Student druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nedim Nokić, osvojio je prvo mjesto na konkursu Ustavnog suda za najbolji studentski esej povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz ove sudske instance.
- Drugo mjesto osvojila je studentkinja treće godine prava Univerziteta Donja Gorica Vasilisa Batrićević, a treće studentkinja treće godine prava Univerziteta Mediteran Ksenija Marinović. Studenti su pisali eseje na temu &nbsp;„Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?- navodi se u saopštenju.
Predsjednica žirija i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da je Ustav za Knjaževinu Crnu Goru u sebi sabrao hrabrost, umnost i odlučnost svake generacije da ga razumije u vremenu koje mu pripada.
&nbsp;- Ova tri nagrađena rada čini mi se da upravo reprezentuju najbolje što danas dolazi iz studentske zajednice koja se sprema da se sjutra prihvati nimalo jednostavnih dužnosti. Nijanse su odlučivale koji radovi predstavljaju tri najbolja i nagrađena rada, ali ono što nas je opredijelilo da upravo student Nedim Nekić osvoji nagradu za prvo mjesto nije samo činjenica da je elaborirao odnos ustavne prošlosti i sadašnjosti, već što se upustio i u ozbiljnu kritiku društvene realnosti na koju Ustavni sud nikada neće ostati nijem- kazala je Armenko.
Svečanosti su prisustvovale i državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan i Martina Raguž iz AIRE centra, koji su partneri na ovom projektu.
Ćalasan je navela da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na važan istorijski trenutak, već i poziv da preispitamo koliko danas živimo ideje slobode, ustavnosti i odgovorne državnosti koje su tada postavljene.
- Nagrade koje su najbolji među vama ponijeli predstavljaju priznanje, ali i podsticaj da nastavite da istražujete, pitate, analizirate i gradite svoj profesionalni put na temeljima znanja i integriteta. Vaše ideje, vaš glas i vaša posvećenost najbolji su pokazatelj da se ideali Nikoljdanskog ustava i dalje mogu živjeti – ako ih mladi naraštaji nose u svom profesionalnom i ličnom opredjeljenju- poručila je Ćalasan.
Raguž je kazala da radovi ovih mladih ljudi potvrđuju da Crna Gora ima generacije koje duboko razumiju odgovornost i snagu pravne države.
- Upravo na njima počiva evropska perspektiva zemlje, koja je snažna koliko su oni spremni da je nose, unapređuju i čuvaju. U ime AIRE centra, čestitam svim učesnicima konkursa i zahvaljujem Ustavnom sudu na povjerenju i dugogodišnjem partnerstvu- navodi se u saopštenju.
Za studente je, pored uručenih plaketa, obezbijeđen i novčani dio nagrade, za prvo mjesto 500 eura, za drugo 300 i za treće 200 eura.
&nbsp;Nagrađeni radovi biće objavljeni na sajtu i u Biltenu Ustavnog suda Crne Gore.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud uručio nagrade studentima za najbolji studentski esej

Jednoglasnom odlukom žirija, književna nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2025. godinu dodijeljena je pjesnikinji Jeleni Jovetić za zbirku poezije „Ko li mi te brani“.
U obrazloženju žirija navodi se da je nagrađena zbirka snažno usmjerena na promovisanje multikulturalnosti i poštovanja nacionalnih različitosti u Crnoj Gori, dok autorka kroz stihove izražava duboku ljubav prema domovini i njenim ljudima.
- Njena poezija predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, tradicionalnog i modernog, čineći je relevantnom i za buduće generacije. Istovremeno ističe univerzalne vrijednosti koje prevazilaze lokalne okvire, doprinosi kulturnom dijalogu i razmjeni među zajednicama. Zbirka podstiče toleranciju i poštovanje, uspijevajući da prikaže složenost i ljepotu kulturnog mozaika Crne Gore - navodi se u odluci žirija.
Književna nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ dodjeljuje se svake godine 21. novembra, na rođendan istaknutog crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, kao priznanje za izuzetna dostignuća u književnom stvaralaštvu.
O ovogodišnjem laureatu odlučivao je tročlani žiri u sastavu: Ksenija Janković (predsjednica), Anđela Ćipranić i Mirjana Marković.
Na konkurs za nagradu pristiglo je ukupno šest prijedloga.

Jelena Jovetić dobitnica književne nagrade „Aleksandar Leso Ivanović“

Dejvid Salaj osvojio je u ponedjeljak ovogodišnju Bukerovu nagradu za roman "Flesh" (Meso), postavši prvi mađarsko-britanski autor koji je osvojio jednu od najvećih književnih nagrada na engleskom govornom području.
Napisana u lakoj prozi – koju karakteriše kratkoća i nedostatak nepotrebnih detalja – knjiga prati &nbsp;čovjeka uhvaćenog u nizu događaja koji su decenijama izvan njegove kontrole.
Prikazuje njegov uspon od života u stambenom naselju u Mađarskoj do vila londonskih superbogataša.
- Meditacija o klasi, moći, intimi, migraciji i muževnosti, 'Meso' je uvjerljiv portret jednog čovjeka i formativnih iskustava koja mogu odjekivati kroz cio život - rekli su organizatori dodjele nagrada u Londonu u izjavi.
Za Bukerovu nagradu mogu konkurisati sve knjige koje su napisane na engleskom jeziku, a objavljene su u Ujedinjenom Kraljevstvu ili u Republici Irskoj. Osim nagrade od 50.000 funti (57.000 eura) za pobjednika, kao i nagrade od 2.500 funti za svakog od autora preostalih djela koja su se našla u užem izboru, pisci takođe dobijaju na popularnosti i imaju koristi od povećane prodaje knjiga.
Dejvid Salaj je 51-godišnji pisac rođen u Montrealu. Njegova je majka Kanađanka, a otac Mađar. Dio djetinjstva proveo je u glavnom libanskom gradu Bejrutu, prije nego što se s porodicom preselio u London. Nakon što je diplomirao na Oksfordu, preselio se u Brisel, a potom i u Pečuj.
"Iako mi je otac Mađar, nikad se nisam osjećao kao kod kuće u Mađarskoj. Pretpostavljam da sam tamo uvijek pomalo stranac, a živjeći toliko godina daleko od Ujedinjenog Kraljevstva i Londona, imao sam sličan osjećaj i prema Londonu. Stvarno sam želio da napišem knjigu koja se proteže između Mađarske i Londona i uključuje lik koji se nije osjećao kao kod kuće ni na jednom mjestu“, izjavio je Salaj za BBC radio.
"Meso" je šesti Salajev roman, ali ne i prvi koji je nominovan za Bukerovu nagradu. Već je bio u užem izboru 2016. sa romanom "All That Man Is" (Sve što čovjek jeste), koji je preveden i na srpski, a donosi devet priča o devetorici muškaraca u različitim životnim fazama.
- Nikada nismo pročitali ništa slično. To je, u mnogo čemu, mračna knjiga, ali ju je radost čitati. Mislim da nisam pročitao roman koji tako dobro koristi bijeli prostor na stranici. Kao da autor... poziva čitaoca da ispuni prostor, da posmatra – gotovo da stvara – lik s njim - rekao je predsjednik ovogodišnjeg žirija Rodi Dojl o nagrađenom romanu u zvaničnom saopštenju organizatora.

Dobitnik Bukerove nagrade mađarsko-britanski pisac Dejvid Salaj

Politikolog i kolumnista Portala Analitika, Alek Barović, saopštio je da je danas u Johanesburgu u Južnoafričkoj Republici, dobio nagradu Međunarodne asocijacije istraživača genocida (IAGS) za naučnu izvrsnost u oblasti studija genocida među mladim naučnicima.
Barović je dodao da se nagrada dodjeljuje svake dvije godine.
- Ova nagrada koja dolazi od najvažnijeg udruženja na svijetu koje se bavi genocidom je priznanje za moj dosadašnji naučni rad. U četvrtak ću na ovogidišnjoj IAGSovoj konferenciji predstaviti moje istraživanje vezano za ulogu Islamske zajednice u pamćenju genocida u Srebrenici. - naveo je on u objavi na mreži X, zahvaljujući svima koji su doprinjeli njegovom dosadašnjem naučnom razvoju.

Priznanje za naučni rad: Barović dobitnik prestižne nagrade u Johanesburgu

Crnogorski alternativni bend East Elysium osvojio je prvu nagradu na američkom festivalu Kinodrome za spot „Embrace“.
Spot „Embrace“ je prvonagrađeni u kategoriji „DJ Chris Arthur Award - Music Videography“.
KinoDrome: International Motion Picture &amp; Screenplay Festival“ održava se od 2018. godine i ovo je bilo osmo izdanje festivala. Festival je stacioniran u Klivlendu, država Ohajo.
Prema riječima organizatora, cilj festivala je promocija nezavisnih, nadolazećih umjetnika sa naglaskom na kreativnim, a ne na komercijalno orijentisanim projektima.

East Elysium osvojili prvu nagradu na američkom festivalu za spot „Embrace“

Srbijanski glumac Branislav Lečić, koji u posljednje vrijeme svesrdno podržava režim Aleksandra Vučića u Srbiji, "zavrdijedio" je specijalnu nagradu na jubilarnom pedesetom izdanju Mojkovačke filmske jeseni.
Njemu je prije dvije noći, u sali Centra za kulturu "Nenad Rakočević" u Mojkovcu, uručena nagrada festivala "Brskovski groš" za, kako je objašnjeno, "izuzetan doprinos domaćoj kinematografiji".
Jednoglasnu odluku o ovogodišnjim nagradama donio je žiri, u sastavu predsjednik Stanislav Babić, i članice Olivera Vuković i Lena Bogdanović.
Lečić je optuživan za silovanje i zlostavljanje glumica, a neke od njih i javno su progovorile o tome. Međutim, Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je slučaj u kojem je glumica Danijela Štajnfeld optužila kolegu za silovanje.
Lečića je optužila i Merima Isaković, glumica koja treutno radi kao psihijatar u Australiji, koja je tvrdila da je davnih godina, dok su još studirali, od Lečića pretrpjela seksualno uznemiravanje.
Branislav Lečić je tokom gotovo čitave glumačke karijere uporedo bio i politički aktivan. Bio je veliki protivnik režima Slobodana Miloševića, te aktivan na martovskim protestima 1991. godine.&nbsp;
Poslije promjena 2000. godine Zoran Đinđić ga je pozvao da u Vladi Srbije bude ministar kulture. Na toj funkciji je ostao i nakon ubistva premijera Đinđića, u Vladi koju je vodio Zoran Živković do marta 2004.
Bio je dio Liberalno demokratske frakcije (LDF) u okviru DS, koja je optuživala predsjednika te partije Borisa Tadića da je izmijenio karakter stranke. LDF je u novembru 2005. prerastao u Liberalno demokratsku partiju, a Lečić je postao član Predsjedništva. U aprilu 2007. napustio je LDP, pisao je Istinomer.
U septembru 2007. osnovao je Narodni pokret Moja Srbija. Na prvim neposrednim izborima održanim 24. septembra 2016. godine izabran je za potpredsjednika stranke. U junu 2018. bio je kandidat za predsjednika Demokratske stranke.
Branislav Lečić bio je aktivan i na protestima „Jedan od pet miliona“ 2019. godine. U međuvremenu je napravio zaokret ka Srpskoj naprednoj stranci i postao redovni gost režimskih televizija poput Informera, Pinka i Hepija.
Lečić podržao je podržao i "studente koji žele da uče", odnosno grupu ljudi koja pripada režimu Aleksandra Vučića. Posjetio ih je i u Pionirskom parku u Beogradu, gdje su se okupljali.
<h2>Nagrade Kovačeviću, Marković, Naumovskom...</h2>
Među dobitnicima nagra na pedesejoj Mojkovačkoj filmskoj jeseni su i Dušan Kovačević za epizodnu mušku ulogu u filmovima " 15 i po" i "Sedef magla", Miona Marković za epizodnu žensku ulogu dodijeljena u filmu "Sedef magla", Tonio Naumovski za najbolju mušku ulogu u filmu "Lena i Vladimir", Sara Klimoska za najboljiu žensku ulogu u filmu "Lena i Vladimir" .
Spacijalna nagrada pripala je i glumačkom ansamblu filma "Paviljon", u režiji Dina Mustafića, prenio je Portal RTCG.
Festival je dodijelio i specijalno priznanje rediteljki dokumentarnog filma "Čovjek lavina" Slobodanki Radun.

Od optužbi do ovacija: Branislav Lečić nagrađen u Mojkovcu

Bivši portparol opštine Tuzi Kristjan Dukaj zvanično je među kandidatima za prestižnu međunarodnu nagradu za ljudska prava (Human Rights Recognition Awards-HRRA) u 2025. godini, koju dodjeljuje Geneva Centre for Human Rights Advancement and Global Dialogue (GCHRAGD), u Ženevi.
Pored institucionalnog angažmana, Dukaj je magistar međunarodnih odnosa, poznat po svojoj istrajnoj borbi protiv mobinga i zlostavljanja na radnom mjestu, gdje kroz istraživanja, javne nastupe i lični angažman ukazuje na sistemske slabosti i potrebu za jačanjem pravne i društvene zaštite žrtava.
Dukaj je autor više knjiga i kolumni koje se bave ljudskim pravima, socijalnom pravdom i vrijednostima društvene solidarnosti, čime doprinosi stvaranju šireg prostora za javnu raspravu o temama od ključnog značaja za demokratiju i jednakost.
Nagrada HRRA svake godine prepoznaje pojedince i organizacije koji svojim djelovanjem doprinose promociji i zaštiti ljudskih prava na globalnom nivou.

Kristjan Dukaj kandidat za međunarodnu nagradu za ljudska prava

Organizacija Zeleni talas, u saradnji sa Opštinom Tivat kao glavnim partnerom, od 15. do 21. septembra na Trgu magnolija organizuje akciju „Odvoji, recikliraj, osvoji!“.
Tokom trajanja akcije građani će, kako su saopštili, imati priliku da recikliraju ambalažu putem reciklomata i za svaku recikliranu ambalažu osvoje bodove kroz inovativnu mobilnu aplikaciju Zeleni bod, prvu aplikaciju u Crnoj Gori koja nagrađuje recikliranje.
- Aplikacija je dostupna na <a href="https://play.google.com/store/apps/details?id=com.goldbear.green_wave_ii" target="_blank">Google Play</a>, <a href="https://apps.apple.com/cy/app/zeleni-bod/id6744940255" target="_blank">App Store</a> i <a href="https://appgallery.huawei.com/app/C114070355" target="_blank">Huawei AppGallery</a>, potpuno je besplatna i integrisana sa reciklomatima. Funkcioniše po principu nagrađivanja gdje se sakupljeni bodovi mogu zamijeniti za nagrade, vaučere i popuste kod brojnih partnera - kazali su u organizaciji Zeleni talas.
Jelena Rakčević je ispred organizacije pozvala sve građane Tivta i okolnih opština da im se pridruže, da preuzmu aplikaciju Zeleni bod i zajedno pokažu da reciklaža može biti jednostavna, motivišuća i nagrađujuća.
- Takođe, pozivamo sve društveno odgovorne kompanije da nam se priključe i budu dio najveće ekološke inicijative ovakvog tipa u Crnoj Gori - poručila je Rakčević.
Akciju u Tivtu podržali su: Ambasada Savezne Republike Njemačke, Carlsberg, Montenegro Stars Hotel Group, MENDA Kids Shop, Crnogorski ruksak, Esthetic &amp; Beauty centar Ivana, 5G Mobile, Smart Centar, La Roche Hotel, Tanjga, Al Posto Giusto, Atrio, Vasilije Skadar Lake Boat, Garden Design, Hotelska grupa Budvanska rivijera, Marly, Balviten, Salaš 23, TOMRA, Hotel Resurs, NEST Coworking space, Bigor, WOW Montenegro, L'Occitane i Dr Brado.
- Njihova podrška omogućava da građani kroz reciklažu osvoje vrijedne nagrade i pogodnosti, a istovremeno daju svoj doprinos očuvanju životne sredine - poručili su u Zelenom talasu.

„Zeleni bod“ stigao u Tivat: Dostupna prva aplikacija za recikliranje koja nagrađuje

Vatrogasci su heroji 365 dana, a ne samo tokom ljetnjih mjeseci. Davno su, shodno izmijenjenom zakonskom rješenju, prevazišli okvire samog gašenja požara - oni su ti koji su prvi na licu mjesta kada treba pružiti pomoć nakon saobraćajnih nezgoda ili nekih drugih incidentnih situacija, recimo - poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
&nbsp;On je, u intervjuu za Radio Bar, poručio da će svakako biti adekvatno nagrađeni.
- Sa druge strane, mi u kontinuitetu ulažemo značajna sredstva u poboljšanje opreme sa kojom vatrogasci raspolažu. U prethodnim godinama smo uložili u nabavku novih vozila. Do kraja ove godine takođe očekujem nabavku još jednog specijalizovanog vozila, a na posljednjoj sjednici Skupštine sam najavio da nas naredne godine očekuje velika investicija - nabavka vatrogasnih ljestvi visine 32 metra, što podrazumijeva značajna sredstva iz budžeta - naveo je Raičević.
U ovom trenutku, kada imamo intenzivnu investicionu aktivnost i jako veliki broj novih objekata visoke spratnosti to je, podvlači Raičević, više nego neophodno.
- Međutim, želim da naglasim da tim ljudima najveća nagrada dolazi upravo kroz pohvale samih građana i svega što na terenu dožive radeći kvalitetno - istakao je on.

Raičević: Vatrogasci su heroji 365 dana, biće adekvatno nagrađeni

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović donio je odluku da se bjelopoljskim vatrogascima-spasiocima dodijeli nagrada od po 500 eura, kao znak zahvalnosti za izuzetnu požrtvovanost i hrabrost koju su pokazali tokom ovogodišnjih ljetnjih mjeseci.
Bjelopoljski vatrogasci su tokom posljednjih nedjelja gasili čak 171 požar na teritoriji naše opštine, a nesebično su pomagali i u gašenju požara u Podgorici. Pored toga, tokom sušne sezone pružali su kontinuiranu podršku stanovništvu, obavljajući 255 isporuka vode u područjima pogođenim nestašicom.&nbsp;
Sredstva će biti odmah isplaćena iz tekuće budžetske rezerve, u skladu sa važećim pravilnicima.
- Svjedočili smo nesebičnom i požrtvovanom radu naših vatrogasaca u proteklom periodu. Njihova hrabrost i odlučnost da svojim bićem brane živote i imovinu građana zaslužuje duboko poštovanje koje ćemo zauvijek njegovati. Hvala im što su bili na prvoj liniji za sve nas - poručio je Smolović.

Zahvalnost za požrtvovanost i hrabrost: Bjelopoljskim vatrogascima po 500 eura

Nije lako danas biti u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), ni u ovom gradu - ni u bilo kom kraju Crne Gore, ali da pripadnost ovoj politici predstavlja dostojanstven, častan i pošten odnos prema antifašističkoj istoriji, građanskom konceptu i evropskoj budućnosti naše države - poručio je lider te partije Danijel Živković sinoć na skupu u Herceg Novom.
Bilo je, ističe on, mnogo bastadura u istoriji Crne Gore.
- I treba da se postide oni koji se danas nalaze u vlasti koji 80 godina i duže poslije njihove smrti pokušavaju na sve načine da zatru moralnu vertikalu Crne Gore – antifašizam. I koliko god pokušavali sa pozicija vlasti da ugroze antifašističko nasljeđe, sa ovih skupova poručujemo – ima nas dovoljno u Crnoj Gori da se ispriječimo tom naumu - naveo je Živković.
Ocijenio je da današnji nacionalisti na vlasti ne prezaju ni od čega i pokušavaju da relativizuju sve što se desiilo u našoj prošlosti i da izjednače fašizam i antifašizam.
- Zato im večeras poručujemo - ne dirajte u ono što je naš moralni kompas, ne dirajte u krvi i kosti onih koji su položili život za slobodu Crne Gore. Nikad nećemo dozvoliti da zatru antifašističko nasljeđe - podvukao je Živković.
Osvrnuo se i na aktuelnu političku situaciiju i kazao da se ova agonija može jedino okončati na izborima.
- Moramo im na izborima pokazati đe im je mjesto - na margini društvenih i političkih procesa. Imamo vlast koja glorifikuje Pavla Đurišića, imamo vlast koja ne može da uhapsi spomenik, vlast koja kaže je potpuno u redu slaviti nestanak Crne Gore. Današnja vlast preko bezbjednosnog aparata, tužilaštva, ASK-a radi sve da diskredituju i uplaše svakog pojedinca koji nevezano je li u DPS-u ili je predstavnik medija, NVO sektora ili intelektualne elite, koji kritički misli o ovoj vlasti. Danas vam odmah prišivaju etiketu da ste kriminalac i na sve načine vas linčuju što smo vidjeli i na najnovijem primjeru onih 35 lica koji su procesuirani prekršajno, jer su protestovali zbog toga što je najveća crnogorska nagrada dodijeljena čovjeku koji negira Crnu Goru - naglasio je Živković.
Kazao je da ođe ne stoje nečasni ljudi, ođe stoje pošteni ljudi koji žele pravo da odlučuju o svojoj državi, te da dodao da vidi ljude koji se bore sa egzistencijalnim problemima, koji do današnjeg dana nijesu riješili stambeno pitanje, ljude koji se svakoga dana bore sa problemima, koji su svoj život posvetili DPS-u i vrijednostima koje DPS zastupa, te poručio da se zbog tih ljudi vrijedi boriti za Crnu Goru.&nbsp;
- Ovdje ne vidim one koji su od DPS-a dobili sve, koji su zinuli više nego što mogu pojesti, one koji su uživali u pobjedama u prvim redovima, a pobjegli su nakon 30. avgusta 2020. godine, one koji su koristili sve privilegije iz tog sistema, a čim je došlo malo muke, pobjegli su u druge partije i obukli druge dresove. Srećno im bilo, dobro je što su nas napustili, neka idu dalje - poručio je on i naglasio da nema problem s onima koji odlučuju da u najtežim vremenima napuste DPS. Oni, cijeni Živković, nijesu hrabri i nemaju skoposti da iznesu teret teške opozicione borbe.
Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, kazao je na sinoćnjem skupu da se ne može oteti utisku kako su danas svi usmjereni protiv DPS-a ne zbog onoga što nije bilo kako treba, već upravo zbog onih stvari koje su ispravno urađene.
- Ne opraštaju nam pravo da odlučujemo o samima sebi, ne opraštaju nam pogled ka Zapadu, ni ambiciju da budemo dio savremene Evrope, ni to što se usudili da, ovako mali, mislimo da možemo bolje i više od nekih većih - dodao je on.
Vuković je poručio da će opet pobijediti Crna Gora.
- Zato što pred zoru mrzne i zato što mrak nikada nije ugasio svjetlo, i zato što je Lovćen nad nama i ovo more pred nama, i zato što se ne predajemo ni kad smo slabiji, i zato što ne napadamo, već branimo, i zato što ne mrzimo, već volimo, i zato što ovaj trg nosi ime Nikole Đurkovića, i zato što ovaj grad nije manje crnogorski zbog toga što u njemu većinski žive Srbi, i zato što je Crna Gora svih nas, njenih građana, jedna i za vazda. Neka bude borba neprestana. I, neka je vječna Crna Gora! - naveo je on.
Na skupu su govorili i predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Herceg Novi Dejan Stojadinović i predstavnica Savjeta mladih Ana Kovačević.

Živković u Herceg Novom: Ovo nije borba za vlast, već borba za očuvanje građanskih i antifašističkih temelja Crne Gore

Udruženje pravnika Crne Gore zahtijeva da se povuku sve prijave protiv 35 crnogorskih građana koji su u julu protestovali protiv ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, književniku koji negira crnogorsku naciju i podržava četnički pokret.
U Udruženju pravnika ponovo skreće pažnju da je u ovom "predmetu" došlo do niza procesnih grešaka.
- Ovom prilikom navodimo da su svi predmeti zavedeni pod istim brojem i da su građani pozivani od strane policije umjesto suda za prekršaje. Takođe je selektivno objavljen spisak lica, na način da je medijski odmah objavljen identitet tri lica, a tek kasnije za ostale pod inicijaliama - saopštili su iz Udruženja pravnika.
Navode da poseban problem o kojem nadležni prekršajni sud mora voditi računa, je činjenica da je policija postupak pokrenula suprotno odredbi čl.153 stav 1 Zakona o prekršajima, koji utvrđuje rok u kom se može podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
- Saglasno tome prekšajni sud bi trebalo da odbaci sve prijave protiv svih 35 lica, u skladu sa čl. 156 Zakona o prekršajima - poručuju iz Udruženja šravnika.
Izrazili su zabrinutost zbog činjenice da u policiji ne poznaju odredbe Zakona o prekršaju ili se radi o namjeri za postizanje ciljeva koji nijesu u duhu vladavine prava.
- Nakon ovog upozorenja Udruženja pravnika Crne Gore policija bi trebala saglasno članu 157 navedenog Zakona da odustane od zahtjeva za vođenje prekršajnog postupka - zaključeno je u saopštenju Udruženju pravniku.

Udruženje pravnika: Policija da odustane od prekršajnog postupka protiv 35 građana

Futsal reprezentacija Crne Gore u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2028. godine igraće u grupi D, u kojoj su još Kosovo, Austrija i Gibraltar, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
Domaćin turnira, koji će biti odigran od 6. do 15. aprila naredne godine, biće naknadno određen.
Plasman u glavnu fazu kvalifikacija izboriće po dvije najbolje plasirane ekipe u grupi.
U A grupi igraće Danska, Andora, Malta i Škotska, u B grupi Švedska, Engleska, Švajcarska i Sjeverna Irska, dok će u Grupi rivali biti Sjeverna Makedonija, Litvanija, Turska i Bugarska.
Grupu E čine Letonija, Albanija, Kipar i San Marino, dok su u F grupu svrstani Grčka, Norveška, Izrael i Estonija.

Futsal: Crna Gora ugrupi sa Kosovom, Austrijom i Gibraltarom

Kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović najbolji je sportista Podgorice u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.
Titulu najboljeg kluba dijele Tekvodno klub S3 i Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax, dok je za najboljeg trenera izabran Vlado Stanišić, trener tekvodno kluba S3.
- Čađenović je kik boks u Crnoj Gori vratio na velika vrata, obilježivši godinu na izmaku osvajanjem srebrne medalje na seniorskom prvenstvu svijeta u Abu Dabiju. U konkurenciji 28 žestokih boraca, sjajni 24-godišnjak počeo je takmičenje kao prvi na rang listi, a dogurao je čak do finala discipline lou-kik (kategorija do 71 kilogram) - piše u saopštenju Sekretarijata.
Navodi se da srebrna medalja Čađenovića predstavlja najbolji rezultat crnogorskog kik boksa još od 2009. godine, kada je današnji selektor Goran Radonjić bio svjetski šampion.
- Najuspješniji klub u 2025. godini je Tekvondo klub S3, dominantno zahvaljujući rezultatima fenomenalne Andree Berišaj, koja je za samo mjesec dana donijela tri odličja sa velikih takmičenja, ali &nbsp;prema Pravilniku Sekretarijata za sport nije mogla biti u konkurenciji za sportistkinju godine, s obzirom da nema prebivalište u Podgorici - ističe se u saopštenju.
Navodi se da S3 titulu dijeli Ženski košarkaški klub Budućnost koji je ostvario fantastičan rezultat osvajajanjem regionalnog takmičenja WABA liga, savladavši u finalu fajnal fora u Celju favorizovanog domaćina.
Za najboljeg trenera proglašen je Vlado Stanišić, strateg Tekvondo kluba S3, čiji su se takmičari istakli u 2025. godini vrhunskim rezultatima na evropskoj i svjetskoj sceni”.
Plakete za vrhunske rezultate u seniorskoj konkurenciji na najvećim planetarnim takmičenjima dobiće Andrea Berišaj (TK S3), Nenad Dulović (KK Omladinac), Arso Milić (Džiji džicu klub Arso Milić), Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina, Jelena Vukčević, Pavle Đurišić, Kristina Radosavović, Savo Jaredić (džiju džicu Fenix), Nikola Perović, Branka Mujović (Džiju džicu Stara Varoš), Emir Delijić (Džiju džicu Montenegro top team), kao i sjajni parastonoteniser Luka Bakić.
Nagrade za izuzetan doprinos razvoju, organizovanju i unapređenju sporta u Titogradu (Podgorici) zaslužili su Ljiljana Vučević (rukomet), Bajram Ademović (boks), Dragan Vujović (fudbal), Petar Caco Ljumović (fudbal), Dragoljub Kopitović (karate), Veselin Mićović (karate).
Plaketama za ostvarene rezultate u 2025. godini biće nagrađeni Viktor Dukić (Kik boks klub Rad), Helena Backović, Una Raković, Jovana Damjanović (Karate klub Omladinac), Katarina Vlahović (Karate klub Iskra), Pavle Mugoša, Balša Đurišić, Ana Asanović, Matija Radulović (džiju džicu Fenix), Mario Marić (Džiju džicu Montenegro top team), Vladana Popović (Džiju džicu Arso Milić), Edin Alković, Nikola Ilić (Bokserski klub Podgorica), Lana Boljević (Tekvodno klub Olimp), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3) .
Isto priznanje dobiće i Aleksa Rašović, Balša Sinđić, Boris Ilin, Uroš Tomić, Jovan Đukanović, Elena Jovanović, Dobrivoje Janković, Ivan Kilibarda, Petar Ilin, Andrija Lekić, Petar Džudović (Džiju džicu Stara varoš), Mia Vuksanović, Sofija Delić, Lara Burzanović, Jovana Tešović, Maša Ulićević, Martina Knežević (Ženski rukometni klub Budućnost), Petar Brnović, Jakša Milanović, Andrija Aleksić, Danilo Savović, Luka Cerović, Luka Novaković i Andrej Durutović (PVK Budućnost), Filip Kunčer (Auto moto klub Podgorica racing) i Marija Zogović (Planinarski klub Komovi). 
 
Tradicionalno, izabrani su i perspektivniji sportisti Glavnog grada – Vuk Dragojević (Karate klub Omladinac), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Vojin Radošević (Džudo klub Nenad Sinanović), Lazar Ivanović (Karate klub Panter), Maksim Bulatović (Džudo klub Stara varoš), Nina Krulj (Karate klub Budućnost), Damjan Bešović (Fudbalski klub Stari aerodrom), Simon Sošić (Fudbalski klub Budućnost), Tamara Jovović (Ženski fudbalski klub Budućnost), Filip Pešterac (Karate akademija TN), Mateja Đonović (Košarkaški klub Junior), Lola Racković (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Anđelina Jeknić (Ženski rukometni klub Budućnost), Luka Milošević (Odbojkaški klub Budućnost) i Elena Jovanović (Ženski odbojkaški klub Budućnost).
Priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom ide u ruke novinara Emila Ličine, dok će plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta biti uručene Ivani Bulatović (Osnovna škola “Sutjeska”) i Mariji Mitrović (Gimnazija “Slobodan Škerović”).
Plaketu za dostignuća u netakmičarskom sportu zaslužio je Aikido klub Podgorica, dok će za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport biti nagrađen Direktorat za vanredne situacije MUP-a.
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobiće Lidija Pejović iz Sportsko rekreativnog društva Podgorica i NVU Sportski veterani Morača, dok će zahvalnicu za medijsku promociju aktivnosti Sekretarijata za sport dobiti RTV Podgorica i Nina Danilović (TV Prva).
Specijalnu nagradu u godini velikog jubileja, 100. rođendana kluba, dobiće Fudbalski klub Budućnost.
Sekretarijat za sport posthumno će dodijeliti plaketu porodici zaslužnog sportskog radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) - legendarnom igraču i treneru FK Budućnost Savu Macu Rogošiću.
Svečana ceremonija dodjele priznanja najuspješnijim sportistima i sportskim radnicima u godini na izmaku biće upriličena 22. decembra u Hotelu VOCO u 12 sati.

Čađenović sportista Podgorice, Budućnost Bemax i Tekvondo S3 najbolji klubovi, Stanišić najbolji trener

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: nagrada