Odbojkaši Jedinstva dočekuju u srijedu ekipu Mornara, u utakmici 14. kola EPCG Super lige.
Utakmica se igra u sportskoj dvorani u Nikoljcu od 19 sati.
Prema riječima kapitena ekipe Jedinstva, Stefana Bugarina, ovo je zadnja utakmica u ligaškom dijelu.
- Utakmica će odlučiti ko će biti treći, a ko četvrti. Nama pobjeda donosi treće mjesto. Pozvao bih publiku da dođe u što većem broju, da bude igrač više na terenu. Svi željno iščekujemo ovaj meč i nadamo se najboljem - istakao je Bugarin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Odbojkaši Jedinstva u srijedu protiv Mornara

​Papa Franjo je preminuo je jutros u 7:35 časova po lokalnom vremenu u Vatikanu. Vijest je saopštio kardinal Kevin Ferel, kamerlengo Vatikana.
U svojoj izjavi, kardinal Ferel je rekao:​ "U 7:35 jutros, biskup Rima, Franjo, vratio se u dom Oca. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodu i njegovoj Crkvi".​
Smrt pape Franja označava kraj njegovog pontifikata i početak procesa izbora novog pape u Vatikanu.

Preminuo papa Franjo

Policija je uhapsila Podgoričane J.L.(25) i V.M.(41) koji su osumnjičeni za pet teških krađa i dva pokušaja krađe, saopšteno je iz Uprave policije.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad su juče oko 21 čas u mjestu Donji Zagarač, zaustavili i kontrolisali vozilo marke VW Passat, ulcinjskih registarskih oznaka, kojim je upravljao J.L. iz Podgorice, dok se na mjestu suvozača nalazio V.M. takođe iz Podgorice, povratnici u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskih delikata i zloupotrebe droga - kazali su iz UP.
Provjerom je utvrđeno da je za J.L. raspisana lokalna potraga, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa, nakon čega su radi prikupljanja obavještenja, oni dovedeni u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad.
- Sprovedenom kriminalističkom obradom, došlo se do sumnje da su J.L. i V.M, 18. aprila vozilom marke Renault Clio, budvanskih registarskih oznaka, u naselju Bandići, opština Danilovgrad, podesnim sredstvom odvalili vrata na kući oštećenog, ušli u kuću i izvršili premetačinu, nakon čega su se dali u bjekstvo vozilom u pravcu bulevara Podgorica – Danilovgrad - naveli su iz policije.
Dolaskom u mjesto Donji Zagarač, oni su kako se sumnja, provalili u kuću drugog oštećenog izvršili premetačinu i dali se u bjekstvo nakon čega su ostavili vozilo na jednom dijelu puta i nastavili kretanje u nepoznatom pravcu.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvom u Podgorici lica J.L. i V.M. su uhapšeni zbog sumnje da su izvršili dva krivična djela teška krađa u pokušaju - &nbsp;istakli su iz Uprave policije.
U nastavku aktivnosti u odnosu na ova lica, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv lica J.L. i V.M. zbog sumnje da su izvršili pet krivičnih djela teška krađa na štetu pet osoba.
Tom prilikom su, kako se sumnja, provalom u kuće u Piperima i Smokovcu ukrali veću količinu alata, motornu testeru, trimere, aparat za varenje i aparat za pranje vozila na štetu tri lica.
Takođe, obijanjem dva vozila u Podgorici, ukrali su od dva novčanika sa novcem i dokumentima.
- Oni će u zakonskom roku biti sprovedeni na dalju nadležnost Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici- zaklkjučuje se u sapštenju UP.

Uhapšene dvije osobe: Sumnjiče se da su obijali kuće i vozila u Danilovgradu i Podgorici

Svjetska statistika posljednjih godina pokazuje da od ukupnog broja osoba koje se prime na bolničko liječenje sa prvim simptomima psihoze, 25 posto nikada više u životu ne razvije psihozu i vrati se potpunom funkcionisanju, kod 50 posto se ta psihoza s vremena na vrijeme vraća, a nekih 25 posto nažalost nikada u potpunosti ne izađu iz psihotičnih simptoma - kazao je spec. psihijatrije &nbsp;primarijus dr Jovo Đedović, za jutarnji program "Budilnik", na Televiziji E.
Do potpunog izlječenja mentalnih poremećaja može doći, kaže Đedović, ali, zavisi kod koga i u kojim okolnostima.
- Kada govorimo o potpunom izlječenju možemo govoriti o dva nivoa. Prvi nivo je gubitak simptoma samog mentalnog poremećaja, a drugi je povratak potpunog socijalnog, društvenog funkcionisanja koji je bio u onom prethodnom periodu. Ukoliko je i jedno i drugo prisutno zaista možemo govoriti o potpunoj sanaciji, odnosno liječenju mentalnih poremećaja - &nbsp;rekao je Đedović.
Oporavak pacijenata, objašnjava Đedović, zavisi od vrste mentalnog poremećaja, jer se ne mogu staviti u zajednički koš i &nbsp;nije sve jednako primjenjivo za sve vrste oboljenja.
- Najbitniji faktori su podrška porodice, podrška društva, emotivna zrelost ličnosti sa adekvatnim mehanizmima odbrane, i ono što je važno jeste efikasna zdravstvena zaštita. Opet govorimo o različitim vrstama mentalnih poremećaja i, shodno tome, različitim kategorijama sanacije, odnosno izlječenja - istakao je Đedović.
Dodaje da postoje određene strukture ličnosti koje čine osobu predisponiranom &nbsp;za pojavu mentalnog oboljenja, i tu se govori o dijagnostičkoj kategoriji poremećaja ličnosti.
- Osobe sa jako nestabilnim emocijama generalno su dobar dio svog života sklone ka razvoju depresivnih poremećaja. Vrlo često se dešava da kratko nakon završetka jedne depresivne epizode dođe do druge. Isto tako određene kategorije poremećaja ličnosti vrlo često za posljedicu imaju problem sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci. Same za sebe psihoaktivne supstance generišu dalje mentalni poremećaj i mogu dovesti do čitavog niza različitih simptoma. Ljudi kad govore o mentalnim poremećajima najčešće misle na teška duševna oboljenja, stručno kažemo psihotične poremećaje ili psihoze, gdje je šizofrenija jedan od protipa takvog poremećaja. Bitno je napomenuti da svjetska statistika posljednjih godina pokazuje da od ukupnog broja osoba koje se prime na bolničko liječenje sa prvim simptomima psihoze, 25 posto nikada više u životu ne razvije psihozu, vrati se potpunom funkcionisanju, kod 50 posto se ta psihoza s vremena na vrijeme vraće, a nekih 25 posto nažalost nikada u potpunosti ne izađu iz psihotičnih simptoma, odnosno ne reaguju na terapiju. Sa druge strane, kod shizofrenije, govorimo o najtežim dijagnozama, i pored sve savremene terapije, tamo gdje je potpuno razvijena klinička slika ovog poremećaja svaka šesta osoba je toliko dobro da može da samostalno živi i radi - naglasio je Đedović.
Težnja za korištenjem psihodelika, objašnjava Đedović, u liječenju mentalnih oboljenja je stara više od šezdeset godina.
- Prve upotrebe jesu vezane za psihoanalizu i one definitivno nijesu dale nikakve ohrabrujuće rezultate. Ako se već ode u tom pravcu jako je važno da to bude u kontrolisanim uslovima i da se izbjegnusve moguće zloupotrebe - zaključio je Đedović.

Đedović: Moguće je potpuno izliječenje mentalnih poremećaja

Klinička ispitivanja omogućavaju unapređenje zdravstvenog sistema i pružanje vrhunske terapije pacijentima, kao i ekonomsku korist državi, ali Hrvatska značajno zaostaje za prosjekom EU, stoga bi trebalo da otvori vrata stranim ulaganjima, smatraju farmaceutske kompanije.
U Hrvatskoj se godišnje pokrene 60-ak ispitivanja novih ljekova, što je po broju stanovnika gotovo upola manje od prosjeka EU-a i tri puta manje od razvijenih evropskih država.
U Hrvatskoj se investira manje od 10 eura po stanovniku.
Predrasude, nedovoljna finansijska motivacija istraživača i visoka poreska opterećenja ograničavaju konkurentnost Hrvatske u privlačenju takvih ispitivanja, kažu u Inovativnoj farmaceutskoj industriji (iF!), udruženju koje predstavlja inovativne farmaceutske kompanije.
U Hrvatsku se putem kliničkih ispitivanja godišnje investira oko 36 miliona eura, odnosno manje od 10 eura po stanovniku, a potencijal je dva do tri puta veći od toga.
Poređenja radi, u Sloveniju se investira 226 miliona eura (122 eura po stanovniku), u Belgiju pet milijardi eura (486 eura po stanovniku), a u Švajcarsku 8,4 milijardi eura (1098 eura po stanovniku).
Druge evropske države preduzimaju korake za stvaranje povoljnih uslova za klinička ispitivanja, pa i Hrvatska mora prepoznati njihove dobrobiti i implementirati strategije koje će poboljšati administrativne procese i informisanost pacijenata, ističe iF!.
Nužne su poreske olakšice koje stimulišu strane investicije u medicinska istraživanja, povoljniji uslovi u pregovorima s HZZO-om, ljudski i logistički resursi u bolnicama i manje poresko opterećenje naknada za sprovođenje istraživanja.
Trenutno je u Hrvatskoj aktivno oko 190 studija, klinički se ispituju novi ljekovi iz svih terapijskih područja, a najviše za onkološke, hematološke i imunološke indikacije (npr. sprovodi se šest ispitivanja za Alchajmerovu bolest).
Deset kompanija koje provode najviše kliničkih ispitivanja u Hrvatskoj su AbbVie (20), Hoffmann-La Roche (11), Novartis Pharmaceuticals (devet), Novo Nordisk A/S (devet), Janssen (osam), Amgen (šest), Takeda (pet), Merck Sharp &amp;Dohme LLC (četiri), Pfizer (četiri) i Karuna Therapeutics (tri).
U KBC-u Zagreb kažu da su prošle godine potpisali 45 ugovora o kliničkim ispitivanjima novih ljekova, najviše za onkološke i hematološke bolesti. Najviše ih je u klinikama za unutrašnje bolesti (16), bolesti srca i krvnih žila (šest), neurologiju (pet), te psihijatriju i psihološku medicinu (pet).
Predrasude o tzv. eksperimentima na ljudima
Budući da su još uvijek prisutne predrasude o tzv. eksperimentima na ljudima, u farmaceutskoj industriji napominju kako je riječ o strogo kontrolisanim procesima koje vode najbolji zdravstveni stručnjaci koji su u stalnom kontaktu s pacijentima radi poboljšanja ishoda liječenja.
Napominju i da se u Hrvatskoj uglavnom sprovode klinička ispitivanja u trećoj fazi, kada je već dokazana učinkovitost i sigurnost lijeka.
U Ministarstvu zdravstva 2018. godine aktualizovalo se pitanje oko donošenja strateškog dokumenta radi povećanja konkurentnosti Hrvatske u privlačenju kliničkih ispitivanja. Provedeno je ispitivanje među ljekarima kako bi se vidjelo gdje su problemi i zašto Hrvatska gubi korak. No, zbog pandemije inicijativa je stala i nije obnovljena do danas.
Anketiranje ljekara pokazalo je da, uz nedostatak kadra, nisu adekvatno finansijski motivisani jer im se zahtjevan dodatni angažman ne isplati zbog visokih poreskih opterećenja. Istraživači dobiju tek 20 do 30 odsto naknada koje ulaze u njihov osnovni prihod i povećavaju im poresku osnovicu, pa se glavninom prihoda podmiruju visoke stope poreskih obaveza.
U iF!-u smatraju da upravo zbog visokih poreza nisu konkurentni drugim evropskim državama pa bi trebalo revidirati poreske stope za djelatnosti u istraživanju i razvoju. Takođe treba osnovati posebne jedinice za administrativne aktivnosti u ispitivanju, koje bi rasteretile istraživače.
Ministarstvo zdravstva, kao krovna organizacija koja nadzire i odobrava sva klinička ispitivanja, trebalo bi da stavi na svoju web stranicu sekciju gdje bi se mogla pronaći trenutno dostupna ispitivanja i u kojim se bolnicama sprovode, kaže iF!.

Hrvatska zaostaje za EU u kliničkim ispitivanjima novih ljekova

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: mornar

Odbojkaši Jedinstva u srijedu protiv Mornara

Preminuo papa Franjo

Uhapšene dvije osobe: Sumnjiče se da su obijali kuće i vozila u Danilovgradu i Podgorici

Đedović: Moguće je potpuno izliječenje mentalnih poremećaja

Hrvatska zaostaje za EU u kliničkim ispitivanjima novih ljekova

PRATITE TVe UŽIVO