Viši sud preinačio je prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici kojom je A.N. osuđen zatvorskom kaznom od godinu dana zbog krivičnog djela ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa.&nbsp;
Viši sud je okrivljenog osudio na kaznu zatvora u trajanju od 11 mjeseci.&nbsp;
A.N. je u maju prošle godine je nakapom vezao psa za vozilo marke "Opel Astra", a zatim ga tako vukao po ulicama naselja Blok 9.&nbsp;
Inače, radi se o višestruko osuđivanoj osobi, između ostalog i za krivična djela s elementima nasilja, što je cijenjeno prilikom odmjeravanja kazne.&nbsp;
- Ovakvom kaznenom politikom se želi ukazati na nulti prag tolerancije za ovakav i sličan odnos prema životinjama - navedeno je odluci Ossnovnog suda u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgoričaninu 11 mjeseci zatvora zbog mučenja psa

Policijski službenici u Bijelom Polju podnijeli su krivičnu prijavu protiv K. N. zbog sumnje da je sjekirom povrijedila psa svog sugrađanina, kazali su iz Uprave policije.
U saopštenju navode da su povodom video-snimka objavljenog 22. februara, koji je izazvao veliku pažnju i uznemirenje javnosti, te veliki broj upita o postupanju službenika Uprave policije u ovom slučaju, službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje po dobijanju prijave oštećenog bez odlaganja preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te kao izvršioca identifikovali K. N. iz mjesta Prijelozi.
- U koordinaciji sa Osnovnom državnim tužilaštvom u Bijelom Polju, policijski službenici su preduzeli službene radnje iz svoje nadležnosti i sa terena izuzeli pronađeni predmet izvršenja krivičnog djela i prikupili obavještenja od više osoba - ističu iz Uprave policije.
K. N. je, kako se sumnja, 22. februara došla ispred porodične kuće sugrađanina i upotrebom sjekire nanijela povrede njegovom psu.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, policijski službenici su protiv K. N. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršila krivično djelo ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa - kazali su iz Uprave policije.

Protiv Bjelopoljke podnijeta krivična prijava: Osumnjičena da je sjekirom povrijedila psa

Nevladina organizacija ''Prijatelji životinja Pogorica'' došla je u posjed snimka, na kome se, prema tvrdnjama njihovih sagovornika, vidi žensko lice H. N. iz mjesta Prijelozi kod Bijelog Polja, prilikom izvršenja krivičnog djela ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa, saopšteno je iz pove organizacije.
Snimak danas kruži društvenim mrežama i prikazuje ženu koja iudara komšijskog psa oštrim dijelom sjekire.
- Naime, prema tvrdnjama očevidaca, H. N. je oštrim dijelom sjekire teško povrijedila vlasničkog psa u pomenutom bjelopoljskom mjestu. Kako saznajemo, pas je ovom prilikom zadobio teške tjelesne povrede u vidu dubokih posjekotina- kazu iz NVO ''Prijatelji životinja''.
Iz ove orgnizacije su pozvali nadležne državne institucije da hitno reaguju i procesuiraju ovo lice zbog izvršenja pomenutog krivičnog djela, pogotovu zbog načina izvršenja istoga, te da se H. N. odredi pritvor do izricanja presude, kako ne bi ponovila isto ili slično krivično djelo.&nbsp;
- Napominjemo da je za izvršenje navedenog krivičnog djela, prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, član 309. predviđena zatvorska kazna do dvije godine- podjećaju iz Prijatelja životinja.
Na kraju ističu da je samo sprovođenjem najrigoroznijih zakonskih sankcija prema počiniocima navedenog krivičnog djela, moguće smanjiti broj slučajeva izvršenja istoga, te otuda i opravdanost za naš zahtjev da se H. N. odredi najstroža zatvorska kazna predviđena za ovo krivično djelo. Sve osim najstrože kazne za H. N. značilo bi davanje vjetra u leđa njoj i sličnim monstrumima, da mogu proći nekažnjeno ukoliko muče i ubijaju životinje.

NVO ''Prijatelji životinja Podgorica'': Tražimo najstrožu kaznu za osobu koja je mučila i teško povrijedila psa

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata Đ. Z. zbog osnovane sumnje da je 19. januara u dvorištu zgrade u ulici Bracana Bracanovića ubio tri psa mješanca, tako što ih je nahranio mesom u kojem se nalazila za sada nepoznata otrovna supstanca.
Iz ovog tužilaštva je precizirano da se tereti za krivično djelo ubijanje i mučenje zivotinja i razaranje njihovog staništa.
- Ova osoba je i i ranije osuđivana - navedeno je u saopštenju.

Zadržavanje osumnjičenom za trovanje tri psa u Podgorici

<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/plivanje-za-gvozdeni-krst">Srpska pravoslavna crkva, Crkva Srbije, Beogradska patrijaršija, kako je kome milije, tj. njena ispostava u Crnoj Gori, još jednom nam je pokazala koje su njene tekovine i njena vjerovanja</a>. Osam decenija nakon poraza naci-fašizma, nikako da se odvoje od te ideologije koja je iza sebe ostavila milione i milione ubijenih.&nbsp;
Toliko su uspjeli da nacizam vežu za dogmu, da se svakom normalnom vjerujućem čovjeku gadi njihovo djelovanje. Međutim, nije to ništa začuđujuće, štaviše, očekivano je. Što bi naš narod rekao - od koga je dosta je. Uspjeli su izgleda da sveti bogojavljenski krst zamijene Hitlerovim gvozdenim. Očigledno da im je taj miliji, a bio je mio i Pavlu Đurišiću, onomad kad je sa njim zakitio prsi.
Umjesto poruka mira, ljubavi, praštanja, čišćenja od grijeha i svega ostalog pozitivnog što uranjanje u vodu toga dana treba da prikazuje, dobili smo još jedno nacionalističko „orgijanje“ i klicanje ratnim zločincima. Neđe je neko rekao da srpsku crkvu više ne zove srpskom, nego četničkom, budući da je ona agresivno zauzela taj stav.
U osnovi, pravoslavna crkva bi trebala da je saborna, da okuplja vjerujući narod bez obzira na različite političke stavove vjernika. Međutim, srpska crkva je postala crkva samo četnika. Nije ni crkva Srba, jer svaki časni i pošteni Srbin koji ne pristaje na ovu nacionalističku hajdučiju biva prognan kao i ja koji sam Crnogorac.&nbsp;
Da su crkva četnika nisam rekao ja, to govore njihova djela, iako i danas ima onih koji pokušavaju da ubijede crnogorsko građanstvo da je SPC crkva i Crnogoraca. Nije. Nit je bila niti će ikada biti. Crnogorci i ono što srpska crkva baštini i sprovodi ne mogu u istu gajbu. Uz sve svoje probleme, smatram da je crnogorska ideja još uvijek neukaljana, pogotovo jer nikad nije sprovođena preko zločina i na neljudski način.
Ne mogu a da ovo ne povežem sa Botunom, tom nesrećnom pričom 30. avgusta potonulog u bazene neizgrađenog kolektora. Kneževićeva stranka je podnijela uslove u kojima traže da se uvede trobojka, srpski jezik i dvojno državljanstvo, a kako bi se smanjile tenzije oko Botuna. Ako ja dobro kapiram, ako se uvedu trobojka i srpski, fekalije neće smrđeti? Recimo, da sprovođenje mojih političkih i ideoloških nauma zavisi od ucjenjivanja oko kolektora, vjerovatno bih batalio svu moguću politiku. Bilo bi mi to poniženje vlastite ideje. Međutim, ima nas svakakvih.
Traži se i da se Mujović zakune na ikonu da kolektor neće smrđeti, iako smo već utvrdili da je trobojka filter za neprijatne mirise, poput jelkice na retrovizoru. Ta zakletva bi komotno mogla da bude izvršena na ikoni svetog Popa Mace, koji je u ime srpstva i gvozdenog krsta čekićem razbijao glave pljevaljskih domaćica.
Volio bih da se neki istoričar zakopa i vidi da li je i pop Maca u svojem peru plivao za krst. Plivao ili ne, utabao je puteve ovih modernih plivača i bacača.&nbsp;

Plivanje za gvozdeni krst

27.01.
01:26h
Čuli ste.
Iz Ministarstva za medije (zove li se tako, nijesam siguran) nagovijestili &nbsp;su promjenu legislative koja će inaugurisati u pravnom poretku - inspektora za medije.
Odmah ste pogodili koja partija kontroliše taj resor.
I sada, zamislite širinu, dubinu, intelektualnu podlogu, dobrodušnost, nepristrasnost medijskog Herkula Poaroa, kojeg će, izvjesno je, kontrolisati Boris, dobri nam Bogdanović.
Kako će tek taj da raspoređuje sunčeve zrake, vitamin D, kako će taj da preore medijsku scenu (snagom 1500 novih policajaca), kamen neće ostati kad uleti u medije koji onako "glorifikuju" Bokija i njegove.
Ajte, sad krenite da istražujete, komentarišete resore koje tako uspješno vode pioniri SNP-a koji su svoj prvi trening (medijski) imali na Moldavki S.Č.
Zamislite da je onda postojao budući Poaro za medije koji svako jutro sluša Dragana Koprivicu iz mediapoola-a SNP-a u čijoj su pozadini virili iza zavjese Bečić, Bogdanović i još neki.
Koprivica nije bio tu.
Školovali su ga za Bemax.
Uništenje cigareta koje će neko da plati, učili ga i računanju do 28 miliona evra koje je skoro naplatio od Bemaxa koristeći iskustva stečena na kursevima SNP-a - tate od Demokrata.
I još nekih.
Inspektor će da bi predupredio haos unaprijed pozvati Šukovića, Darka, naravno, Đuranovića, ženu mu, Danu Nikolić, Kaćušu i ostale rakete koje smetaju i prenijeti im Bokijeve pozdrave uz želju za uspješnu saradnju.
Reći će da ne pripada niti jednoj partiji i da mu se Demokrate najmanje dojme.
Što će imenovani pozdraviti aplauzom.
Posebno, Dana i Kaćuša.
Draško će mejbi na tradicionalan način hicima iz pištolja (kojeg će mu pozajmiti Tigar iz onog kontigenta koji je ostao nezaplijenjen u soliteru od strane bezbednjaka Adžića i Abazovića, za koje su Krcun i Leka Ranković male bebe) proslaviti dolazak inspektora.
Ja ću prestati da pišem, jer će mi strah paralisati desnu ruku (lijeva mi ionako služi da njome ovu operem).
I svi siti.
I neki mediji u još većem broju. Kao oduzimači vitamina D, kiseonika.
Zato planiram da u zatvor Acu i Zoranu ponesem masku za kisik, da bi u navali Bogdanovićevih novih policajaca i medijskih inspektora mogli da otmu malo bjelopavlićkog zraka prije nego li Boki zatvori vazdušni prostor.
P.S: Don Žuanom su se ozbiljno bavili Puškin, Kjerkegor, Bajron, Molijer. I Mocart.
U literaturi je ipak ženomrzac, što se za komesara Demokrata ne bi moglo reći.
A postojao je taman koliko i ženoljubac Kazanova.
Dakle, kao nepostojeći ušli su udžbenike najvećih umova.
Komesar Boki jeste um, ali oni gore nijesu među nama, i vjerovatno pate na nebu za propuštenom prilikom da ga ovjekovječe, kao onog junaka sa Iberijskog poluostrva.
Zato će ovo Balkansko imati priliku ubuduće da piše podvige medijskog inspektora i njegovog izumitelja, makar Kazanova zainat pretekao znate koju ekipu, u zavođenju ljepšeg pola.
I to sve bez potrebe da neko bez kiseonika ostane koristeći blagodeti sunca.
I vitamina D.
Zbog kojeg su i ovi odlučili da im ime partije počinje baš tim slovom.

Medijski inspektor

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore razmatraće danas pokretanje postupka za imenovanje tri člana Fiskalnog savjeta Crne Gore.
Na sjednici će biti riječi i o više zakonskih rješenja poput Predloga zakona o globalnom minimalnom porezu na dobit pravnih lica, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Predlogu zakona o dopuni Zakona o željeznici, te Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Državnom tužilaštvu.
Raspravljaće se i o Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Predlogu zakona o izmjeni Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore te Predlogu zakona o povlastici na putovanje lica sa invalididtetom.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet danas o pokretanju postupka za izbor članova Fiskalnog savjeta

Holokaust nije samo istorijska činjenica, već snažna opomena na razorne posljedice ideologija zasnovanih na isključivanju, dehumanizaciji i nasilju, kao i obaveza da prepoznamo, osudimo i spriječimo slične obrasce koji se, nažalost, i danas javljaju u savremenim društvima - poručila je saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Maja Marinović povodom 27. januara - Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta.
Ona je ukazala da je dobitnik Nobelove nagrade za mir Elie Wiesel, preživjeli Holokausta i nacističkog logora smrti Aušvic, upozorio &nbsp;da je negiranje zločina dvostruko ubistvo žrtve.&nbsp;
- Nažalost, i danas svjedočimo pokušajima rehabilitacije zločinaca i ideološki indukovane revizije istorije, koji udaljavaju društvo od vrijednosti koje mora dosljedno da njeguje - kulture sjećanja i nedvosmislene osude zločina i zločinaca - jasna je Marinović.
Lekcije iz istorije, kako je podvukla, nijesu u potpunosti naučene.&nbsp;
- Savremeni ratovi i sukobi širom svijeta proizvode nova masovna stradanja, prisilna raseljavanja i razaranja, dok se ljudska patnja često relativizuje, opravdava ili instrumentalizuje kroz političke narative i propagandu. Upravo zato je učenje o Holokaustu i drugim zločinima, kao i njegovanje kulture sjećanja, od ključne važnosti ne samo radi pamćenja prošlosti, već i radi pravovremenog prepoznavanja ideologija i politika koje vode ka destabilizaciji društava, ratovima i masovnim kršenjima ljudskih prava - poručila je Marinović.
Posebnu odgovornost, dodaje ona, imaju i svi u javnom prostoru.&nbsp;
- Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja, kojima i danas svjedočimo u crnogorskom društvu, direktno potkopavaju napore za izgradnju mira, povjerenja i tolerancije, ostavljajući prostor da se najteže greške prošlosti ponove. Sjećanje na milione žrtava Holokausta tokom Drugog svjetskog rata podrazumijeva i odavanje počasti za oko 20.000 ljudi iz bivše Jugoslavije koji su deportovani u logor Aušvic, među kojima je bilo i više lica iz Crne Gore, dok je manje od stotinu njih preživjelo. U tom kontekstu, od izuzetnog je značaja Sporazum o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Bloku 17 Muzeja Aušvic-Birkenau, koji su potpisale države regiona - navela je saradnica na programima CGO.
Ovim se, ističe ona, nakon više od deceniju rada omogućava finalizacija aktivnosti na obnovi Jugoslovenskog paviljona tokom 2026. godine, što predstavlja važan doprinos jačanju kulture sjećanja i regionalne odgovornosti.
- Generalna skupština UN je 2005. godine usvojila rezoluciju o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, jer je toga dana 1945. godine oslobođen koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, najveći nacistički logor smrti. U njemu je bilo deportovano više od 1,300 000 ljudi iz cijele Evrope, uglavnom Jevreja, a više of 1, 100 000 je ubijeno. Od 1947. godine, Aušvic-Birkenau je memorijalni muzej koji godišnje posjeti preko dva miliona ljudi - navela e Marinović.
Rezolucija, kako je rekla, poziva države članice UN da čuvaju sjećanje na žrtve Holokausta i razvijaju obrazovne programe o njehovoj istoriji, kao izraz odlučnost da se spriječi ponavljanje genocida u budućnosti.

Relativizacija zločina, govor mržnje i normalizacija nasilja potkopavaju napore za izgradnju mira i ostavljaju prostor da se najteže greške prošlosti ponove

Tag: mucenje-zivotinja