Srbijanski dan mrmota, započet rušenjem nadstrešnice novosadske železničke stanice, ušao je u 14. mesec. Od 1. novembra 2024. Srbija se budi i leže u istom. Građani zahtevaju odgovornost, kako za pad nadstrešnice, tako i za brojne nezakonite postupke posle toga; vlast odbija da se o odgovornosti uopšte i govori, praveći „kontramitinge“ i optužujući „blokadere“ za rušenje države po – to je poznati recept već 35 godina – receptu stranih (zapadnih) sila zaverenih protiv Srbije.
O sudbini 12 uhapšenih malo se zna, osim da je danas većina na slobodi. I da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koristi svaku priliku da ih opravda i istakne njihove kvalitete. A za čoveka koji ima u proseku jedno TV pojavljivanje dnevno, te su prilike zaista česte.&nbsp;
Činjenica jeste da proces utvrđivanja odgovornosti tapka u mestu, opstruiran sa više adresa, što nagoni na sumnju da vrhu države i nije baš stalo da se sve to rasplete. Samo je jedna nezavisna, ad-hok komisija izašla sa zaključcima koji nesumnjivo optužuju najviše državno rukovodstvo.&nbsp;
Logika, zato, navodi na pomisao da razlog za tu državnu opstrukciju može da bude samo jedan. Jer, posle tragedije u Hong Kongu ovog novembra, uhapšeno je (dosad) 27 ljudi, s optužbama za nehatno ubistvo i korupciju, i na tome insistira upravo politički vrh. Zbog rušenja mosta i pogibije u Đenovi 2018. - što su srbijanska vlast i njena propagandna sredstva koja se lažno predstavljaju kao mediji često pominjali kao opravdanje „dešava se“ – na optuženičkoj klupi se našlo 59 ljudi, a proces ima podršku iz samog vrha države. Samo u Srbiji politički i državni vrh ponaša se sasvim suprotno.
U međuvremenu, od novosadske tragedije naovamo, obrušilo se bar deset plafona u raznim sveže renoviranim objektima škola i domova zdravlja u Srbiji. Srećom, epilog je samo nekoliko lakših povreda. Otkriveno je da je i nova železnička stanica u Beogradu potencijalna opasnost, jer zbog težine četvorostruko više izgrađenih komercijalnih sadržaja u odnosu na dozvoljeno projektom – pucaju noseći stubovi nad peronima. Zapažena su i oštećenja na infrastrukturnim objektima novootvorene brze pruge ka Subotici; konstatovano i da je pruga puštena u rad, a da je većina zgrada stanica na trasi nebezbedna. I tako redom.
Možda bi se neupućeni čitalac prevario da pomisli da je neko odgovarao bar zbog nekog od tih propusta, upravo posle strašnog iskustva iz Novog Sada. Ne, niko. Umesto otklanjanja, „feleri“ se zamazuju da ne budu vidljivi. I na već pomenutoj stanici u „Prokopu“, ali i na tunelima (na političku silu u saobraćaj puštene) deonice auto-puta do Požege – gde su, dok drugi problemi nisu zaokupili javnost, instalirane stalne ekipe hitne pomoći i vatrogasaca, da zamažu oči.
Najnoviji slučaj neznanja, ošljarstva ali i moguće korupcije, desio se nedavno kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu. Srećom, obrušavanje puta prošlo je bez žrtava, jer još nije otvoren. Navodno, započeta je istraga, ali, javnost u Srbiji je opravdano sumnjičava u pogledu njenog epiloga. Jer, u Srbiji se godinama ništa ne radi, a da nije pod direktnim učešćem ili bar kontrolom ljudi iz vladajuće stranke. U tome skoro po pravilu ima kršenja zakona, ali nikad niko nije odgovarao, sem u nekoliko slučajeva kada je zbog velikog uznemirenja javnosti bilo nužno „podmetnuti“ žrtvu – koja je za to dobro nagrađena.
<h2>Šta će se još srušiti?</h2>
I nisu samo to razlozi zbog kojih se u javnosti sve otvorenije i hrabrije uz nazive Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije upotrebljava akronim OKG (organizovana kriminalna grupa). Treba da se setimo noćnog „krečenja“ prostorija Državne lutrije u režiji naglo afirmisanog beogradskog advokata, koga ćemo kasnije još jednom pomenuti. Pa da se prisetimo slučaja Koluvija i „Jovanica“, sa silnom drogom, čiji je epilog takav da se policajci koji su sve otkrili sada proganjaju, a glavni kriminalni akter sa slobode svima smeje i „podbada“. Ili, kad smo kod slobode – kada je kum predsednika države i direktor „Elektromreže“ iz 2012, a sad „uspešni biznismen“ – moguće pijan i drogiran - slupao „meklaren“ i povredio dve osobe, što je zataškavano, a na kraju je slučaj tiho zastareo. Da dalje ne pišemo.
Znajući sve to, znajući kako se u Srbiji dobijaju poslovi – jer to više i nije tajna, znajući da se „leks specijalisi“ donose zloupotrebom skupštinske većine zarad privatnih finansijskih interesa... nekako je logično da običan narod strahuje šta će još da se obruši od onoga šta su gradili naprednjaci i ortaci u ovih 13 godina nekontrolisanog uživanja vlasti. I sve češće i glasnije ukazuje se da je prvo šta su naprednjaci srušili – država i sistem.
A i za to je primera na svakom koraku. Najnoviji je slučaj kada je ministar kulture Nikola Selaković, u svojstvu osumnjičenog, dobio poziv Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) na saslušanje zbog „Generalštaba“. U čijem je slučaju, izgleda, kraći spisak zakona koji nisu prekršeni, od onih koji jesu - sve da bi se zetu Donalda Trampa namestio posao na najatraktivnijoj lokaciji u centru Beograda. I to posao za koji je dokazano da će Srbija biti u debelom minusu, dok bi Džared Kušner ostvario ogromnu dobit.
Uglavnom, Selaković (inače, ministar pravde u vreme imenovanja tih tužilaca) se najpre nije odazvao na poziv – uz salvu uvreda na račun TOK i besprizornu kampanju iz onoga što se u Srbiji na žalost zove medijima – a onda je po završetku radnog vremena otišao u TOK, tek da bi mogao da ponovo u stilu Aleksandra Vučića izvređa tužioce kako „ne rade“, da im preti kako će „oni njih hapsiti“ i da „objasni“ kako on nije meta, već sam Vučić. Uz njega je bio već pomenuti noćni moler Državne lutrije, advokat Vladimir Đukanović, koji je – gle čuda – zastupao sve dosad za nešto optužene partijske drugove, i kojima se procesi nikad nisu završili ili se nisu završili osudom.
Stvari su se uozbiljile, a strasti splasnule, kada je TOK izdao nalog za privođenje Selakovića. Tada je očigledno procenjeno da je bolje da se odazove na poziv. Јer, ako bi SNS dopustio da ga policija privede to bi bio krah za organizaciju kojoj je modus vivendi da čuva svoje članove šta god uradili, a ako bi odbila da to učini usledio bi potpuni društveno-politički kolaps srpskog društva, jer policija ne radi posao zbog kog postoji.&nbsp;
Najzad, šteta i ne mora da bude prevelika, jer ministar može da se pozove na imunitet, a baražna vatra iz onoga što se zove medijima lako će u tom slučaju „pokriti“ glasove onih koji bi u tome pronašli krivicu. Svojevrsdnu generalnu probu imali smo ovih dana, kada je „glavnoj urednici“ veb-sajta nekad uglednih dnevnih novina iz doba SFRJ odrezana prvostepena kazna od godinu dana zabrane obavljanja te delatnosti, zbog uvrede advokata Zdenka Tomanovića. Iz svih „oružja“ udarilo je po „sudijama – blokaderima“, javilo se i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija tvrdnjom da je „jasno i nedvosmisleno“ reč o „političkoj presudi i otetom pravosuđu“, a čak je i Sandra Božić, potpredsednica vojvođanske vlade, ispalila optužbe iz svih cevi.
No, već samim pozivom na saslušanje ozbiljno je ugrožena doskora nedodiriva naprednjačka organizacija, pa se brže-bolje pristupilo još jednom „demokratskom nasilju“ u Skupštini. Predložene su hitne izmene Zakona, kojima bi se TOK ukinuo kao „nepotreban“, zajedno sa Tužilaštvom za ratne zločine. I sve tužilačke stvari poverile podobnom tužioicu, baš kako je nedavno učinjeno u slučaju nedovoljno lojalnih policijskih jedinica.
<h2>Izborno nasilje&nbsp;</h2>
Nasilje u Skupštini nije jedino ovih dana. Bilo ga je, u svakoj mogućoj formi, na nedavno održanim lokalnim izborima u tri srpske opštine. Glasanje u Mionici, Negotinu i Sečnju više je ličilo na ratno stanje ili okupaciju, nego na demokratski proces. Ta tri mesta bila su „okupirana“ aktivistima vladajuće stranke iz cele Srbije, a oni odavno državne resurse koriste kao lične, pa su tu bila i vozila javnih preduzeća i vozila bez tablica. Iz njih su izvirivali revnosni „zupčanici sistema“ sa biračkim spiskovima, koji, jasno je, ne mogu da budu u legalnom posedu nikome sem članovima biračkih odbora.&nbsp;
Sa druge strane, članovi posmatračkih misija nisu smeli ni da izvire iz svojih vozila, od nasilnika koji su ih u tome sprečavali i fizički. Policija – sada već tradicionalno – nije reagovala, pa je većina posmatračkih misija obustavila rad usred izbornog dana. Sada bez ikakvog skrivanja, kroz ova tri mesta defilovali su banditi maskirani fantomkama, koje se policija pravila da ne vidi. Valjda im je svrha bila da podsete birače u tri opštine na tri kraja države da će kamere ono malo nezavisnih medija i posmatrači otići, a da onda ostaju na milost i nemilost bitangama svake fele. Onima koje je režim pustio s lanca pre godinu dana, kad građani nisu prihvatili objašnjenje da se padovi nadstrešnica dešavaju svuda.
Istini za volju, neki su batinaši ili oni sa spiskovima i bili „privođeni“ u maricu, kada su policajci baš bili primorani na to. Ali su se kasnije pojavili snimci s maricama koje odlaze, pa „iza ćoška“ puštaju privedene da se presele u partijska vozila koja su ih dalje sklanjala sa „mesta zločina“. Uz pritiske i ucene birača, uz „bugarski voz“ i Vučićeve optužbe da su „oni“ (to su kritičari režima, politički protivnici, ukratko, svi koji nisu pod njegovom kontrolom) imali batinaše – rezultat izbora je unapred bio jasan.&nbsp;
Primetiće neko da rezultat izbora u tri opštine, od 174 jedinice lokalne samouprave koliko ih u Srbiji ima, i nije preterano bitan, a posebno ne vredan tolikog angažovanja resursa i stvaranja atmosfere ratnog stanja. Da, to je tako u demokratskim i uređenim državama: Srbija, na žalost, već desetak godina nije demokratska i uređena, ni u najslobodnijoj interpretaciji; a od pada nadstrešnice, po svim parametrima, pokazuje se da nije zaista ni država.
Evo jedne ilustracije toj tvrdnji u prilog: odmah posle izbora izašao je formalni šef naprednjaka, doskorašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, da proklamuje pobedu nad „blokaderima“ i svoje zadovoljstvo. Iza njega su, očigledno namerno, bili i friško optuženi i pravosuđu nedostupni ministar kulture Selaković i jedan „student“ iz „Ćacilenda“ koji se nekoliko dana ranije „proslavio“ pretnjom klanjem jednoj poslanici republičkog parlamenta. Tek da se pokažu snaga i nedodirivost, odnosno, da se ponajviše uputi poruka svom načetom članstvu da stranka stoji iza svakog čoveka, šta god radio, i da joj niko ne može ništa.
Doduše, i naprednjaci i srpska javnost su svesni da kada se izvuče jedna cigla iz tog zida mafijaške organizovanosti – pada ceo zid postavljen na principima omerte. Čuvaju se i osvedočeni kriminalci poput Radojičića i Veselinovića, bez obzira na cenu koju država može da plati zbog toga, dok „padaju“ samo oni koji izdaju, iznevere ili budu manja šteta u zaštiti kriminalnog interesa, kao Belivuk na primer. A izgleda da je previše para i poslova u igri, čim postoji spremnost vrha SNS da stanje u društvu zateže do tanke ivice građanskog rata.
Najzad, time što vladajuća kamarila u Srbiji ne daje odgovorne ni za novosadsku tragediju, ni za čitav niz drugih nesreća, promašaja, bačenog ili zloupotrebljenog novca i drugih krivičnih dela – za mnoge analitičare predstavlja najbolji dokaz da odgovornost za sve ide do samog vrha Srbije, odnosno - do braće Vučić.

Nebojša Vučinić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Srbijanski Dan mrmota

Po nalogu Uprave za inspekcijske poslove, ekipe gradskog preduzeća Zaštita prostora jutros su počele demontažu nadstrešnice na lokalu u Bulevaru Revolucije, u zgradi u kojoj živi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa porodicom.
Stanari su ranije podnijeli prijavu Upravi za inspekcijske poslove, navodeći da nadstrešnica nema upotrebnu dozvolu. Nakon izvršenog nadzora, inspekcija je izdala rješenje kojim se nalaže njeno uklanjanje.
Na mjestu nekadašnjeg lokala Uniko planirano je otvaranje objekta poznatog međunarodnog lanca brze hrane KFC, ali su stanari ocijenili da njihov komšiluk nije pogodan za tu vrstu djelatnosti.
Iz Uprave za inspekcijske poslove nijesu odgovorili na pitanje da li je ovo jedina nadstrešnica u tom dijelu grada izgrađena bez upotrebne dozvole.

Portal ETV

Demontaža nadstrešnice u zgradi gdje živi predsjednik Milatović: Inspekcija naložila uklanjanje zbog nelegalne gradnje

Godinu dana od urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu, studenti i vlast i dalje vode igru iznurivanja. Uoči masovne komemoracije 1. novembra, obije strane traže ton između sjećanja i politike. I strategiju održivu do izbora.
Da su okolnosti u Srbiji normalne, Boris Kojčinović iz Novog Sada danas bi listao vodiče za master studije u inostranstvu. Umjesto toga, uporedo lista literaturu za diplomski rad i spiskove volontera za protest.
Boris je jedno od lica studentskog pokreta koji je, kako kažu njegovi saborci, ogolio očiglednu istinu: da su korupcija i sistemski nemar doveli do toga da se 1. novembra 2024. betonska nadstrešnica na novosadskoj željezničkoj stanici obruši i usmrti 16 ljudi.
- Naša pobjeda je što su ljudi shvatili da nešto ne funkcioniše i da nam treba pravedno društvo s institucijama koje rade - kaže Kojčinović za DW.
Pod sloganom „Ruke su vam krvave“ i crvenim otiscima dlanova koji su preplavili i onlajn i oflajn prostor, pokret je prerastao u mrežu pristalica širom zemlje i dijaspore. Studenti su, želeći da se njihov vapaj za pravdom čuje što dalje, pešačili kroz gradove, razgovarali s ljudima i podstakli samorganizovanje – čak i obrise opšteg štrajka.
U tom maratonu završili su prvu godinu: naučili da planiraju, pregovaraju, izdrže – ali ne i da natjeraju vlast da preuzme odgovornost.
Vlast je, s druge strane, pokušala sve: da „omekša“ studente jeftinim stambenim kreditima, profesore većim platama, a potom da zastraši pobunjene građane kampanjama targetiranja, fizičkim napadima i snažnim policijskim intervencijama. Nijedna taktika nije dala rezultat.
<h2>Nova društvena klima, stari politički odnosi</h2>
- To je ravnoteža nemoći - rekao je ranije za DW politikolog Zoran Stojiljković. 
Ta ocjena i dalje stoji, dodaje izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CESID) Bojan Klačar. 
- Mi smo u političkoj krizi koja se nije do kraja rešila i za koju se ne vidi finalni epilog u skorijem periodu - kazao je on.
Vladajuća koalicija jeste konsolidovanija nego prije šest mjeseci kada su protesti bili na vrhuncu, ali još nema punu kontrolu nad procesom niti staru dominaciju. 
- SNS je do kraja aprila uglavnom bio u defanzivi. Danas može da postavlja dnevni red — i to čini - navodi Klačar.
Ni studenti nisu u boljoj startnoj poziciji. Klačar kaže da pokret jeste snažno promijenio društvenu klimu, ali ne i političke odnose.
- Nisu ni infrastrukturno, ni programski, ni ideološki, ni na nivou energije koja postoji u ovom momentu, spremni da preokrenu proces u svoju korist. Tako da su dva bloka u jednoj igri strpljenja, igri živaca i određenoj vrsti iznurivanja - dodaje Klačar.
<h2>Izbori su najjači adut</h2>
Rasplet koji studenti priželjkuju jesu izbori – i to jeste klasičan način razrješavanja ovakvih političkih kriza, ocenjuje Bojan Klačar. Vlast o izborima, međutim, retko govori. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će biti održani naredne godine, ali nije precizirao kada. Klačar smatra da je datum raspisivanja izbora SNS-ov najjači adut, jer može da bira tajming i tako ostane korak ispred oponenata.
- SNS-u najviše odgovara da izbori budu za otprilike godinu dana ili nešto kasnije - kaže Klačar. 
Do tada bi, međutim, vlast morala da ponudi više „dobrih vesti“ i da razriješi nagomilane međunarodne probleme – od sankcija Naftnoj industriji Srbije do mogućih poteškoća u snabdijevanju gasom. 
- Bez rješavanja tih pitanja i bez obezbjeđivanja stabilnosti koju preferiraju birači SNS-a, nisam siguran da će stranka biti u potpunosti spremna za izbore - dodao je Klačar.
Za studente su, s druge strane, presudna dva uslova: održati visoku protestnu energiju i stvoriti referendumsku atmosferu.
- Kada se kreira referendumska atmosfera, onda neki nedostaci odlaze u drugi plan. Nisu bitna imena, ljudi koji su na listi, nisu bitne teme, nije bitna ideološka pozicija, nije bitan odnos ni prema Kosovu, ni prema Republici Srpskoj, ni planovi za NIS, ni planovi za evropske integracije“ -objašnjava Klačar.
<h2>Rejtinzi su varljivi</h2>
Dio javnosti vjeruje da je za „referendumsku“ atmosferu potrebna saradnja sa opozicijom. Studenti to odbijaju – ne (samo) iz „čistunstva“, već i zato što „značajan broj studenata ne vjeruje u iskrene npožarevacamere opozicije - kaže Boris Kojčinović. 
Moguća su, kaže, uslovljena partnerstva, tipa ustupanja infrastrukture, ali bez potapanja studentskog identiteta.
- Može neko da kaže da mi tako stavljamo u nezavidnu poziciju sve ljude koji se već dugi niz godina bave politikom i žele nešto da postignu, i ja mogu da razumijem njihovu nezavidnu poziciju, ali isto tako mogu da razumijem viši cilj koji trenutno imamo - kaže Kojčinović.
Prema pojedinim anketama koje objavljuju agencije za istraživanje javnog mnjenja, studentska lista ima prednost iako formalno još ne postoji. Bojan Klačar, međutim, tvrdi da se jedino pouzdano može mjeriti rejting SNS-a – a on, kaže, nije dramatično pao.
- Došlo je do homogenizacije blokova. Studentski pokret je osnažio ljude protiv vlasti i učinio ih vidljivijim, ali SNS je komunikaciju fokusirao na zadržavanje postojeće baze, pa mu je podrška ostala slična kao ranije - kaže Klačar.
<h2>Spremni uprkos neizvjesnosti</h2>
Studenti se za sada na rejtinge ne osvrću, nego rade „punom parom“ kako bi izbore dočekali spremni. Paralelno s protestima sklapaju izbornu infrastrukturu - timove, posmatrače, program. I njihova lista kandidata već je gotovo spremna – ali tajna. Zbog diskrecije oko imena dobijaju i kritike i aplauze: jedni traže da se građanima odmah da konkretna ponuda, drugi smatraju da je mudrije sačekati kako bi se izbjeglo rano diskreditovanje.
- Ono što je studentski pokret, to je i studentska lista – raznolika po obrazovanju, porijeklu, pa i po političkim orijentacijama - kaže Kojčinović.
Ipak priznaje da ga brine to što pokret skreće udesno. Vjeruje da je to posljedica dubinskih problema u formalnom obrazovanju i narativima koji se plasiraju u medijima.
- Mislim da ti ljudi samo ne razumijeju u potpunosti kontekst svih dešavanja i da je njima to nametnuto. I mislim da je to veliki broj ljudi odvelo s pravog puta i izmanipulisalo, ali ne mislim da je to prevagnulo na tu stranu i da je nemoguće se vratiti na one osnovne postavke - kaže Kojčinović.
Te „osnovne postavke“ već su artikulisali kroz, kako ga zovu, programski minimum sa oko dvadeset tačaka koji će pretočiti u svoj program.
- Ideja je da da mi ne razmišljamo o tome da li smo konzervativni ili liberalni, levo ili desno, da li smo vernici ili ne vjerujemo, već želimo nešto zajedničko, a zajedničko je bolje urađeno pravedno društvo sa institucijama koje funkcionišu - kaže Boris.
<h2>Idemo do kraja</h2>
U tom raspoloženju pokret ulazi u obilježavanje godišnjice od događaja koji je promijenio i društvene i političke okolnosti u Srbiji. Studenti očekuju da će u Novi Sad uoči 1. novembra stići oko 10.000 pešaka i 5.000 biciklista, a da će im se na dan skupa pridružiti još desetine hiljada građana.
Vlast ih optužuje da spremaju nasilje i najavljuje „odgovor države“. Studenti uzvraćaju jedinstveno: nasilje nije njihova metoda.
- To će biti dostojanstven komemorativni skup s isključivim fokusom na stradale. Prošla je godina otkako su ti ljudi poginuli pod nadstrešnicom, a niko nije odgovarao — iako izvještaji jasno ukazuju na korupciju i umiješanost delova sistema - poručuju organizatori.
Poslije tišine za stradale, vraćaju se buci – sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni.
- Ovako će biti dok se ne raspišu izbori na kojima se volja građana neće manipulisati, obstruisati i zloupotrebljavati. Ja ne vidim da je drugačiji ishod moguć - zaključuje Kojčinović.

Igre iznurivanja: Godinu dana protesta u Srbiji

Neformalna Anketna komisija, koju je nakon pada nadsrešnice u Novom Sadu formirala grupa stučnjaka, pozvala je tužlaštvo da proširi istragu o nesreći i na saradnike predsjednika Srbije, za kojeg je navela da sumnja da je na čelu "kriminalne grupe".
- Urušavanje nadstrešnice je posljedica delovanja organizovane kriminalne grupe koja je u lancu različitih događaja i postupaka dovela do ovog ishoda - rekao je na konferenciji za novinare jedan od članova neformalne Komisije, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Tanasije Marinković.
Vlast u Beogradu odbacuje odgovornost za pad rekonstruisane nadstrešnice Željezničke stanice kada je 1. novembra 2024. poginulo 16 ljudi.
Tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima je i bivši ministar građevinarstva Goran Vesić.
Tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu pokrenulo je istragu i u vezi sa mogućom korupcijom u projektu rekonstrukcije kojom je, osim Vesića, obuhvaćen i bivši ministar infrastrukture Tomislav Momirović.
Rekonstrukcija zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu je i pod višemjesečnom istragom Evropskog tužilaštva zbog moguće zloupotrebe novca iz fondova Evropske unije.
Betonska nadstrešnica se obrušila samo nekoliko mjeseci nakon svečanog otvaranja poslije rekonstrukcije.
Izvođač radova bio je kineski konzorcijum ''China Railway International'' i ''China Communications Construction Company''.
Neformalnu Anketnu komisiju je u februaru formirala grupa profesora, pravnika i stručnjaka, a njeni članovi su od osnivanja ukazivali na manjkavosti i netransparentnosti projekta rekonstrukcije zgrade Željezničke stanice.

Neformalna komisija pozvala na proširenje istrage o padu nadstrešnice u Novom Sadu

Viši sud u Beogradu odredio je jednomjesečni pritvor za 13 osumnjičenih za korupciju u slučaju modernizacije pruge od Novog Sada do granice sa Mađarskom, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u tom sudu.
Dio ovog projekta bila je i rekonstrukcija Željezničke stanice u Novom Sadu, gdje je 1. novembra 2024. u obrušavanju betonske nadstrešnice poginulo 16 ljudi.
Među uhapšenima kojima je određen pritvor su i bivši ministri Tomislav Momirović i Goran Vesić.
Odluka o pritvoru je nepravosnažna, a advokati osumnjičenih se na ovu odluku mogu žaliti u naredna tri dana, rečeno je za RSE u Višem sudu.
Bivši ministar građevinarstva Tomislav Momirović i još 11 osumnjičenih koji su do sada saslušani u Tužilaštvu za organizovani kriminal negirali su krivicu u vezi sa korupcijom na projektu rekonstrukcije i modernizacije pruge.
Goran Vesić, koji je u vrijeme pada nadstrešnice Željezničke stanice bio ministar građevinarstva, nije saslušan jer je dostavljena medicinska dokumentacija da se nalazi na bolničkom liječenju, saopštilo je Tužilaštvo 2. avgusta.
Svi uhapšeni osumnjičeni su da su u projektu rekonstrukcije i modernizacije pruge oštetili budžet za 115,56 miliona američkih dolara.
Među uhapšenima kojima je određen pritvor je i saradnica Gorana Vesića u ministarstvu građevinarstva Anita Dimoski, kao i bivši direktor "Infrastrukture željeznice Srbije" Nebojša Šurlan.
Pritvor je određen i bivšoj menadžerki za investicije u "Infrastrukturi Željeznica" Slobodanki Katanić, kao i odgovornim licima u više firmi angažovanih na projektu rekonstrukcije željeznice.
U privoru je i Siniša Jokić, koji je od januara do jula 2023. bio na mjestu direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Novog Sada, te Veljko Novaković, službenik za javne nabavke ovog zavoda.
Četiri mjeseca nakon rekonstrukcije i svečanog otvaranja, u novembru 2024. u obrušavanju nadstrešnice stanične zgrade život je izgubilo 16, a jedna osoba je teško povrijeđena.
Nesreća na novosadskoj Željezničkoj stanici pokrenula je talas masovnih antivladinih protesta širom Srbije.
Stotine hiljada građana u proteklih devet mjeseci izlazile su na ulice sa ključnim zahtjevom - da se utvrdi krivična i politička odgovornost za nesreću.
U fokusu protesta su optužbe da je do pada nadstrešnice dovela korupcija.
<h2>Vučić o hapšenjima: Kriminalno ponašanje tužilaštva</h2>
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 2. avgusta da je nalog za privođenje bivših ministara Momirovića i Vesića izdat "ni zbog čega" i da je to "skandalozno".
On je istakao i da je Momirović priveden poslije devet mjeseci (od pada nadstrešnice), te da bi, da je htio da pobjegne ili utiče na svjedoke, to i uradio do sada.
- Tužilaštvo se to šali sa svima. Međutim, vrijeme odgovornosti dolazi i za 15. mart (kada je bio održan veliki protest u Beogradu) i drugih raznih pokušaja udara - rekao je Vučić, ne precizirajući na šta misli.
Biće to, kako je dodao, pravna država u kojoj "neće stranci određivati ko će biti iza rešetaka".
Takođe nije precizirao na koga misli.
Dan ranije Vučić je "ponašanje" Tužilaštva za organizovani kriminal nazvao "kriminalnim".

Pritvor za bivše ministre i ostale osumnjičene za korupciju u slučaju Željezničke stanice u Novom Sadu

Bivši ministar u Vladi Srbije Tomislav Momirović uhapšen je u akciji policije i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, prenosi Nova.rs.
Od jutros je u toku akcija hapšenja Javnog tužilaštva za organizovani kriminal.
Akcija je povezana sa padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra prošle godine.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal vodi finansijsku istragu koja se odnosi na projekat rekonstrukcije Željezničke stanice u Novom Sadu.
Za sad nije poznato dokle se stiglo sa istragom, a do danas niko nije priveden.

U toku hapšenja zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu, priveden Tomislav Momirović

Studenti u blokadi i okupljeni građani stigli su iz beogradske opštine Zemun do mosta Gazela, na autoputu kroz Beograd, dok je saobraćajna policija prethodno zaustavila saobraćaj.
Građani su se, na poziv studenata Poljoprivrednog fakulteta koji su u blokadi, prethodno okupili na Avijatičarskom trgu u Zemunu.
Povod okupljanja bila je najava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će pomilovati 25-godišnju djevojku koja je u januaru automobilom naletjela na studentkinju tokom protesta na Novom Beogradu.
Okupljenima se obratila studentkinja Kristina (25), koja je tom prilikom bila udarena autom:
„Danas nijesam ovdje da tražim sažaljenje, niti da govorim o ličnoj empatiji, već da ukažem na nešto mnogo veće – na sistemsku nepravdu koja nas ponižava. Nije stvar u meni, već u poruci koju šaljemo kao društvo ako pomilovanje za one koji ugroze život drugog čovjeka postane pitanje političke volje, a ne pravde“, kazala je.
Milica S., koja je upravljala vozilom, puštena je iz pritvora u maju. Prvobitno se teretila za pokušaj ubistva, ali je optužnica kasnije preinačena na teže djelo protiv opšte sigurnosti – što je blaža kvalifikacija krivičnog djela.
Protesti se istovremeno odvijaju i u drugim gradovima Srbije – u Užicu je blokirana magistrala ka Zlatiboru, dok protesti traju i u Kragujevcu i Nišu.
Studenti u blokadi zahtijevaju raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, što vlast odbija.
Blokade i protesti u Srbiji traju još od novembra, sa zahtjevom da se utvrdi odgovornost za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba.

Srbija: Studenti u blokadi i građani na prilazu mostu Gazela u Beogradu

Pet mjeseci od pada nadstrešnice Željezničke stanice građani i predstavnici novosadske opozicijie na mjestu nesreće odali su poštu žrtvama 1. aprila.
Poginulo je 16, a teško povrijeđena jedna osoba u obrušavanju betonske nadstrešnice rekonstruisane stanične zgrade 1. novembra 2024.
U pomen poginulima, okupljeni su održali 16 minuta tišine, kada je blokirana raskrsnica kod Željezničke stanice.
Okupljeni su na mjestu nesreće ostavili cvijeće i zapalili svijeće.
Na komemorativni skup pozvala je udružena novosadska opozicija ističući da "ni jedan dan više ne vrijedi isto od 1. novembra".
- Pet mjeseci od zločina bez odgovornosti. 150 dana tuge i bola. 3.600 sati borbe za pravdu i istinu. 216.000 minuta, a nula odgovornosti - naveli su u saopštenju.
Novosadsku opoziciju čine odborničke grupe u Skupštini grada – koalicija NADA, Kreni-promijeni, Srbija centar - Bravo, Narodni pokret Srbije - Ekološki ustanak, Stranka slobode i pravde, Pokret za preokret, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana, Zeleno-lijevi front i odbornica Lige socijaldemokrata Vojvodine-Vojvođani.
Do obrušavanja nadstrešnice došlo je svega nekoliko mjeseci nakon što je stanična zgrada svečano puštena u rad poslije trogodišnje rekonstrukcije.
Zbog pada nadstrešnice vodi se više postupaka.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, pod sumnjom na propuste u rekonstrukciji nadstrešnice.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
U pritvoru je 10 optuženih, Vesić je na slobodi, dok su Tanasković i Dimoski u kućnom pritvoru.
Novosadsko Više javno tužilaštvo je 3. februara saopštilo i da vrši provjere da li je bilo korupcije tokom rekonstrukcije Željezničke stanice.
Potom je Vrhovno javno tužilaštvo Srbije (VJTS) saopštilo 12. februara da je prenijelo predmet o koruptivnim djelima vezanim za radove na stanici Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK).
Nakon toga, više javno tužilaštvo u Beogradu je 24. februara saopštilo da je uhapšena menadžerka za razvoj investicija akcionarskog društva "Infrastrukture željeznica Srbije" S. K, zajedno sa još tri osobe.
Kako je saopštilo Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu, oni su uhapšeni "u vezi sa izvršenjem nekoliko krivičnih djela sa koruptivnim elementom, koja su imala za posljedicu pad nadstrešnice.
Nesreća u Novom Sadu je pokrenula talas protesta i studentskih blokada desetina fakulteta u Srbiji.
Prvi zahtjev studenata u blokadi je da se objavi kompletna dokumentacija o rekonstrukciji novosadske Željezničke stanice, kako bi se utvrdila krivična i politička odgovornost za nesreću.
Traže i sankcionisanje napadača na studente na protestima koji su uslijedili nakon nesreće u Novom Sadu i obustavljanje postupaka protiv uhapšenih demonstranata.
Uz građane koje okupljaju na protestima, iza njihovih zahtjeva stali su profesori univerziteta, prosvjetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci...
Demonstracije su postale simbol šireg nezadovoljstva vladavinom prava u zemlji uz pitanje da li su do nesreće u Novom Sadu doveli nemar i korupcija sistema.

Pet mjeseci od nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu: Građani i opozicija odali poštu žrtvama

Evropsko javno tužilaštvo istražuje moguću zloupotrebu fondova Evropske unije u vezi sa rekonstrukcijom Željezničke stanice u Novom Sadu, potvrdila je u utorak za RTS glavna evropska tužiteljka Laura Koveši.
Ona je navela da je riječ o zajmovima koje je za rekonstrukciju pruge i stanice dodijelila Evropska investiciona banka.
Osnov da otvore istragu, kako je objasnila, bila je pritužba privatnog lica. Dodala je da od tužilaštva u Srbiji očekuje saradnju u dostavljanju informacija i dokaza.
Koveši je objasnila da se Evropsko javno tužilaštvo neće baviti istragom same nesreće u kojoj je život izgubilo 15 ljudi, već da je nadležno isključivo za moguće pronevjere evropskih fondova.
Za postupak su nadležni sudovi u Belgiji ili Luksemburgu, jer je tu sjedište potencijalno oštećenih institucija, navela je Koveši.
Ona je objasnila da Evropsko tužilaštvo ima nadležnost i u trećim zemljama u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija.
- Mi ne istražujemo samu nesreću u Novom Sadu, ne istražujemo kako su ti mladi ljudi i žrtve poginuli. To nije naša nadležnost. Naša nadležnost je da vidimo da li je u ukupnoj sumi novca koja je dodijeljena kroz evropski projekat, bilo malverzacija sa novcem EU, korupcije ili pranja novca u odnosu na novac EU - navela je Koveši.
Glavna evropska tužiteljka je rekla da je Evropsko javno tužilaštvo 2022. godine počelo razgovor sa Javnim tužilaštvom Srbije kako bi potpisali radni aranžman koji ima za cilj unapređenje saradnje i uspostavljanje kontakt tačaka.
Kako je navela nakon što su poslali nacrt dokumenta Beogradu, još nisu dobili odgovor o njegovom potpisivanju.
- U međuvremenu moram da kažem da smo poslali tri zahtjeva u tri različita predmeta Javnom tužilaštvu i u svim tim slučajevima sa nama su sarađivali srpski tužioci - dodala je.
U Srbiji duže od četiri mjeseca traju protesti, koje predvode studenti u blokadi, sa zahtjevom za utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je stradalo 15 i teško povrijeđeno dvoje ljudi.
Tragedija u Novom Sadu otvorila je sumnje građana na korupciju i nekvalitetno izvedene radove, što vlasti odbacuju.
Nadstrešnica je pala četiri mjeseca nakon svečanog otvaranja rekonstruisane zgrade Željezničke stanice, poslije trogodišnje rekonstrukcije.
Rekonstrukcija je bila dio projekta rekonstrukcije i modernizacije željezničke pruge Novi Sad – Subotica – državna granica sa Mađarskom. Projekat su izradili srpski ogranak kompanije China Railway Design Corporation i saobraćajni institut CIP iz Srbije.
Izvođenje radova povereno je kineskom konzorcijumu CRIC&amp;CCCC, koji čine kompanije China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd.
Ugovor koji su za ovaj posao potpisale srpske vlasti sa kineskim partnerima nije javno dostupan.
Zbog pada nadstrešnice vodi se više postupaka. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, pod sumnjom na propuste u rekonstrukciji nadstrešnice.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu podiglo je optužnicu zbog propusta koji su doveli do pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu vodi predistražni postupak u vezi sa finansiranjem projekta renoviranja Željezničke stanice u Novom Sadu.

Koveši: Istražujemo kako se trošio novac EU, ne nesreću u Novom Sadu

Udario mi je na djecu, ne samo moju, nego svih nas, to su sva naša djeca. To nije smio da uradi, ko god da je. I to osuđujem, do bola osuđujem. Neću sad stati, mene se podstakli da se još više borim zbog toga što su to uradili. Žao mi je djece, porodica, svih nas što proživljavamo opet pakao, a to je trebalo da stane, i da bude sve mirno - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, majka mladića Stefana poginulog u padu nadstrešnice u Novom Sadu - Dijana Hrka, komentarišući protest održan u subotu u Beogradu i sumnju da je vlast upotrijebila zvučni top na okupljene.
Prvog novembra, nešto oko 11:50 sati, nadstrešnica u Novom Sadu se urušava i usmrćuje 15 ljudi. Vijest je potresla cijeli region, nije postojala osoba koja nije tugovala za onima koji su u toj nesreći izgubili život. Među njima je toga dana bio i Stefan Hrka. Šta je želio da bude, o.čemu je sanjao, sa kojim se strahovima borio, a koga je najviše volio, &nbsp;to su informacije koje znaju samo majke. Njegova je hrabra, smogla je snagu, izašla na ulicu. Mora, jer tamo je. kaže, čekaju njena djeca koja krvare, bore se za nju i za pravdu. Protiv svih njih na ulici je 15. marta, po tvrdnjama brojnih stručnjaka iskorišćeno zakonom zabranjeno oružje - zvučni top.&nbsp;
Bilo je strašno, kaže Hrka, jer su upotrijebili nešto za šta nije sigurna kako se zove, i to su prvenstveno, ističe ona, upotrijebili na djecu, ali i na sve ostale.
- Upotrijebili su na svoju Srbiju. Jedan čovjek koji stoji iza toga, vjerovatno naš ,,dragi” predsjednik, pa i ljudi oko njega, vojska, policija, ne znam ko je najodgovorniji od njih, valjda će se utvrditi. Nije mi jasno da je poslije par sati odmah krenuo da hapsi neke ljude, za nadstrešnicu još nije uhapsio nikoga koga je trebalo. Ne znam o čemu se radi, zaista ne mogu više da vjerujem našim državnicima, a ne vjerujem ni predsjedniku, ni tužilaštvu - nikome ne vjerujem ništa. Ne mogu da im vjerujem poslije 15. i onoga svega što smo preživjeli. Udario mi je na djecu, ne samo moju, nego svih nas, to su sva naša djeca. To nije smio da uradi ko god da je. I to osuđujem, do bola osuđujem, ja neću sad stati, mene se podstakli da se još više borim zbog toga što su to uradili - kazala je Hrka.
Ona podsjeća da su građani i studenti izašli na mirne proteste.
- Bilo je sve mirno, najedanput samo taj huk koji se osjetio, kao stampedo, ne znam kako.da ga nazovem i šta da kažem. Ti ljudi koji su povrijeđeni pričaju sad da nijesu povrijeđeni. Ne dozvoljavaju Kliničkom centru da se više ti ljudi pregledaju, zato je danas organizovan protest - istakla je Hrka.
Ona je podsjetila da je srpski ministar zdravlja Zlatibor Lončar se oglasio tvrdnjom da nije bilo upotrebe zvučnog topa i da tegobe nijesu od toga.
- Svi se ograđuju, samo ne znam zbog čega. Da li oni lažu sami sebe, a biće da lažu sami sebe, ali ne mogu sve nas da slažu. Mi smo bili na lice mjesta i vidjeli smo sve! Žao mi je te djece, žao mi je tih porodica, žao mi je svih nas što proživljavamo opet pakao, a to je trebalo da stane, i da bude sve mirno. Znate koliko je djece povrijeđeno? Ima djevojčica koje su ostale bez sluha, ta djeca nikad više neće čuti zahvaljujući nekome tamo ko je želio da se poigra sa nama - rekla je Hrka.
Vlast je sama sve izazvala, kaže Hrka, i ne zna zašto su to uradili, "a svi su vidjeli te ljude na krovovima, na Slaviji".&nbsp;
- Lično sam ja vidjela, upozoravala sam ljude: ,,Molim vas pomjerite se”. Mislila sam da će bacati cigle sa te zgrade. Ja sam laik, pretpostavljam da je jedan taj zvuk pušten od gore, da bi se oni sudarili, to drugačije nije moglo. Ja sam laik, ne razumijem se, i vidjela sam te momke gore na zgradi, pretpostavljam da je nešto odatle, možda griješim, ne znam šta da vam kažem. Šta god da je, nije u redu sa državnog vrha. Nije od njih u redu što su ovo uradili. Navukli su sad još veći gnjev ljudi. Ovo to tek sad neće da stane. Evo ja im obećavam da ja neću dozvoliti da se stane, ja ne mogu. Udarili su ponovo na djecu, a molila sam ih samo da djecu ne diraju - poručila je Hrka.
Neće stati, poručila je Hrka, ali neće ni studenti. Oni imaju svoje zahtjeve i sve što su pokušali mirnim putem i zamolnicom, podsjeća ona, vlast je uradila kontra od toga.&nbsp;
- Zašto nijesu dali te dnevnike za nadstrešnicu, zašto nijesu priveli nikoga iz Startinga, taj Starting i dalje radi po Beogradu. Danila Bojovića nigdje nema, ne pominje se čovjek, a njegova firma radila. Kinezi, te njihove firme - niko ništa, svi rade normalno. Zašto Zorana Mihajlović i Maja Gojković nijesu saslušane? Zašto su sakrili Gorana Vesića, nema ga nigdje? Zašto? Da ne bi progovorio. To je moje mišljenje, govorim u svoje ime, za druge ne znam stvarno - naglasila je Hrka.
Zna par porodica, kaže Hrka, sa istim bolom i gubitkom od 1. novembra 2024.godine koje dijele njeno mišljenje, i oni, naglašava, žele pravdu.&nbsp;
- Ja želim pravdu! Možda ću malo mirnija biti kada saznam i kada budu uhapšeni ti počinioci svega toga. Ovo bez države nije moglo da se uradi, znači država je na vrhu, pa sve ostalo - poručila je Hrka.
Hrka planira da podnese tužbe protiv državnog vrha zbog dešavanja prošle subote.
- Ne odričem se nikakvih prijava, samo ću da ih podnesem, jer ovo mora da se istjera do kraja. Ja budem da budem na neki način mirna i da znam. Obećala sam mom djetetu da ću to istjerati do kraja, ja to moram da istjeram - poručila je Hrka.
Arhiv javnih skupova je procijenio da je na protestu 15. marta bilo između 275.000 i 325.000 ljudi, uz mogućnost da je taj broj bio i veći. Sa druge strane, režimski mediji ubjeđuju, ili obmanjuju javnost da je bilo znatno manje okupljenih, i oni će uvijek da kažu da je bilo manje, smatra Hrka, podsjećajući da su, kako kaže, vlastodršci uskratili i zabranili autobusima da ljudi dođu u Beograd.
- Bile su ukinute autobuske linije, vozovi nijesu radili, kao zbog bombi, a zapravo su se plašili ljudi koji su željeli da dođu u Beograd. Da su došli svi ljudi koji su trebali ne znam kako bi to izgledalo, jer i ovako je bilo krcato. Previše je ljudi bilo, mogu oni da pričaju šta hoće, ali snimci govore drugačije. Bukvalno se vlast uplašila ljudi svojih, koji su izašli mirno na ulice. Ubacili su nam ljude sa fantomkama, sa kapuljačama... Ubacili su ih među studente, među građane... Pa je li to država, je li to pravni sistem?! Kod nas je kriminal u vrhu države, sistem nam ne funkcioniše, sve nam je trulo! Tužilaštvo! Zagorka Dolovac, koju nikad niko vidio nije poslije Demokratske stranke, svugdje je ušla, a nigdje je nema. Rade po svom sistemu "ja tebi - ti meni", to garantujem. Potkupljeni su svi - zaključila je Hrka.

Majka mladića stradalog u padu nadstrešnice: Udarili su na djecu Srbije, ovo tek sad neće da stane

Nakon više od pet sati, pregovori između ukrajinskih i američkih zvaničnika o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini prekinuti su večeras, a njihov nastavak zakazan je za ponedjeljak ujutro. Informaciju je potvrdio Dmitro Litvin, savjetnik ukrajinskog predsjednika, piše Reuters.
- Pregovori su trajali više od pet sati i završeni su za danas uz dogovor da se nastave sutra ujutro- poručio je Litvin novinarima putem aplikacije WhatsApp. Litvin je takođe naveo da zvaničnici razmatraju nacrte dokumenata te da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisati ishod pregovora u ponedjeljak, nakon što budu konačno završeni.
Podsjetimo, pregovori su počeli u popodnevnim satima, a sastanku su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Razgovorima je prisustvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Berlin: Pregovori ukrajinske i američke delegacije bez zaključka, nastavak sjutra

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je večeras da je u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim rekao da će Francuska nastaviti da podržava Ukrajinu u cilju postizanja čvrstog i trajnog mira.
- Francuska jeste i nastaviće da stoji uz Ukrajinu kako bi izgradila čvrst i trajan mir sposoban da garantuje bezbjednost i suverenitet Ukrajine i Evrope na duži rok. Zahvaljujem se svim pregovaračima - ukrajinskim, evropskim i američkim - koji rade na ovom cilju- napisao je Makron na platformi Iks (X).
Francuski predsjednik je rekao da je upravo razgovarao sa predsjednikom Zelenskim.&nbsp;
- Amerikanci, Evropljani i Ukrajinci traže mir. Dok Rusija nastavlja svoj agresivni rat, Ukrajina ostaje čvrsta- dodao je on.
Zelenski se sa svojom delegacijom nalazi u Berlinu večeras i sjutra kako bi pokušao da ubijedi Vašington i Evropu da odbiju teritorijalne ustupke Rusiji na pregovorima za okončanje rata u Ukrajini.

Makron: Francuska će nastaviti podršku Ukrajini za čvrst i trajan mir

Visokopozicionirani član kavačkog klana Milovan Zdravković (46) izručen je iz Hrvatske danas Srbiji.
Pripadnici MUP Srbije, u saradnji sa MUP Hrvatske, preuzeli su na graničnom prelazu Batrovci Zdravkovića, koji je po Interpolovoj međunarodnoj potjernici izručen Srbiji zbog sumnje da je učestvovao u teškom ubistvu, udruživanju radi vršenja krivičnih dela i neovlašćenoj proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga.
Zdravković je u Srbiji osumnjičen da je, kao član OKG Radoja Zvicera, Darka Šarića i Veljka Belivuka učestvovao u planiranju i pripremanju izvršenja krivičnog djela teško ubistvo 19. januara 2020. godine u Atini kada su ubijeni Stevan Stamatović i Igor Dedović, kao i krivičnog djela teško ubistvo 23. jula 2020. godine na ostrvu Krf, kada su ubijeni Alan Kožar i Damir Hadžić.
- M. Z. se sumnjiči da je jedan od izvršilaca krivičnog djela teško ubistvo u Atini 19. januara 2020. godine kada su ubijene tri osobe, a sumnja se da je ovo krivično djelo planirao sa vođom ‘kavačkog klana’ i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce za ovo krivično djelo- saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Zdravković se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge organizovane kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju.
- Osumnjičeni je, uz jake mjere obezbjeđenja, predat pripadnicima Policijske uprave za grad Beograd Odjeljenju za potrage, nakon čega je upućen u pritvor Okružnog zatvora u Beogradu- navodi se,

Hrvatska izručila Srbiji visokopozicioniranog člana kavačkog klana

Broj poginulih u stravičnom napadu na Bondi Beachu u Sidneju porastao je na 16, potvrdila je policija. Među žrtvama je i jedno dijete, saopštio &nbsp;je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
Prema posljednjim informacijama, među 16 smrtno stradalih je i napadač.
U međuvremenu, povećao se i broj povrijeđenih osoba koje su zbrinute u bolnicama. Njihov broj je sa 29 porastao na 40.

Sidnej: Broj žrtava porastao na 16, stradalo i dijete

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: nadstresnica