Nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Nikšić Markom Kovačevićem i potpredsjednikom Zoranom Tomićem i dobijanja garancije da na teritoriji Mjesne zajednice (MZ) Bogetići neće više biti zakopavanja eutanazirane i uginule stoke oboljele od kju groznice i popravke puta ka lokacijama gdje su zakopane uginule krave, mješani Bogetića odustali su od dalje blokade puta Nikšić – Podgorica.
- Skoro tri mjeseca muke i nevolje koja nas je zadesila oko zakopavanja uginulih krava konačno pred vama možemo izaći sa boljim vijestima. Ostaje gorka uspomena na tri mjeseca 2024. godine, nećemo zaboraviti nesavjesno istovaranje krava, uništavanje i onako loših puteva, na jednom mjestu čak totalni prekid puta, hapšenje nezadovoljnih građana, na 15 hladnih noći izlazaka na magistralu, kilometarske kolone zaustavljanih automobila i pitamo se, a odgovor je jasan kao dan, da li je do ovoga trebalo doći? Trebalo je više razuma i dobre volje, bolje reći saradnje lokalne samouprave sa nama i sigurno bi se ovaj problem davno riješio na valjan način, ali bolje ikad nego nikad. Konačno, u minut do 12, juče nas pozvaše po drugi put i evo potpisaše ono što zahtjevamo sve ovo vrijeme. Ko radi i griješi, pa molim predstavnike lokalne samouprave da ubuduće ne ponove greške koje su nama priredili već da sarađuju sa Savjetima MZ gdje se ukaže potreba za bilo kakvom aktivnošću. Pojedini pokušaše da nam ovu borbu svrstaju u političku ravan, a mi pokazasmo kao mnogo puta do sada da su to obične laži i da je ovo samo borba za opstanak i normalan život u našoj MZ - saopštio je predsjednik Savjeta (MZ) Bogetići Mijajlo Škuletić.
Škuletić ističe da od dvije tačke nijesu htjeli odustati i da su te dvije tačke i potpisane.
- Prvo u okviru ingerencija Opštine Nikšić, ovlašćenja koje imamo kao lokalna samuprava, nećemo određivati lokacije za ukop eutanaziranih domaćih životinja na teritoriji MZ Bogetići, ni na privatnom, ni na državnom zemljištu, jer smatramo da su postojećim lokacijama na kojima je izvršen ukup, u ovome kraju dovoljno učinili protiv širenja kju groznice. I druga tačka što se tiče nasipanja puta, što se tiče putne infrastructure, na dijelovima puteva prema lokacijama na kojima je zakopana eutanazirana stoka nakon što opštinske službe izvrše uvid u oštećenja zajedno sa članovima Saveta MZ pristupiće se saniranju oštećenja - kazao je Škuletić.
Škuletić je zaključio da su dobili obećanje da će sjutra izaći članovi Komisije i članovi MZ da ustanove koliko je oštećenje puta. S obzirom da su ispunjeni zahtjevi koje su tražili, odustaju i od dalje blokade puta Nikšić – Podgorica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Postignut dogovor: Mještani Bogetića odustavljaju blokadu puta Nikšić – Podgorica

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice (MZ) Bogetići Mijajlo Škuletić saopštio je da će sjutra u 10 sati organizovati protest ispred zgrade Opštine Nikšić.
- Molbu da prisustvuju i obrate se građanima smo uputili presjednicima Skupštine i Opštine Nikšić - naveo je Škuletić u saopštenju.
Sjutra, takođe u 10 sati, sjednica je Skupštine opštine Nikšić.
- Molimo odbornike da odlože sjednicu makar na 10 minuta, da čuju za našu nevolju i ako postoji mogućnost da ovu temu stave na skupštinsko razmatranje - naglasio je Škuletić.
Škuletić je istakao da će protest ispred zgrade Opštine trajati jedan sat, a potom će, ukoliko se ne udovolji njihovom zahtjevu da sa čelnicima Opštine održe sastanak, organizovati i blokadu magistralnog puta Nikšić-Podgorica kao i prethodnih dana u terminu od 16 do 17 sati.
Mještani Bogetića u proteklom periodu svakodnevno su blokirali magistralni put nezadovoljni što im iz Opštine nisu dali garancije da na teritoriji njihove MZ više neće biti zakopavanja eutanazirane i uginule stoke oboljele od kju groznice. Škuletić podsjeća da je u Ljeskovim dolima, koje pripadaju Bogetićima, na dvije lokacije obavljeno zakopavanje, kako tvrdi, 200 grla stoke. 
Istakao je da se lokalna samouprava „nije udostojila“ da odgovori na deset njihovih dopisa kojima su tražili da Opština ispoštuje dogovoreno sa sastanka održanog 9.septembra gdje im je, kako Škuletić ponavlja, obećano da se na području MZ Bogetići više neće zakopavati stoka oboljela od kju groznice.
Na protest ispred zgrade Opštine pozivaju građane Nikšića.
Uz napomenu da se mora ispoštovati pravilo protestanata a to je, ni jedna jedina riječ po pitanju politike, što nam pokušavaju pojedini podmetnuti, a jedina prava istina je borba za opstanak i normalan život u našoj MZ“, naglasio je Škuletić u saopštenju.

Mještani Bogetića sjutra organizuju i protest ispred zgrade Opštine Nikšić

Dopis koji smo dobili od predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića klasično je obmanjivanje javnosti i pokušaj skidanja odgovornosti za situaciju u koju je doveo stanovnike Mjesne zajednice (MZ) Bogetići, saopštio je predsjednik ove MZ Mijajlo Škuletić.
Mještani Bogetića danima protestuju i blokiraju put Nikšić-Podgorica na sat jer im čelni ljudi Opštine Nikšić ne odgovaraju na njihov zahtjev da im se u pisanoj firmi da garancija da na području te mjesne zajednice neće više zakopavati eutanazirane i uginule krave oboljele od kju groznice.
- Nije nam drago što ovako komuniciramo preko medija, ali smo dužni odgovoriti na njegovo obraćanje. Posebno nas boli činjenica da našu borbu za opstanak pokušava svesti na politički nivo, što još jasnije pokazuje koliko predsjednik Kovačević zaista misli dobro našem mjestu. Argumentovano tvrdimo da to nije istina, jer na protestima nije, niti će biti, pomenuta nijedna riječ u vezi s politikom. Svako ko smatra da smo u pravu u ovoj borbi, dobrodošao je na proteste - kazao je Škuletić.
Škuletić navodi da je Kovačević trebalo prvi da se pojavi, kako do ove nevolje ne bi ni došlo.
- Najmanje smo očekivali da će se služiti neistinama, ali i to smo dočekali, nakon što je prekršio obećanje i odredio teritoriju naše MZ za groblje uginulih krava. Pozivamo Vas, gospodine predsjedniče, da još jednom zakažete sastanak istih aktera kao 9. septembra 2024. godine, kako bismo Vas podsjetili na sve što ste nam obećali, pa čak nudili i pisanu garanciju. Ili organizujte javni dijalog pred medijima, kako bi cijela javnost bila upoznata sa situacijom - rekao je Škuletić.
Za ovaj zahtjev, dodaje Škuletić, daju rok od sedam dana.
- Ako ne udovoljite našoj molbi, iznijeti ćemo pred javnost naš neoborivi zapisnik, pa neka narod prosudi ko govori istinu, a ko ne. Ako ni to ne urodi plodom, eto nas pred opštinu da tražimo svoja prava - zaključio je Škuletić.

Škuletić: Kovačević da zakaže sastanak ili dolazimo pred opštinu da tražimo svoja prava

Mještani Bogetića su i danas blokirali put Nikšić-Podgorica ogorčeni što nadležni u Opštini Nikšić ne odgovaraju na njihov zahtjev.
Prema odluci mještana magistralni put u Bogetićima biće blokiran svakog dana od 16 do 17 sati.
Predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Bogetići Miajlo Škuletić je kazao da sjutra ističe rok za odgovor na molbu koju su mještani uputili predsjedniku Opštine Nikšić.
- Prvo, da se nikakve aktivnosti na teritoriji naše mjesne zajedice od strane lokalne uprave ubuduće neće izvoditi bez znanja i saglasnosti Savjeta naše Mjesne zajedice. I drugo, da ćete nam sanirati put koji su oštetili teški kamioni pod teretom tokom izvođenja akcije. Sa ovim činom, ako dobijemo pisani odgovor, ono što su već usmeno obećali na sastanku, istog momenta prestaju protesti na Bogetiću - kazao je Škuletić.
Škuletić je izrazio nadu da neće biti problem da im se dostavi na papiru ono što je već dogovoreno.
- Nadamo se da će se dozvati, da će uvidjeti situaciju, da će potpisati. To su građani njegovi, građani koji su njega birali, ne može on toliko nas ne-registrovati. A ako ne dobijemo odgovor, dogovor se donosi na licu mjesta, građani donose zaključak, ali vidim već raspoloženje građana, ovo će se produžiti najmanje još sat, ili ko zna koliko, pa ćemo prije podne pred opštinu. Da ako konačno sretemo toga čovjeka, pošto je on za nas nemoguća misija, mi ga samo vidimo negdje na televiziji, na ove pozive se ne odaziva, znači mi ne možemo da dođemo s njim u kontakt - poručio je Škuletić.
U Ljeskovim dolima na dvije lokacije izvršeno je zakopavanje, kako Škuletić ističe, preko 100 grla oboljele stoke.

Mještani Bogetića i danas blokirali put, sjutra ističe rok za odgovor na molbu

Jedan broj žitelja Mjesne zajednice (MZ) Bogetići nastavio je danas sa blokadom magistralnog puta Nikšić-Podgorica.
Put je blokiran u mjestu Bogetići od 16 do 17 sati.
Mještani podsjećaju da su sa jednosatnom blokadom počeli prošle sedmice, a da su napravili ustupak građanima i obustavili tokom vikenda kada je najveća frekvencija saobraćaja.
Razlog blokade je njihovo nezadovoljstvo što čelni ljudi Opštine Nikšić ne odgovaraju na njihov zahtjev da im se u pisanoj firmi da garancija da na području Bogetića neće više zakopavati eutanazirane i uginule krave oboljele od kju groznice.
Na blokadi sa mještanima danas su predstavnici Crnogorske konzervativne partije (CKP).
Blokade puta od 16 do 17 sati, ponovili su mještani, trajaće do daljnjeg, odnosno dok Opština ne odgovori na njihov zahtjev.
Na dvije lokacije u Ljeskovim dolima, koje pripadaju MZ Bogetići, zakopano je preko 100 grla stoke.

Nastavljena jednosatna blokada puta NK-PG

Žitelji Mjesne zajednice (MZ) Bogetići, kako su i najavili, blokirali su magistralni put Nikšić- Podgorica. Blokada će trajati do 17 sati, prenosi RTNK.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110716114_33c58a4347524a037534cbd2ad6ae75c5bc930c1432b8353601a8365f0af06e9.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024110716114_33c58a4347524a037534cbd2ad6ae75c5bc930c1432b8353601a8365f0af06e9" data-rendition-name="original" width="1536" height="865" loading="lazy" alt="Blokada u Bogetićima"> <figcaption>Blokada u Bogetićima(Photo: RTNK)</figcaption> </figure>  Ogorčeni su jer im predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević nije dao pisanu garanciju, kako su zahtijevali, da na teritoriji MZ Bogetići više neće biti zakopavanja eutanazirane i uginule stoke oboljele od kju groznice. Tražili su i da im Opština sanira lokalni put u Ljeskovim dolima gdje je na dvije lokacije zakopano više od 100 grla stoke. Put su, kažu mještani, oštetili kamioni koji su prevozili eutanaziranu stoku.

Mještani Bogetića blokirali put Nikšić- Podgorica, kivni na Kovačevića

Uginule krave od kju groznice sinoć su iz Župe nikšićke prebačene na drugu lokaciju u mjestu Lješkove Vlake, ali je to, sudeći po foto i video materijalu, ali i reakcijama građana, ponovo nepropisno odrađeno. Građani Nikšića su bijesni, a u udruženjima stočara upozoravaju na neadekvatnu kontrolu širenja bolesti i vjerovatnoću da do prodavnica stižu mliječni proizvodi od zaraženih grla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Foc4NjmRPW6c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Iz Opštine Nikšić saopštili su da je problem sa eutanaziranim životinjama riješen tako što su životinje prebačene na lokaciju, za koju je vlasnik dao odobrenje.
Međutim, ta vijest izazvala je negodovanje mještana Mjesne zajednice Bogetići, koji traže da se uginule životinje uklone sa teritorije Bogetića ili propisno zakopaju.
Njihov zahtjev je da Opština Nikšić to uradi tokom dana, u suprotnom će blokirati magistralni put Nikšić-Podgorica u Bogetićima.
- Neka vlasnik radi sa svojim imanjem šta god hoće. Ali, da li ima pravo da ugrožava komšiluk svog imanja, da li ima pravo da oduzima pravo na čist vazduh? Manje od 100 metara su dvije vikendice, a imaju i tri domaćina Banjevića koji tu žive na manje od 500 metara. Juče je bio nesnosni miris. Ljudi nijesu mogli da rade. Nije u pitanju jedno, već 45 grla - kazao je za portal Onogošt Mihajlo Škuletić, predjednik Savjeta Mjesne zajednice Bogetići.
<h2>Posao za tužilaštvo</h2>
Reakcije stižu i iz političkih partija. Pojedine vode političke bitke i preko ove situacije, dok poslanik Socijaldemokrata i odbornik te partije u lokalnom parlamentu Nikola Zirojević poziva nadležne državne organe da ispitaju sve detalje događaja jer, poručuje, odgovorni za potencijalnu zarazu Nikšićanki i Nikšićana moraju biti adekvatno sankcionisani.&nbsp;
- Ako je neko očekivao da nadležni u Opštini Nikšić isprave katastrofalnu grešku odlaganja zaraženih krava na neprikladnoj lokaciji u Župi nikšićkoj, grdno se prevario. Naime, u toku noći, kao da su ih ukrali, nadležni su uginule krave iz Župe prevezli na drugu lokaciju. Valjda je do njih stigao glas da se Župljani spremaju da ih sami iskopaju i dovezu ih pred zgradu Opštine Nikšić. Moram priznati da bi to bio upečatljiv prizor pred proslavu Dana Opštine 18. septemvra i adekvatna poruka lokalnom rukovodstvu za njihova dosadašnja postignuća. No, bolje što se nije desilo - istakao je Zirojević u saopštenju.
Bolje bi bilo, navodi on, da se nije desilo ni ono što je uslijedilo.
- Uginule zaražene krave su praktično pobacane na drugu lokaciju koja se nalazi na teritoriji Opštine Nikšić, a sa koje se, po kazivanju građana, širi nesnosan smrad. &nbsp;Pozivam nadležne u Opštini da daju odgovore na pitanja - da li je lokacija na kojoj je zaražena stoka praktično samo pobacana (prilog video) u vlasništvu R.V. i da li je navedeno lice blizak srodnik jednog od najviših lokalnih funkcionera - istakao je Zirojević.
S druge strane, navodi on, postavlja se pitanje odgovornosti nadležne veterinarske inspektorke Slavice Sudžum koja je, kako stvari stoje, po drugi put dozvolila neadekvatno odlaganje uginulih životinja i time dopustila da građanke i građani Nikšića potencijalno budu izloženi zarazi.&nbsp;
- Šta je gospođa Sudžum radila i da li je odlaganje uginulih životinja na način na koji je prikazano na video snimku koji dostavljam medijima u prilogu adekvatno i bezbjedno - upitao je Zirojević.
<h2>Višemilionska šteta</h2>
Udruženje stočara Danilovgrad kontinuirano ukazuje nadležnim institucijama i javnosti na neznanje, nestručnost i nesavjestan rad rukovodećih ljudi u Ministarstvu poljoprivrede i druguh institucija u oblasti agrara koje, kako tvrde u toj organizaciji, nanosi višemilionsku štetu državi.
- Posljednji u nizu propusta desio se u slučaju pojave i širenja kju groznice u Crnoj Gori. Tako da danas imamo situaciju da moramo eutanazirati više stotina visoko kvalitetnih muznih grla stoke, što prouzrokuje direktnu višemilionsku štetu po budžet Crne Gore, a mnogostruko veću štetu po budžet i onako osiromašenih stočara Crne Gore. Isto se može reći i za rukovodstvo lokalnih uprava Nikšića i Danilovgrada, koje su svojim djelovanjem, nestručnim i nesavjesnim radom ugrozile zdravlje stanovništva, a sigurni smo i &nbsp;dalje širenje zaraze - kazao je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić.
On ukazuje i na propust u radu nadležnih organa kada je u pitanju kontrola širenja zaraze, jer, ističe, postoji velika vjerovatnoća da dio mlijeka od zaraženih grla završava u rafovima prodavnica u vidu sira i drugih prerađevina čija proizvodnja ne zahtijeva njegovu pasterizaciju.
Zbog svega Lakić poziva nadležne u odgovornim institucijama da podnesu ostavku, a nadležne u tužilaštvu da se pozabave ovim slučajem.
- Ukoliko se i preko ovoga pređe kao da se nije desilo ništa, crnogorsko stočarstvo i cjelukopna poljoprivredna proizvodnja biće desetkovana, sto je možda nekome i cilj - ocijenio je Lakić.

VIDEO: Nikšić izložen zarazi, stočari sumnjaju da štetni proizvodi stoje u rafovima

Savjet Mjesne zajednice (MZ) Bogetići na današnjoj sjednici je od Opštine Nikšić zatražilo da eutanazirane i uginule krave od kju groznice ili ukloni sa teritorije Bogetića ili propisno zakopa, prenosi portal RTNK.
Njihov zahtjev je da to bude urađeno tokom dana, u suprotnom će blokirati magistralni put Nikšić-Podgorica u Bogetićima.
45 eutanaziranih i uginulih krava od kju groznice sa teritorije Župe nikšićke, nakon oštre reakcije Župljana, Opština i nadležna inspekcija premjestili su u rejon Bogetića, tačnije na lokaciju Ljeskova dola.
Savjet MZ Bogetići traži da što hitnije lokaciju zajedno sa njima posjete ministar poljoprivrede Vladimir Joković i direktor Uprave za bezbjednost hrane, fitosanitarne poslove i veterinu Vladimir Đaković i uvjere se da stoka na njihovoj teritoriji nije propisno odložena.
- Pošto smo tek juče saznali, mi smo jutros po hitnom postupku održali sastanak Savjeta MZ jer nas niko ništa nije konsultovao. Krave su zakopali na mjestu gdje u neposrednoj blizini ima vikendica i mještana koji tu žive i bave se poljoprivredom - kazao je nakon sjednice za RTNK predsjednik Savjeta MZ Bogetići Mijajlo Škuletić.
Lokacija je od centra Bogetića udaljena 25-30 kilometara i, kako su se novinarske ekipe mogle uvjeriti, na skoro nepristupačnom je terenu. Uginule i eutanazirane krave su zatrpane gomilom zemlje i kamenja odmah ispod puta koji je u veoma lošem stanju. Nedaleko od tog mjesta su dvije vikendice, a na oko pola kilometra i jedno domaćinstvo, prenosi RTNK.
Međutim, prilikom dolaska na lice mjesta članova Savjeta i novinara moglo se vidjeti da u jednom dijelu leševi životinja nisu zatrpani u potpunosti, a u širem krugu lokacije nesnosni su neprijatni mirisi.
Iz Opštine Nikšić su sinoć saopštili da su uginule i eutanazirane krave iz Župe dislocirali na drugu lokaciju, da je u pitanju privatno imanje, da su od vlasnika dobili saglasnost, te da je sve urađeno po propisima i nadzor veterinarske inspektorke.

MZ Bogetići: Uginule krave propisno zatrpati, ili ćemo blokirati magistralu

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Komisija za nestala lica: Potvrđeno da su pronađeni ostaci dva člana porodice Klapuh, potraga za trećim se nastavlja

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Tag: mz-bogetici