče o tome da je ovo jedna izuzetno uspješna poslovna godina za našu instituciju. Sve to je i dodatni podstrek za nas da nastavimo sa kvalitetnim izdanjima i u godinama pred nama - poručila je Hajduković.

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva dobio nagradu na Sajmu knjiga u Tirani

Crnogorski spasilački tim, koji je bio angažovan na saniranju posljedica katastrofalnih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu, biće nagrađen sa 16.500 eura, odlučila je Vlada na današnjoj sjednici.
Tim od 33 člana dobiće po 500 eura jer su, kako se navodi u informaciji Vlade, na dostojanstven način i uz puno požrtvovanja izvršili sve zadatke i pomogli u pružanju pomoći pogođenom stanovništvu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je, 7. oktobra ,uputilo spasilački tim u Bosnu i Hercegovinu radi saniranja posljedica poplava, koje su zadesile centralni i južni dio zemlje, prije svega Neretvanski kanton, Centralno-bosanski kanton i Zenica-Doboj kanton.&nbsp;
Ovaj tim se sastojao od dvije komponente - one za traganje i spašavanje iz ruševina i visokog kapaciteta za crpljenje vode. Sačinjavao ga je 24 vatrogasca-spasioca iz Glavnog grada, Prijestonice Cetinje, opština Ulcinj, Bar, Budva, Kotor, Tivat, Novi, Plužine i Nikšić, pet pripadnika Crvenog krsta Crne Gore i četiri pripadnika Direktorata za zaštitu i spašavanje (menadžment tima).&nbsp;
Pet dana bili su angažovani na području Jablanice i Konjica, shodno procedurama i potrebama na terenu, a u saradnji sa spasilačkim timovima iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
- Sve povjerene zadatke crnogorski tim je izvršio na stručan, human i profesionalan način vodeći računa o poštovanju bezbjednosnih procedura - konstatovano je u informaciji Vlade.
Nagrada koju je Vlada odredila za crnogorske spasioce biće isplaćena iz budžeta Ministarstva unutrašnjih poslova.

Tamara Klikovac

Crnogorski spasioci angažovani u BiH nagrađeni sa po 500 eura

Na Internacionalnom kamernom festivalu „Most“ u Hanoveru, prvak crnogorskog narodnog pozoritšta, glumac Slobodan Marunović osvojio je nagradu za „briljantno oličenje velike istorijske ličnosti“ u predstavi „Potonja ura Njegoševa“.
Predstavu je prema tekstu Slobodana Tomovića režirao Blagota Eraković, a prikazuje posljednje trenutke života pjesnika, filozofa, vladike i gospodara Crne Gore kroz njegovo dramatično suočavanje sa smrću te filozofskim propitivanjem o smrti, sudbini, bogu, ljubavi i smislu njegovog postojanja.&nbsp;
Na festivalu su, pored „Potonje ure Njegoševe“ iz Crne Gore, učestvovale i predstave iz Litvanije, Sjeverne Makedonije, Izraela, sa Kosova, iz Armenije, Džordžije i Njemačke.
Od premijere 19. maja 1988. godine u Crnogorskom narodnom pozorištu, predstava je izvedena preko 1600 puta, a Marunović je dobitnik najprestižnijih priznanja na domaćim, evropskim i svjetskim festivalima, među kojima i u Biškeku, Kirgistan, prije samo nekoliko dana.

Marunović u Hanoveru osvojio nagradu za briljantno oličenje velike istorijske ličnosti u predstavi „Potonja ura Njegoševa“

Premijer Milojko Spajić izjavio je da država mijenja pristup valorizaciji prirodnih resursa, naglašavajući da više neće biti riječ o starim modelima, kada su zemljišta davana pod dugoročnu koncesiju za, kako je rekao, „smiješne cifre“.
U intervjuu za Televiziju Crne Gore, Spajić je najavio novi modalitet saradnje sa investitorima, u kojem će Crna Gora ulaziti kao suvlasnik u zajednička preduzeća sa investorom kojeg odrede Ujedinjeni Arapski Emirati, zadržavajući ključna prava odlučivanja.
- Modalitet za koji se ja zalažem, ali ne kažem da će to na kraju biti tako, je da država Crna Gora ulazi sa zemljištem u preduzeće koje je crnogorski rezident i potpada pod sve crnogorske zakone - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, strani investitori će biti partneri, ali Crna Gora će zadržati pravo veta u bordu direktora tog preduzeća na sva strateška pitanja, uključujući arhitektonska rješenja i sve velike odluke koje se tiču poslovanja zajedničkih firmi.
- Mislim da je to idealan model. Umjesto dosadašnjih zakupa gdje smo zemljišta davali za dva miliona eura ili pet centi po kvadratu, sada ćemo dugoročno dobijati dividende, a ne kratkoročne prihode - kazao je premijer.
Spajić je istakao da ovakav pristup garantuje održiv razvoj i veću korist za buduće generacije, te da Crna Gora želi da „na pravi način valorizuje svoje prirodne ljepote“.
<h2>Podrška u parlamentu&nbsp;</h2>
Spajić je optimista u pogledu parlamentarne podrške za Zakon o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). On je istakao da je riječ o osnovi za buduću ekonomsku saradnju, a ne o konkretnim investicionim projektima.
- Nakon današnjih konsultacija sa predstavnicima poslaničkih klubova Demokratske narodne partije, Nove srpske demokratije, Demokratske partije socijalista... Prvi utisak je da imamo podršku. Bili su jako konstruktivni razgovori. Prošle sedmice imali smo razgovore sa predstavnicima Pokreta Evropa sad, zatim sa Bošnjačkom strankom, pa sa SNP-om, Civisom, Demokratama. Imamo kontinuum dobrih razgovora, jako konstruktivnih - kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, pozitivno ga je iznenadila ozbiljnost kojom su sve partije pristupile sporazumu.
- Za sada sam zadovoljan razgovorima, očekujem mnogo veću podršku u parlamentu od 41 poslanika – kazao je Spajić
<h2>U igri i Buljarica, Jaz i Luštica&nbsp;</h2>
Spajić je ponovio da se sporazum ne odnosi na pojedinačne projekte već da postavlja institucionalni okvir za saradnju.
- Dakle, u pitanju je samo jedna baza za ekonomsku saradnju i vrlo je bitno da to usvojimo što prije u parlamentu. Prvi razlog je da bi pokazali ozbiljnost, kao i da bi konkurenciju koja je negdje tu ostavili u prašini – rekao je premijer.
Dodao je da bi nakon ratifikacije, Emirati mogli nominovati kompaniju sa kojom bi se započela konkretna komunikacija.
- ...gdje bi oni poslali kompaniju za koju garantuju, a onda bi ta kompanija poslala pismo namjera, gdje bi mi i javnost mnogo više razumijeli o konkretnim investicijama u Crnoj Gori – kazao je on.
Upitan o stavu opozicione Demokratske partije socijalista, Spajić je naveo da formalna odluka još nije poznata, ali da vidi interesovanje u redovima DPS-a.
- Ne znam kako će se DPS formalno odrediti, ali vidimo da su mnogi ljudi iz DPS-a jako zainteresovani za to, vidjeli smo i iz SD-a, neki predsjednici opština, glavnog odbora su za, ali neki i protiv – dodao je.
Podsjetio je i na raniji okvirni sporazum sa UAE iz 2011. godine, koji je istekao 2022. bez produženja, što je, prema njegovom mišljenju, bio propust prethodne vlasti.
- Niko nije pošao na sahranu osnivača Emirata koja se dogodila 2022. godine. To nam je jako zamjereno – kazao je Spajić.
Na iskazane sumnje u moguće pranje novca, Spajić je kazao da će svi zakoni biti striktno primijenjeni, uključujući i Zakon o sprečavanju pranja novca usvojen u novembru 2023. godine
- Naše zakonodavstvo će se do kraja primjenjivati na bilo kog investitora koga nominuje država Emirate. Što se tiče prljavog novca, mi imamo Zakon o sprečavanju pranja novca koji je usvojen u novembru 2023. godine i koji nam je omogućio da izbjegnemo sivu listu i da nam aplaudiraju svi iz Savjeta Evrope – kazao je Spajić.
On je odbacio i, kako je kazao, spekulacije o dugoročnom zakupu zemljišta.
- Ne znam odakle ta priča i zašto smo se uhvatili te priče, to će se raspravljati u ugovoru... transparentnost će biti maksimalna – kazao je on
Govoreći o potencijalnim lokacijama za investicije, Spajić je pomenuo više crnogorskih primorskih oblasti koje bi mogle biti interesantne UAE partnerima.
- U igri su Buljarica i Jaz, kao i hercegnovski dio Luštice... – kazao je Spajić.

Spajić najavio model saradnje sa UAE: Država u posao ulazi sa zemljištem kao suvlasnik

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je simbolično osvijetljena u bojama romske zastave, povodom obilježavanja 8. aprila - Međunarodnog dana Roma. 
 
Kako su naveli iz partlamenta, Međunarodni dan Roma je dan obilježavanja romske kulture i podizanja svijesti o problemima sa kojima se ta populacija suočava. 
 
Međunarodni dan Roma zvanično je proglašen 1990. godine, u mjestu Serock u Poljskoj, gdje je održan četvrti Svjetski romski kongres Međunarodne romske unije (IRU), u znak sjećanja na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan od 7. do 11. aprila 1971. u Česfildu kod Londona.

Zgrada Skupštine u bojama romske zastave

Za svakog Nikšićanina je uvreda da predsjednik Opštine ode u drugu državu i podnosi izvještaj nekom u liku Milice Zavetnice, ili nekom Vulinu, Vučićeviću, ili kome god takvog profila. Možete biti protiv partija bivše vlasti, možete biti prosrpske orijentacije, ali je za grad uvredljivo da imate predsjednika Opštine koji ode u drugu državu, podnosi izvještaj o svom radu, iskazuje ljubav prema drugoj državi, negira osjećanja prema sopstvenoj državi i gradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E potpredsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Bojan Zeković.
Građani Nikšića, uvjeren je Zeković, očekuju da poslije četiri godine dobiju vlast koja će njima podnositi izvještaje a ne, kako kaže, vlastima u Srbiji, u liku Milice Zavetnice.
- Građani očekuju vlast koja Nikšić i Crnu Goru doživljavaju svojim, a ne kao aktuelni predsjednik opštine (Marko Kovačević), koji takva osjećanja gaji za susjednu državu. Sada im je gazda (Aleksandar Vučić) u problemima, jer se bori da zaustavi otpor stotina hiljada mladih koji se na ulicama bore za slobodu u Srbiji. Zato (Vučić) neće moći da im pomogne kao prije četiri godine u “bitki za Nikšić”, kao što nije mogao ni da im “reši Budvu” kako je obećavao uoči lokalnih izbora - kaže Zeković.
Smatra i da je vlast duboko delegitimisana, jer je prvo izgubila većinu u Podgorici i Kotoru, zatim Gusinju, Budvi. Uvjeren je da u Nikšiću, glavni konstituent vlasti - PES neće dobiti ni polovinu glasova koje je imao. Ništa bolje neće proći ni Demokrate.
- Demokrate neće imati ni polovinu glasova koje su imale na prethodnim lokalnim izborima. Partija premijera (PES) uopšte ne učestvuje na izborima u Herceg Novom, a u Kotoru su imali jednog odbornika. Vlast je duboko delegitimisana, ali nemojmo da nas to zavara i da će oni spoznati tu činjenicu, priznati i vratiti mandat građanima da odluče koga žele da upravlja Crnom Gorom. Nastaviće još više da služe interesima suštinskog političkog vođe parlamentarne većine Andriji Mandiću kako bi što duže, do konačne propasti, odgađali svoj neminovni odlazak sa vlasti - istakao je Zeković.
Prema njegovom mišljenju, na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama. Dodaje da nijesu problem antievropejci već, kako kaže, lažni Evropljani.
- Ako pogledate rezultate te vlasti, u kakve su nas odnose doveli sa Hrvatskom… Ključni ljudi vlasti ne mogu preću najbližu granicu, koja je na sat i po vožnje autom! Oni će nas uvesti u Evropsku uniju? Kakvi su odnosi sa Bosnom i Hercegovinom? Da ne pominjem sa Albanijom i Kosovom. Odnosi sa Srbijom nijesu zdravi, to je služenje vlastima u Beogradu, apsolutisti koji im pomaže da se održe na vlasti u Crnoj Gori. To je duboko antievropska politika. Što ih prije sagledamo u tom jasnom svjetlu, bolje ćemo pronaći odgovor na probleme koje isporučuju građanima - zaključio je Zeković.

Zeković: Na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama

Na Trgu "Šaka Petrovića" u Nikšiću večeras su uslijed požara oštećena dva vozila, oba sa registarskim tablicama Bosne i Hercegovine (BiH), javlja RTNK, a portal RTCG piše i da je večeras u istom gradu kamenicom pogođeno vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.&nbsp;
Slučaj je prijavljen policiji i ona radi na otkrivanju počinilaca i utvrđivanju svih okolnosti, piše portal RTCG.
U pitanju je službeno vozilo Ćurića, a iz policije je rečeno da su angažovali sve raspoložive kapacitete za utvrđivanje svih okolnosti događaja.
Prema nezvaničnim saznanjima RTNK, požar na dva druga automobila je podmetnut, ali će sve okolnosti utvrditi nadležne službe MUP-a.
Brzom intervencijom ekipe nikšićke Vatrogasno-spasilačke jedinice spriječena je veća šteta i širenje požara na okolna vozila.

Gorjela dva vozila sa BiH tablicama u Nikšiću, kamenica u vozilo gradonačelnika Trebinja

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: nagrada