Akcija za ljudska prava (HRA) je podnijela nadležnima inicijative za utvrđivanje odgovornosti sutkinje Osnovnog suda u Beranama, rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i policijskih službenika i načelnika Odjeljenja bezbjednosti Berane, da bi se analiziralo njihovo postupanje i utvrdili razlozi zbog kojih nije spriječeno nezakonito postavljanje spomenika, odnosno zbog kojih on već tri mjeseca nije oduzet kao predmet izvršenja krivičnog djela.
Kako se navodi u saopštenju, dvije inicijative su podnijete u cilju ispitivanja povreda Etičkog kodeksa sudija, odnosno državnih tužilaca, a treća u cilju ispitivanja disciplinskih propusta na strani načelnika i policijskih službenika.
- Kako su saopštenja Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Uprave policije kontradiktorna u pogledu navođenja vremena u kome je nadležno tužilaštvo izdalo nalog za oduzimanje spomenika, očekujemo da nadležni organi utvrde hronologiju događaja i propuste službenih lica koja su bila dužna da efikasno obezbijede primjenu zakona - navode iz HRA.&nbsp;
Kako se dodaje, komisiji za Etički kodeks državnih tužilaca podnijeta je <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/HRA-Inicijativa-Komisija-za-Eticki-kodeks-drzavnih-tuzilaca-.pdf" target="_blank">inicijativa</a> protiv rukovoditeljke Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, radi utvrđivanja da li je, ako su tačni navodi Uprave policije, neblagovremenim izdavanjem naloga za oduzimanje spomenika povrijedila obavezu iz Etičkog kodeksa državnih tužilaca da postupa stručno, savjesno i bez odlaganja, te da obezbijedi efikasnu i funkcionalnu saradnju sa policijom.
- Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije podnijeta je <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/HRA-Prituzba.pdf" target="_blank">pritužba</a> na rad policijskih službenika i načelnika Odjeljenja bezbjednosti Berane, zbog sumnje da nijesu postupili po nalozima tužilaštva, kao i da nisu samoinicijativno preduzeli mjere da se obezbijedi predmet izvršenja krivičnog djela. Ako se utvrdi da su svi nalozi postojali, kao i da policija nije blagovremeno i efikasno postupila, takvo ponašanje bi predstavljalo težu povredu službene dužnosti u smislu člana 173 stav 1 tačka 7 Zakona o unutrašnjim poslovima i člana 95 stav 1 tačka 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima - pojašnjavaju iz HRA.&nbsp;
Treća <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/11/HRA-Inicijativa-Komisija-za-Eticki-kodeks-sudija-.pdf" target="_blank">inicijativa</a>, kako se dodaje, podnijeta je Komisiji za Etički kodeks sudija, u odnosu na sutkinju Osnovnog suda u Beranama, zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem predloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, koja su propisana Etičkim kodeksom sudija.
Podsjetili su da je 7. avgusta 2025. godine u selu Gornje Zaostro u Beranama, na privatnoj parceli Vujadina Dobrašinovića, postavljen spomenik Pavlu Đurišiću, koji je zatim premješten u manastir Đurđevi Stupovi.&nbsp;
-Tužilaštvo je postavljanje spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata, odlikovanom od strane Hitlera, kvalifikovalo kao krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja. Grupa NVO i građanskih aktivistkinja, među kojima i HRA, apelovala je na Vrhovnog državnog tužioca da se djelo kvalifikuje i kao izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i u prilog tome dostavila i dodatnu argumentaciju.
- Smatramo nedopustivim da državni organi nijesu spriječili podizanje spomenika, iako su o namjeri da se postavi bili blagovremeno obaviješteni, kao i to da je taj spomenik, kao predmet izvršenja krivičnog djela, već tri mjeseca van domašaja nadležnih organa - dodaju iz HRA.&nbsp;
Činjenica da državni organi iznose suprotstavljene tvrdnje o okolnostima slučaja produbljuje sumnju u zakonitost njihovog postupanja i ukazuje na propuste u koordinaciji.
- Ovakvi propusti narušavaju princip zakonitosti, podrivaju povjerenje građana u institucije i dovode u pitanje vladavinu prava u Crnoj Gori. Pozivamo nadležne da bez odlaganja ispitaju sve navode, utvrde odgovornost učesnika i obavijeste javnost o rezultatima postupanja - ističu iz HRA.&nbsp;
Nadaju se, akko su zaključili, da će crnogorske institucije ubuduće dovoljno ojačati da i same, bez inicijative sa strane, u ovakvim slučajevima sprovedu odgovarajući postupak i utvrde propuste da se oni ne bi ponavljali.
<div class="multi-line-quote"></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

HRA: Utvrditi razloge nepostupanja državnih organa u slučaju nezakonitog spomenika Pavlu Đurišiću

Direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenad Ivanović najavio je da će u utorak biti održan sastanak predstavnika nadležnih institucija o oko 50 nelegalno postavljenih objekata na tom području a, nakon konsultacija i preispitivanja pravnog okvira, očekuje odlučne korake ka njihovom uklanjanju. Nadzornici Službe zaštite svakodnevno vode računa o održavanju reda i bezbjednosti na jezeru, ali im glavobolje zadaju vlasnici nelegalnih objekata koji, uprkos upozorenjima i intervencijama nadleženih, nastavljaju da krše zakon i sprovode samovolju ugrožavajući prirodni ambijent, imovinu i ljude. Posljednji takav slučaj desio se u petak, u popodnevnim satima, kada su odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, prijeteći da će ih dovući još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftenzije-u-kaluderovom-oku-nadzornici-uklonili-bungalov-vlasnici-ga-ekspresno-vratili-institucije-nijeme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Ivanović je za Portal ETV kazao da ovo nije prvi put da intervenišu na ovim objektima koji već osam mjeseci prskose slovu zakona i u više navrata su se odvezali i nekontrolisano plutali Skadarskim jezerom.&nbsp; - &nbsp;Treći put ove godine smo intervenisali na ovim objektima. Bungalov se u petak otkačio i postao prijetnja po bezbjednost na Skadarskom jezeru i mi smo ga privezali na bezbjednoj lokaciji. Međutim, kad se malo smiri vjetar vlasnici izađu na jezero i vrate ga na prvobitnu tačku - kazao nam je Ivanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250520080528_edf43c9feeb257dca5b9eef2578aa1fbda224b38e706cfa2dafa215c5bcb5633.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250520080528_edf43c9feeb257dca5b9eef2578aa1fbda224b38e706cfa2dafa215c5bcb5633" data-rendition-name="original" width="977" height="497" loading="lazy" alt="Nenad Ivanović"> <figcaption>Nenad Ivanović(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  <h2>"Vaganje" nadležnosti</h2> Nadzornici NP Skadarsko jezero više puta su obilazili područje Karuča, evidentirali napredovanje radova na bungalovima i objavještavali nadležne organe o stanju na terenu. Uprkos tome što je ekološka inspekcija zabranila nastavak radova na ovim objektima i jedan od njih zapečatila, te što Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju izviđa sporne aktivnosti u srcu Nacionalnog parka Skadarsko jezero, vlasnici ne odustaju od nauma da bungalove spreme za sezonu. Ivanović kaže da je ovo novi vid nelegalnih aktivnosti i da se sada postavlja pitanje nadležnosti za njihovo uklanjanje. U tom cilju, kako je najavio, u utorak će biti održan sastanak predstavnika svih nadležnih institucija i državnih organa nakon koga bi trebalo da se preduzmu konkretne aktivnosti. - Pojavio se priličan broj nelegalnih objekata. Bungalovi su među 50-ak njih koji su trenutno na Skadarskom jezeru. Predočio sam ministrima da, ako se nelegalnosti dopuste ove sezone, sljedeće će ih biti 100 - upozorio je Ivanović. On je podsjetio da Nacionalni parkovi nemaju izvršnu službu, niti mogućnost podnošenja prekršajne prijave i vođenja upravnog postupka. - Nama su tu ruke svezane. Po mom mišljenju, a po Pravilniku o privremenim objektima Komunalna policija bi trebalo da reaguje. Međutim, oni su se proglasili nenadležnim. Tu ima prostora i za reakciju Ministarstva pomorstva, odnosno Lučke kapetanije, ali i oni su se proglasili nenadležnim. U toku je razmatranje zakonskih akata. Imaćemo sastanak u utorak na nivou ministarstava kako bi se se konkretizovalo koja inspekcija je nadležna za uklanjanje objekata. Nadam se će nakon toga svako iz domena svoje nadležnosti završiti posao - naglasio je Ivanović. <h2>Poziv na akciju</h2> Model koji bude primijenjen u slučaju dva sporna bungalova, biće iskoriščen, objašnjava Ivanović, i prema ostalim objektima koji narušavaju sliku prirodnog crnogorskog bisera. - To je jako velik posao za svaku instituciju, ali na kraju će se morati uhvatiti u koštac sa ovim problemom i riješiti ga - zaključio je Ivanović. Na bespravne graditelje i uzurpatore Karuča u kontinuitetu ukazuju i čuvari prirode, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji od 2004. godine žive na Skadarskom jezeru i revnosno rade na zaštiti svog kraja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Samo u slučaju plutajućih bungalova više puta su pisali državnom vrhu, nadležnim institucijama i ambasadama, ukazujući na ozbiljnu ekološku prijetnju ovom zaštićenom prostoru i tražeći adekvatnu reakciju. Udruženim glasom - ekološki aktivisti i Nacionalni park Skadarsko jezero šalju poruku da je samo udruženim i odlučnim djelovanjem, u okviru svojih ovlašćenja, moguće sačuvati prirodno bogatstvo i stati na kraj nezakonitim radnjama.

Tamara Klikovac

Institucije u utorak "za stolom"; Ivanović: Cilj ukloniti oko 50 nelegalnih objekata na jezeru

Nelegalni bungalovi, privezani za Karučki krš osim kad jak vjetar odluči da ih "prošeta" Skadarskim jezerom, već osam mjeseci narušavaju izgled i ugrožavaju bezbjednost u srcu nacionalnog parka. Za to vrijeme nadležni okreću leđa problemu, a vlasnik ne samo da nije sankcionisan, već nastavlja s radovima, pripremajući objekte za ljetnju sezonu. Mještani, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, ali njihovi apeli ostaju bez odgovora. Ipak, to ih nije obeshrabrilo, pa su se 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.&nbsp; Nadu im je probudila odluka Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje da istraži slučaj nakon što su Jovićevići prijavili da se ne osjećaju bezbjedno, kao i riješenost ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića da utvrdi odgovornost i stavi tačku na ovaj slučaj. <h2>Kucanje na sva vrata</h2> Portal ETV je u oktobru prošle godine pisao o Crnogorcu i britansko-kanadskoj državljanki, koji od 2004. žive na Skadarskom jezeru i u kontinuitetu upozoravaju na ekološku devastaciju ovog područja, kao i o njihovoj višemjesečnoj borbi sa plutajućim bungalovima smještenih između Stražarske ribarske kućice i Kule Svetog Petra Cetinskog.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Autori deset detaljnih projekata zaštite Karučkog zaliva pisali su ponovo ključnim domaćim i međunarodnim akterima - premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku države Jakovu Milatoviću, nadležnim ministrima, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, ambasadama SAD-a i zemalja Evropske unije, očekujući konkretne korake. Pismo su uputili i direktorki Nacionalnih parkova Marineli Đuretić, direktoru Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenadu Ivanoviću, gradonačelniku Prijestonice Cetinje Nikoli Đuraškoviću, direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, načelniku OB Cetinje Miljanu Ćiroviću, rukovoditeljki Osnovnog državnog tužilaštva Cetinje Sanji Radunović i načelniku Komunalne policije i inspekcije Prijestonice Cetinje Marku Andriću. Pažljivo su, kako su naveli u napomeni, birali adrese na koje će zakucati, smatrajući da imaju direktnu odgovornost ili interes za ovu temu.&nbsp; - Predstavnici EU i inostranih ambasada su uključeni jer su neki od njih pokazali interesovanje i nudili podršku našim projektima zaštite Karučkog zaliva u prošlosti i sada - naveli su Jovićevići u pismu u koje je Portal ETV imao uvid. <h2>Opasnost po ljude, imovinu i prirodu</h2> Finansijski nezavisni penzioneri, kako sebe nazivaju Jovićevići, konstatovali su u pismu da niko od nadležnih nije registrovao da je vlasnik bungalova u avgustu prošle godine, sa četiri radnika, gradio na Skadarskom jezeru.&nbsp; - Nijedna među odgovornim instancama vlasti, na neki volšebni način, nije primijetila što se dešava. Ni Nacionalni park Skadarsko jezero, ni Prijestonica Cetinje, čak ni Komunalna policija i inspekcija Prijestonice Cetinje, bez obzira na to što je izgradnja bila u poodmakloj fazi baš u vrijeme kada su predstavnici pomenutih instanci, zajedničkim snagama, radili na spisku nelegalnih privremenih objekata – od kojih su većina bili plutajuće konstrukcije. Svakome od tih ljudi, redom, nekako su promakle krovinjare – koje su ozbiljnih dimenzija i vrlo teško ih je bilo ne primijetiti - na kojima se tada radilo baš tim ljudima pod nosevima, u doslovnom smislu - prisjećaju se Jovićevići. Već u oktobru, Jovićevići su prijavili slučaj NP Skadarsko jezero i Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG), ali osam mjeseci kasnije objekti su i dalje tu – skoro dovršeni, spremni da dočekaju prve goste, ili novi nalet vjetra za još jedno lutanje jezerskim prostranstvom. Krajem prošle godine ekološki aktivisti su upozorili da su se bungalovi otkačili i nekontrolisano plutali Skadarskim jezerom, ugrožavajući živote, imovinu i zaštićenu prirodu nacionalnog parka.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417000456_c6a4a53068bf97bffe47aacd63f6698fffe13beb40803cc0bce05a565aca9769.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250417000456_c6a4a53068bf97bffe47aacd63f6698fffe13beb40803cc0bce05a565aca9769" data-rendition-name="original" width="770" height="575" loading="lazy" alt="Bungalovi"> <figcaption>Radovi na bungalovima, 25. januara 2025.(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Jovićevići tvrde da se ova situacija ponavljala više puta, upozoravajući da pod udarima južnog vjetra objekti prijete da "doplove" do njihove kuće i naprave štetu.&nbsp; - Ironično je da se to desilo 1. aprila – baš na Dan šale. Bungalovi su otplovili po četvrti put u šest mjeseci. Neko ko je ciničan bi odmah pomislio da je smiješno to što se sve ovo dešava baš 1. aprila i što podupire metaforu o vlasti sa institucijama u rasulu. Tačno sedam dana nakon što su bungalovi otplovili četvrti put u šest mjeseci, vlasnik je otpočeo radove na finalizaciji enterijera nelegalnih plutajućih bungalova kako bi spremni dočekali ljetnju turističku sezonu - ističe se u pismu, u kom su dostavili i video kao podsjetnik na neugodne situacije sa ovim obketima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0oCZoPMpGNs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Naglašavaju da se ne može staviti znak jednakosti između dva objekta u finalnim fazama konstrukcije i onih koji postoje godinama na ovom području. Inspektori koji su, kako kažu, zažmurili na ove aktivnosti, u drugoj polovini prošle godine sačinili su listu na kojoj se našlo više od 25 nelegalnih građevina. <h2>Rast tenzija</h2> U međuvremenu, umjesto institucionalne reakcije, došlo je do rasta tenzija među mještanima. Janko i Kerolajn Jovićević tvrde da su mještani Karuča frustrirani i uplašeni.&nbsp; - Konflikti su eskalirali kada je vlasnik premjestio te sramotne objekte sa jednog proizvoljno odabranog privezišta na drugo, preko izvorišta na Karuču koje se nalazi u granicama NP Skadarsko jezero. Kada su bungalovi četvrti put otplutali sa privezišta koje je bilo baš nad Karučkim okom, jedan se toliko približio jednom objektu da je malo falilo da dođe do sudara. Sa detaljima te drame nas je upoznao vlasnik tog objekta koji se našao na trasi lutajućeg bungalova - pojašnjavaju Jovićevići, uz pitanje ko će preuzeti odgovornost za mogući sukob među mještanima. Zbog sve učestalijih incidenata i straha za sopstvenu sigurnost, Jovićevići su se obratili Upravi policije i Odjeljenju bezbjednosti Cetinje. U policiji su prijavu shvatili ozbiljno, a o situaciji su informisane i ambasade SAD i Velike Britanije. - One su sigurno razgovarale sa crnogorskim vlastima o sigurnosti svojih državljana zato što je Janko državljanin Crne Gore i SAD, a Kerolajn državljanka Crne Gore i Velike Britanije - ističe se u pismu. Jovićevići su u ovom dokumentu naveli da je ovo visok nivo bruke i međunarodne blamaže za instance vlasti koje izbjegavaju da preuzmu odgovornost u ovom slučaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417000456_2f29ca77ae5344fd172810f98c11201c5d7b1f32cc853f3c03b105da57283b20.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250417000456_2f29ca77ae5344fd172810f98c11201c5d7b1f32cc853f3c03b105da57283b20" data-rendition-name="original" width="616" height="840" loading="lazy" alt="Karučki zaliv"> <figcaption>Karučki zaliv(Photo: Google)</figcaption> </figure>  <h2>Institucije nijeme, opasnost stvarna</h2> Očigledno je, smatraju, da Vlada i Prijestonica Cetinje ne podržavaju zviždače koji ukazuju na nelegalne aktivnosti. Tvrde da gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković odbija da se susretne s njima, uprkos više molbi za sastankom. - Prijestonica Cetinje kaže da nije odgovorna za bungalove, ali je sigurno da gradonačelnik Nikola Đurašković mora preuzeti dio odgovornosti za to što se dešava ljudima kojima je ugrožena bezbjednost, čiji su dobrosusjedski odnosi pod znakom pitanja, čiji su zemljište, voda i imovina na udaru – i to baš u njegovoj jedinici lokalne samouprave - cijene Jovićevići. Smatraju da država napušta uzbunjivače i aktivne građane, prepuštajući ih samima sebi, dok odgovornost neprestano kruži među institucijama. <h2>Vrijeme za odlučnost</h2> Pozivaju institucije da konačno daju primjer građanima. Stava su da bungalovi moraju biti uklonjeni po hitnom postupku, a vlasnik snositi odgovornost.&nbsp; - Ako to ne učinite, svi će dovući plutajuće objekte na jezero i možete se pozdraviti sa ekologijom i ljepotom Nacionalnog parka jednom za svagda. Svi će se osjetiti slobodni da rade što god hoće u granicama NP ako vlast pokaže da je nesposobna ili možda da samo ne brine dovoljno da bi zaštitila njihovo (i naše) "nacionalno blago". Zar ćete stvarno dozvoliti da se malo Karučko oko pretvori u potvrđenu “septičku jamu”, privezište za nelegalne plutajuće građevine? Svi znaju da se sve te fekalije iz improvizovanih klozeta na obali oko karučkih oka spiraju u oka kad pada kiša. Mještani i turisti će plivati u toj vodi. Piće tu vodu. I još dodajte ove plutajuće građevine i umnogostručili ste problem. Neka sram bude vlasti zbog samovoljnog trovanja ljudi. Karučki zaliv, biser Skadarskog jezera, samo je jedna mala tačka. Vrlo lako ga je uništiti. Učinite nešto sada ili će stvarno biti kasno - poručuju Jovićevići nadležnima. Za sada, jedino je ministar Ćulafić pokazao spremnost da djeluje – održao je sastanak sa predstavnicima Prijestonice, a planira i razgovor sa ljudima iz Ministarstva pomorstva. - Njegovo odlučno djelovanje moglo bi sačuvati obraz Crne Gore i pokazati Evropskoj uniji i svijetu da je ovo država koja je možda (uz mnogo pomoći) sposobna da slijedi tekovine vladavine prava - zaključuju Jovićevići uz poruku: "Vrijeme je da odlučimo. Vrijeme je da djelujemo".

Bungalovi prkose zakonu: Plutajuća crna tačka u srcu prirodnog bisera Crne Gore

Za nepune dvije godine, dijete iz spektra autizma je treći put žrtva digitalnog nasilja vršnjaka, učenika viših razreda jedne osnovne škole u Baru.
- Objavljen je snimak mog sina na TikToku, u kojem je uz uvredljiv i šokantan sadržaj prikazana njegova slika. Nažalost, snimak je postao viralni. U neprimjerenom audio sadržaju se vrijeđa i omalovažava moje dijete. Ovakav postupak je i neprihvatljiv i nezakonit - navela je za Primorski portal majka dječaka.
Posljednji put kad je snimak objavljen na Tik Toku, podijeljen je oko 50 puta i poslije nekog vremena obrisan.
- Ja imam sve sačuvane dokaze - kazala je majka dječaka koga su snimali vršnjaci.
Ona se nada da njen sin neće vidjeti te uvrijedljive snimke.
O nemilim dešavanjima, navodi sagovornica Primorskog portala, je upoznata uprava škole koji su, prema riječima majke, korektno postupili.
- Takođe, kako ranije, tako i ovaj put slučaj sam prijavila policiji. Ovo je ozbiljan problem i moramo zajedno da radimo na zaštiti djece od sajber nasilja. Pozivam sve roditelje, učitelje i odgovorne osobe u zajednici, ministarstvo unutarnjih poslova, ministarstvo prosvjete, ministarstvo rada i socijalnog staranja da učine sve što je u njihovoj moći kako bi zaštitili djecu i spriječili ovakve incidente. Apelujem na TikTok i sve druge društvene mreže da ozbiljno shvate prijave i brzo reaguju u sličnim slučajevima. Ovo nije samo moj problem, ovo je problem svakog roditelja i svake osobe koja brine o sigurnosti i dostojanstvu djece - zaključila je ona.
Prošle godine su njenog sina fotografisali u svlačionici dok je bio u donjem vešu i dijelili fotografije na društvenim mrežama.
Škola je reagovala i dječaku koji je snimao izrečena je disciplinska mjera.

Bar: Osnovci snimali i objavljivali dijete iz spektra autizma, majka pozvala nadležne da reaguju

Dom zdravlja u Nikšiću objavio je, da se broj oboljelih od kju groznice povećava?! Da li za tu informaciju znaju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Upravi za bezbjednost hrane ili se čelnici ovih institucija bave izbornim rezultatima u Podgorici, upitala je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović.
Despotović je rekla da su potpuno utihnuli oni koji su odgovorni, a upravo, kako kaže, uznemiruje tišina.&nbsp;
- O čemu se radi? Da li institucije u Crnoj Gori postoje samo da bi neko zasjeo u fotelju? Brojanje glasačkih listića očigledno je važnije od sagledavanja broja oboljelih i preduzimanja mjera za njihovu zaštitu - navela je ona u saopštenju.
Despotović pita zašto se bježi od saopštavanja informacija građanima po pitanju broja oboljelih od kju groznice?
- Da li je sprovođenje mjera sa zakašnjenjem i pod pritiskom javnosti dalo rezultate na terenu? Ovo pitanje je važno, jer se pojava bolesti željela sakriti od javnosti. Tražimo od nadležnih institucija da u što kraćem roku javnost informišu o ukupnom broju zaraženih grla i ukupnom broju eutanaziranih grla, jer dosadašnje informacije su sporadične i ne daju precizan presjek stanja - istakla je ona.
Očigledno je, smatra Despotović, da se preko ovog problema želi preći ćutanjem i njegovim stavljanjem pod tepih, sa ciljem da se skrene pažnja sa ovog pitanja.&nbsp;
- Za to vrijeme se zaraza širi po farmama, zaražene životinje se ne uklanjaju, nema ni najave o vakcinaciji i očigledno je da država ne kontroliše ovu bolest, prouzrokujući nesagledive posljedice po zdravlje ljudi i životinja, i devastaciju stočnog fonda - zaključila je poslanica DPS-a.

Despotović: Zaraza se širi, a nadležni se kriju i nadaju da će se problem sam riješiti

Patriotski pokret otpora "Lovćenske straže 1990" obratio se predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, Vladi, Skupštini, Specijalno državnom tužilaštvu i Agenciji za nacionalnu bezbjednost od kojih traži da spriječe eventualno postavljanje limenog krsta na Lovćenu, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve. Dopisom naslovljenim "Zaštita građanskog mira u Crnoj Gori" nadležnima se ispred Lovćenskih straža obratio inženjer Zoran Rašović. - Poštovani, na društvenim mrežama u posljednje vrijeme šire se informacije o planiranom postavljanju „limene crkve“ ili „limenog krsta“ na području Nacionalnog parka Lovćen, od strane klira i laika Crkve Srbije. Poštovana gospodo, molimo vas da shodno vašim nadležnostima, a u interesu građanskog mira u Crnoj Gori preduzmete neophodne mjere radi provjere tačnosti ovih informacija - navedeno je u dopisu Rašovića koji je dostavio i objave pojedinih korisnika društvenih mreža koji najavljuju ovu akciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908150936_d1134aecba902c3a16e863e073fc46ed3ee7da52e0042d09dbb09bbb8d809ac0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240908150936_d1134aecba902c3a16e863e073fc46ed3ee7da52e0042d09dbb09bbb8d809ac0" data-rendition-name="original" width="746" height="660" loading="lazy" alt="komentari"> </figure>  On od nadležnih traži i da preduzmu adekvatne radnje u sprečavanju eventualnih "građevinskih" aktivnosti Crkve Srbije, odnosno Beogradske patrijaršije na području Nacionalnog parka Lovćen,. - Aktivnosti bi bile u suprotnosti s Ustavom i određenim zakonima Crne Gore - poručio je Rašović. Zbog najave "gradnji" na Lovćenu, na Cetinju je na godišnjicu belvederskih dešavanja i helikopterskog ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru, održan skup "Mi smo spremni" koji nosi poruku da građani neće dozvoliti realizaciju takve ideje. - Crna Gora i Lovćen iznad svih i svega - jasna je poruka okupljenih na Lovćenu 5. septembra.

Lovćenske straže pisale nadležnima: Spriječite moguće "građevinske" aktivnosti Crkve Srbije

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: nadlezne-institucije