Udruženja poljoprivrednih proizvođača su obavijestila da je na tržištu između 10 i 12 hiljada jagnjadi koja predstavljaju tržišni višak - saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Oni su, kažu, pozvali sve zainteresovane strane na dogovor o načinu sprovođenja tržišnih intervencija, odnosno o cijeni jagnjećeg mesa i količinama koje je potrebno povući sa tržišta i uskladištiti.
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je krajem septembra i početkom oktobra ove godine dobilo inicijative od udruženja poljoprivrednih proizvođača i Saveza penzionera Crne Gore u vezi sa pokretanjem tržišnih intervencija u sektoru proizvodnje jagnjadi - naveli su oni.
Sastanak je, kažu, održan 4. oktobra sa ministrom Damirom Gutićem, direktorom Fonda PIO – Vladimirom Drobjakom, mesnim industrijama i Savezom penzionera Crne Gore, gdje je predložena cijena od 4,75 eura/kg žive vage i podrška od 17 eura po svakom uskladištenom jagnjetu.
Dodaju da je ubrzo nakon toga raspisan javni poziv, na koji je apliciralo pet kompanija sa ukupnim kapacitetom za uskladištenje 15.400 jagnjadi.
- Prvobitno, povlačenje i uskladištenje viškova jagnjadi je bilo planirano do 21. novembra, ali je na zahtjev subjekata koji vrše povlačenje i uskladištenje jagnjadi isti produžen do 28. novembra. Od 20. septembra do danas, uskladišteno je preko 13.000 jagnjadi a Savezu penzionera Crne Gore, odnosno mjesnim udruženjima isporučeno preko 8.000 jagnjadi, što je na nivou prethodnih godina, ali i u skladu sa obavještenjem udruženja o količini jagnjadi koja predstavljaju tržišni višak - precizirali su iz MPŠV.&nbsp;
Očekuju da će do 28. novembra biti uskladišteno preko 15.000 jagnjadi, t.j. do punih kapaciteta.
- Međutim, povećana količina jagnjadi na tržištu rezultat je uvoza većeg broja tokom ljetnjih mjeseci, po cijenama nižim za oko 20 odsto u odnosu na domaću jagnjad, a naši proizvođači nijesu bili spremni da prodaju po nižim cijenama tokom glavne turističke sezone. Pored toga, Ministarstvo je krajem oktobra informisano o pojačanom prisustvu jagnjadi sa teritorija susjednih država, koja su u Crnu Goru dospjela preko „zelenih granica“ - pojašnjavaju iz ovog resora.&nbsp;
Ističu da je o navedenom je obaviješteno Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije.
- Takva nelegalna postupanja dodatno pojačavaju tržišne viškove, a istovremeno predstavljaju rizik po javno zdravlje, budući da jagnjad nemaju odgovarajuća veterinarska uvjerenja. Osim toga, ove godine zabilježeno je slabije interesovanje Saveza penzionera Crne Gore za jagnjeće meso, što je dodatno uticalo na sporije povlačenje tržišnih viškova - navode u MPŠV.&nbsp;
Naglašavaju da će za ove namjene utrošiti oko 250.000 eura, što je za oko 50.000 eura više nego prethodne godine.
- I pored izdvojenog novca i sprovedene mjere tržišnih intervencija, izazov tržišnih viškova jagnjadi neće biti u potpunosti riješen. Ministarstvo stoga predlaže nastavak otkupa jagnjadi po tržišnim uslovima, uz zahtjev prerađivačima da se opredijele za domaću jagnjad umjesto uvoznih, a proizvođačima da prihvate tržišnu cijenu - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Povećana količina jagnjadi na tržištu, tokom ljeta su uvožena po nižim cijenama

Iz medija smo u saznanju da je došlo već do prekida otkupa mlijeka, u subotu - 11. oktobra, bez ranijeg obavještenja i upozorenja - saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Udruženje prerađivača mlijeka je ranije, kažu oni, dopisom Ministarstvu, upozorilo na nemogućnost daljeg otkupa zbog stvaranja velikih zaliha i nemogućnosti plasmana na tržište, ali nije preciziralo kada će otkup biti prekinut.
- Tržište Crne Gore je slobodno tržište, u skladu sa potpisanim sporazumima: CEFTA i dr. Ministarstvo poljoprivrede nema instrumente za striktni prekid ulaska gotovih mljekarskih proizvoda na naše tržište - naveli su oni.
S obzirom da smo svi dovedeni u delikatnu situaciju, zbog prekida otkupa u nekim djelovima Crne Gore, hitno su, kažu, kontaktirali najveće mljekare i tražili relevantne informacije u vezi sa novonastalom situacijom.
- Na osnovu dobijenih informacija od strane prerađivača i sa terena, Ministarstvo će razmotriti situaciju i u skladu sa svojim nadležnostima učiniti sve da se ova situacija prevaziđe - poručili su u ovom resoru.

1250x600

1084x550

MPŠV: Do prekida otkupa mlijeka došlo u subotu - bez preciznog upozorenja i obavještenja o datumu

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva (MPŠV) i vodoprivrede oglasilo se povodom tumačenja podataka iz izvještaja o radu ministarstava, ističući da određene ocjene u javnosti ne uvažavaju složenost i višefaznost obaveza koje ovaj resor realizuje.
- Učestalost paušalnih ocjena, bez uvida u suštinu planiranih obaveza, šteti ne samo ovom Ministarstvu, već i ukupnom povjerenju u rad institucija - saopšteno je iz MPŠV.
Kako navode, od 26 planiranih obaveza do sada je realizovano njih devet, odnosno 34,6 odsto. Već sjutra se očekuje ispunjenje 12, a naredne sedmice 14 obaveza, čime bi stepen realizacije dostigao gotovo 54 odsto.
Poseban akcenat stavljen je na normativne aktivnosti - zakone, pravilnike i strateške dokumente - kojih je, od planiranih deset, do sada ispunjeno šest. Iz MPŠV podsjećaju da je upravo ovaj segment ključan za dugoročni razvoj sektora, iako u javnosti često ostaje u sjeni operativnih rezultata.
- Normativni dio rada predstavlja temelj reformskih procesa, i njegovo zanemarivanje u javnim analizama ne daje pravu sliku o stvarnom napretku - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ukazuju i na to da je resor trenutno na drugom mjestu po broju planiranih obaveza među svim ministarstvima, te da upravlja složenim sektorima koji uključuju i tri uprave. Napominju da se većina aktivnosti planira za treći i četvrti kvartal, što treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju ukupnog učinka.
- Kao što je i Evropska komisija konstatovala, nalazimo se na dobrom putu da privremeno zatvorimo Poglavlje 11 - Poljoprivreda i Poglavlje 13 - Ribarstvo -poručuju iz Ministarstva.
Dodatno ističu da su danas utvrđena dva zakona – o veterinarstvu i poljoprivredi – dok će se već sjutra pred Skupštinom naći zakoni o vinu, maslinarstvu i tunama, koji su u skladu sa EU regulativom.
- Otvoreni smo za komunikaciju i razmjenu informacija, ali ćemo reagovati na svaki pokušaj manipulacije i neosnovanog diskreditovanja, braneći se argumentima i postignutim rezultatima - zaključuje se u saopštenju.

MPŠV: Normativni dio rada često se zanemaruje, mi smo među najefikasnijima

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Direktorat za ribarstvo izrazilo je duboku zabrinutost zbog sve učestalijih pomora ribe i uništavanja riječnog ekosistema u Crnoj Gori. Kako navode, ovi incidenti ozbiljno ugrožavaju biodiverzitet, ali potencijalno i zdravlje ljudi.
Povodom ekološkog incidenta koji se dogodio 24. juna na rijeci Ćehotini, iz Ministarstva ističu da je riječ o ozbiljnom zagađenju koje je, prema navodima SRK "Lipljen", dovelo do prekrivanja riječnog dna sivim muljem. Sumnja se da zagađenje može imati dugoročne posljedice po biljni i životinjski svijet. Ministarstvo je pokrenulo inspekcijski nadzor i najavilo formiranje komisije, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, koja će utvrditi stepen štete.
Novi slučaj pomora ribe zabilježen je 5. jula na rijeci Lješnici, pritoci Lima, gdje je usljed zagađenja otrovnom materijom došlo do masovnog uginuća ribe i drugih riječnih organizama na potezu od tri kilometra. Počinioci ovog incidenta za sada nisu identifikovani.
- Nadzorom inspektora Ministarstva konstatovana je značajna šteta na ribljem fondu, posebno salmonidnim vrstama. Uzorci uginulih riba biće poslati na analizu radi utvrđivanja uzroka zagađenja . saopšteno je iz Direktorata za ribarstvo.
S obzirom na ozbiljnost situacije, slučaj je prijavljen policiji i tužilaštvu zbog osnovane sumnje da se radi o teškom ugrožavanju životne sredine s potencijalnim uticajem na zdravlje ljudi.
Inspektori Ministarstva su odmah obavijestili sve nadležne inspekcije i naložili uklanjanje uginule ribe, uz pomoć sportskih ribolovnih društava iz Berana i Bijelog Polja.
Iz Ministarstva upozoravaju da su zbog nadolazećeg sušnog perioda i niskih vodostaja rijeka posljedice ovakvih incidenata još pogubnije:
- I minimalna količina zagađujućih materija može izazvati velike štete u ovakvim uslovima - &nbsp;poručuju iz Direktorata za ribarstvo, pozivajući sve lokalne samouprave da pojačaju kontrole nad subjektima iz svoje nadležnosti, naročito u dijelu ispuštanja otpadnih voda.
Poseban apel upućen je inspekcijama za zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi da hitno i kontinuirano pojačaju kontrolne aktivnosti.
- Ovakvi ekološki zločini više se ne smiju ponavljati. Pozivamo sve nadležne institucije da odlučno identifikuju i sankcionišu počinioce, kako bi zaštitili naše rijeke, prirodu i zdravlje građana - zaključuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

MPŠV: Ovi incidenti ozbiljno ugrožavaju biodiverzitet

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pripremilo je Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o šumama kako bi u što hitnijem roku počela doznaka šuma u privatnom vlasništvu i njihovo korišćenje.
Ovaj prijedlog zakona naći će se, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi Vladimir Joković, u skupštinskoj proceduri iduće sedmice.
- Nakon čijeg usvajanja će odmah početi doznaka i otprema drveta iz privatnih šuma. Do tada će Uprava za gazdovanje šumama i lovištima donijeti rješenja za sječu po predatim zahtjevima privatnih vlasnika - naveli su oni.
Oni se izvinjavaju i pozivaju zainteresovane strane na dodatno strpljenje.
- Uz puno razumijevanje situacije u kojoj su se našli građani koji se bave sječom šuma u privatnom vlasništvu kao i privatni vlasnici šuma, menadžment Ministarstva se izvinjava i poziva zainteresovane i zabrinute strane na dodatno strpljenje, a sve u cilju poštovanja kompletne procedure i donošenja kvalitetnog rješenja za nastalu situaciju na jedini mogući i potpuno zakonit način - zaključili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

MPŠV: Nacrt izmjena i dopuna Zakona o šumama biće iduće sedmice u skupštinskoj proceduri

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) saopštili su da Akcioni plan za 2025. godinu ostavlja mogućnost interventnog odstrijela mrkih medvjeda - ako oni i dalje predstavljaju opasnost nakon preduzetih mjera odvraćanja.
Mjere odvraćanja, prema njihovim riječima, jesu uklanjanje izvora hrane, sprječavanje pristupa i pokušaji tjeranja, a potrebno ih je preduzeti ako medvjed izaziva probleme - odnosno ne bježi od ljuti, pravi štetu, traži hranu iz ljudskih izvora i predstavlja opasnost.
- Pri tome treba konsultovati lokalnog člana Interventnog tima i stručnu službu korisnika lovišta, odnosno zaštićenog područja - dodali su u resoru na čijem je čelu Vladimir Joković.
Oni su, inače, obrazovali Interventni tim i uže operativno tijelo koje sarađuje sa lokalnim stanovništvom i korisnicima lovišta povodom pojava mrkog medvjeda.
- U cilju realizacije ovog plana, Vlada je u aprilu tekuće godine donijela Akcioni plan mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori za 2025. godinu (što je godišnja obaveza), sa rokom važenja od 1. aprila do 31. marta 2026. godine, u kojem su istaknute najznačajnije mjere i aktivnosti koje će se sprovoditi u tekućoj lovnoj 2025/26. godini - naveli su oni.
Osnovni cilj gazdovanja medvjedom je, kažu oni, očuvanje stabilne populacije medvjeda, u brojnosti koja osigurava izbjegavanje opasnosti za lokalno stanovništvo i njegovu imovinu, sa što manje konfliktnih situacija između čovjeka i medvjeda i koja osigurava njenu sposobnost za opstanak i suživot sa čovjekom.
- To podrazumijeva gazdovanje u okviru međunarodnih i domaćih propisa i očuvanje njegovih prirodnih staništa, uz primjenu najboljih modela zaštite, sa težištem na uzgoju i zaštiti, kao i izbjegavanju opasnosti za čovjeka i njegovu imovinu, a potom i na njegovom održivom korišćenju - istakli su u MPŠV.
Zakonom o divljači i lovstvu, kao i Pravilnikom o mjerama za sprečavanje štete i načinu i postupku za ostvarivanje naknade štete od divljač, propisan je, napominju oni, način sprječavanja štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište, kao i naknadu iste.
- Korisnici lovišta su dužni da preduzimaju potrebne mjere za sprječavanje štete, a vlasnici stoke i zemljišta na kojima se prostire lovište ili koja su u blizini lovišta dužni su da na tom zemljištu i objektima, kao dobar domaćin, preduzimaju sve potrebne mjere za sprječavanje ovih šteta - istakli su u MPŠV.
Osim ovih mjera, navedeni dokumenti, daju i odgovarajuće mjere za očuvanje staništa, kao i mjere za sprječavanje pojavljivanja problematičnih jedinki medvjeda, odnosno mjere za rješavanje problematičnih medvjeda.
- Ratifikujući Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Crna Gora se obavezala na poštovanje njenih odredaba, odnosno na uvažavanje i primjenu predviđenih mjera za zaštitu vrsta divlje flore i faune i njihovih staništa, navedenim u odgovarajućim Dodacima te konvencije - kazali su u resoru.
Konvencija, kako su kazali, nameće obaveze potpisnicama da učine sve da se zaštiti više od 500 biljnih i više od 1.000 životinjskih vrsta, kao i značajan broj tipova staništa.
- Mrki medvjed (Ursus arctos L.) je naveden u Dodatku II, u kojem su pobrojane strogo zaštićene životinjske vrste koje je zabranjeno iskorišćavati, uznemiravati ili ugrožavati njihova staništa, uz povećanje saradnje između zainteresovanih strana i regulisanje iskorišćavanja nekih vrsta. U skladu sa navedenim, Evropska inicijativa za krupne zvijeri, osnovana je 1995. godine radi rješavanja problematike zaštite velikih zvijeri, odnosno očuvanja populacija velikih zvijeri u suživotu sa ljudima. Eksperti u okviru ove inicijative, pripremili su Akcione planove zaštite velikih zvijeri, koji su prihvaćeni od Vijeća Evrope na sastanku stalnog odbora Bernske konvencije, u novembru 2000. godine - istakli su u MPŠV.
U skladu sa obavezama koje proizilaze iz prihvaćenih međunarodnih konvencija, direktiva, planova i preporuka, Vlada je donijela u junu 2024. godine, Plan gazdovanja mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori, koji daje osnovne smjernice gazdovanja populacijom mrkog medvjeda, utemeljene na prihvaćenim međunarodnim konvencijama i sporazumima, kao i planovima i preporukama koje se odnose na očuvanje i zaštitu mrkog medvjeda u svijetu, Evropi a posebno u njenom alpsko-dinarsko-pindskom području.
- Ovaj Plan gazdovanja zasnovan je na naučnim i ekološkim principima u okviru zakonskih, gazdinskih, upravnih, kulturoloških i socijalnih okvira u Crnoj Gori i na taj način uredio uzgoj, zaštitu i korišćenje mrkog medvjeda, u budućem periodu - naveli su oni.
Zaključili su da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ima puno razumijevanje za sve probleme sa kojima se susreću poljoprivrednici, stočari i mještani seoskih područja, kojima stoji raspolaganju za svaki vid pomoći i saradnje, u skadu sa važećim propisima i planovima.

MPŠV: Odstrijel medvjeda ako predstavljaju problem i nakon mjera odvraćanja

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) oformilo je Interventni tim koji će sarađivati sa lokalnim korisnikom lovišta, upravljačem zaštićenog područja, stanovništvom i drugim zainteresovanim grupama kada je u pitanju gazdovanje mrkim medvjedom u Crnoj Gori.
Ovom potezu prethodio je jučerašnji protest u Nikšiću, sa kojeg su okupljeni zatražili da se resorni ministar Vladimir Joković založi da se oslobode lovci koji su u selu Brestice (MZ Trubjela) nedavno ustrijelili medvjeda koji je usmrtio veliki broj stoke na tom području.
Interventni tim, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi Joković, čine predstavnici različitih institucija i struka: veterinari, predstavnici nadležne inspekcije, predstavnici korisnika lovišta, institucija iz oblasti zaštite prirode, zaštićenih prirodnih dobara i dr, vodeći računa o teritorijalnoj zastupljenosti članova tima.
- Prilikom pojave mrkog medvjeda koji izaziva probleme (ne bježi od ljudi, ponovljeno radi štete u naselju, traži hranu iz ljudskih izvora, predstavlja i opasnost za ljude i dr.) potrebno je preduzeti mjere odvraćanja medvjeda od nepoželjnih oblika ponašanja (uklanjanje izvora hrane, sprečavanje pristupa i pokušaji tjeranja odnosno plašenja). Pri tome treba konsultovati lokalnog člana Interventnog tima i stručnu službu korisnika lovišta, odnosno zaštićenog područja - istakli su u MPŠV.
Ako medvjed nastavi s problematičnim ponašanjem i predstavlja opasnost može se, ističu oni, odobriti interventni odstrijel problematične jedinke, posebno u slučaju napada medvjeda na čovjeka, što je i istaknuto u Akcionom planu za 2025. godinu.
- Zahtjev za interventni odstrjel medvjeda podnosi korisnik lovišta ministarstvu nadležnom za poslove lovstva u pisanom obliku s pratećom dokumentacijom: tačnim opisom mjesta i vremena pojavljivanja problematičnog medvjeda, opisom problematičnog ponašanja, kao i preduzetim mjerama za promjenu ponašanja problematičnog medvjeda, kao i mišljenje člana Interventnog tima - naveli su u resornom Ministarstvu.
U slučaju prihvatanja zahtjeva za interventni odstrjel, odobrenje za njegovo sprovođenje odrediće vremensko razdoblje u kojem se on može izvršiti, ko, kao i mjere koje treba preduzeti da se odstrani upravo onaj medvjed koja izaziva probleme.
- Interventni odstrjel mora se obaviti u dogovoru s članom Interventnog tima. Samo u izuzetno hitnim slučajevima prethodno odobrenje može se dati i telefonskim putem - podvukli su u MPŠV.
Poručili su da razumiju sve probleme sa kojima se susrijeću poljoprivrednici i mještani seoskih područja, te da im stoje na raspolaganju za svaki vid pomoći i saradnje.
- Napominejmo da je sve probleme potrebno i moguće rješavati u okviru institucija, u skadu sa važećim propisima. Gazdovanje mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori obavlja se u skladu sa Planom gazdovanja za ovu vrstu, koji je Vlada donijela u junu 2024. godine. U cilju realizacije ovog plana, Vlada je u aprilu tekuće godine donijela Akcioni plan gazdovanja mrkim medvjedom za 2025. godinu (što je godišnja obaveza), sa rokom važenja od 1. aprila do 31. marta 2026. godine, u kojem su istaknute najznačajnije mjere i aktivnosti koje će se sprovoditi u ovoj godini - naveli su oni.
Osnovni cilj gazdovanja medvjedom je, kako su kazali, očuvanje stabilne populacije medvjeda, u brojnosti koja osigurava izbjegavanje opasnosti za lokalno stanovništvo i njegovu imovinu, sa što manje konfliktnih situacija između čovjeka i medvjeda i koja osigurava njihovu sposobnost za opstanak i suživot sa čovjekom.
- To podrazumijeva gazdovanje u okviru međunarodnih i domaćih propisa i očuvanje njegovih prirodnih staništa, uz primjenu najboljih modela zaštite, sa težištem na uzgoju i zaštiti, kao i izbjegavanju opasnosti za čovjeka i njegovu imovinu - dodali su u MPŠV.

MPŠV oformilo Interventni tim za gazdovanje mrkim medvjedom: Odstrijel se može odobriti ako ima opasnosti, posebno u slučaju napada na čovjeka

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: mpsv