Izabrani američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je vlasništvo i kontrola Grenlanda od strane SAD neophodnost, ali iz Evropske unije na to - nemaju komentar.
Iako su ogromna većina Grenlanđana građani EU, diplomatska služba EU poznata kao Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) na pitanja Politika samo je kratko odgovorila.
- Mogu da vam ponudim brz odgovor: ne komentarišemo komentare - rekao je portparol EU za spoljnu politiku i bezbjednost Anuar El Anuni.
Grenland, autonomna danska teritorija, nije u EU, ali je klasifikovan kao „prekomorska teritorija povezana sa EU“.
Od skoro 57.000 osoba koje žive na ostrvu bogatom mineralima, samo oko 2.000 nisu Danci, što znači da se stanovništvo uglavnom sastoji od građana EU.
Tramp je u nedjelju izrazio ponovno interesovanje za kupovinu Grenlanda — nakon što je to prvobitno učinio još 2019. godine — a imenovao je i svog novog ambasadora u Danskoj: suosnivača PejPal-a i bivšeg američkog ambasadora u Švedskoj Keneta Hauerija.
- U svrhu nacionalne bezbjednosti i slobode širom svijeta, Sjedinjene Američke Države smatraju da su vlasništvo i kontrola Grenlanda apsolutna potreba - rekao je Tramp u postu na Truth Social.
Ali nisu svi bili tako nesigurni kao Brisel u pogledu mogućnosti da Grenland padne u američke ruke.
- Grenland je naš - rekao je premijer teritorije Mute Egede na Fejsbuku u ponedjeljak.
Dodao je: „Nismo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju.“
Egede je insistirao da Grenland pripada njegovim stanovnicima, koji ne smiju izgubiti „dugu borbu za slobodu“.
Zvanično, Kopenhagen je saglasan sa Egedeovim stavom.
Nekoliko sati nakon što je Tramp objavio svoje komentare, Danska je najavila da će povećati potrošnju na odbranu na Grenlandu na najmanje 1,3 milijarde eura, iako je danski ministar odbrane Troels Lund Poulsen rekao da je taj tajming bio samo „ironija sudbine“.
Vlade Grenlanda i Danske nisu odmah odgovorile na zahtjev Politika za komentar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tramp želi Grenland i njegovih 55.000 EU građana: Evorpska unija nema komentar

Opšte stanje u obrazovnom sistemu Crne Gore bolje je nego prethodne četiri godine, ocijenio je za Analitiku nekadašnji ministar prosvjete Slobodan Backović.
Ipak, ističe da su naslijeđeni infrastrukturni problemi, poput nedostatka školskog prostora u Primorskoj regiji i Podgorici, zbog čega škole rade u više smjena, ali i da su još uvijek prisutni trendovi koje su uveli prethodni ministri.&nbsp;
- Klerikalizacija sistema iz vremena ministarke Bratić i kasnije je u školama prisutna preko direktora škola i školskih odbora, kroz zapošljavanje osoba bliskih SPC. Počelo je sa prijetnjama premijera Krivokapića prosvjetnim radnicima na Vili Gorica, u Nikšiću su učenike nagrađivali ikonama, škola iz Bijelog Polja je tražila da dan škole bude Savindan, u kancelarijama školskih direktora pojavile su se ikone, u velikom broju škola obilježava se Uskrs, Aranđelovdan je neradni za neke škole u Podgorici, slijedio je Nikoljdan ka neradni itd. Porodične slave postaju neradni dani za škole. Istovremeno, došlo je do porasta vršnjačkog nasilja u školama - ukazuje Backović.
<h2>Nastavljena politizacija&nbsp;</h2>
Ne treba, kaže, zaboraviti ni politizaciju sistema obrazovanja koja je počela mnogo ranije, a aktuelna je i poslije 2020. godine.&nbsp;
- Promjene zakona o načinu izbora direktora javnih obrazovnih ustanova, opet nepotrebno, centralizuju sistem i otvaraju vrata dodatnoj politizaciji. U EU u većini obrazovnih sistema direktore javnih obrazovnih ustanova biraju školski odbori. Predstavljen je i Nacrt Zakona o visokom obrazovanju sa neizmijenjenom odrednicom da Upravni odbor UCG bira rektora, što dovodi u pitanje autonomnost ove visokoškolske ustanove - stava je Backović.
Dodaje da je najavljena izmjena zakona koji se odnose na sve nivoe douniverzitetskog obrazovanja pa očekuje da se na taj način isprave neodgovarajuća rješenja iz prošlosti koja su nas, podsjeća, dovela na dno evropskih obrazovnih sistema po mnogim indikatorima.&nbsp;
Očekuje i da se u obrazovni sistem vrate decentrelizacija i depolitizacija.&nbsp;
- Izmjene zakona treba da su u skladu sa predviđenim reformskim rješenjima da bi omogućile nihovu implementaciju - kaže Backović.
<h2>Ulaganje u infrastrukturu pozitivni pomak, ali nedovoljno sredstava za narednu godinu</h2>
Sve ovo, dodaje, otežava dinamičan rad Ministarstvu i vraćanje sistema u stabilnije stanje sa kvalitenijim obrazovanjem. Ipak, primjetni su i pozitivni pomaci.
- Sistem je obogaćen novim autobusima za prevoz učenika, računarskom opremom, obnovljeni su sistemi za zagrijavanje škola i postavljeni novi, obnovljene su mnoge školske zgrade. U Zakonu o budžetu za 2025. kapitalnim budžetom, nažalost, nije predviđena gradnja novih školskih objekata, posebno u Podgorici, što će imati za posljedicu odlaganje približavanja savremenim sistemima sa kvalitetnim obrazovanjem i što će uticati na rezultate reforme sistema obrazovanja. Sve zemlje EU imaju cjelodnevne škole, a mi smo daleko od toga sa ovom negradnjom neophodnog školskog prostora. Oko 90% budžetskih sredstava za prosvjeti namijenjeno je zaradama zaposlenih - podsjeća Backović.&nbsp;
Dodaje i da je Ministarstvo prosvjete je u saradnji sa Predstavništvom UNICEF-a i Delegacijom Evropske Unije u Crnoj Gori, kroz projekat "Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore", radilo na izradi sveobuhvatne Strategije za reformu obrazovanja (2025 - 2035).&nbsp;
- Strategija obuhvatilasvenivoedouniverzitetskog obrazovanja. Nacrt Strategije predstavljen je javnosti 13. decembra, a implementacija počinje sljedeće godine.Ali bez odgovarajuće finansijske podrške Vlade, Strategija će biti samo dokument o dobrim željama i namjerama - smatra Backović.
<h2>Vjerske škole moraju da finansiraju osnivači</h2>
Prema njegovim riječima, i u godini za nama vlast je nastavila sa podrškom i finansiranjem vjerskih škola. Sagovornik Analitike smatra da se pitanje vjerskih škola mora drugačije riješti u Opštem zakonu o vaspitanju i obrazovanju.&nbsp;
- Trenutna situacija je da jedna vjerska škola nema licencu za rad i status pravnog lica, a druga škola ima licencu koja je nezakonita jer škola nije ispunjavala uslova da je dobije. Ovo je svima očigledno, osim tužiocima koji odbijaju krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja protiv onih koji su predložili i potpisali nezakonitu licencu i onih koji su potpisali nezakonite uplate budžetskih sredstava. Ova škola i danas radi u improvizovanom, neodgovarajućem prostoru dok se školska zgrada za nju gradi i dijelom od 2,7 miliona eura dobijenih nezakonito iz budžeta - ističe Backović.&nbsp;
Podsjeća i da je škola dobila rješenje o licenci 2022, dok je Nacionalni savjet 2023. "donio odluku kojom je utvrđena punovažnost i jednaka vrijednost obrazovnovnog programa Srednje vjerske Gimnazije „Sveti Sava“, sa odgovarajućim javno važećim obrazovnim programom za opšte srednje obrazovanje".&nbsp;
- Ova odluka iz 2023. je bila neophodna prije dobijanja licence 2022. godine! Ono što posebno zabrinjava je da se obje škole finansiraju iz javnih sredstava, bahato bez zakonskog osnova. Na kraju su ove škole, nedavno, finansirane za 2024. godinu preko Ministarstva pravde bez pozivanja na zakonski osnov za to, jer ga i nema - kaže on.
Dodaje i da vjerske škole moraju da finansiraju osnivači.&nbsp;
- Država ne može to da radi sredstvima iz budžeta na osnovu bilo kakvog dogovora ili ugovora jer je to protivuustavno. Očekujem da se Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju uskladi sa Ustavom i ukine mogućnost budžetskog finansiranja vjerskih škola - kaže Backović.&nbsp;
Crna Gora kao sekularna država ne može, naglašava sagovornik Analitike, da finansira rad vjerskih škola kao što to rade Slovenija i Sjedinjene Američke Dražave. U skladu sa tim, podsjeća i da je dosadašnje finansiranje vjerskih škola u Crnoj Gori bilo ne samo da je nezakonito, već i protivno Ustavu.
- Zabrinjavajuće je da to ne vide pravosudni organi koji su dužni da štite zakone i Ustav, posebno Ministarstvo pravde koje evo učestvuje u finansiranju vjerskih škola, odnosno vjerskih djelatnosti - zaključuje Backović.

Backović: Problem finansiranja vjerskih škola i dalje bez rješenja

Profesor na Fakultetu političkih nauka i predsjednik upravnog odbora Centra za monitoring (CeMI) Zlatko Vujović smatra da je dogovor o formiranju vlasti u Podgorici između koalicije Pokret Evropa sad-Demokratska Crna Gora, Pokreta za Podgoricu i saveza "Za budućnost Podgorice" posljedica dešavanja iza kulisa.
Predstavnici ovih političkih subjekata dogovovorili su podjelu funkcija u glavnom gradu samo dva dana nakon što se činilo da će Pokret za Podgoricu predsjednika države Jakova Milatovića vlast formirati sa opozicijom.
Vujović smatra da je pozadina preokreta u pregovorima pritisak na Milatovića.
- Možemo samo da pretpostavljamo da li je premijer Milojko Spajić, ili strukture iz Srbije donijeli nešto kompromitujuće jer se predsjednik nije oglasio. Nije dao snažan argument koji može dati objašnjenje zašto je dramatično promijenio svoju politiku - rekao je Vujović za Televiziju E.
Kako je kazao, Milatović da je htio ovakav scenario nije morao da izaziva lokalne izbore, niti da napušta Pokret Evropa sad i gradi odnose sa opozicijom sve ovo vrijeme. 
- Puno je poteza koji teško da imaju logiku - ocijenio je Vujović.
Kako je dogovoreno na sastanku u četvrtak veče, nosilac liste PES-Demokrate i aktuelni ministar energetike Saša Mujović biće gradonačelnik Podgorice, dok će na funkciji predsjednice Skupštine Glavnog grada ostati Jelena Borovinić-Bojović koja je predvodila koaliciju Za budućnost Podgorice.
Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu i Boris Spalević iz Demokratske biće zamjenici gradonačelnika. 
Sjednica Skupštine Glavnog grada, na čijem je dnevnom redu izbor predsjednika lokalnog parlamenta, biće održana danas. Početak sjednice zakazan je za podne.
T.K.

Vujović: Pritisak na Milatovića pozadina preokreta u Podgorici, pitanje da li je Spajić ili su strukture iz Srbije donijele nešto kompromitujuće

Nakon tri mjeseca zatvoren je podgorički postizborni pazar. (Ne)očekivani ishod pokazao je da politika ipak nije samo sabiranje do 30, nego da u toj računskoj operaciji obavezno treba imati u vidu karakter sabiraka. Andrija Mandić, kao eksponent političkih nečastivih sila, pokazao se (naj)boljim poznavaocem odborničkih duša i - završio posao. Posao mu je olakšala činjenica da je radio sa (ideološki) sebi sličnima.
U PES-u se, kažu, preksinoć slavio krah GP URA. Što pokazuje o kakvim je beznadežnim amaterima riječ. Jer, za ovu "uslugu" Mandić će im uskoro ispostaviti fakturu od koje će onaj dio PES-a koji nije više DF od DF-a (a u kojem je i novi gradonačelnik)- zaboljeti glava.
Opoziciji bi Podgorica trebalo da bude nauk kako se procesi ne mogu ubrzavati. Očito, još nije sazrelo vrijeme da barem dio zatočenika napusti mentalni logor, podignut 30. avgusta. Šansa da se vlast formira na klecavim nogama jednoga-dvojice odbornika, zapravo, nije bila prilika nego opasnost po proces. Proces emancipacije zarobljenika litijaške osvete Crnoj Gori zbog proste činjenice da postoji.
Mnogo je važnije od preuzimanja vlasti u Glavnom gradu sad i odmah, da se to desi kao rezultat jasne većinske volje ljudi kojima smetaju pacovi po ulicama i kojima ne smeta pridjev "crnogorski" u Statutu Gradske biblioteke. A taj proces je nezaustavljiv.
Od kakvoga materijala se vlast ne pravi, a od kakvoga pravi sugerisaću kroz tri kratke, računam poučne, priče.
<h2>Priča prva </h2>
Kada je vjetar promjena stigao i do Albanije, Crnogorci iz Vrake masovno su krenuli ka zemlji svojih predaka. Sjećam se tih dirljivih scena sa Božaja kao da su bile juče. Sjećam se i onoga što se dešavalo potom...
Mrzi me da kopam po arhivi za tekstovima u kojima sam, što bi rekli Cetinjani, "sramotio" tadašnju vladu što ih je smjestila u odvratni kamp, na Glavi Zete, čini mi se, jer to nije bilo mjesto za ljude sa dostojanstvom.
Onda je tadašnji, valjda, potpredsjednik Vlade Zoran Žižić došao na ideju da se Vračani transportuju na Kosovo. Sjećam se njihovog otpora i poklika:"Mi smo Crnogorci, nećemo iz Crne Gore".
Ponajviše zahvaljujući pritisku medija, većina njih je ostala ovdje. Najviše ih se skrasilo u Zeti, iako dio lokalnog stanovništva nije bio oduševljen time. Vremenom, većina njih se "snašla" i započela novi život. Vlast se bavila BDP-om, a Amfilohije njihovim dušama. Zato su danas većina "Vračana" Srbi i slijepo slijede politiku stranke Zorana Žižića i stranaka koje su se iz nje ispilile.
To što je, možda, od jednoga takvoga zavislio formiranje vlasti u Podgorici, nikako ne znači da Crnogorci treba da zaborave etički imperativ, star vjekovima:"otvori onome ko bježi, zatvori onome ko ćera". Naprotiv, bila bi to sahrana principa na kojima je počivao superiorni crnogorski moralni kodeks. Poenta je: i Podgorica i Crna Gora moraju sačekati da većina postanu oni koji tu maksimu razumiju.
<h2>Priča druga</h2>
Ustav obavezuje poslanike i odbornike da glasaju slobodno i daje im garancije da to svoje pravo/obavezu ostvare. Zakonom su zaprijećene kazne za one koji tu slobodu hoće da im ograniče. Za takve je zaduženo tužilaštvo, policija, sud.
Nema sumnje da je stara vlast kupovala glasove - parom, radnim mjestom ili na neki treći način. Za dugoga vladanja vjerovatno se izvještila da ne ostavlja tragove, a biće da ni nadležni organi nijesu davali sve od sebe da to otkriju i procesuiraju, pa je dokazni materijal o tim nepočinstvima ostao prilično tanak.
Tragovi pritisaka na odbornike "Za bolju Podgoricu", međutim, teško zaudaraju po tradicionalnim i društvenim medijima i vrište da makar bude pokrenut famozni "izviđaj". Agresorima na slobodnu volju nije na pamet palo da se skrivaju. Posljednji pasus zajedničkog saopštenja koalicije PES-DCG i ZBPG, saopštenje Miholjskog zbora notornog popa Mijajla Backovića, najava litija iz Danilovgrada i Nikšića, tone botovskih bljuvotina... sve se to dešavalo pred širom zatvorenim očima crnogorskih tužilaca, nezainteresovanih za otvorene prijetnje demokratiji.
Dakako, i pred očima ambasadora SAD i EU, zaduženim da bdiju nad vrijednostima kojima pokušavaju da pelcuju divlje balkansko pleme koje "ne trpi regule". Pred tom, čast izuzecima, gomilom licemjera nezainteresovanijih za zapadne vrijednosti od najokorjelijeg glasača Darija Vraneša.
Navodno, nije sve ostalo na pisanoj formi. Raskidana su kumstva, išlo se na kućni prag odbornika, prijetilo i klelo... I - upalilo je.
Ali, upalilo je zato što je svijest na koju se udaralo maljem primitivizma tek počela, ako je uopšte, da se "skida" sa kućnog reda, kojeg se još drže logoraši 30-avgustovskih vrijednosti: bolesna mržnja prema svakom simbolu crnogorskog identiteta, ponosno služenje drugoj državi, fanatični klerikalizam i mržnja prema svemu drugačijem koja se jedva drži pod kontrolom.
Partnerstvo sa ljudima takvoga svjetonazora nije rješenje nego truli kompromis, ubacivanje opasnog virusa u necijepljen i nedovoljno jak organizam da se sa njim izbori.
<h2>Priča treća</h2>
Baš na jučerašnji dan, 27. decembra 1943. Njemci su izveli iz zloglasne Jusovače grupu zarobljenika i poveli ih u Farmake da ih strijeljaju. Jedan od zarobljenika bio je učitelj Milosav Milatović. Njegova supruga Đurđa pritrčala je suprugu, uzela ga pod ruku u krenula sa njim na strijeljanje. Uzalud su Njemci pokušavali da je odvoje i vrate u "ženski stroj". Komandant streljačkog voda, zadivljen njenom hrabrošću, na kraju je popustio. Strijeljani su zajedno. Đurđa je uzela svog supruga pod ruku i viknula: "Ovako smo stajali na vjenčanju, ovako ćemo i umrijeti".
Milosav i Đurđa Milatović roditelji su narodnog heroja Veljka Milatovića. Jakov Milatović dokaz je da prezime nije garancija.
Možda se predsjedniku Crne Gore ovih dana prestrogo sudi. Heroji nikad nijesu bili pravilo nego izuzetak. U Crnoj Gori, fakat, nešto češći nego drugdje ali i dalje - izuzetak. Jakov Milatović ima brata u Srbiji, ima djecu i suprugu, možda ima svoje tajne i strahove. Kao i svaki čovjek, zacijelo, ima slabosti a nekima smo svjedočili tokom ovih nekoliko godina njegovog bavljenja politikom.
Ali, ako je zaista bilo kao što izgleda, ako je njegova promjena stava da neće pregovarati sa kršiteljima ustava i nosiocima anticrnogorske i antievropske politike posljedica straha od prijetnji i/li ucjena, Jakov Milatović morao je da ima na umu i odgovornost koju nosi funkcija predsjednika države. I da će, ako pokaže hrabrost, imati ko da ga brani - vaninstitucionalno, a valjda i institucionalno.
Ovako, osudio je sebe na brzu i ružnu političku smrt. Nakon zaokreta u Podgorici svaka njegova eventualna kritika rada vlade djelovaće jadno i prazno. Umjesto da nastavi pozicioniranje zbog kojeg sam gotovo bio počeo da preispitujem svoju ocjenu s početka prošle godine, da "pion može postati kraljica ali ne i državnik", Jakov Milatović se u jednom popodnevu predao bez zrna baruta i politički samouništio. Vjerovatno će Andrija Mandić nastaviti da mu se javno obraća s dužnim poštovanjem, možda će ga Milojko Spajić zasad zaobići u svojim infantilnim tvitovima, čak bi se i Milan Knežević mogao neko vrijeme uzdržati od stihoklepačkog ruganja predsjedniku države... ali, svi će znati da je to oročena milostinja i da je Jakov Milatović ponovo pion u njihovim rukama.
<h2>Naravoučenije</h2>
Egzekucija je, dakle, izvršena a da nijedna žrtva nije pokušala "ni da bekne, ni da skoči". Sjetićete se, ovo je iz one slatke pjesme za đecu, koja ih, dok su na vrijeme, upozorava na loše posljedice straha.
"Ovca kad mu vidi oči, ni da bekne ni da skoči
 Ovca ne zna da se brani, vuk se njenim strahom hrani."
Daleko bilo da je ovo metafora, jer ni druga strana nije vuk, nego, e sad jeste metafora - tigar od papira. Bučno strašilo koje polako ostaje bez napajanja iz Beograda i Moskve, ali, očito, još uvijek kadro da larmom plahima utjera strah. Kako reče jedan slušalac Antene M:"slabi ljudi lakše pokleknu".
Šteta što se, ako su uopšte kročili na stazu emancipacije, odbornici Jakova Milatovića nijesu sjetili bajke "Vuk i sedam jarića". Tamo je alavi vuk završio na dnu rijeke, stomaka napunjenog kamenjem. I to ga je, koliko pamtim, sredilo najmanje jare. Mudrima dovoljno. 
Doduše, i u "Gorskom vijencu" Njegoš koristi odnos vuka i ovce kao podlogu za jednu od najmoćnijih poruka u svom veličanstvenom djelu. Ali, za aktere ovoga slučaja to je preozbiljna literatura.

Slabi ljudi lakše pokleknu

Jeste li čuli za 38. paralelu? Vjerovatno jeste, ali iako niste onda ste sigurno čuli za dešavanja u vezi sa njom. A, dešavanja su rat između dvije Koreje, Sjeverne komunističke i Južne pro-zapadne. Ta, 38. paralela je bila granica između dvije Koreje prije rata, koji će početi 1950. godine sa istim ciljem obje učesnice, a to je prelazak preko te paralele i zauzimanje protivničke države radi ujedinjenja.
E, sada, duga bi ođe bila priča o tome kako su MacArtur i Amerikanci doživjeli svoj prvi vojni poraz, kako je Kina udarila s boka i iz vazduha a sve u zaštitu neprikosnovenog komunističkog ideala, kako je Japan pametno ćutao i gradio svoju poziciju, i još puno toga, ali ono šta je najbitnije za ovu priču je to da su na kraju rata vojske Sjeverne i Južne Koreje ponovo došle na onu istu 38. paralelu đe su bile i na početku rata, s tim što im je za taj poduhvat i napredak trebalo oko tri miliona života.
Ne znam za vas, ali je meni ova priča nevjerovatno slična prekjučerašnjem formiranju vlasti u Podgorici. Naravno u simboličkom smislu i bez ljudskih gubitaka, naravno, ako ne računamo one kadrovske. 
Predstavnici, odnosno odbornici, političkih partija PES-a, Demokrata, DF-a, SNP-a, URE i Pokreta za promjene su krajem jula 2024. godine odlučili da više ne mogu zajedno i da se mora raspustiti podgorički parlament i krenuti u nove izbore. U politički rat, rekli bi neki politikolozi. Razlike su bile ogromne i nepremostive i prosto se moralo tako.
Danas, pet mjeseci kasnije, politički predstavnici partija PES-a (i jednog i drugog), Demokrata, DF-a, SNP-a i Pokreta za promjene odlučili su da formiraju onu istu vlast koja je bila i prije pola godine. 
Dakle, evo nas ponovo na 38. paraleli, samo uz puno potrošenih miliona, živaca, ljudi i onoga čega odavno više namamo a to je vrijeme. Dobro, reći će sitničari da više nema URE, i to je tačno, ali što bi kazali stari - to nam najveća šteta bila, bitno je da imaju podkast. 
Ako su vam, gospodo, sva ova ujdurma i cirkus sa izborima trebali samo da bi bezbolno smijenili gradonačelnicu Injac onda zaista kapa dolje, jer ovakav scenario i režiju ne bi ni Bolivud pružio. Jer, u konačnom, samo se to stvarno i desilo. Borovinić-Bojović će i dalje biti predsjednica Skupštine, najbitniji resori u gradskoj vladi će ponovo u iste ruke, e jedino što je tetka iz žuljave odborničke uskočila u kožnu pod-gradonačelničku fotelju.
I Toma Zdravković je pjevao: „Sve bih dao za Ljiljanu“, ali je on to, drugari iz malog PES-a, mislio onako prenosno, pjesnički, sa puno hiperbole, nije on to mislio ozbiljno kao vi.
Nego, da sve ove igre prijestola ne koštaju nas građane, ovo bi bilo beskrajno zanimljivo i smiješno. Prava komedija apsurda, predivno za gledanje sa strane. Ali, čak i pored toga što sve ovo ozbiljno remeti normalno funkcionisanje grada, ima jedan momenat koji je smiješan pa neka košta koliko košta, valja za sve pare. A, to je neobavještenost PES-ove poslanice Nedović.
Nju izgleda niko ništa u partiji ne obavještava o bilo čemu. Ona je 24. decembra izjavila kako je Milatović izdajnik građana i kako sebi ne može da oprosti što ga je glasala za predsjednika. Ista ona 25. decembra pregovara sa Milatovićevim predstavnicima (malim izdajnicima) oko formiranja koalicije, ovoga puta sa puno manje gađenja i puno više oprosta prema sebi. Nakon sastanka je kazala da su pričali o principima. Pa lijepo, to su uvijek lagane teme za razgovor i ne nose neki rizik.
Za to vrijeme, njeni šefovi su razgovarali sa Milatovićem (velikim izdajnikom) oko toga ko će dobiti koju funkciju na lokalnom ali i državnom nivou. Nije u redu da joj se ništa ne govori, a da joj se sa druge strane dopušta da svašta govori. Nije to fino ni prema njoj ni prema novom, starom drugu izdajniku.
Ali, šalu na stranu. Dobili smo izgleda to šta smo i trebali da dobijemo, samo je pitanje koliko ćemo ukupno da izgubimo i do kada to možemo da trpimo. Mnogi su se nadali da će Milatović osjetiti neke nove vjetrove sa Zapadnog Balkana, ali nije. Ili jeste, pa mu je rečeno da nije. 
Jer, vidite nešto, osoba koja u petak izjavi, citiram: „Posljednja dešavanja u Crnoj Gori nažalost ukazuju da je dominantan karakter sadašnje vlasti anti-crnogorski i anti-evropski, i da se ogleda u protiv-ustavnom djelovanju, slavljenju retrogradnih ideologija, ekonomskom populizmu i urušavanju dobrosusjedskih odnosa“, a u četvrtak sa istim tim retrogradnima formira vlast u Podgorici, je ili ucijenjen ili hakovan. Ili oboje. Ili je prosto - ništa.
No, kako god bilo Jakov Milatović je između toga da postane državnik, ipak odlučio da ostane Momir.
Novo-najavljeni gradonačelnik Podgorice, Saša Mujović, u prvoj izjavi nakon postizanja dogovora rekao je da će već od sjutra razmišljati kako da ispuni obećanja iz kampanje. 
Profesore, ne bih da kvarim momenat ali odgovorni ljudi, pa i političari, o obećanjima razmišljaju prije nego li ih daju, a ne onda kada treba da ih realizuju. Prvi način je odgovornost a drugi politički diletantizam i loša propaganda. 
Ali, da vidimo kako će biti. Možda i uvedete red, kao što ste i u Elektroprivredu i Rudnik uglja ono, onomad, kada ste ono, kako bješe?

Pola godine bačeno niz Moraču

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Tag: mute-egede

Tramp želi Grenland i njegovih 55.000 EU građana: Evorpska unija nema komentar

Backović: Problem finansiranja vjerskih škola i dalje bez rješenja

Vujović: Pritisak na Milatovića pozadina preokreta u Podgorici, pitanje da li je Spajić ili su strukture iz Srbije donijele nešto kompromitujuće

Slabi ljudi lakše pokleknu

Pola godine bačeno niz Moraču

PRATITE TVe UŽIVO