Zajedničkom akcijom nadzornika Službe zaštite NP Skadarsko jezero i Granično-plovne jedinice Policije, u rejonu Božaja, procuesirane su četiri losobe zbog nelegalnog izlova ribe.
Inspektor za ribarstvo izrekao je dva prekršajna naloga u visini od po 500 eura.&nbsp;
Privremeno su oduzeta dva plovila, dva vanbrodska motora, dvoje osti, dva pretvarača, tri akumulatora, dvije lampe i ostala sredstva koja se koriste u nezakonitom izlovu.
- Uspostavljanje saradnje i sprovođenje zajedničkih aktivnosti na terenu donosi rezultate u borbi protiv krivolova, a iz NP Skadarsko jezero poručuju da su odlučni u namjeri da se svako lice procesuira pred nadležnim organima - saopšteno je iz Nacionalnih parkova.
Iz NP-a apeluju na građane da prijave krivolov ili bilo koji drugi oblik nezakonitog djelovanja na području Nacionalnih parkova na broj telefona Monitoring centra 067 000 825.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krivolovci kažnjeni sa po 500 eura, oduzeti plovila, vanbrodski motori, osti...

Zajedničkim aktivnostima Plovne jedinice Uprave policije i Službe zaštite NP Skadarsko jezero po drugi put u mjesec juče je procesuiran &nbsp;isti krivolovac u rejonu Milića livade. Tom prilikom privremeno je oduzet metalni čamac sa vanbrodskim motorom (Yamaha 15KS), osti, akumulator, lampa, pretvarač i manja količina ribe. - Služba zaštite NP Skadarsko jezero u prethodnih nekoliko dana intenzivnom kontrolom terena spriječila je nelegalne aktivnosti u ovom zaštićenom području. U rejonu Vitoje, opština Tuzi, privremeno je oduzeto plovilo, vanbrodski motor, osti, akumulator, pretvarač i lampa, a podnijeta je prekršajna prijava protiv dvije osobe - saopšteno je iz NP Skadarsko jezero. Takođe, nakon dužeg operativnog praćenja plovila procesuirane su dvije osobe koje su izlovljavala ribu putem osti u rejonu Rijeke Crnojevića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022515020_165f5a8f37027fc370e3973f7d7493f5627fb722b33071a267d49a09d730312d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022515020_165f5a8f37027fc370e3973f7d7493f5627fb722b33071a267d49a09d730312d" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="zaplijena motora"> </figure>  Tom prilikom privremeno je oduzeto limeno plovilo, vanbrodski motor (Yamaha 90KS), lampa, osti, akumulator, pretvarač. - Lica su predata na dalje postupanje nadležnim organima - kazali su iz NP Skadarsko jezero. Apeluju na sve ljubitelje prirode i odgovorne građane da sve nelegalne aktivnosti koje primijete na prostoru parka prijave Monitoring centru JPNPCG na broj 067000825.

Dva puta u mjesec zatečen u krivolovu, procesuirane još dvije osobe

Zaposleni u Nacionalnom parku Skadarsko jezero u saradnji sa Komunalnom inspekcijom Cetinje obilaskom akvatorija ovog parka popisali su juče više od 25 nelegalnih privremenih objekata.
Riječ je uglavnom o pontonskim plutajućim objektima koji se nalaze na teritoriji opštine Cetinje, među kojima su bungalovi u Karučkom zalivu o kojima je pisao portal ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Zabilježene su sve GPS kooridinate, napravljene fotografije i u saradnji sa inspekcijom provjerićemo da li je neki od ovih objekata legalno građen. Zapisnike koje smo sačinili biće dostavljeni svim nadležnim ministarstvima i institucijama kako bi u narednom periodu zajedno radili na rješavanju problema nelegalne gradnje u ovom zaštićenom području - kazala je direktorica NP Skadarsko jezero Belma Šestović.
Ona je dodala da će nakon provjere biti izdata upozorenja vlasnicima i rok do kojeg su u obavezi da nezakonito sagrađene objekte uklone.
- Ukoliko objekti ne budu uklonjeni u datom roku pokrenuće se procedura za njihovo uklanjanje od strane nadležnih državnih organa - kazala je ona.
Iz Nacionalnih parkova su rekli da je intenzivne aktivnosti kontrole prostora u saradnji sa Komunalnom inspekcijom Cetinje, sa ciljem spriječavanja nelegalne gradnje, inicirao NP Skadarsko jezero.
Ova incijativa biće upućena i Komunalnim inspekcijama ostalih opština na čijoj se teritoriji nalazi park.
Portal ETV juče je objavio pismo koje je bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, koji od 2004. živi na Skadarskom jezeru, uputio nadležnima u cilju zaustavljanja trenda gradnje nelegalnih objekata u tom nacionalnom parku.
Finansijski nezavisni penzioneri, kako sebe nazivaju, tvrde da su plutajući drveni bungalovi bespravno postavljeni u Karučkom zalivu i prijete da zagade najveće izvorište na Skadarskom jezeru. Plutajući bungalovi, privezani uz Karučki krš - brdo u vlasništvu Prijestonice Cetinje, nalaze se između Stražarske ribarske kućice i Kule Svetog Petra Cetinskog i čak zakljanjaju ovaj spomenik kulture Crne Gore.
Oni su i autori deset detaljnih projekata zaštite Karučkog zaliva od nelegalne gradnje i zloupotrebe, a zbog ovog problema pisali su premijeru Milojku Spajiću, ali i ostalima koji imaju odgovornost ili interes za ovu temu – predsjedniku države Jakovu Milatoviću, nadležnim ministrima, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, ambasadama zemalja Evropske unije, gradonačelniku Prijestonice Nikoli Đuraškoviću, načelniku Komunalne policije i inspekcije Marku Andriću, direktorici Nacionalnih parkova Marineli Đuretić i direktorici NP Skadarsko jezero Belmi Šestović.

Nakon provjere upozorenje vlasnicima da uklone bungalove u Karučkom zalivu

Uže jezgro Virpazara, jedne od nezaobilaznih turističkih tačaka u Crnoj Gori, ove sezone dočekalo je goste natrpano štandovima i info-punktovima, od kojih je većina postavljena nepropisno i bez potrebnih dozvola. Ekipa portala ETV izašla je na teren 10. oktobra i uvjerila se da se oko 20 tezgi, namijenjenih uglavnom izdavanju karata za krstarenje Skadarskim jezerom, nalazi pored puta na samom ulazu u centar malog ribarskog naselja, kojim gazduje ovaj Nacionalni park na čijem je čelu Belma Šestović. Sudeći prema odgovorima koje je portal ETV dobio iz Nacionalnih parkova, samo za šest ovih objekata su potpisani ugovori o zakupu – za četiri 2023, a za dva ove godine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZGn327s054w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sliku ruži i činjenica da se ovi privremeni objekti nalaze na prostoru nepredviđenom za ovu namjenu – pješačkom trotoaru, ispred ugostiteljskih objekata, stare česme…  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_a8f6b9d0e3af2a4095c97b2f57956d9fef9c954bdd2269c5718af51f7556a9e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015221052_a8f6b9d0e3af2a4095c97b2f57956d9fef9c954bdd2269c5718af51f7556a9e9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  Jedan čak opstaje na improvizovanom postolju od paleta uz most koji vodi ka jednom od simbola slobode - Spomeniku herojima trinaestojulskog ustanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_495ad72f443f456ce2b56a07242e628914d839321b24827f3f423bf4a7802f2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015221052_495ad72f443f456ce2b56a07242e628914d839321b24827f3f423bf4a7802f2b" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  <h2>Narušavanje ambijenta</h2> Pojedini mještani požalili su se našem portalu na otežano funkcionisanje i narušavanje kompletnog ambijenta prostora prepoznatom po kulturno-istorijskim spomenicima, autentičkoj arhitekturi, hladovini starih i visokih platana…&nbsp; Naša kamera Domaće stanovništvo i turisti, kojih ima i u oktobru u ovom mjestu, prinuđeni su da hodaju ulicom jer je trotoar uzurpiran sada već praznim štandovima kojima, očigledno, ne prijeti uklanjanje jer izostaje reakcija nadležnih. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore nijesu konkretno odgovorili na pitanje ETV kako je moguće da na ovako malom prostoru postoji ovoliki broj privremenih objekata. Našem portalu su kazali da je važećim Programom objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka “Skadarsko Jezero” za period 2020-2024. godina, predviđeno postavljanje 18 štandova i informacionih punktova na tri lokacije u Virpazaru, od kojih nijedna nije ona na koju ukazuju mještani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015231016_9f25e3ad1e6dc7c503d1660120e6b5da897287bbb5bbab7f59db096a40ee0bee.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015231016_9f25e3ad1e6dc7c503d1660120e6b5da897287bbb5bbab7f59db096a40ee0bee" data-rendition-name="original" width="3264" height="2129" loading="lazy" alt="skice"> <figcaption>Predviđene pozicije za štandove označene žutim poljima(Photo: Nacionalni parkovi Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Prema važećem Programu objekata privremenog karaktera za područje Nacionalnog parka Skadarsko jezero za period 2020-2024. na području Virpazara planirano je pet štandova na lokacijama broj 17.1-17.5 na dijelu KP 271 KO Virpazar, šest informacionih punktova na lokaciji 20.9 na dijelu KP 232 KO Virpazar i sedam na lokaciji 22.2 planiranih na dijelu KP 225 i dijelu KP 227 KO Virpazar – odgovorili su nam iz Nacionalnih parkova, uz priložene skice obilježenih katastarskih parcela sa mjestima previđenim za privremene objekte.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015231016_1ffa6fef605c8d6d511b4bdf3376032cf45db39119ccc8ec83805eccf423f9f0.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015231016_1ffa6fef605c8d6d511b4bdf3376032cf45db39119ccc8ec83805eccf423f9f0" data-rendition-name="original" width="3264" height="2127" loading="lazy" alt="skice"> <figcaption>Predviđene pozicije za štandove označene žutim poljima(Photo: Nacionalni parkovi Crne Gore)</figcaption> </figure>  Napomenuli su da su u 2023. godini, shodno javnom pozivu od 11. avgusta 2023. godine, zaključili ugovore o zakupu za četiri štanda, koji su aneksima ugovora produženi i za 2024. Za lokacije planirane za postavljanje informacionih punktova, kako su kazali u NP-u, nije niko licitirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_b109301ba0fcd49525476af0829bcc6d314f6c9507af4fe07d4ba10e008ff8c9.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015221052_b109301ba0fcd49525476af0829bcc6d314f6c9507af4fe07d4ba10e008ff8c9" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> </figure>  - Tokom 2024. godine Javno preduzeće je raspisalo dva javna poziva za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja objekata privremenog karaktera i to 31. maja i 11. jula. Sa Javnog poziva od 31. maja zaključen je jedan Ugovor o zakupu za lokaciju 20.9 IP5 za postavljanje informacionog punkta, kao i sa Javnog poziva od 11. jula za lokaciju IP 4 – saopštili su iz Nacionalnih parkova, uz napomenu da se lokacije daju u zakup za vrijeme trajanja Programa objekata privremenog karaktera, odnosno do 31. decembra.&nbsp; Trenutno važećim Programom na lokaciji, na kojoj se danas nalazi niz od 15 “na svoju ruku” postavljenih štandova, planirano je, kako su rekli iz Nacionalnih parkova, privremeno parkiralište, koje bi bilo vlasništvo Javnog preduzeća.&nbsp; Međutim, iz Nacionalnog parka još nijesu odgovorili na dopunska pitanja portala ETV o izgledu predviđenog parkirališta u srcu Virpazara i teritoriji koju će zauzeti. <h2>Odgovornost</h2> Takođe, izostao je odgovor na pitanja da li su službe Nacionalnog parka Skadarsko jezero izlazile na teren i evidentirale bespravno postavljene objekte, kao i šta će preduzeti po pitanju suzbijanja ovakvih nelagalnih aktivnosti i sankcionisanja odgovornih. Pojedini mještani tvrde da Nacionalni park Skadarsko jezero nije postupio po službenoj dužnosti i obavijestio nadležne o nelegalnim aktivnostima, niti pozvao inspekciju da izađe na teren.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015221052_e107a82fae8aed094ad18d9477d2837b902706c500e2598fbd5f53bc25241946.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015221052_e107a82fae8aed094ad18d9477d2837b902706c500e2598fbd5f53bc25241946" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Virpazar štandovi"> <figcaption>Auta parkirana na ulici pored štandova(Photo: Tamara Klikovac/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Program objekata privremenog karaktera donosi Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine po prethodno pribavljenom mišljenju jedinice lokalne samouprave, organa državne uprave nadležnog za turizam, zaštitu kulturnih dobara i životne sredine, kao i organa uprave nadležnog za saobraćaj u odnosu na privremene objekte uz državni put i organa lokalne uprave nadležnog za saobraćaj u odnosu na privremene objekte uz opštinski put. Ovim povodom portal ETV je pisao i Opštini Bar iz koje su nam nezvanično rekli da ovo pitanje nije u njihovoj nadležnosti, već Nacionalnog parka Skadarsko jezero kojem pripada ovaj prostor Virpazara. Nedavno je raspisan poziv za novi Program privremenih objekata za područje NP Skadarsko jezero za period 2025-2029. godine. - U cilju pripreme i izrade što kvalitetnijeg Programa, a polazeći od potrebe da se obezbijedi transparentnost i omogući prethodno učešće javnosti Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine poziva zainteresovane korisnike prostora da dostave svoje zahtjeve najkasnije do 24. oktobra 2024. godine – navedeno je u pozivu Nacionalnih parkova.

Tamara Klikovac

Ljepote Virpazara u sjenci tezgi na koje nadležni žmure

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Ekvadoru najviše glasova osvojio je Danijel Noboa, saopštilo je Nacionalno izborno vijeće te zemlje.&nbsp;
- Pobjeda je ubjedljiva i istorijska - poručio je Noboa, dok je njegova protivkandidatkinja Luisa Gonzales izjavila da će tražiti ponovno brojanje glasova.&nbsp;
Nobou, nakon izborne pobjede, predstoji borba protiv narko-kartela.
Birači u Ekvadoru izabrali su 37-godišnjeg Danijela Nobou za predsjednika u drugom krugu izbora. Na vlasti je od novembra 2023. godine, kada je pobijedio na vanrednim izborima raspisanim nakon opoziva njegovog prethodnika Giljerma Lasa i raspuštanja parlamenta.
Noboa je pobijedio ljevičarku Gonzales sa oko 56 odsto osvojenih glasova, a svoju pobjedu opisao je kao istorijsku, jer je osvojio približno 10 odsto više glasova od rivalke.
Iako je u prvom krugu, održanom u februaru, imao 16.746 glasova više od Gonzales, istraživanja javnog mnjenja uoči drugog kruga ukazivala su na to da oba kandidata imaju podjednake šanse za pobjedu.
Gonzales je poručila svojim simpatizerima da ne prihvata rezultate izbora i da će zahtijevati ponovno brojanje glasova, nazvavši ih &nbsp;"najgorom i najgrotesknijom izbornom prevarom u istoriji Ekvadora".
Uoči izbora, Vlada Ekvadora proglasila je vanredno stanje u trajanju od 60 dana u sedam od ukupno 24 provincije, kao i u prijestonici Kitu i zatvorima širom zemlje, kako bi suzbila nasilje povezano s trgovinom drogom.
Ubistva, krijumčarenje oružja, krađe goriva, iznude i drugi zločini koje izvode lokalne kriminalne grupe u naglom su porastu u posljednjih pet godina.
Ekonomija Ekvadora se istovremeno još oporavlja od posljedica pandemije kovida-19, dok nezaposlenost nastavlja da raste.

Danijel Noboa ponovo izabran za predsjednika Ekvadora

Ljekar Donalda Trampa kaže da je najstariji čovjek koji je izabran za predsjednika Sjedinjenih Država "potpuno sposoban" da služi kao vrhovni komandant, pošto je Bijela kuća objavila rezultate fizičkog pregleda koji je Tramp imao u petak.
Sedamdesetosmogodišnji Tramp je desetak kilograma lakši od kada je njegov posljednji pregled na poziciji predsjednika 2020. pokazao da graniči sa gojaznošću.
Njegov ljekar, mornarički kapetan Šon Barbabela, naveo je "aktivan način života" koji "i dalje značajno doprinosi" dobrobiti republikanskog predsjednika. Tramp puni 79 godina 14. juna.
U rezimeu sveobuhvatnog pregleda na tri stranice, doktor je rekao da je Tramp "potpuno sposoban da obavlja dužnosti vrhovnog komandanta i šefa države". Tramp je na pregledu imao 102 kilograma, u odnosu na 111 prije više od četiri godine.
U sažetku se navodi da je Tramp ranije imao operaciju katarakte na oba oka, ali nije uključivao datum ili datume. To je uobičajena procedura među starijim ljudima, koja obično uključuje uklanjanje zamućenog očnog sočiva i zamjenu vještačkim sočivom kako bi se razjasnio vid.
U julu 2024. godine, prema izvještaju, tadašnji kandidat Tramp je imao kolonoskopiju koja je otkrila benigni polip i stanje zvano divertikuloza. To je uobičajeno stanje u kojem zidovi crijeva slabe sa godinama. Može dovesti do upale, iako većina ljudi sa njim nikada ne doživi nikakve probleme.
Tramp je ponovo prošao Montrealski test kognitivne procjene, kratki skrining test za procjenu različitih funkcija mozga, napisao je Barbabela. Test uključuje pamćenje liste izgovorenih riječi i slušanje liste nasumičnih brojeva i njihovo ponavljanje unazad, između ostalih pitanja.
Predsjednik je takođe u petak pregledan na simptome depresije i anksioznosti i imao je normalne rezultate na upitnicima za ta stanja, navodi se u izvještaju.
Tramp je možda najstarija osoba izabrana na najvišu funkciju u zemlji, ali zaostaje četiri godine za demokratom Džoom Bajdenom, koji je imao 82 godine kada mu je prestao predsjednički mandat u januaru.
Barbabela je naveo da je Tramp i dalje "odličnog zdravlja" sa "robusnim" srčanim, plućnim, neurološkim i opštim fizičkim funkcijama.
Doktor je rekao da Trampovi dani uključuju učešće na više sastanaka, javnih nastupa, dostupnost medijima i "česte pobjede u golf događajima". Tramp je strastveni igrač golfa koji je rekao da je nedavno osvojio turnire koji su se igrali u klubovima u njegovom vlasništvu na Floridi.
Trampov nivo holesterola se vremenom poboljšao i smanjio na normalan nivo, u čemu je pomogla terapija lijekovima.
Njegov krvni pritisak je bio blago povišen, 128 prema 74, a puls u mirovanju od 62 otkucaja u minuti, u skladu sa prethodnim testovima.
Tramp takođe uzima aspirin, koji može da smanji rizik od srčanog i moždanog udara.
Ispitivanje je otkrilo manje oštećenje kože od sunca na Trampovoj koži i nekoliko benignih lezija, ali ništa zabrinjavajuće. Takođe je potvrđen ožiljak na Trampovom desnom uhu od prostrijelne rane tokom pokušaja atentata na predizbornom skupu u Batleru u Pensilvaniji u julu 2024.
Isti doktor je obavio i nadgledao Trampov ljekarski pregled i rekao da uključuje dijagnostičko i laboratorijsko testiranje pored konsultacija sa 14 specijalista.
Barbabela je odlikovani mornarički ljekar koji je specijalizovan za hitnu i taktičku medicinu i služio je nekoliko puta na dužnosti u Iraku i Avganistanu. Ima nagradu Purpurno srce i Legiju časti, koje su među najvišim vojnim počastima.
Barbabela je takođe treći uzastopni ljekar specijalista osteopatije na poziciji predsjedničkog ljekara, poslije Bajdenovog ljekara i jednog od ljekara koji je brinuo o Trampu u njegovom prvom mandatu.
On je vodio zdravstvenu kliniku za članove mornarice u Haveloku u Sjevernoj Karolini, prije nego što ga je Tramp pozvao na taj posao.

Tramp zdravstveno "potpuno sposoban" da obavlja funkciju predsjednika

Umesto da srpske vlasti privede "poznaniju prava" - jer osnovni zahtev je bio da institucije konačno počnu da rade svoj posao u skladu sa ustavom i zakonima - studentski pokret je dosad uspeo samo da im "pomogne" da se konačno pokažu u pravom svetlu i prirodi.
Teško je, doduše, bilo poverovati da će Aleksandar Vučić i vrh Srpske napredne stranke, kao i njihovi "sateliti", lako i bez obziljnog, kombinovanog pritiska iznutra i spolja, pristati na istragu koja će u konačnici rasturiti mafijašku hobotnicu pod vođstvom nekoliko porodica. Ipak, mnogi analitičari nisu verovali da će, bar ne u ovako ranoj fazi - jer protesti traju tek malo više od četiri meseca - pribeći ogoljenom, banalnom, fizičkom i pravnom nasilju.
Fizički napadi, prebijanja, najcrnje pretnje, targetiranja, medijsko klevetanje, lažne optužbe o "obojenoj revoluciji" i sav ostali asortiman duboke diktature, međutim, jasan su pokazatelj da je režim spreman na sve, zarad očuvanja sopstvenih pozicija. Nije to više samo Vučićevo svakodnevno "uporno ponižavanje ljudi i gaženje dostojanstva svakog, uvek i svugde", kako je to definisala Smiljka Tomanović, profesorica Filozofskog fakulteta u Beogradu. To je sada očajna, poslednja odbrana u bezakonju ogrezlog klana, čiji je Vučić samo najeksponiraniji element.
Hapšenja i privođenja poslednjih dana, redom bez ozbiljnog pravnog osnova, ali i posle "naređenja" izdatog u tabloidima, ulasci policije na univerzitet i narušavanje njegove autonomije, crtanje mete na čelu svakog ko malo "iskoči" izvan studentske anonimne jednakosti, kritika tužilaca što "ne hapse novinare blokaderskih medija", napad na studentske plenume kroz zahtev da se zabrane kao "nelegalna udruženja", pa najzad i najnoviji fizički obračun sa studentima u Novom Pazaru samo zato što su nenasilno blokirali polazak pristalica SNS autobusima za Beograd - samo potvrđuju da srbijanski režim namerava da igra na sve ili ništa. 
Tu tezu potvrđuje i pet "zahteva" koje je Vučić sa "skupa za narod i državu" ispostavio - sam sebi. A to su: da se "pokrenu postupci radi uspostavljanja reda i mira u državi", "utvrdi odgovornost za nasrtaje na građane tokom mirnih okupljanja", "svakom đaku i studentu omogući da se školuje i studira ukoliko to želi", "otkriju počinioci, podstrekači i pomagači u vršenju aktivnosti koje podrazumevaju napade na vitalne državne institucije i objekte i da se spreči preduzimanje takvih aktivnosti u budućnosti" i "spreči svaka aktivnost kojom se samovlastno i protipravno parališe privredna delatnost i onemogućavaju građani da sprovode svoje životne aktivnosti na uobičajen način". 
Ostavimo po strani apsurd da čovek koji 13 godina o svemu sam odlučuje i meša se u sve u državi Srbiji - od podučavanja lekara kako se koriste respiratori, preko trenerskog posla, do planiranja kako da studenti završe godinu - postavlja zahteve koje treba da ispune organi koje on direktno kontroliše, i privid naivnosti takvog "zahtevanja". 
Iza ovoga se krije očigledna namera da se protest ogromnog broja ljudi u Srbiji - koje on i ne doživljava sunarodnicima kojima je takođe predsednik, već ih prezrivo zove "oni" - uguši na najbrutalniji mogući način. Neki analitičari veruju da je ovo najava drakonske represije, na čijem kraju lako je moguće stoji i kakvo vanredno stanje, i "carte blanche" državnim i paradržavnim strukturama da se - sada sasvim ogoljeno - ne pridržavaju Ustava i zakona.
Deviza trodnevnog skupa SNS i satelita u Beogradu bila je "Ne damo Srbiju". Logično je da je ne daju. Ona im je do sada bila izvor nemerljivih prihoda, banja za lečenje nagomilanih kompleksa, zahvaljujući njoj sad imaju pozicije i lažni ugled... Oteli su je, ne daju je i neće je dati ni po koju cenu.
<h2> MRAČNA TETRADA</h2>
 Dovoljno je rečit podatak da su akteri najnovijih slučajeva nasilja u Srbiji, računajući i ono na skupu u Beogradu, visoko rangirani funkcioneri SNS, direktori javnih preduzeća, pa čak i direktor Penzionog fonda.
"Vrhunac nasilja je kada blokirate puteve i ulice, jer time branite ljudima da negde odu. Nekome da ode u bioskop, nekome da ode u šoping, nekome da ode u bolnicu a nekome da ode na fudbalsku utakmicu. To je vrhunsko nasilje i nije dozvoljeno po zakonima ove zemlje" - rekao je Aleksandar Vučić pre samo nekoliko meseci, kritikujući studentske blokade. 
A onda je uprkos "zakonima ove zemlje" zatvorio Beograd na tri dana organizujući banalni vašar šunda, kiča i plaćene ljubavi, dovlačeći one kojima ucenama i novcem još može da manipuliše, kako bi dokazao da je bolji i voljeniji od nekog drugog. Na žalost, u Srbiji je još mnogo onih koji bespogovorno prihvate nalog ili dnevnicu i poslušno odlaze na groblje sopstvenog dostojanstva. Ali, u toj su skupini, osim onih koji su svratili na besplatni obrok i nove stolice - i to ne sme da se prećuti - i "vlasnici" raznih krivičnih dela, duboko i teško moralno kompromitovane ličnosti, svakovrsna baraba i secikesa, koje građani prepoznaju i označavaju i zahvaljujući društvenim mrežama.
Novca iz državne kase za najnoviji vašar u Beogradu, čini se, nikad nije bilo više: ušteđen je, valjda, na kazneno neisplaćenim platama u prosveti. Iako su funkcioneri SNS odbili da govore o sumi i poreklu novca potrošenog za skup, pominju se milioni eura. 
Poslednje obećane naknade "ćacijima" (sada svi tako zovu Vučićeve pristaše) za dolazak u Beograd dostizale su i 150 eura. Došli su iz javnih preduzeća, lokalnih samouprava, ucenjeni i dovučeni iz ugroženih grupa, došli su sa Kosova kome je upravo Vučić ukinuo i poslednji trag srpske države, došli su iz Bosne nadajući se, valjda, da će im suluda šovinistička politika današnjeg Beograda pomoći da se osvete za poraz s kraja XX veka. I da bi viknuli "Aco Srbine", da bi brojem nadvladali "one druge", da bi izgledalo kao moć i poštovanje. 
Tamara Džamonja Ignjatović, redovna profesorica na Odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, sjajno je tu Vučićevu potrebu da bude slavljen i obožavan, makar i lažno, objasnila u "Radaru" početkom meseca. U pitanju je "sindrom mračne tetrade": narcizam, makijavelizam, psihopatija i sadizam.
I dok su u centru Beograda defilovali ljudi koji su prethodnih godina i decenija vladali šireći šovinizam, velikosrpski hegemonizam, versku i političku netoleranciju, koji su zavadili narod do granica fizičkog obračuna, koji su rehabilitovali osuđene ratne zločince i nihove ideje - u Novom Pazaru studenti i veliki broj građana su širili ljubav.
Skup u Novom Pazaru, toj dugo neuralgičnoj tački međunacionalnog i međuverskog nerazumevanja u Srbiji, pokazao je da može i drugačije. Dobro, to smo videli i ranije, na drugim studentskim okupljanjima, ali se čini da je upravo u ovom gradu bilo nužno da se dokaže da u srpskom društvu, na sreću, postoji dovoljan broj ljudi koji nije hipnotisan mržnjom. 
<h2> DONELI SVETLOST</h2>
 Ovo je utoliko bitnije jer su studenti, kroz svoje protestne akcije, sasvim neplanirano, ali belodano, otkrili svi dubinu moralnog dna srpskog društva, tragičnost svih onih godina, decenija ćutanja, nezameranja, odbijanja da se vidi... Jer sve ovo šta je pokuljalo iz vlasti i njoj bliskih krugova kao reakcija na studentski bunt, je ono što je činilo suštinu genocidnog rasturanja Jugoslavije. 
Ta ideologija, koja bi hapsila, silovala, ubijala, ukidala, rasturala... ono jedino što joj je danas preostalo - svoje sunarodnike, i paralelno s time stvarala diktaturu rusko-beloruskog tipa sa velikosrpskim pečatom, uplašila se mogućnosti da decenijama egzistencijalno i moralno uništavan narod vidi svetlost. Jer, studenti su otvorili prozor kroz koji je ušla svetlost i obasjala sve ono šta se godinama sakrivalo pod parolama patroitizma, ugroženosti, stranih zavera i napada na uvek "nedužni srpski narod".
A skrivala se ne samo korupcija, i ne samo težak kriminal, skrivali su se i razni izopačeni zločinci, nekažnjeni za užasna nepočinstva počinjena u ime i za račun srpskog naroda. Skrivalo se i nezasito bogaćenje nosilaca vlasti, baš toliko besramno koliko i huškanje onih koji se deklarišu kao Srbi, a žive u Srbiji susednim državama, nekadašnjim članicama jugoslovenske federacije. 
Duboka je, teška i čini se nepomirljiva podela Srbije na one koji baštine ratne zločine, mračnjaštvo i dogmu, vukući zemlju u XIII vek, i na one koji žele Srbiju i srpski narod u XXI veku, u budućnosti, u normalnom suživotu s drugim narodima i susednim državama, otvorenost, putovanja, kontakte sa drugima. Pa i zbog toga su ovima prvima trn u oku studenti i srednjoškolci, koji jasno pokazuju da ih nije briga za gomile laži i izmišljenu ili prepravljenu istoriju i perpetuum mobile mržnje i zla.
Studenti pokušavaju da razmrdaju srpsko društvo i u užem političkom smislu. Čak su "nacrtali" kriterijume za učešće u "ekspertskoj vladi": neučestvovanje u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti dosad, nepovezanost s političkim strankama i pokretima, dokazanost i priznatost u određenim stručnim oblastima, poznavanje rada državne uprave, moralni i etički integritet, podrška studenata i javnosti. Mandat takve vlade bio bi ograničen na osam do 12 meseci, a njeni članovi bi dali garanciju da se po kraju angažmana narednih osam godina neće baviti političkim životom. 
Spisak lepih želja? Detinje naivno? Teško ostvarivo? Možda. Ali, u isto vreme, i prvi konkretni predlog, koji na svoj način tera političke činioce, društvenu elitu i ukupnu javnost na saradnju. I iznalaženje najboljih rešenja. 
Konačno, teško je zamisliti bolju diplomatsku akciju od ove biciklističke ture ka Strazburu. Kompromitovan srpski politički establišment, s obe strane spektra, to ne bi uspeo. Predsednik i Vlada Srbije su čak i anesteziranje evropskih političara bazirali na prodajama i ustupcima, a ne na diplomatskoj veštini i snazi uverenja. 
I baš zbog toga osnovano treba strepeti od eksplozije ekstremne radikalštine, koja je svesna da joj u miru, slozi, ljubavi i poštovanju više nema postojanja.

Tjerali pravdu, istjerali zlo

Skupština Crne Gore danas će odlučivati o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva.
Prva sjednica Prvog redovnog zasijedanja, na kojoj će biti prijedlozi za imenovanje dva člana Vlade, zakazana je u podne.
Nastavak Druge posebne sjednice Prvog redovnog zasijedanja zakazana je u 11 sati, a na poslanička pitanja će odgovarati ministar bez portfelja Milutin Butorović, ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić i ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević.
Podsjećamo, Vlada je prethodno odlučila da ponovo spoji resore energetike i rudarstva i osnuje Ministarstvo javnih radova koje bi predvodila Adžović.
Ona obavlja funkciju državne sekretarke u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Rekonstruisanu Vladu, predvođenu premijerom Milojkom Spajićem sa 26 ministarstava i sedam potpredsjednika, podržala je skoro dvotrećinska većina u Skupštini Crne Gore 23. jula prošle godine.&nbsp;
Raspodjelom pozicija političkim subjektima koji su tom prilikom ušli u izvršnu vlast pripalo je - strankama iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, a Bošnjačkoj stranci potpredsjedničko i pet ministarskih mjesta.
S populacijom od 663.000 stanovnika, Crna Gora trenutno ima najbrojniju Vladu u Evropi.

Skupština danas o rekonstrukciji Vlade: Pred poslanicima izbor Šahmanovića i Adžović

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: nacionalni-park-skadarsko-jezero