Violinistkinja Luna Kostadinović nakon osam godina sviranja u Crnogorskom simfonijskom orkestru ostala je bez posla. Odluku o tome da joj ugovor za radno mjesto tutti prva violina ne produže, kako joj je saopšteno iz pravne službe MCCG, donijeli su direktori te ustanove.
- Dan pred istek ugovora i nakon drugog upita pravnoj službi o dokumentaciji potrebnoj za produžavanje radne i boravišne dozvole, dobila sam odgovor od pravnice putem Viber poruke da su direktori odlučili da mi ne produže istu i da se za sve ostale informacije obratim njima - kaže violinistkinja za Portal Analitika.
<h2>Odluka bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta</h2>
Kako dodaje, ova odluka je donesena bez ikakvog prethodnog objašnjenja, upozorenja, disciplinske kazne, poziva na razgovor ili bilo kakve naznake i razloga za ovakav postupak, kao i bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta.&nbsp;
- Do danas, 20 dana kasnije, nisam dobila zvanično obavještenje o prekidu ugovora, kao ni zvanično ni nezvanično obrazloženje - kaže Kostadinović.
Kolege iz orkestra tvrde da su koncert-majstorica i šef dirigent uvijek navodili da je Kostadinović jedna od najboljih violinistkinja u orkestru i da pruža nemjerljivi doprinos njegovom razvoju.&nbsp;
Sagovornica Analitike navodi da je po važećoj sistematizaciji JU MCCG u sekciji prvih violina predviđeno 14 radnih mjesta, a trenutno je na ovoj poziciji zaposleno svega 10 muzičara.
- Za potrebe koncerata uglavnom se angažuju spoljni saradnici, koji zajedno sa ostalim spoljnim saradnicima na drugim pozicijama u orkestru nisu isplaćeni već mjesecima - tvrdi Kostadinović.
<h2>Bez posla nakon osam godina u orkestru</h2>
U orkestar je, kako kaže, došla 2017. godine na poziv tadašnjeg koncert-majstora s obzirom na deficit obrazovanog kadra u Crnoj Gori.&nbsp;
- Prepoznavši veliki potencijal ovog još uvijek “mladog” ansambla željela sam da svojim prethodnim iskustvom pokušam da doprinesem razvoju orkestra. Bila sam članica Beogradske filharmonije, orkestra Srpskog narodnog pozorišta i Vojvođanskih simfoničara i učesnica mnogih internacionalnih orkestarskih akademija i masterclass-ova na kojima sam sarađivala sa brojnim muzičarima svjetskog renomea - priča Kostadinović.
Nakon osam godina predanog rada u CSO, kaže, ovakva odluka bila je neočekivana uprkos, kako dodaje, prethodnim lošim procjenama i odlukama menadžmenta koje su, tvrdi, evidentno negativno uticale na razvoj orkestra i na opštu atmosferu i raspoloženje zaposlenih.
- Po mom mišljenju, ovo predstavlja poraz profesionalizma i istinskog zalaganja za kolektivni napredak zarad ličnih interesa upravljačke manjine koja nam je kao instituciji nametnuta, a ne odabrana - kaže Kostadinović.
<h2>Podrška kolega – peticijom do novog ugovora za Lunu</h2>
Ovim povodom, radnici su se obratili Savjetu Muzičkog centra tražeći da im obrazlože odluku za koju tvrde da izaziva nesigurnost kod muzičara i doprinosi lošoj atmosferi u samom orkestru. Kolege su pokrenule i peticiju da se Luni Kostadinović ponudi novi ugovor, a peticiju je potpisalo 39 zaposlenih.
- Podrška kolega je najbolji odraz zajedništva i kolektivne želje za neometanim razvojem jedne od krovnih kulturnih institucija države kao i jedinog simfonijskog orkestra u Crnoj Gori. Nakon predate peticije i sastanka sekcije prvih violina sa poslovnom direktoricom, održanog na inicijativu koncert-majstorice, još jednom je izostao bilo kakav odgovor direktora - ističe Kostadinović.
<h2>Ko je sljedeći</h2>
Prema informacijama kojima Analitika raspolaže ovo nije prvi slučaj raskidanja saradnje u ovoj ustanovi, a neki od otpuštenih radnika pravdu su potražili na sudu.
Prema riječima Lune Kostadinović, muzičari već godinama rade u neprijatnoj atmosferi u kojoj preovlađuju strah i nepoverenje prema direkciji, što se, dodaje, negativno odražava i na odnose unutar kolektiva, pa joj je, kaže, razumljivo da određeni broj kolega ne želi da se ističe i na taj način ugrozi svoje radno mjesto.
- Napominjem i da je u CSO trenutno zaposleno 19 muzičara sa istim ugovorom na određeno vrijeme od godinu dana i da se svi s pravom pitaju - ko je sljedeći - zaključuje Kostadinović.
<h2>Iz Muzičkog centra - muk</h2>
Iz Muzičkog centra Crne Gore nijesu odgovorili Portalu Analika ko je i iz kojih razloga donio odluku da se violinistkinji Luni Kostadinović ne produži ugovor. Javnost je ostala bez odgovora i na pitanja da li su tim povodom konsultovani koncert-majstor i šef dirigent, kako će se ova odluka odraziti na funkcionisanje CSO s obzirom na hronični nedostatak školovanih muzičara u Crnoj Gori, kao i hoće li razmotriti peticiju zaposlenih kojom se traži da se Kostadinović ponudi novi ugovor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Violinistkinji CSO nije produžen ugovor, kolege traže njen povratak; Kostadinović: Poraz profesionalizma zarad ličnih interesa

Muzički centar Crne Gore počinje sa realizacijom donacije Vlade Japana od skoro milion eura u opremi, što će uz konstantno povećanje sredstava, koje resorno Ministarstvo kulture i medija obezbjeđuje, pozitivno uticati na potencijale Muzičkog centra i muzičkih stvaralaca, saopšteno je iz ove ustanove tokom ceremonije povodom početka realizacije Projekta za unapređenje muzičkih instrumenata i opreme, podržanog kroz program Cultural Grant Assistance Vlade Japana. Ministarka Tamara Vujović istakla je značaj ove donacije za crnogorsku muzičku scenu i kulturnu infrastrukturu. - U našoj viziji budućnosti, kultura stoji kao temelj mira, saradnje, razvoja i prosperiteta. Kultura i umjetnost su univerzalni mostovi koji povezuju narode i stvaraju trajne veze. Ova donacija Vlade Japana, u vrijednosti od milion eura, najznačajnija je podrška u sektoru kulture za Crnu Goru do sada. Naime, donacija od skoro milion eura u opremi za Muzički centar Crne Gore, uz konstantno povećanje sredstava, koje obezbjeđujemo za rad ove institucije, probudiće potencijale Muzičkog centra, muzičkih stvaralaca i poboljšanje kvaliteta zvuka. Ovim ćemo značajno unaprijediti uslove za izvođenje i promociju simfonijskih i baletskih programa, kao i edukativne aktivnosti Muzičkog centra, ali i pružiti publici istančanog ukusa potpuniji muzički užitak- rekla je Vujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213100228_944e4d08325b7aa014342ccaaad1743ca32f1ffa2f7e082f8602e553e4891603.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250213100228_944e4d08325b7aa014342ccaaad1743ca32f1ffa2f7e082f8602e553e4891603" data-rendition-name="original" width="1320" height="880" loading="lazy" alt="Donacija Vlade Japana Muzičkom centru"> </figure>  Ona je kazala da su programi i rad institucija kulture krajnji pečat i odraz naših kulturnih politika, a Muzički centar ostavlja prepoznatljiv i kvalitetan otisak na kulturnoj sceni Crne Gore. - Unapređenjem opreme i instrumenata, ne samo da poboljšavamo uslove za izvođenje simfonijskih i baletskih programa, već ulažemo u budućnost naših umjetnika i publike. Ulaganje u umjetnost znači ulaganje u obrazovanje, kreativnost i jacanje sopstvwnih snaga u kulturi. Naša kulturna scena ima ogroman potencijal, a ovakva podrška omogućava nam da ga u potpunosti ostvarimo. Ministarstvo kulture i medija i Vlada Crne Gore nastavljaju da rade na jačanju kulturne infrastrukture i međunarodne saradnje, koje se radjaju iz ovakvih patrnerstava. Hvala Vladi Japana na ovoj izuzetnoj podršci- poručila je Vujović. Ambasador Japana NJ.E. Akira Imamura je istakao da ovaj projekat simbolizuje posvećenost produbljivanju veza prijateljstva i međusobnog razumijevanja između naša dva naroda. - Ovo je značajan korak u kulturno-umjetničkoj saradnji Japana i Crne Gore. Obezbjeđivanje neophodnih instrumenata i opreme Muzičkom centru Crne Gore ne samo da ima za cilj unapređenje muzičkih produkcijskih kapaciteta ove cijenjene institucije, već i podsticanje razvoja umjetničkog obrazovanja građana Crne Gore, posebno mlađe generacije. U aprilu počinje svjetska izložba EXPO, koja će se održati u Osaki. Crna Gora, kao jedna od 161 zemlje učesnice, će pokazati svoju buduću viziju. Biće to odlična prilika za Japance da otkriju atraktivnost i kulturno nasleđe vaše zemlje. Zatim ćemo 2026. godine slaviti 20. godišnjicu naših diplomatskih odnosa. Nadamo se da će ovaj projekat doprinijeti procvatu živahne umjetničke i muzičke scene Crne Gore i obogaćivanju njenog kulturnog pejzaža- poručio je ambasador Japana. Predstavnik Japanske agencije za međunarodnu saradnju, Fukuda Hajime je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem ugovora o grantu sa crnogorskim Muzičkim centrom. - Muzički centar igra važnu ulogu u promociji muzičkog obrazovanja, kulture i umjetnosti i čast nam je da podržimo njihove napore u tom pogledu. Iskreno vjerujemo da će ovaj grant pomoći Muzičkom centru da proširi i unaprijedi svoje programe i razvije nove kulturne projekte. Koristim priliku da se zahvalim crnogorskom Muzičkom centru i Ministarstvu kulture i medija na odličnoj saradnji i njihovom zalaganju u ispunjavanju svih uslova za dobijanje ovog granta. Radujemo se nastavku naše saradnje, kao i omogućavanju realizacije ovog projekta i jačanju kulturne razmjene između dvije zemlje- zaključuje Hajime. Iz Muzičkog centra podsjećaju da je do ove donacije došlo na inicijativu poslovne direktorice Muzičkog centra Crne Gore Isidore Damjanović, što je ujedno i najveća donacija u sektoru kulture Crne Gore ikada. Damjanović je istakla da će donacija Japanske agencije za međunarodnu saradnju (Japan International Cooperation Agency JICA) značajno unaprijediti poslovanje JU Muzičkog centra Crne Gore (MCCG), kako na tehničkom, tako i na nivou novih znanja i vještina koje će implementirati u svoj programski sadržaj, koji je direktno radio na pripremi ovog projekta od početka 2023. godine, uz veliku podršku menadžmenta, što je dobar primjer proaktivnosti, koji treba slijediti. - Iako sam lično inicirala ovaj projekat, ističem da smo na donaciji kao tim radili preko dvije godine. U tom periodu su sprovedene izuzetno zahtjevne inspekcije u prostorijama MCCG, kako bi sagledali što detaljnije sve kapacitete Muzičkog centra. Mi smo kao budući korisnik sredstava morali da ispunimo izuzetno visoke standarde i uslove da bi smo uopšte bili u konkurenciji za donaciju. Kao institucija smo posebno ponosni što je ova donacija, u iznosu od 150 000 000 japanskih jena, odnosno do 950.000 EUR po zvaničnom srednjem kursu, ujedno i najveća donacija u sektoru kulture Crne Gore ikada. Naravno to nas obavezuje da Muzički centar razvijamo kao ustanovu otvorenu ka međunarodnim partnerstvima u cilju postizanja još većih rezultata. Zahvaljujem svima koji su učestvovali u realizaciji donacije Vlade Japana i sigurna sam da ćemo po dobijanju donacije, opravdati ukazano povjerenje- zaključuje Damjanović. Na Ceremoniji povodom početka projekta ministarka kulture i medija Crne Gore, Tamara Vujović, potpisala je razmjenu pisama sa predstavnikom Vlade Japana, njegovom ekselencijom Akirom Imamurom, dok je direktorica Muzičkog centra Crne Gore (MCCG), Isidora Damjanović, potpisala Ugovor o grantu sa Fukudom Hajime, glavnim predstavnikom kancelarije Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) za Balkan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250213100228_31d409bd2dc3ffa8605f29e8ee623bf1f5490be086f8612e1a893fa3d049cd6b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250213100228_31d409bd2dc3ffa8605f29e8ee623bf1f5490be086f8612e1a893fa3d049cd6b" data-rendition-name="original" width="1000" height="600" loading="lazy" alt="Vujović i ambasador Japana"> </figure>  - Ovim činom zvanično je započeta implementacija projekta, čiji je završetak planiran za januar 2027. godine- zaključak je saopštenja.

Muzički centar- institucija za primjer: 950 000 eura donacija za unapređenje simfonijskog i baletskog programa, te edukativne sadržaje

Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) doniraće Muzičkom centru Crne Gore 920.000 eura za nabavku muzičkih instrumenata, audio i video opreme i rasvjete, a sve za potrebe simfonijskog orkestra.
To je navedeno u Prijedlogu osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Japana u vezi sa realizacijom Ugovora o grantu razmjenom pisama i pratećeg Ugovora o grantu između Vlade Crne Gore i Japanske agencije za međunarodnu saradnju za unaprjeđenje muzičkih instrumenata i opreme u Muzičkom centru Crne Gore s Prijedlogom sporazuma, koji je Vlada usvojila na telefonskoj sjednici.
JU Muzički centar je aplicirao za dodjelu granta od strane Japanske agencije za međunarodnu saradnju (JICA) u okviru Programa podrške za kulturu koju je Vlada te zemlje pokrenula 1976. godine sa ciljem očuvanja kulturnih dobara, promocije kulture i visokog obrazovanja u zemljama u razvoju.&nbsp;
Cilj je i podsticanje uzajamnog kulturnog razumijevanja i razmjene između Japana i zemalja u regionu.
Dokument definiše uslove implementacije projekta za unapređenje muzičkih instrumenata i opreme u Muzičkom centru, koji je zasnovan na donaciji japanske vlade kroz Program podrške za kulturu i kreiran na osnovu potrebe za tehničkim unapređenjem i inovacijama u umjetničkim i obrazovnim programima Muzičkog centra.
- Cilj projekta je diversifikacija i unapređenje kvaliteta prezentacije programa simfonijskog orkestra i baletskog ansambla kao i edukativnih aktivnosti kroz nabavku muzičkih instrumenata i opreme, čime će se doprinijeti razvoju muzičkog i kulturnog obrazovanja građana Crne Gore i unapređenja kulturnih odnosa sa Japanom - navedeno je u Vladinom dokumentu.
Ugovor o grantu podrazumijeva finansijsko učešće Muzičkog centra u iznosu od 24.000 eura za proviziju i obezbjeđivanje uslova za pravilnu i adekvatnu upotrebu opreme koja je predmet donacije.
Potpisivanje Ugovora o grantu je planirano ovog mjeseca, a završetak realizacije projekta u januaru 2027. godine.

1250x600

Muzičkom centru 920.000 eura iz Japana za muzičke instrumente, audio i video opremu...

Koncert Rada Šerbedžije, uz pratnju benda Zapadni kolodvor, pod nazivom “Zbog tebe, zbog sebe, zbog drugih”, održaće se u Muzičkom centru Crne Gore 28. decembra, sa početkom u 20 časova.
Šerbedžija je široj publici poznat po pjesničkim interpretacijama i pjesmama kao što su Barbara, Panonske trešnje, Ne daj se, Ines, dok publiku očarava i svojim posljednjim objavljenim albumom iz 2022. godine Ne okreći se, sine koji uključuje autorske i pjesme velikih muzičara kao što su Damir Urban i Elvis Stanić. Husein Hus Hasanefendić (Parni valjak) je napisao hit “Eto pjesma”, čuveni virtouz Miroslav Tadić svira na Arsenovoj pesmi „New York“, Ante Gelo u pjesmi „Ostala si uvijek ista“ autora Đorđa Novkovića i Željka Sabola.
Poznati glumac, pjesnik i kantautor, Šerbedžija je prava umjetnička ikona s impresivnom karijerom u pozorištu, filmu i muzici, kako u regionu tako i na međunarodnoj sceni.
Koncerti Rada Šerbedžije nijesu samo muzički događaji, već intimne večeri prožete pričama, anegdotama i dijalozima s publikom. Bend Zapadni kolodvor pružio je muzičku kulisu koja savršeno prati Šerbedžijin dubok i emocionalan glas, stvarajući jedinstvenu atmosferu koja mami publiku na putovanje kroz njegove muzičke i životne uspomene.
Svaki Šerbedžijin nastup obećava autentično iskustvo za sve koji uživaju u poeziji i muzici isprepletenoj sjećanjima i emocijama, čineći ga događajem koji se pamti.
Pored koncerta u Podgorici legendarni Šerbedžija će imati koncerte u Nikšiću, 27.12.2024. godine i Herceg Novom, 29.12.2024. godine.

Rade Šerbedžija 28. decembra u Muzičkom centru Crne Gore

U susret tradicionalnom kineskom prazniku Festivalu sredine jeseni i proslave 75 godina od osnivanja Narodne Republike Kine sinoć je na Velikoj sceni Muzičkog centra Crne Gore nastupio Čangša simfonijski orkestar. Orkestar iz kineske pokrajine Hunan podgoričkoj publici se predstavio koncertom "Inicijativa pojas i put- širi zvuk Hunana“, te izveo raznovrstan program koji je obuhvatio narodne kineske pjesme kao što su “Čaša vina”, “Volim Kinu”, “Cvijet jasmina”, operske kompozicije kao što je “Arija toreadora” iz Bizeove opere “Karmen”, ali i popularnu italijansku pjesmu “Bella Ciao”. Podgoričku publiku je svojim talentom oduševilo 20 izvođača Čangša simfonijskog orkestra koji su uspjeli da u Glavni grad donesu duh Hunana, te još jednom dokažu da je muzika univerzalni jezik.&nbsp; Pred početak programa, prisutnima se obratila otpravnica poslova Ambasade NR Kine u Crnoj Gori Lu Fangćing koja je izrazila zadovoljstvo što su ugostili Čangša simfonijski orkestar.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070920_95e1337a2f8fa76d6f275ee70a9ee9b72739259d9e61454a87208dad30724b07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240912070920_95e1337a2f8fa76d6f275ee70a9ee9b72739259d9e61454a87208dad30724b07" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="orkestar"> </figure>  - Crna Gora i Kina obje dijele dugu istoriju i veličanstvenu kulturu. Kultura postaje još šarenija kroz razmjenu, a civilizacija još bogatija kroz uzajamno učenje. Muzika ne poznaje granice. Nadamo se da ćemo kroz ovaj koncert dodatno produbiti bliskost naroda Kine i Crne Gore, te kreirati još bolju budućnost za odnose naše dvije zemlje. Poželimo zajedno Kini i Crnoj Gori prosperitet, a našim narodima sreću i blagostanje. Neka tradicionalno prijateljstvo naše dvije zemlje traje vječno - poručila je u svom obraćanju otpravnica Lu Fangćing.&nbsp; Publika okupljena u Muzičkom centru Crne Gore sa oduševljenjem je prihvatila svaku novu kompoziciju koju je kineski orkestar izvodio – bilo da su u pitanju kompozicije sa tradicionalnog kineskog repertoara ili muzika iz Evrope i Latinske Amerike, te je svaku izvedbu nagradila velikim aplauzima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070920_18691c5d4c8a593363b3d7af32f097f0c97fb757a92d4ef0ee1b4b12f6930378.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240912070920_18691c5d4c8a593363b3d7af32f097f0c97fb757a92d4ef0ee1b4b12f6930378" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="orkestar"> </figure>  Zadovoljstvo kako je protekao cijeli koncert izrazila je poslovna direktorica Muzičkog centra Crne Gore, Isidora Damjanović.&nbsp; - Ovo gostovanje je nešto što smo zapravo dobili kao poklon koji nam je otvorio vrata za dalju saradnju sa Šangajem u smislu reciprociteta – da mi odemo tamo, da oni dođu kod nas. Oni su vrlo raspoloženi da rade i na razmjeni stručnih ljudi, da radimo zajedno koprodukcije, tako da sve u svemu jedna uspješna saradnja - navela je Damjanović.&nbsp; Damjanović je istakla želju da Muzički centar Crne Gore i nakon ovih gostovanja kineskih umjetnika nastavi da igra važnu ulogu u produbljivanju prijateljstva NR Kine i Crne Gore.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070920_b31c22370e1c9d9c77373df3246bfd1db351c21ca4cffb7c317af19e61bf16c7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240912070920_b31c22370e1c9d9c77373df3246bfd1db351c21ca4cffb7c317af19e61bf16c7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="orkestar"> </figure>  - Predložila sam da Muzički centar bude spona koja će prilikom sljedećeg dolaska kineske delegacije u Crnu Goru raditi ne samo na umjetničkim programima, već i na tome da povežemo privrednike i ljude iz turizma, te da naša misija bude meka diplomatska moć, što zapravo i jeste moć kulture - dodala je poslovna direktorica.&nbsp; U narednom periodu u Muzičkom centru će biti nastavljen bogat program u okviru predsezone, dok sezona počinje 18. oktobra koncertom Crnogorskog simfonijskog orkestra koji će se svirati u čast Bruknera.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240912070920_f7626376ab669166c22886bf4d8582d06602aa1812ed8192dffdebec36535320.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240912070920_f7626376ab669166c22886bf4d8582d06602aa1812ed8192dffdebec36535320" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="orkestar"> </figure>

Koncert Čangša simfonijskog orkestra oduševio podgoričku publiku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je ukaze o proglašenju seta izbornih zakona, pozdravljajući proces reforme izbornog zakonodastva, ukazujući da je u procesu pripreme ovih akata bilo opravdano i cjelishodno pribaviti mišljenje Venecijanske komisije, imajući u vidu obim i karakter usvojenih izmjena, te da je neophodno bilo sprovesti adekvatnu javnu raspravu kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet pojedinih zakonskih rješenja.
Kako je precizirano u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore, Milatović je proglasio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izmjenama i dopuni zakona o lokalnoj samoupravi i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
- Usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predviđa se profesionalizacija organa za sprovođenje izbora - Centralne izborne komisije - što se oslanja na prethodne nacrte zakona i što je korak naprijed u teorijskom smislu. Međutim, od ključne je važnosti da profesionalizacija i depolitizacija organa nadležnog za sprovođenje izbora zapravo zaživi i u praksi - navodi se u saopštenju.
U odnosu na prvobitnu verziju nacrta Zakona o izboru odbornika i poslanika, finalna verzija sadrži nekoliko značajnih iskoraka.&nbsp;
- Uklonjen je član koji se odnosio na apsolutnu suspenziju biračkog prava - održavanja (prijevremenih) izbora do održavanja prvih opštih lokalnih izbora, na šta je predsjednik više puta ukazivao. To znači da su prijevremeni izbori mogući u svim jedinicama lokalne samouprave, uz trajanje mandata izabranih odbornika do prvih opštih lokalnih izbora. Ovo je izuzetno važna promjena sa aspekta zaštite Ustavom predviđenog biračkog prava i prava na lokalnu samoupravu - navodi se u saopštenju.
Dodat je član u kojem je ojačana rodna ravnopravnost kroz povećanje prisutnosti žena na izbornim listama (najmanje 40 odsto).&nbsp;
- Ovo je takođe izuzetno važan korak naprijed ka uspostavljanju pune rodne ravnopravnosti, koju je predsjednik države istakao kao jedan od najvažnijih stubova sveobuhvatne izborne reforme - piše u saopštenju.
Usvojenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika, pored ostalog, predviđeno je da će se prvi opšti lokalni izbori održati 13. juna 2027.
- Ideja objedinjavanja lokalnih izbora u načelu predstavlja korak ka unapređenju izbornog sistema, jer može doprinijeti smanjenju troškova i efikasnijoj organizaciji izbornog procesa. Međutim, način na koji je ova promjena utvrđena otvara niz pitanja u pogledu usklađenosti sa međunarodnim standardima i demokratskim principima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Prvi problem odnosi se na produženje mandata lokalnim vlastima koje proističe iz ovog rješenja.&nbsp;
- Usvajanjem izmjena i dopuna ovog Zakona pomjereni su svi redovni lokalni izbori koji su prema važećem zakonu trebalo da se održe prije 2027. godine, čime je faktički produžen mandat lokalnim samoupravama u jednom broju opština. Produženje mandata duže od godinu je predviđeno u Prijestonici Cetinje, te u opštinama Mojkovac i Petnjica, pa se postavlja pitanje da li je takvo odstupanje proporcionalno cilju harmonizacije izbornog kalendara. Finalnom verzijom usvojenog Zakona omogućeno je održavanje izbora ukoliko lokalni parlamenti tako i odluče - navodi se u saopštenju.
Drugi problem odnosi se na kreiranje presedana koji se ovim zakonom potencijalno stvara.&nbsp;
- Otvara se mogućnost da se ista praksa ponovi i da politički dogovor postane mehanizam za proizvoljno pomjeranje lokalnih izbora i produženje mandata kada to odgovara stranačkim interesima - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ovo je, podsjećaju, drugi put da se političkim dogovorom u Skupštini odlažu lokalni izbori, imajući u vidu da je to već urađeno u maju 2022. godine, tada izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.&nbsp;
- Međutim, princip političkog dogovora koji suspenduje redovnost izbornog ciklusa na lokalnom nivou ostaje isti. Time se slabi povjerenje građana u izborni sistem i otvara prostor za arbitrarnost - navodi se u saopštenju
Imajući u vidu sve navedeno, Milatović napominje da su ključna pitanja sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva ostala neriješena, poput uvođenja otvorenih lista, omogućavanja nezavisnim kandidatima učešće na izborima, direktnog izbora gradonačelnika i predsjednika opština, završetka započetog izbornog procesa u Šavniku i Kotoru, sprječavanja zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe, unapređenja prava lica sa invaliditetom u izbornom procesu, kao i uređenja biračkog spiska.
- Stiče se utisak da je propuštena šansa da se implementiraju brojne preporuke iz Koncepta za izradu zakona o lokalnim izborima koje je pripremilo resorno Ministarstvo javne uprave. Imajući u vidu sve ovo, Milatović očekuje da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, uz podršku partnera iz EU, nastavi još intenzivnije sa svojim radom u narednom periodu i učini ključne korake kako bi izborna reforma koja nakon ovih zakonskih izmjena nije potpuna postala sveobuhvatna izborna reforma, i to u što skorijem roku, a sve sa ciljem kako bi se prvi opšti lokalni izbori sproveli u skladu sa najboljim međunarodnim standardima - poručili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović proglasio set izbornih zakona: Objedinjavanje lokalnih izbora korak ka unapređenju izbornog sistema, ali način na koji je promjena utvrđena otvara niz pitanja

Ratni zločin koji je u Velici počinila njemačka vojna jedinica nije bio genocid, i nije imao obilježja etničkog i vjerskog karaktera, poručio je istoričar i profesor na univerzitetu Alberta u Kanadi, Srđa Pavlović na svom Fejsbuk profilu.
Pavlović je poručio da deklarisanje zločina u Velici kao genocida predstavlja falsifikovanje istorije, političko i ideološko manipulisanje konceptom genocida, te selektivno korišćenje mrtvih kao valute za savremeno političko potkusurivanje.
- Naknadno nametanje takvih nepostojećih obilježja ovom ratnom zločinu predstavlja uvredu za žrtve i promoviše laž o prošlosti kao model političkog djelovanja. Kada takva laž (često ponavljana) dolazi od predstavnika vlasti (uključujući i besmilenu skupštinsku rezoluciju iz 2022. godine) onda se sasvim degradira legitimitet individualnih vršilaca vlasti, a briše se i ona malena mrva legitimiteta što je opstala od nekada najvećeg zakonodavnog tijela u državi- poručio je Pavlović.

Pavlović: Ratni zločin u Velici nije bio genocid, ne koristiti žrtve za savremeno političko potkusurivanje

Upravni odbor Udruženja pravnika Crne Gore donio je odluku da se pridruži apelu 16 referentnih NVO u kojem upozoravaju crnogorsku javnost na set normi kojima se ugrožavaju ustavna i međunarodno zaštićena prava crnogorskih građana, a koje su vezane za &nbsp;"intervencije" na Zakon o ANB-u.
Iz Udruženja pravnika upozoravaju da su ove izmjene izvršene bez javne rasprave i bez potrebne međunarodne verifikacije.
UO Udruženja pravnika Crne Gore upozorava da Crna Gora ulazi u opasnu fazu "zakonodavne inicijative" koja se po pravilu sprovodi po hitnom postupku i bez potrebnog učešća javnosti.
- Stoga, kao i kod Zakona o javnim okupljanjima neophodno je zaustaviti proces usvajanja "spornih rješenja" i omogućiti primjerenu javnu raspravu u kojoj će građani biti upoznati sa svim oblicima uvođenja restrikcija njihovih ustavnih prava i sloboda, prije svega prava na privatnost, zaštitu ličnih podataka i tajnost privatne komunikacije- poručili su iz ovog udruženja.

Udruženje pravnika: Crna Gora ulazi u opasnu zonu "zakonodavne inicijative" po hitnom postupku i bez učešća javnosti

Da li ChatGPT šteti sposobnostima kritičkog razmišljanja? Nova studija istraživača sa MIT Media Laba donosi zabrinjavajuće rezultate.
U istraživanju je učestvovalo 54 osobe, uzrasta od 18 do 39 godina, sa područja Bostona, podijeljene u tri grupe. Od svake grupe je zatraženo da napišu nekoliko eseja koristeći: OpenAI-jev ChatGPT, Gugl pretragu, i jedna grupa je radila bez ikakvog alata, prenosi Time.
Tokom pisanja, EEG aparat je bilježio moždanu aktivnost u 32 regije mozga. Ispostavilo se da su korisnici ChatGPT-a pokazali najmanji nivo moždane angažovanosti i „dosljedno postizali slabije rezultate na neutralnom, jezičkom i ponašajnom nivou“. Tokom nekoliko mjeseci, korisnici ChatGPT-a su postajali sve pasivniji, a do kraja studije često su samo kopirali i lijepili sadržaj iz alata.
U radu se sugeriše da upotreba velikih jezičkih modela (LLM) može štetiti učenju – naročito kod mlađih korisnika. Iako još nije prošla recenzentsku provjeru, a uzorak nije veliki, glavna autorka studije, Natalija Kosmina, odlučila je da je objavi kako bi ukazala na zabrinutost da bi, kako društvo sve više koristi LLM-ove zbog praktičnosti, razvoj mozga mogao dugoročno da bude ugrožen.
- Ono što me je natjeralo da je objavim prije nego što prođe potpunu recenziju jeste strah da bi za šest do osam mjeseci neki donosioci odluka mogli reći: "Hajde da uvedemo GPT u vrtiće". Mislim da bi to bilo izuzetno loše i štetno. Mozgovi u razvoju su najviše ugroženi - kaže Kosmina.
<h2>Stvaranje ideja</h2>
MIT Media Lab je nedavno uložio značajne resurse u proučavanje uticaja generativne vještačke inteligencije. Jedna ranija studija, na primjer, pokazala je da se korisnici ChatGPT-a osjećaju usamljenije što ga više koriste.
Kosmina, koja je od 2021. stalno zaposlena kao istraživač na MIT Media Labu, željela je da se posebno posveti uticaju korišćenja AI-a u školskim zadacima, jer sve više učenika koristi vještačku inteligenciju. Zato su ona i kolege zadali učesnicima da pišu eseje od 20 minuta na teme slične onima sa SAT testa, poput etike filantropije i problema prevelikog broja izbora.
Grupa koja je koristila ChatGPT napisala je gotovo identične eseje, bez originalnosti, oslanjajući se na iste fraze i ideje. Dvije profesorke engleskog jezika koje su ocjenjivale radove opisale su ih kao „bez duše“. EEG je pokazao nizak nivo izvršne kontrole i pažnje. Do trećeg eseja, mnogi su jednostavno zadavali temu ChatGPT-u i prepuštali mu gotovo cijeli posao.&nbsp;
- Bilo je više u stilu: ‘Daj mi gotov esej, sredi ovu rečenicu, i gotovo’ - kaže Kosmina.
Grupa koja nije koristila nikakav alat imala je najjaču moždanu povezanost, posebno u alfa, theta i delta frekvencijama, koje su povezane s kreativnim razmišljanjem, memorijom i obradom značenja. Ovi učesnici su pokazivali više angažovanosti, radoznalosti i osjećaja vlasništva nad radom, te su izražavali veću satisfakciju.
Treća grupa, koja je koristila Gugl pretragu, takođe je pokazala visok nivo zadovoljstva i moždane aktivnosti. Razlika je značajna, jer danas mnogi informacije traže direktno u AI čet-botovima umjesto da koriste Gugl.
<h2>Preispitivanje ranijih radova</h2>
Nakon što su napisali tri eseja, od ispitanika je zatraženo da ponovo napišu jedan od prethodnih, ali ovoga puta, ChatGPT grupa bez pomoći alata, a „brain-only“ grupa sada uz pomoć ChatGPT-a. Prva grupa se jedva sjećala šta su pisali, a EEG je pokazivao slabije alfa i theta talase – vjerovatno znak da nisu koristili dubinske memorijske procese.&nbsp;
- Zadatak je bio izvršen, mogli biste reći da je bio efikasan i praktičan, ali kako pokazujemo u radu - ništa od toga nije ostalo integrisano u pamćenje - navela je Kosmina.
Suprotno tome, druga grupa je pokazala snažno povećanje moždane povezanosti u svim EEG opsezima. To otvara nadu da AI, ako se koristi pravilno, može zapravo unaprijediti učenje – umjesto da ga potiskuje.
<h2>Poslije objave</h2>
Ovo je prva pred-recenzentska studija koju je Kosmina objavila. Tim je studiju poslao na recenziju, ali nisu željeli da čekaju više od osam mjeseci kako bi upozorili na problem za koji vjeruju da već sada utiče na decu.
- Obrazovanje o tome kako koristiti ove alate, i promovisanje činjenice da mozak mora da se razvija i u analognom smislu, apsolutno je ključno. Potrebni su nam zakoni koji to prate, i još važnije – testiranje ovih alata prije njihove široke upotrebe - ističe Kosmina.
Psihijatar dr Zišan Kan, koji leči dijecu i adolescente, kaže da vidi mnogo mladih koji se previše oslanjaju na AI u školskim obavezama.&nbsp;
- Iz ugla psihijatrije, vidim da pretjerana zavisnost od LLM-ova može imati neželjene psihološke i kognitivne posljedice – posebno kod mladih čiji se mozak još uvek razvija. Neuronske veze koje vam pomažu u pristupu informacijama, pamćenju činjenica i mentalnoj otpornosti – sve to može oslabiti - istakao je on.

Nova studija: ChatGPT narušava vještine kritičkog mišljenja

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Iz Demokrata su saopštili da je pas sumnjiv da je komita, te da je više nego očigledno da iza njegovog djelovanja stoje Ljubo Milović i Radoje Zvicer. &nbsp;Unutrašnjom istragom utvrdiće se da li je pas služio u odjeljenju koje je nekad bilo pod kontrolom Zorana Lazovića, satirično je na Iks mreži prokomentarisao poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević, reagujući na informaciju da je na Dvorskom trgu na Cetinju policajac, prema nezvaničnim navodima, sam sebe ranio dok je pokušavao da savlada psa.
Istovremeno, kako dodaje, potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, Aleksa Bečić, naložio je hitan veting u redovima policijskih pasa, dok je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica rekao da je prošlo vrijeme kada je Bemax mogao ubacivati pse u policijske redove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1949440884157935648&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fcetinje-policajac-se-ranio-dok-je-pokusao-da-obuzda-psa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pas je komita, iza njega stoje Zvicer i Milović, Bečić naložio hitan veting policijskih pasa

Crna Gora danas plaća cijenu višedecenijskog nedostatka crnogorskih autora iz raznih naučnih oblasti, posebno istorijske nauke, lingvistike, antropologije, proučavanja baštine... Obrazovali smo se na udžbenicima i radovima onih koji Crnu Goru nikada nijesu smatrali kao autentični nacionalni i državni prostor, već kao provinciju srpske države i ogranak srpskog naroda. Danas smo mi jedina država na svijetu sa hiljadugodišnjim trajanjem, priznata kao suverena i kao član UN, sa priznatim crnogorskim jezikom i crnogorskom nacijom, čiji dio stanovništva, koji nikada nije bio dio suśedne države, sebe smatra nacionalno dijelom te države, njenog istorijskog, kulturnog i jezičkog nasljeđa. Dugo vremena je i u Crnoj Gori važila zabluda da je srpska vojska krajem 1918. godine oslobodila Crnu Goru od austrijske okupacije. To je jedna od hiljadu laži koje su prenošene iz publikacija suśedne Srbije i njenih ispostava u Crnoj Gori. Stotine neoborivih činjenica, dokumenata savezničkih snaga, govore da je srpska vojska ušla u Crnu Goru bez borbe, oslobođenu od strane crnogorskog naroda, zajedno sa drugim okupacionim snagama, kako su se sami saveznici precizno definisali. Brojne depeše potvrđuju da se radi o okupiranoj teritoriju, o okupacionim trupama, uključujući i depeše najvećeg vojnog vrha srpske vojske. Uprkos protivljenju nekih saveznika, a ponajviše zahvaljujući Francuzima i njihovoj okupacionoj vojsci, srpska vojska je uspostavila okupacionu upravu u Crnoj Gori i formirala privremenu vlast, lojalnu Beogradu. U organizaciji Beograda, lažnom skupštinom, ugašena je država Crna Gora, što jedino cinici nazivaju ujedinjenjem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250726180740_d620ef14625eb074d13f75339c57a1e5e156c9a4ab57bd5f878066f6baf6872f" data-rendition-name="original" width="1920" height="2798" loading="lazy" alt="ivanović"><figcaption>Poslanik crnogorskih federalista dr Mihailo Ivanovićetv</figcaption></figure>  <h2>Kršenje prava</h2> Beogradski mediji, Politika, Vreme, Pravda ... prenose u brojevima od 10. februara 1924. godine, u izvještaju iz skupštinskog zaśedanja, riječi dr Mihaila Ivanovića, poslanika crnogorskih federalista: „Prvi je posao režima bio uništiti cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru. Srbijanski dinastičari dobijaju od režima pohvale i nagrade za paljenje kuća, vađenje očiju živim ljudima, bacanje đece na bajunetima kroz prozore, lomljenje ruku ženama i đeci kartečima iz topa, zato što nijesu vjerni Kralju itd... Divlji napadi na prošlost i tradicije Crne Gore, rušenje spomenika, pljačkanje istorijskih dokumenata, i.t.d, ostaće samo kao dokaz moralne veličine i državničke sposobnosti režima“... Niko nije protivurječio, niko nije u Skupštini rekao da su to laži. Zato što su znali da je to istina. Jedina reakcija je bila potpredśednika Skupštine Lj. Bakića, kako „nema crnogorskog naroda u Crnoj Gori, već ima samo srpskog naroda“... Slično je Crna Gora nekiliko puta „oslobađana“. Od Nemanjića do Karađorđevića, da bi je danas oslobađala svetosavska crkva iz suśedne države. Kao i stoljeće i nešto prije, kada su suspendovani svi zakoni postojeće kraljevine, tako i današnji oslobodioci ne haju za Ustav, zakone, procedure. Krše se međunarodne povelje koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Krši se povelja UN iz 1948. godine, Evropska konvencija o ljudskim pravima, donešena u Rimu 4. novembra 1950. godine, čiji je potpisnik 2006. godine Crna Gora. Krši se pravo na mirno okupljanje i protest građana, kao jedno od osnovnih ljudskih prava po pomenutim poveljama. Nije čudo što UN reaguju na kršenje povelje UN, jer je to vidljivo i laicima. Kakve su to pravne fakultete završavali predstavnici vlasti kad ne poznaju najvažnije međunarodne povelje o ljudskim pravima, koje su dužni da poštuju silom zakona? Država je dužna da radi na otklonjanu razloga zbog kojih se organizuju mirni protesti, a ne da tiranijom većine uskraćuju elementarno ljudsko pravo! Takođe, čitav postupak od hapšenja Milivoja Katnića, bivšeg SDT i njegovog pomoćnika Saše Čađenovića su školski primjeri kršenja Evropske konvencije, koja garantuje „... pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. Pretvaranje pritvora u zatvor je neprihvatljivo po međunarodnim poveljama. Iste te međunarodne povelje i presude Suda za ljudska prava u Strazburu, smatraju ubistvom od strane države pritvorenika kojem nije omogućeno liječenje u skladu sa njegovim zdravstvenim potrebama. Jednog dana će se morati pred sudom odgovarati zašto se uskraćuje Milivoju Katniću liječenje od strane ljekara koji ga je liječio i kojem vjeruje da mu neće umanjiti sposobnost odbrane? Śećate se đe je liječen optuženi Bratislav Dikić u procesu za terorizam u vrijeme „nedemokratske bivše vlasti“?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250726180740_6c93ef9bee63ad42060cd8b23d1063dfab6509063490ab1f2ca5149d73dcd5af" data-rendition-name="original" width="522" height="624" loading="lazy" alt="mauzolej"><figcaption>Autorsko djelo Ivana Meštrovića, Mauzolej na Lovćenu etv</figcaption></figure>  <h2>Uticaj Crkve Srbije</h2> Sarkastično zvuče riječi potparola NSD Mirka Miličića kako je gradonačelnik Budve i sam doprinio uličnom prebijanju, jer, kaže, niko nema pravo da „sistematski izigrava i krši zakon, da vrijeđa pojedince i porodice, da zavađa građane“. Samo je zaboravio da doda da to jedino ne važi za Andriju Mandića, predśednika Skupštine, članove NSD-a i Crkvu Srbije sa svojim velikodostojnicima. Ako neko krši zakone Crne Gore i zavađa ljude to su ta gospoda. Čemu služe riječi Joanikija Mićovića o vraćanju kapele Karađorđevića na Jezerski vrh do da poziva na kršenje zakona o zaštiti kulturnih dobara i poziva na obračun, pa i građanski rat? Da li bi pravio Joanikije problem da se Aca palikuća „pružio“ i sagradio mauzolej po nacrtu koji je naručio od Ivana Meštrovića? Da li bi to bio „božji hram“? Za razuman svijet samo proglašenje Metodija Ostojića za još jednog mitropolita u Crnoj Gori je uvreda i omalovažavanje značaja i autentičnost crkve u istoriji Crne Gore, ma čijom je baštinom smatrali. To je smicalica i lakrdija koja je svjesno urađena iz Beograda kako bi se crkva u Crnoj Gori istorijskim značajem svela na Vranjsku eparhiju. Nedavno je Metodije Ostojić držao opelo ratnom zločincu, saradniku fašista Draži Mihailoviću, uz prisustvo članova rukovodstva NSD-a, predśednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića i potpredśednika Vlade Budimira Aleksića? Bez bilo kakve reakcije države i onih koji su tako strašno bili pogođeni reakcijom građana 13. jula na Gorici? <h2>Izdaja države</h2> Nedavno je na jednoj televizije organizovana debata dvojice najgorih ministara policije u istoriji Crne Gore, aktuelnog Danila Šaranovića i prethodnog Filipa Adžića. Čusmo od Šaranovića kako je Aleksa Bečić, zvani Ljaljo, svojom umješnošću i sposobnošću prevazišao krizu oko obezbjeđenja mandata za skupštinsku većinu 23. novembra 2020, kada se mimo ustavnih procedura ušlo u ustavnu nadležnost donošenjem Odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, po osnovu nepostojećeg vanrednog stanja. Pa se zatim odlučivalo, opet kršeći zakon i suprotno Ustavu i Poslovniku, tako što je bez uvjerenja DIK-a verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. I to sve zahvaljujući Ljalju, koji bi svoju „umješnost“ trebalo jednog dana da dokazuje na sudu zbog kršenja Ustava Crne Gore i nezakonitog izbora poslanika. A lustracija, nadam se, je neminovna, jer je to rang državnog udara.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250726180740_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="bečić"><figcaption>PARTIJSKA POSLUŠNOST U POLICIJI: Danilo Šaranović i Aleksa Bečićetv</figcaption></figure>  A da je „posao režima bio uništi cio pravni poredak i slobodnu Crnu Goru“, kako reče dr Mihailo Ivanović, crnogorski federalista, govori to što pomenuti Aleksa Bečić i Danilo Šaranović sprovode autoritativnu vlast u resorima kojima rukovode, ne poštujući Ustav i zakone, uvodeći partijsku poslušnost kao kriterijum u rekonstrukciji policije. Sa namjerom da se te nezakonite radnje prenesu i na pravosuđe, kako bi se i sudije pripodobile volji vlasti i postali poslušni. Da bi se sprovodio veting u bilo kojoj oblasti mora se njegova primjena zakonski urediti, čime bi se utvrdilo koji organ i po kojim kriterijumima, u definisanom postupku, može meritorno odlučivati o dokazima da li su nezakonito pribavljeni prihodi ili ne. Na osnovu izvedenih dokaza, ne nečije proizvoljne sumnje. Inače je to obična lakrdija i bezakonje, kojima se samo želi stvoriti podobno i poslušničko pravosuđe i partijska policija. Poznato je iz istorije da je Stevo Vukotić, šura kralja Nikole, bio za to da se kralju Nikoli ne dozvoli povratak u zemlju i da se Srbija i Crna Gora bezuslovno ujedine. Nakon aneksije Crne Gore, Stevo Vukotić je više puta tražio prijem kod kralja Aleksandra, ali ga je on dugo ignorisao. Na kraju, kada ga je ipak primio, Stevo Vukotić primijeti: ,,Pa vaše visočanstvo, čudo me nijeste primili ranije poslije svega što sam učinio za našu stvar“. Aleksandar mu odgovori: ,,Izdao si zakletvu datu jednom kralju, tako ćeš izdati i mene“. Neki sumnjaju u istinitost ovih riječi, ali je sigurno da svaki izdajnik završi na smetlištu istorije, odbačen od svih. Prije ili kasnije svi izdajnici završe na smetlištu istorije. Već vidim Mandića i slične kako obigravaju oko Palate Srbija i zgrade u Nemanjinoj 11 da ih neko primi. U mnogim teorijskim raspravama demokratija se često posmatra kao politički i društveni regulatorni princip. U tom smislu potencira se uspostavljanje prceduralne strane demokratije, „pravila političke igre“, bezuslovno poštovanje zakona, institucija i garancija njihovog poštovanja, kao supstancijalnih odredbi demokratije, kojima se reprezentuje vladavina naroda. Kršenje Ustava zakona, procedura, kako bi se pripodobili potpunoj kontroli vlasti, odlike su autoritarnih sistema i diktatura. Borba za demokratiju nije kampanja, ona je vječiti proces. Busamo se u prsa da smo istorijski najslobodarskiji narod na Balkanu. Makijaveli bi rekao: „Jednako je teško osloboditi narod koji želi da ostane servilan, kao i porobiti narod koji želi da ostane slobodan“. Jesmo li ovo drugo?

Oslobođenje od „oslobodilaca“

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: muzicki-centar