Student druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nedim Nokić, osvojio je prvo mjesto na konkursu Ustavnog suda za najbolji studentski esej povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz ove sudske instance.
- Drugo mjesto osvojila je studentkinja treće godine prava Univerziteta Donja Gorica Vasilisa Batrićević, a treće studentkinja treće godine prava Univerziteta Mediteran Ksenija Marinović. Studenti su pisali eseje na temu &nbsp;„Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?- navodi se u saopštenju.
Predsjednica žirija i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da je Ustav za Knjaževinu Crnu Goru u sebi sabrao hrabrost, umnost i odlučnost svake generacije da ga razumije u vremenu koje mu pripada.
&nbsp;- Ova tri nagrađena rada čini mi se da upravo reprezentuju najbolje što danas dolazi iz studentske zajednice koja se sprema da se sjutra prihvati nimalo jednostavnih dužnosti. Nijanse su odlučivale koji radovi predstavljaju tri najbolja i nagrađena rada, ali ono što nas je opredijelilo da upravo student Nedim Nekić osvoji nagradu za prvo mjesto nije samo činjenica da je elaborirao odnos ustavne prošlosti i sadašnjosti, već što se upustio i u ozbiljnu kritiku društvene realnosti na koju Ustavni sud nikada neće ostati nijem- kazala je Armenko.
Svečanosti su prisustvovale i državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan i Martina Raguž iz AIRE centra, koji su partneri na ovom projektu.
Ćalasan je navela da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na važan istorijski trenutak, već i poziv da preispitamo koliko danas živimo ideje slobode, ustavnosti i odgovorne državnosti koje su tada postavljene.
- Nagrade koje su najbolji među vama ponijeli predstavljaju priznanje, ali i podsticaj da nastavite da istražujete, pitate, analizirate i gradite svoj profesionalni put na temeljima znanja i integriteta. Vaše ideje, vaš glas i vaša posvećenost najbolji su pokazatelj da se ideali Nikoljdanskog ustava i dalje mogu živjeti – ako ih mladi naraštaji nose u svom profesionalnom i ličnom opredjeljenju- poručila je Ćalasan.
Raguž je kazala da radovi ovih mladih ljudi potvrđuju da Crna Gora ima generacije koje duboko razumiju odgovornost i snagu pravne države.
- Upravo na njima počiva evropska perspektiva zemlje, koja je snažna koliko su oni spremni da je nose, unapređuju i čuvaju. U ime AIRE centra, čestitam svim učesnicima konkursa i zahvaljujem Ustavnom sudu na povjerenju i dugogodišnjem partnerstvu- navodi se u saopštenju.
Za studente je, pored uručenih plaketa, obezbijeđen i novčani dio nagrade, za prvo mjesto 500 eura, za drugo 300 i za treće 200 eura.
&nbsp;Nagrađeni radovi biće objavljeni na sajtu i u Biltenu Ustavnog suda Crne Gore.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustavni sud uručio nagrade studentima za najbolji studentski esej

Jednoglasnom odlukom žirija, književna nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2025. godinu dodijeljena je pjesnikinji Jeleni Jovetić za zbirku poezije „Ko li mi te brani“.
U obrazloženju žirija navodi se da je nagrađena zbirka snažno usmjerena na promovisanje multikulturalnosti i poštovanja nacionalnih različitosti u Crnoj Gori, dok autorka kroz stihove izražava duboku ljubav prema domovini i njenim ljudima.
- Njena poezija predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, tradicionalnog i modernog, čineći je relevantnom i za buduće generacije. Istovremeno ističe univerzalne vrijednosti koje prevazilaze lokalne okvire, doprinosi kulturnom dijalogu i razmjeni među zajednicama. Zbirka podstiče toleranciju i poštovanje, uspijevajući da prikaže složenost i ljepotu kulturnog mozaika Crne Gore - navodi se u odluci žirija.
Književna nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ dodjeljuje se svake godine 21. novembra, na rođendan istaknutog crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, kao priznanje za izuzetna dostignuća u književnom stvaralaštvu.
O ovogodišnjem laureatu odlučivao je tročlani žiri u sastavu: Ksenija Janković (predsjednica), Anđela Ćipranić i Mirjana Marković.
Na konkurs za nagradu pristiglo je ukupno šest prijedloga.

Jelena Jovetić dobitnica književne nagrade „Aleksandar Leso Ivanović“

Dejvid Salaj osvojio je u ponedjeljak ovogodišnju Bukerovu nagradu za roman "Flesh" (Meso), postavši prvi mađarsko-britanski autor koji je osvojio jednu od najvećih književnih nagrada na engleskom govornom području.
Napisana u lakoj prozi – koju karakteriše kratkoća i nedostatak nepotrebnih detalja – knjiga prati &nbsp;čovjeka uhvaćenog u nizu događaja koji su decenijama izvan njegove kontrole.
Prikazuje njegov uspon od života u stambenom naselju u Mađarskoj do vila londonskih superbogataša.
- Meditacija o klasi, moći, intimi, migraciji i muževnosti, 'Meso' je uvjerljiv portret jednog čovjeka i formativnih iskustava koja mogu odjekivati kroz cio život - rekli su organizatori dodjele nagrada u Londonu u izjavi.
Za Bukerovu nagradu mogu konkurisati sve knjige koje su napisane na engleskom jeziku, a objavljene su u Ujedinjenom Kraljevstvu ili u Republici Irskoj. Osim nagrade od 50.000 funti (57.000 eura) za pobjednika, kao i nagrade od 2.500 funti za svakog od autora preostalih djela koja su se našla u užem izboru, pisci takođe dobijaju na popularnosti i imaju koristi od povećane prodaje knjiga.
Dejvid Salaj je 51-godišnji pisac rođen u Montrealu. Njegova je majka Kanađanka, a otac Mađar. Dio djetinjstva proveo je u glavnom libanskom gradu Bejrutu, prije nego što se s porodicom preselio u London. Nakon što je diplomirao na Oksfordu, preselio se u Brisel, a potom i u Pečuj.
"Iako mi je otac Mađar, nikad se nisam osjećao kao kod kuće u Mađarskoj. Pretpostavljam da sam tamo uvijek pomalo stranac, a živjeći toliko godina daleko od Ujedinjenog Kraljevstva i Londona, imao sam sličan osjećaj i prema Londonu. Stvarno sam želio da napišem knjigu koja se proteže između Mađarske i Londona i uključuje lik koji se nije osjećao kao kod kuće ni na jednom mjestu“, izjavio je Salaj za BBC radio.
"Meso" je šesti Salajev roman, ali ne i prvi koji je nominovan za Bukerovu nagradu. Već je bio u užem izboru 2016. sa romanom "All That Man Is" (Sve što čovjek jeste), koji je preveden i na srpski, a donosi devet priča o devetorici muškaraca u različitim životnim fazama.
- Nikada nismo pročitali ništa slično. To je, u mnogo čemu, mračna knjiga, ali ju je radost čitati. Mislim da nisam pročitao roman koji tako dobro koristi bijeli prostor na stranici. Kao da autor... poziva čitaoca da ispuni prostor, da posmatra – gotovo da stvara – lik s njim - rekao je predsjednik ovogodišnjeg žirija Rodi Dojl o nagrađenom romanu u zvaničnom saopštenju organizatora.

Dobitnik Bukerove nagrade mađarsko-britanski pisac Dejvid Salaj

Politikolog i kolumnista Portala Analitika, Alek Barović, saopštio je da je danas u Johanesburgu u Južnoafričkoj Republici, dobio nagradu Međunarodne asocijacije istraživača genocida (IAGS) za naučnu izvrsnost u oblasti studija genocida među mladim naučnicima.
Barović je dodao da se nagrada dodjeljuje svake dvije godine.
- Ova nagrada koja dolazi od najvažnijeg udruženja na svijetu koje se bavi genocidom je priznanje za moj dosadašnji naučni rad. U četvrtak ću na ovogidišnjoj IAGSovoj konferenciji predstaviti moje istraživanje vezano za ulogu Islamske zajednice u pamćenju genocida u Srebrenici. - naveo je on u objavi na mreži X, zahvaljujući svima koji su doprinjeli njegovom dosadašnjem naučnom razvoju.

Priznanje za naučni rad: Barović dobitnik prestižne nagrade u Johanesburgu

Crnogorski alternativni bend East Elysium osvojio je prvu nagradu na američkom festivalu Kinodrome za spot „Embrace“.
Spot „Embrace“ je prvonagrađeni u kategoriji „DJ Chris Arthur Award - Music Videography“.
KinoDrome: International Motion Picture &amp; Screenplay Festival“ održava se od 2018. godine i ovo je bilo osmo izdanje festivala. Festival je stacioniran u Klivlendu, država Ohajo.
Prema riječima organizatora, cilj festivala je promocija nezavisnih, nadolazećih umjetnika sa naglaskom na kreativnim, a ne na komercijalno orijentisanim projektima.

East Elysium osvojili prvu nagradu na američkom festivalu za spot „Embrace“

Srbijanski glumac Branislav Lečić, koji u posljednje vrijeme svesrdno podržava režim Aleksandra Vučića u Srbiji, "zavrdijedio" je specijalnu nagradu na jubilarnom pedesetom izdanju Mojkovačke filmske jeseni.
Njemu je prije dvije noći, u sali Centra za kulturu "Nenad Rakočević" u Mojkovcu, uručena nagrada festivala "Brskovski groš" za, kako je objašnjeno, "izuzetan doprinos domaćoj kinematografiji".
Jednoglasnu odluku o ovogodišnjim nagradama donio je žiri, u sastavu predsjednik Stanislav Babić, i članice Olivera Vuković i Lena Bogdanović.
Lečić je optuživan za silovanje i zlostavljanje glumica, a neke od njih i javno su progovorile o tome. Međutim, Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je slučaj u kojem je glumica Danijela Štajnfeld optužila kolegu za silovanje.
Lečića je optužila i Merima Isaković, glumica koja treutno radi kao psihijatar u Australiji, koja je tvrdila da je davnih godina, dok su još studirali, od Lečića pretrpjela seksualno uznemiravanje.
Branislav Lečić je tokom gotovo čitave glumačke karijere uporedo bio i politički aktivan. Bio je veliki protivnik režima Slobodana Miloševića, te aktivan na martovskim protestima 1991. godine.&nbsp;
Poslije promjena 2000. godine Zoran Đinđić ga je pozvao da u Vladi Srbije bude ministar kulture. Na toj funkciji je ostao i nakon ubistva premijera Đinđića, u Vladi koju je vodio Zoran Živković do marta 2004.
Bio je dio Liberalno demokratske frakcije (LDF) u okviru DS, koja je optuživala predsjednika te partije Borisa Tadića da je izmijenio karakter stranke. LDF je u novembru 2005. prerastao u Liberalno demokratsku partiju, a Lečić je postao član Predsjedništva. U aprilu 2007. napustio je LDP, pisao je Istinomer.
U septembru 2007. osnovao je Narodni pokret Moja Srbija. Na prvim neposrednim izborima održanim 24. septembra 2016. godine izabran je za potpredsjednika stranke. U junu 2018. bio je kandidat za predsjednika Demokratske stranke.
Branislav Lečić bio je aktivan i na protestima „Jedan od pet miliona“ 2019. godine. U međuvremenu je napravio zaokret ka Srpskoj naprednoj stranci i postao redovni gost režimskih televizija poput Informera, Pinka i Hepija.
Lečić podržao je podržao i "studente koji žele da uče", odnosno grupu ljudi koja pripada režimu Aleksandra Vučića. Posjetio ih je i u Pionirskom parku u Beogradu, gdje su se okupljali.
<h2>Nagrade Kovačeviću, Marković, Naumovskom...</h2>
Među dobitnicima nagra na pedesejoj Mojkovačkoj filmskoj jeseni su i Dušan Kovačević za epizodnu mušku ulogu u filmovima " 15 i po" i "Sedef magla", Miona Marković za epizodnu žensku ulogu dodijeljena u filmu "Sedef magla", Tonio Naumovski za najbolju mušku ulogu u filmu "Lena i Vladimir", Sara Klimoska za najboljiu žensku ulogu u filmu "Lena i Vladimir" .
Spacijalna nagrada pripala je i glumačkom ansamblu filma "Paviljon", u režiji Dina Mustafića, prenio je Portal RTCG.
Festival je dodijelio i specijalno priznanje rediteljki dokumentarnog filma "Čovjek lavina" Slobodanki Radun.

Od optužbi do ovacija: Branislav Lečić nagrađen u Mojkovcu

Bivši portparol opštine Tuzi Kristjan Dukaj zvanično je među kandidatima za prestižnu međunarodnu nagradu za ljudska prava (Human Rights Recognition Awards-HRRA) u 2025. godini, koju dodjeljuje Geneva Centre for Human Rights Advancement and Global Dialogue (GCHRAGD), u Ženevi.
Pored institucionalnog angažmana, Dukaj je magistar međunarodnih odnosa, poznat po svojoj istrajnoj borbi protiv mobinga i zlostavljanja na radnom mjestu, gdje kroz istraživanja, javne nastupe i lični angažman ukazuje na sistemske slabosti i potrebu za jačanjem pravne i društvene zaštite žrtava.
Dukaj je autor više knjiga i kolumni koje se bave ljudskim pravima, socijalnom pravdom i vrijednostima društvene solidarnosti, čime doprinosi stvaranju šireg prostora za javnu raspravu o temama od ključnog značaja za demokratiju i jednakost.
Nagrada HRRA svake godine prepoznaje pojedince i organizacije koji svojim djelovanjem doprinose promociji i zaštiti ljudskih prava na globalnom nivou.

Kristjan Dukaj kandidat za međunarodnu nagradu za ljudska prava

Organizacija Zeleni talas, u saradnji sa Opštinom Tivat kao glavnim partnerom, od 15. do 21. septembra na Trgu magnolija organizuje akciju „Odvoji, recikliraj, osvoji!“.
Tokom trajanja akcije građani će, kako su saopštili, imati priliku da recikliraju ambalažu putem reciklomata i za svaku recikliranu ambalažu osvoje bodove kroz inovativnu mobilnu aplikaciju Zeleni bod, prvu aplikaciju u Crnoj Gori koja nagrađuje recikliranje.
- Aplikacija je dostupna na <a href="https://play.google.com/store/apps/details?id=com.goldbear.green_wave_ii" target="_blank">Google Play</a>, <a href="https://apps.apple.com/cy/app/zeleni-bod/id6744940255" target="_blank">App Store</a> i <a href="https://appgallery.huawei.com/app/C114070355" target="_blank">Huawei AppGallery</a>, potpuno je besplatna i integrisana sa reciklomatima. Funkcioniše po principu nagrađivanja gdje se sakupljeni bodovi mogu zamijeniti za nagrade, vaučere i popuste kod brojnih partnera - kazali su u organizaciji Zeleni talas.
Jelena Rakčević je ispred organizacije pozvala sve građane Tivta i okolnih opština da im se pridruže, da preuzmu aplikaciju Zeleni bod i zajedno pokažu da reciklaža može biti jednostavna, motivišuća i nagrađujuća.
- Takođe, pozivamo sve društveno odgovorne kompanije da nam se priključe i budu dio najveće ekološke inicijative ovakvog tipa u Crnoj Gori - poručila je Rakčević.
Akciju u Tivtu podržali su: Ambasada Savezne Republike Njemačke, Carlsberg, Montenegro Stars Hotel Group, MENDA Kids Shop, Crnogorski ruksak, Esthetic &amp; Beauty centar Ivana, 5G Mobile, Smart Centar, La Roche Hotel, Tanjga, Al Posto Giusto, Atrio, Vasilije Skadar Lake Boat, Garden Design, Hotelska grupa Budvanska rivijera, Marly, Balviten, Salaš 23, TOMRA, Hotel Resurs, NEST Coworking space, Bigor, WOW Montenegro, L'Occitane i Dr Brado.
- Njihova podrška omogućava da građani kroz reciklažu osvoje vrijedne nagrade i pogodnosti, a istovremeno daju svoj doprinos očuvanju životne sredine - poručili su u Zelenom talasu.

„Zeleni bod“ stigao u Tivat: Dostupna prva aplikacija za recikliranje koja nagrađuje

Vatrogasci su heroji 365 dana, a ne samo tokom ljetnjih mjeseci. Davno su, shodno izmijenjenom zakonskom rješenju, prevazišli okvire samog gašenja požara - oni su ti koji su prvi na licu mjesta kada treba pružiti pomoć nakon saobraćajnih nezgoda ili nekih drugih incidentnih situacija, recimo - poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
&nbsp;On je, u intervjuu za Radio Bar, poručio da će svakako biti adekvatno nagrađeni.
- Sa druge strane, mi u kontinuitetu ulažemo značajna sredstva u poboljšanje opreme sa kojom vatrogasci raspolažu. U prethodnim godinama smo uložili u nabavku novih vozila. Do kraja ove godine takođe očekujem nabavku još jednog specijalizovanog vozila, a na posljednjoj sjednici Skupštine sam najavio da nas naredne godine očekuje velika investicija - nabavka vatrogasnih ljestvi visine 32 metra, što podrazumijeva značajna sredstva iz budžeta - naveo je Raičević.
U ovom trenutku, kada imamo intenzivnu investicionu aktivnost i jako veliki broj novih objekata visoke spratnosti to je, podvlači Raičević, više nego neophodno.
- Međutim, želim da naglasim da tim ljudima najveća nagrada dolazi upravo kroz pohvale samih građana i svega što na terenu dožive radeći kvalitetno - istakao je on.

Raičević: Vatrogasci su heroji 365 dana, biće adekvatno nagrađeni

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović donio je odluku da se bjelopoljskim vatrogascima-spasiocima dodijeli nagrada od po 500 eura, kao znak zahvalnosti za izuzetnu požrtvovanost i hrabrost koju su pokazali tokom ovogodišnjih ljetnjih mjeseci.
Bjelopoljski vatrogasci su tokom posljednjih nedjelja gasili čak 171 požar na teritoriji naše opštine, a nesebično su pomagali i u gašenju požara u Podgorici. Pored toga, tokom sušne sezone pružali su kontinuiranu podršku stanovništvu, obavljajući 255 isporuka vode u područjima pogođenim nestašicom.&nbsp;
Sredstva će biti odmah isplaćena iz tekuće budžetske rezerve, u skladu sa važećim pravilnicima.
- Svjedočili smo nesebičnom i požrtvovanom radu naših vatrogasaca u proteklom periodu. Njihova hrabrost i odlučnost da svojim bićem brane živote i imovinu građana zaslužuje duboko poštovanje koje ćemo zauvijek njegovati. Hvala im što su bili na prvoj liniji za sve nas - poručio je Smolović.

Zahvalnost za požrtvovanost i hrabrost: Bjelopoljskim vatrogascima po 500 eura

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: nagrada