Profesionalni spasilac Petar Ivanović (23) spasio je sinoć žensku osobu (38) koja je skočila u Moraču u Podgorici.
On je, oko 2:30 sati, prolazio mostom kada je primijetio ženu koja je skočila u nabujalu rijeku. 
Bez razmišljanja je reagovao i brzom intervencijom izvukao je iz vode.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgoričanin Petar Ivanović spasio djevojku iz Morače

Protiv N.K. (59) iz Zete biće podnijeta krivična prijava zbog nezakonite eksploatacije šljunka iz korita rijeke Morače u Botunu.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući po operativnoj informaciji da se u koritu rijeke Morača vrši iskop šljunka, izašli na lice mjesta i u selu Botun, zatekli radnu mašinu – rovokopač, koja je bila u pogonu, a u kojoj se nije niko nalazio. U blizni lica mjesta primijećen je N.K. koji se uputi ka rovokopaču i izmjestio ga iz korita rijeke.&nbsp;
U policijskim prostorijama je od N.K. uzeta izjava na zapisnik u vezi sa okolnostima njegove aktivnosti u koritu rijeke Morača.&nbsp;
- Radna mašina – rovokopač RD 130, kao i njegovo putničko motorno vozilo marke “Mercedes”, te kamion sa vidnim tragovima pijeska zatečen ispred njegove porodične kuće, su obezbijeđeni, radi daljeg postupanja, po nalogu nadležnog tužioca, sa ovom pokretnom imovinom korišćenom u izvršenju krivičnog djela - saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se da je N.K, bez zakonskog odobrenja, koncesije ili dozvolje nadležnog organa, vršio eksploataciju šljunka, pijeska i drugog materijala iz korita rijeke Morača, koji je potom skladištio na jednoj lokaciji, a sve u cilju nezakonite prodaje i sticanja protivpravne imovinske koristi.&nbsp;
Krivična prijava protiv N.K. će nadležnom tužiocu biti podnijeta u redovnom postupku zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena eksploatacija i oštećenje pri eksploataciji rječnog nanosa.
- Uprava policije je odlučna i uspješna u borbi protiv ekološkog kriminala i preduzima intenzivne aktivnosti na zaštiti javnih dobara i životne sredine - ističe se u saopštenju.
Od početka 2025. godine, policijski službenici su sproveli niz operativnih akcija iz ove oblasti, koje su do sada rezultirale otrkivanjem 223 krivična djela, zbog kojih je sa 187 krivičnihih prijavaprocesuirano ukupno 216 odgovornih – 205 fizičkih i 11 pravnih lica.&nbsp;

U Botunu spriječena nezakonita eksploatacija šljunka, krivična prijava protiv Zećanina

Molimo kupače da napuste rijeke Zetu, Moraču i Cijevnu kako bi helikopteri mogli bezbjedno uzimati vodu za gašenje požara - poručili su iz Službe zaštite i spašavanja Podgorica.
- Čim čujete zvuk helikoptera - odmah izađite iz vode - navode u objavi na mreži Iks (X).
Pozvali su građane da se suzdrže od korišćenja dronova, posebno u područjima zahvaćenim požarom.
- Omogućite prolaz svim vozilima pod rotacijom - vatrogasnim, cistijernama Čistoće, Deponije, Vodovoda, Bemaxa, kao i vozilima policije, vojske i komunalne policije - poručili su iz Službe zaštite i spašavanja.
Dodaju da saradnja spašava živote i imovinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1955536951643345129%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Služba zaštite i spašavanja: Kupači da napuste rijeke Zetu, Moraču i Cijevnu kako bi helikopteri bezbjedno mogli uzimati vodu

Potraga za I. Đ. (30), čiji nestanak je prijavljen 11. marta, nastavljena je i danas u zoni Vukovačkog mosta u Zeti - gdje je prije dva dana pronađeno tijelo četvorogodišnjaka - za koje u policiji pretpostavljaju da je njeno dijete. Danilo Mijajlović iz Ronilačkog tima saopšto je Portalu ETV da se trude da pretraže zonu Vukovačkog mosta prije nego se smanji vidljivost. - S obzirom da se očekuje da nivo rijeke zbog padavina ponovo raste, i dodatno smanji vidljivost pod vodom, ulažemo maksimalne napore kako bi pretražili područje prije toga - rekao nam je Mijajlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324110340_249984fbd91d1c562061eb603d78f1a5bee54c6f82d0f93ece235539ab2d051d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250324110340_249984fbd91d1c562061eb603d78f1a5bee54c6f82d0f93ece235539ab2d051d" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Nastavlja se potraga"> <figcaption>Nastavlja se potraga</figcaption> </figure>  Tijelo četvorogodišnjaka pronađeno je prije dva dana po prijavi mještanina. Upućeno je u Klinički centar Crne Gore radi vršenja obdukcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324110344_1e66b4b8e1812116a62bc9ed16746cfd93805bd147bd6f36b4fe8472326581cc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250324110344_1e66b4b8e1812116a62bc9ed16746cfd93805bd147bd6f36b4fe8472326581cc" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nastavlja se potraga"> <figcaption>Nastavlja se potraga</figcaption> </figure>  Nestanak I.Đ. i njenog djeteta prijavili su članovi njihove porodice 11. marta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324110344_fe92455feafb30cf676ca7480a66427e552c88e1d56b2a677a44bfe6dffc3de1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250324110344_fe92455feafb30cf676ca7480a66427e552c88e1d56b2a677a44bfe6dffc3de1" data-rendition-name="original" width="1164" height="1600" loading="lazy" alt="Nastavlja se potraga"> <figcaption>Nastavlja se potraga</figcaption> </figure>

Anja Ivanović

Uprkos lošem vremenu ronioci i danas traže I.Đ. u zoni Vukovačkog mosta

Nedavno smijenjeni izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Borislav Ivanković u razgovoru za Portal ETV najavljuje da će na sudu potražiti satisfakciju zbog toga što du ga, kako kaže, Odbor direktora i predsjednik ovog tijela Zoran Lakušić nezakonito razriješili i dali mu otkaz, i to dok je bio na bolovanju. Podsjeća da je on već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i Odbor u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kada Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. <h2> Konstantan mobing</h2> - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – ističe Ivanković. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, dodaje on, i za Specijalno tužilaštvo. - Njegova samovolja navodi na klasičnu zloupotrebu službenog položaja koja se utvrđuje i goni u sudskom postupku – dodaje Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060252_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060252_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković "><figcaption>Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Naglašava da će on, svakako, pravdu potražiti na sudu i uvjeren je u pozitivan ishod, uz podsjećanje da su i dvojica njegovih prethodnika - Goran Jevrić, kojeg je Lakušić smijenio u junu 2021. godine, i Josip Đurašković, pokrenuli sporove zbog nezakonite smjene. I jedan i drugi traže da im se isplati po oko 200.000 eura, na račun zarada i ostalih potraživanja. - Te smjene će koštati više od oko 400.000 eura, a nemam dilemu da ću i ja dobiti sudski spor i da će država morati da mi isplati više od 100.000 eura. Tako će Lakušić biti odgovoran za štetu nanešenu kompaniji više od pola miliona eura, samo zbog nezakonitih smjena. I ko će to da plati?! Da neće Lakušić sa saradnicima?! Znamo da neće, već građanke i građani Crne Gore – konstatuje Ivanković. Lakušić i Odbor direktora za novog izvršnog direktora imenovali su Krsta Radovića, funkcionera Demokrata, 25. novembra prošle godine, iako nije ispunjavao elementarne uslove za ovu poziciju – najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama sa VII stepenom stručne spreme. Radović je, osim toga, kako je objavio Portal Antena M, svega 21 dana prije imenovanja za izvršnog direktora Regionalnog vodvoda nostrifikovao fakultetsku diplomu stečenu na Univerzitetu „Union – Nikola Tesla“, koji bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji. Radović je, inače, predsjednik Opštinskog odbora Demokrata Budva. I raniji direktor Regionalnog vodovoda Đurašković, kojeg je smijenio Lakušić, takođe je bio kadar ove partije. Tada su se Demokrate žestoko obrušile na Lakušića, a kako su bivši DF i ova stranka u međuvremenu „pokopali ratne sjekire“, izbor Radovića nije neočekivan, pa iako ne ispunjava uslove. Zakonitost procedura i imenovanja za „postavgustovske“ vlasti nije u zoni interesovanja. - Lakušić je, prvo mom prethodniku Đuraškoviću, a onda i meni, opstruirao vraćanje kredita, a tranša je kada sam ja imenovan trebalo da bude isplaćena u julu 2022. u iznosu od 742.000 eura. Direkno je ugrozio operativnu likvidnost kompanije nepreduzimanjem kratkoročnog zaduživanja prema poslovnim bankama u Crnoj Gori. Da su tada pale državne garancije ugozio bi se tekući Budžet Države Crne Gore. Resorno ministarstvo i Mininistrarstvo finansija nijesu htjeli da mu odobre garancije na kratkoročnu pozajmicu od 1.400.000 eura i potpuno ih razumijem – ističe Ivanković. Prema njegovim riječima, Lakušić do danas nije u CRPS-u evidentirao povećanje osnivačkog uloga. - U registru na izvodu društva stanje je nula eura, a u našim poslovnim knjigama premašuje 65.000.000 – dodaje naš sagovornik. <h2> Zadovoljan rezultatima</h2> Objašnjava da je po preuzimanju funkcije sa svojim timom obezbijedio kreditno zaduženje od dva miliona eura kod jedne poslovne banke. - Kredit smo u potpunosti vratili, taman kada me Lakušić smijenio. Sa svojim saradnicima uspio sam da i ostale kreditne obaveze izmirujemo redovno, tako da smo za skoro dvije i po godine, koliko sam bio na čelu Regionalnog vodovoda vratili više od 11 i po miliona kredita prema ino kreditorima, uredno servisirali obaveze prema domaćim i ino dobavljačima, redovno izmirivali zarade, plaćali poreze i sve dažbine i Zakonom predviđene koncesije – priča Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Stanje novca koje je ostavio na računu 30. novembra 2024. godine bilo je, kaže, 3.150.000 eura, a ostavereni neto rezultat je iznosio 1.620.000 eura. - Neto rezultat, kada sam počeo da radim, po bilansima za 2021. godinu bio je 59.000 eura, a u mom periodu ostvareni neto rezultat ili profit, povećan je 27 puta, dok je stanje novca na poslovnim računima uvećano preko 20 puta. Samo od novembra 2023. do kraja novembra 2024. godine stanje novca na računu je povećano za 1.248.403 eura. Malo li je – poručuje Ivanković. Istorijski rezultati u isporuci vode i prihodi, ističe Ivanković, lako su dokazivi, koliko god Lakušić pokušavao da njegov rad obezvrijedi. - Prosjek za avgust 2024. godine je, na primjer, skoro 800 l/s, sve zahvaljujući zalaganju zaposlenih i izradi privremenog nasipa u koritu rijeke Morače u drugoj zoni sanitarne zaštite. Nasip je počet 29. jula, a završen 10. avgusta. Lakušić je i tu pravio opstrukciju i na sastanku sa rukovodstvom državne firme Zaštita prostora doo tražio da ne žure sa početkom radova. Međutim, zbog hitnosti situacije, pada izdašnosti na svim izvorištima na Crnogorskom primorju, ja sam sa tadašnjim rukovodiocem tehničkog sektora insistirao da radovi počnu najkasnije od 10. do 15. jula. Sve smo pripremili, za razliku od prethodne godine kada je taj posao pratio Lakušić sa svojim savjetnikom... Da smo ga poslušali zakasnili bismo sa završetkom nasipa i bili u riziku de ne isporučujemo tražene količine vode. Restrikcije vode možda bi se dogodile već sredinom avgusta, u jeku turističke sezone, a to bi bio veliki udarac i katastrofa za crnogorski turizam – naglašava Ivanković. <h2> Filtersko postrojenje</h2> Naš sagovornik pojašnjava i što se dešavalo sa filterskim postrojenjem od 100 l/s, za što ga Lakušić, takođe, proziva, a kako objašnjava, upravo je on uporno opstruirao taj projekat. Podsjeća da je Vlada u julu 2023. Zaključkom odobrila uplatu Regionalnom vodovodu u iznosu od 577.000 eura, koja je trebalo da se evidentira kao povećanje osnivačkog uloga, a kojom je bilo planirano plaćanje postavljanja mobilnog filterskog postrojenja od 100 l/s. - Lakušić se, međutim, dopisom obratio tada resornoj ministarki Ani Novaković Đurović i tražio promjenu Zaključka Vlade i preusmjeravanje sredstava za stacionarno filtersko postrojenje od 500 l/s, čija je cijena oko pet miliona eura?! Sve do marta 2024. godine ta njegova odluka, odnosno Odbora direktora, bila je na snazi i tako smo izgubili devet mjeseci. No, on je i poslije toga nastavio sa opstrukcijom, pa je, tako odbijao, čitavih mjesec da sazove sjednicu, a onda je vraćao informacije koje smo dostavljali kao nepotpune. Tako smo izgubili skoro godinu dana – objašnjava Ivanković. Kaže da je Lakušić čak bio namjerio da sklopi posao sa konsultantima iz Srbije i uplati im avans. - Htio je da se počne sa izradom projekta iako nije imao ni tender, ni urbanističko-tehničke uslove za 500 l/s, a ni dozvolu osnivača da uđe u kreditno zaduženje. Postoji zapisnik sa tog sastanka održanog 14. februara 2024. godine – dodaje Ivanković. Početkom prošle godine, priča naš sagovornik, sa saradnicima je pozvan na sastanak kod državnog sekretara u Ministarstvu turizma i ekologije na kojem je od njega zatražena informacija zašto nijesu postupili u skladu sa zaključkom Vlade. - Ja sam, potom, o tome izvijestio Odbor direktora i zatražio u skaldu sa svojim ovlašćenjima da se hitno krene u tendersku proceduru izbora najpovoljnijeg ponuđača i počne sa izradom filterskog postrojenja kapaciteta 100 litara. On je i dalje opstruirao proces, a u međuvremenu cijena postrojenja je, u odnosu na opcionu koja je bila u julu 2023. porasla na 829.000 eura sa PDV-om. U tu cijenu uračunat je i stručni nadzor i projektivanje – kaže Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250205060256_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Lakušić imao svoj plan za gradnju filterskog postrojenja na izvorištu Bolje sestre "><figcaption>Lakušić imao svoj plan za gradnju filterskog postrojenja na izvorištu Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Tek u martu, dodaje on, Odbor direktora je dao saglasnost, a ponuđač je izabran na drugom tenderu, jer se na prvi niko nije javio. Ugovor je potpisan 12. septembra prošle godine, ali je Lakušić, tvrdi Ivanković, nastavio sa opstrukcijom. Odbijao je da da saglasnost za aneks ugovora sa izabranim konzorcijumom. To je, međutim, učinio odmah nakon njegove smjene. <h2>Kontinuirani sukob</h2> Objašnjava da je od novembra 2022. bio u kontinuiranom sukobu sa Lakušićem koji je opstruirao svaku njegovu inicijativu, ulazio je u njegova ovlašćenja, kršio Statut i Zakon o privrednim društvima... Ističe da je Lakušić odbio zahtjev menadžmenta da umjesto isplate dividende osnivaču za 2021. i 2022. godinu, cirka oko 580.000 eura, taj novac bude iskorišćen za ulaganja u kompaniju. Iako je Lakušić iznio niz kritika na račun Ivankovića, s druge strane, sve rezultate ostvarene u preduzeću tokom njegovog mandata pripisuje sebi. - U mom slučaju Lakušić je napravio niz nezakonitosti. Smijenio me dok sam bio na bolovanju, bez prava da iskoristim godišnji odmor ili da mi se plati taj odmor, nijesu mi plaćeni dani bolovanja, a mojom smjenom preduzeće je četiri dana poslovalo bez izvršnog direktora – naglašava Ivanković. Sagovornik Portala ETV je uvjeren i da je Lakušić obezbijedio medijsku podršku za odluku da ga razriješi, pa je tako jedan medij od njega tražio podatke o poslovanju kompanije 5, pa opet 11. novembra prošle godine, a tekstovi su objavljeni nakon njegovog razrješenja 25. i 26. novembra. - Tvrdilo se kako sam zloupotrijebio službeni položaj i vršio isplate stimulansa zaposlenim preko 100.000 eura. Tačan iznos stimulansa je 23.229,82 eura, odnosno oko 1,7% na ukupne neto zarade. A njegova neto plata sa porezima i doprinosima, kao i njegovog školskog druga i savjetnika, zajedno koštaju našu kompaniju preko 100.000 eura na godišnjem nivou – ističe Ivanković. Lakušić je na Ivankovića, kako kaže, počeo da pravi pristisak, nekoliko mjeseci pošto je stupio na funkciju, da zapošljava ljude koje je on predlagao. - Nikad nije postojao pisani trag, već je to meni direktno, usmeno nalagao. Nekad u vidu savjeta, a nekad u formi usmenog zahtjeva iz pozicije meni nadređenog. Tako je zaposlio bliskog rođaka i prijatelja iz djetinjstva, koji mu je sad savjetnik. Ipak, odbio sam masovna zapošljavanja na čemu je on insistirao. Svaka sjednica Odbora direktora bila je takva da sam bio žrtva njegovog mobinga - optuživao me da ne sprovodim odluke Odbora, koje je on predlagao, iako su neke bile nesprovodive, i tako dalje... – priča naš sagovornik. Naglašava da je Lakušić, nakon što je u Regionalnom vodovodu zaposlio najboljeg prijatelja, poslije nekoliko mjeseci zahtijevao i da on bude imenovan za rukovodioca tehničkog sektora. - Odbio sam to i postavio čovjeka koji je već imao 22 godine iskustva u Regionalnom vodovodu, pratio je period izgradnje od 2007. i završetka i puštanja u rad sistema 26. jula 2010. godine. Onda je on svog prijateja postavio za svog savjetnika – dodaje Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_6f620129381d8f413c90c3936c00a822ace61a9d5663110e668c7652e2526338.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250205060256_6f620129381d8f413c90c3936c00a822ace61a9d5663110e668c7652e2526338" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Bilo opstrukcija i za izradu privremenog nasipa u koritu rijeke Morače prošlog ljeta "><figcaption>Bilo opstrukcija i za izradu privremenog nasipa u koritu rijeke Morače prošlog ljeta(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ogorčen je i odnosom Lakušića i novog direktora Krsta Radovića prema njegovim saradnicima, pogotovo prema njegovom savjetniku koji je imao, kako kaže Ivanković, velike zasluge za mnoge projekte Regionalnog vodovoda. - Kako mu je Lakušić zahvalio - novi direktor mu je smanjio koeficijent sa 18 na 11. Osim toga, zbog činjenice da se radi o čovjeku koji ima ozbiljan zdravstveni problem i mora da bude na višesatnim terapijama bilo mu je dozvoljeno da radi od kuće, ali sada mu je ponuđen aneks ugovora, ne samo sa sramnim smanjenjen koeficijenta na 11, već i da mora da radi u sjedištu Društva?! Znači, otvoreno se čovjeku ugrožava život i egzistencija ili da on sam da otkaz. E, bravo Lakušiću – ogorčen je Ivanković. Naš sagovornik je 6. decembra prošle godine Agenciji za mirno rješavanje sporova, preko advokata, dostavio zahtjev za poništenje odluke o razrješenju. Prijavu Inspekciji rada da utvrde nepravilnosti vezane za njegovo razrješenje i imenovanje novog v.d, odnosno sada već u punom mandatu izabranog izvršnog direktora podnio je prošle sedmice.

Kaćuša Krsmanović

Ivanković: Lakušić je tražio da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita

Nivo rijeka u Crnoj Gori, naročito u centralnom dijelu države, popodne i večeras rapidno je porastao nakon posljednjih padavina. 
 
Samo tokom ovog popodneva, Morača je narasla pet metara.
U centru Podgorice, nivo te rijeke u 12 sati bio je 532 centimetra, a večeras u 20 časova 939.
I pritoke Morače u Podgorici rastu - nivo Ribnice i Sitnice veći je gotovo za metar nego jutros.
Gotovo identičan rast je registrovan na Cijevni - jutros je bila visoka metar i po, a sada 5,7 metara. Pritom, kod Dinoše je došlo i do izlivanja te rijeke.
Trenutni nivo Zete u Danilovgradu iznosi šest metara, odnosno metar i po više nego jutros.
Bojana je u odnosu na jutros narasla 70 centimetara, baš koliko i Lim u Beranama.

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Podgorici od Bahčešehira 92:75, u utakmici petog kola A grupe Eurokupa. 
 
To je treći poraz podgoričkog tima na evropskoj sceni ove sezone, nakon dva vezana trijumfa. 
 
Podgoričke košarkaše povoljnijeg rezultata koštala je loša treća četvrtina, u kojoj su ubacili svega sedam, a primili 25 poena. 
 
Prelomni trenutak bila je serija od 17:0 izabranika trenera Dejana Radonjića za vođstvo od 70:56 na kraju treće četvrtine. 
 
Bahčešehir su do pobjede, četvrte ove sezone, vodili 
Eksel Butej sa 21 i Džejlen Smit sa 20, Šehmuz Hazer je ubacio 14, a poen manje Marko Simonović. 
 
U ekipi najbolji je bio Flečer Megi sa 23 i Jogi Ferel sa 19 poena. 
 
Naredni rival Budućnosti, 30. oktobra, biće Hapoel Tel Aviv.

Košarkaši Budućnosti Volija poraženi, Bahčešehir osvojio Moraču

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada danas su brzom intervencijom uspjeli da spasu žensku osobu iz rijeke Morače.
- Ovo je četvrta intervencija podgoričkih spasilaca u posljednjih sedam dana u kojoj su sačuvali ljudske živote - saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja.
Spašena osoba je predata je službi Hitne pomoći.

Uspješna akcija spašavanja: Žena izvučena iz Morače

Dok se vlasti Zete i Podgorice nadgornjavaju da li će gradnja krenuti u septembru ili oktobru i ko zna koje godine i da li će kolektor biti na predviđenoj ili izmijenjenoj lokaciji, Vlada nemušto posmatra ovaj problem a stanovnici Zete trpe posljedice ekološke katastrofe sve većih razmjera na koju ukazuju svi relevantni ekološki stručnjaci iz zemlje. Rješenja očigledno nema pa je kolektor kao tema aktuelan samo pred izbore a problem 365 dana u godini, saopštili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Zeta.
U toj partiji kažu da su kapaciteti i tehnologija podgoričkog kolektora prevaziđeni prije više od 20 godina, pa se u Moraču svakodnevno sliva netretirani kanalizacioni otpad koji na kraju završi u podzemnim vodama i konačno u Skadarskom jezeru gdje, kako kažu, turisti i mještani okolnih naselja “uživaju” u blagodetima nepočinstva nesavjesne vlasti, a dogovora oko izgradnje ili neke druge lokacije nema.
Iz DPS-a navode da vlast u Zeti zloupotrebljava mještane Botuna kad god se ovo pitanje aktuelizuje, isturajući ih u prvi plan i podržavajući one izjave koji su im upravo oni stavili usta da kažu.&nbsp;
- Nerijetko priprijete rušenjem vlasti u Podgorici čisto da malo zaoštre diskurs ali od toga poslovično ne bude ništa jer su fotelje svima drage. Niko da im saopšti istinu da je za zadravlje tog kraja prijeka potreba izgradnja kolektora pa na kojoj god lokaciji ali što prije - ističu u DPS-u Zeta.
Dodaju da se po istom principu vlast u Zeti ponijela prema gritu istovarenom na obronku rijeke Cijevne u krugu asfaltne baze preduzeća „Putevi d.o.o.“ koji su za lokalnu samoupravu do juče bili najveći zagađivač, "a danas prihvatljiv privredni subjekt koji ima sve ekološke saglasnosti, ubjeđujući javnost Zete da je sve u redu i da se komunalna „taxi“ inspekcija uvjerila u nepostojeće nalaze CETI-ja".&nbsp;
- Ipak je takav „bezopasni“ grit preko noći sklonjen sa te lokacije. Upravo, na isti taj ako ne i gori način se odnose prema ovom aktuelnom i mnogo važnijem pitanju - naglašeno je u saopštenju.
S druge strane, kako kažu, direktor Vodovoda već drugi put povećava cijene vode u ovoj godini kako bi, tvrde u DPS-u, probao da pokrije ogromne gubitke koji su proizvod očiglednog neznanja i nesnalaženja na toj poziciji.&nbsp;
- Povećanje cijena se reflektuje naravno i na građane Zete, s obzirom na to da aktuelna vlast u Zeti nije ništa napravila da preuzme vlasništvo nad sistemom vodovoda koji je napravljen da bude nezavistan od podgoričkog. Direktor Nišavić i odlazeća gradonačelnica Injac nikako da stisnu petlju i krenu ili u realizaciju projekta za koji je EU izdvojila značajna sredstva ili u odabir nove lokacije - navedeno je u saopštenju.
U DPS-u kažu da je zdravlje Zećana na dugoj listi čekanja, "dužoj od bilo koje za specijalistički pregled u KBC-u ali se plašimo da nikoga nije briga za to".
- Rješenje ovog problema će sačekati neke odlučnije i kompetentnije ljude koji neće praviti trule kompromise sa dnevnom politikom i šačicom glasova - zaključeno je u saopštenju.

DPS Zeta: Dok se vlasti nadgornjavaju oko kolektora, trpe građani Zete, a Morača sve zagađenija

Individualna statistika rukometašica Crne Gore na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj i Holandiji, na kojem su "lavice" zauzele 8. mjesto je izuzetno dobra. Naša selekcija ima najboljeg asistenta na šampionatu, a to je srednji bek Matea Pletikosić. Ona je sa 41 asistencijom lider u toj kategoriji uoči finalnog vikenda planetarne smotre.
Đurđina Jauković i Dijana Trivić su najbolji strijelci naše selekcije na šampionatu sa 29 golova.
Armel Atingre je upisala najviše odbrana od čuvarki mreže našeg tima, a najbolji procenat odbranjenih šuteva - 40.4 odsto ima Marija Marsenić.
Od nje su samo bolje Holanđanka Jara ten Holte i Kubanka Danielis Herans Rejes - po 73.
Dijana Trivić je lider našeg tima kada su u pitanju ukradene lopte.

Pletikosić lider po broju asistencija na Svjetskom prvenstvu

Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore, kazao je za Pobjedu Ivan Vuković, predsjednik Odbora za evropske integracije i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, koji je ujedno i autor dokumenta o kome će se uskoro izjašnjavati Skupština Crne Gore.
Riječ je o aktu koji je prvi put najavio 26. septembra, a u kome se potcrtavaju zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja naredne godine, tijesna saradnja Skupštine, Vlade i Predsjednika Crne Gore, intenzivne diplomatske aktivnosti poslanika, posebno u ostvarivanju dobrosusjedskih odnosa, te uključivanje nevladinog sektora i medija.
Vuković je za Pobjedu potvrdio da će se o sadržaju buduće rezolucije govoriti u drugom dijelu 23. sjednice Odbora kojim predsjedava, a koja je zakazana za sjutra u 15 sati.
- Osim članova i članica Odbora, poziv za prisustvo sjednici upućen je i poslaničkim klubovima koji nemaju svoje predstavnike u Odboru – kazao je on za Pobjedu.
Osim Vukovića, u ovom radnom tijelu su i potpredsjednici Skupštine Boris Pejović iz vladajućeg Pokreta Evropa sad i Nikola Camaj iz Albanskog foruma. Od poslanika PES-a, član je i Jovan Subotić, koji je ujedno i zamjenik predsjednika ovog odbora, te Miloš Pižurica, dok DPS zastupa još i Mihailo Anđušić. Iz redova vladajuće koalicije, u Odboru su Milica Rondović i Jelena Božović iz Nove srpske demokratije, Anđela Vojinović iz Demokrata i Amer Smailović iz Bošnjačke stranke. Predstavnici opozicije su Miloš Konatar iz Građanskog pokreta Ura i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative, a članica je i Jevrosima Pejović u ime Posebnog kluba poslanika.
S obzirom na poziv Vukovića, sjutrašnjoj sjednici trebalo bi da prisustvuju i poslanici iz redova vladajuće Socijalističke narodne partije i Demokratske narodne partije, te opozicionih Socijaldemokrata Crne Gore.
- Nadam se da ćemo sjutra doći do konačnog dogovora o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore – optimistično je najavio Vuković.
Podsjećamo, krajem septembra je prvi put ozvaničeno da bi crnogorska skupština, nakon više od 12 godina, konačno trebalo da izglasa novi akt kojim se potvrđuje njena opredijeljenost euro-integracijama. Predsjednik Odbora za evropske integracije je rekao da se naša zemlja nalazi „u ključnoj fazi procesa integracija“.
Predloženi tekst rezolucije u koji je Pobjeda imala uvid, tretira pristupanje Crne Gore EU kao centralnu strategiju i državni cilj, a Skupštinu Crne Gore kao ključnog pokretača i učesnika procesa. Rezolucija pretpostavlja tijesnu saradnju Skupštine sa Vladom i Predsjednikom Crne Gore kako bi se obaveze iz pristupnih pregovora sa EU završile što prije i na što kvalitetniji način. Dodaje se i da posebnu ulogu u ovim procesima i aktivnostima ima upravo Odbor za evropske integracije.
Krajem ove sedmice biće poznat zvanični stav evropskih institucija povodom najave zatvaranja još pet pregovaračkih poglavlja na putu ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU. U slučaju pozitivnog ishoda, otvorila bi se vrata za početak rada na ugovoru kojim bi se definisali odnosi između naše zemlje i EU.&nbsp;

Vuković: Nadam se konačnom dogovoru o sadržaju i načinu formalizacije rezolucije

Savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentnog koordinatora Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Anjet Lanting, odgovarajući na Non pejper šest crnogorskih medija u kome se ističe da su meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kazala je da prate ovaj slučaj i uopšte stanje slobode medija u Crnoj Gori.
Crnogorski mediji – Televizija E, Portal Standard, Portal Analitika, Portal ETV, Antena M i M portal, su, pozivajući se na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja, informisali međunarodnu javnost da su bez pravnog osnova žestoko targetirani i da su meta progona SDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.9342%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftargetiranjem-kritickih-medija-sdt-krsi-clan-10-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lanting je, u odgovoru ovim medijima, istakla da tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava bilježe napredak kada je riječ o slobodi medija, ali i da izražavaju zabrinutosti i upućuju preporuke Crnoj Gori u tom pogledu.&nbsp;
- Kao i prethodnih godina, i u 2025. godini Komitet UN za ljudska prava objavio je izvještaj u martu, a isto je učinio i visoki komesar UN za ljudska prava u svojoj završnoj izjavi 19. maja. Volker Turk je pohvalio napredak Crne Gore, ali izrazio zabrinutost zbog govora mržnje i podjela | Ujedinjene nacije u Crnoj Gori - podjsetila je Lanting u odgovoru.
Ona je podsjetila da je povodom Dana slobode medija, 3. maja ove godine, takođe istakla značaj slobode izražavanja i bezbjednosti novinara u intervjuu za TVCG.
- Nastavićemo da pratimo ovaj slučaj, kao i druge incidente i trendove u vezi sa slobodom medija - poručila je Lanting.
U Non pejperu upućenom međunarodnoj javnosti se kontatuje da je u tužilačkom predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, vlasnika agencije za oglašavanje Montemedia, politički targetirano šest medija, prepoznatih prema kritičkom odnosu prema vlasti.&nbsp;
Uredništvo tih medija u dokumentu ističe da, iako je sloboda izražavanja garantovana Ustavom, Zakonom o medijima i Zakonom o elektronskim medijima, u praksi, u posljednjih pet godina sve češće svjedočimo pojavama targetiranja i diskreditacije novinara i redakcija, što prijeti potkopavanju osnovnih demokratskih principa i obeshrabruje profesionalno novinarstvo.
Napominje se da se upravo iz tužilačke naredbe o istrazi konstatuje da su targetirani mediji razmjenjivali u prosjeku jednu poruku mjesečno, a da je Specijalno državno tužilaštvo osumnjičilo medije da su bili mreža uticaja za teško krivično djelo - ,,rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne sigurnosti- kako je zapisano u Naredbi o istrazi, koju je Specijalno državno tužilaštvo učinilo javnom, ali tek nakon što je detalje iz nje objavio koncern Vijesti, odnosno dnevne novine i portal. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;

Lanting o Non pejperu šest crnogorskih glasila: Pratimo ovaj slučaj i druge trendove u vezi sa slobodom medija

Što Beograd dublje tone u „sivu zonu“ između sankcija i preživljavanja, to će Srbiji biti teže da ponovo stekne stvarni suverenitet u energetskoj sferi.
Višemjesečno oklijevanje Aleksandra Vučića, uz svakodnevno dramatizovanje, očekivano nije odvelo ni Srbiju ni NIS nikuda. Još krajem prošle sedmice rasplamsavala se nada da bi Sjedinjene Države mogle da izdaju licencu za rad Naftnoj industriji Srbije. Nije poznata osnova te nade, a ispostavilo se i da je neutemeljena. Već u nedjelju Vučić je govorio o „teškoj situaciji“, da bi u ponedjeljak izjavio kako „ne razumije“ američku logiku. Nakon takvog lutanja, u utorak je uslijedio očekivani hladan tuš: pančevačka rafinerija obustavila je rad jer više nema dovoljno sirove nafte. Dakle, dogodilo se upravo ono što je još prije dva mjeseca naznačeno kao scenario koji se mora izbjeći po svaku cijenu.
Očekivano, „prijatelji Mađari“ odmah su najavili pomoć bratskom režimu u Beogradu. Nije tajna da ovakav razvoj događaja odgovara mnogima i u Mađarskoj i u Srbiji. Kada određene robe nestane u legalnim tokovima, pojave se šverceri i oni koji će iskoristiti priliku za brzu zaradu. Baš takav scenario mogao bi se desiti Srbiji nakon Nove godine.
Iako su Rusi prije dvije nedjelje najavili spremnost da prodaju većinski udio u NIS-u, čini se da stvarne volje za tim nema. Nezvanično, najveći favorit za novog vlasnika NIS-a jeste kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. To i ne iznenađuje, s obzirom na dobre odnose Emirata i sa ruskom i sa američkom administracijom, kao i prijateljske veze sa režimom Aleksandra Vučića. Abu Dabijeva nacionalna naftna kompanija ADNOC, osnovana 1971. godine, dvanaesta je najveća naftna kompanija na svijetu po proizvodnji, sa oko 4,85 miliona barela nafte dnevno iz rafinerija Ruvejs i Um el Nar. Može se čuti i da je mađarski MOL zainteresovan, kao i neke neimenovane zapadne kompanije.
No, postavlja se pitanje: kako kupiti nešto što se zapravo ne prodaje? I, važnije – zašto se ne prodaje? Iako se već neko vrijeme govori o prodaji ruskog udjela u NIS-u, što je i bio povod za uvođenje sankcija, ozbiljnog napretka nije bilo. To ne bi trebalo da čudi, imajući u vidu da bi – kako je ovih dana rekao za N1 bivši šef OFAC-a Džon I. Smit – Amerika zahtijevala da se novac za prodaju uplati na zamrznute ruske račune, kako ga Moskva ne bi mogla iskoristiti za finansiranje rata. Dakle, Rusi bi bili primorani da prodaju, a da za to praktično ne dobiju novac. Takav scenario teško ćemo vidjeti.
Američki zvaničnici više puta su naglašavali da je cilj sankcija potkopavanje finansiranja ruskog rata preko energetske industrije. Namjera je bila oslabljenje ruske kontrole, ali je u praksi pogođen čitav srpski energetski sistem. Kompanija koja je snabdijevala do 90 odsto tržišta goriva ostala je odsječena od međunarodnih finansija i nabavke. To je pokazalo stvarnu cijenu „bratske pomoći“: Srbija je dobijala jeftinu naftu, ali je izgubila slobodu odlučivanja u energetici.
Beograd je prikliješten. S jedne strane Vašington i Brisel zahtijevaju smanjenje ruskog prisustva; s druge strane Moskva prijeti obustavom snabdijevanja energentima, uključujući i gas. Izlaz iz te zamke još nije pronađen.
Nakon što su sankcije uvedene, NIS je pokušao da spasi snabdijevanje pod ruskom kontrolom, izbjegavajući potpunu američku blokadu. Srpska vlada i ruski vlasnici pribjegli su nizu manevara kako bi stvorili privid restrukturiranja bez stvarne promjene kontrole. Prvi korak bio je razvodnjavanje udjela Gaspromnjefta: u septembru 2025. oko 11,3 odsto akcija preneseno je na malo poznatu firmu iz Sankt Peterburga, formalno nepovezanu sa energetikom. U stvarnosti, vlasnik te firme i dalje je Gasprom. Na papiru – manje ruskog uticaja; u praksi – sve po starom. Pokušaj skrivanja ruskih tragova bio je providan, a OFAC je to jasno razumio.
Istovremeno, NIS je tražio alternativne izvore sirove nafte. Međutim, nakon blokade Janafa, ključnog pravca za uvoz, Beograd se okrenuo transportu duž Dunava. Prevoz baržama pokazao se tehnički težak i ekonomski neisplativ: za potrebe NIS-a bilo bi potrebno najmanje 145 barži mjesečno, uz problem nizakog vodostaja, nedostatka lučkih kapaciteta i visokih troškova pretovara.
Drugi projekat odnosio se na izgradnju naftovoda od Mađarske do Pančeva, kojim bi se transportovala ruska nafta pristigla naftovodom Družba. Iako su Srbija i Mađarska, uz pomoć Moskve, potpisale sporazum o gradnji, a Kina izrazila interes za finansiranje, sama budućnost Družbe je neizvjesna zbog stalnog širenja zapadnih sankcija ruskoj naftnoj industriji.
Analitičari primjećuju da ruska nespremnost da izgubi kontrolu nad NIS-om nije samo finansijske prirode: izbjegavanje nezavisne revizije vjerovatno skriva transakcije preko posredničkih firmi, kao i projekte povezane sa Rosotrudničestvom, mrežama „entuzijasta ruske kulture“ ili finansiranjem antiukrajinske propagande u regionu.
Srbija je tako upala u dvostruku zavisnost: formalno pokušava da izbjegne konflikt sa Zapadom, ali faktički održava ruske šeme. Što Beograd dublje tone u ovu „sivu zonu“, to će teže povratiti energetsku suverenost.
Američke mjere bile su udar ne samo na ruski kapital, već i na samu ideju srpske „neutralnosti“. Jer kada vaša nafta prolazi kroz Janaf, vaše transakcije kroz strane banke, a vaše vlasništvo kroz Gasprom – nijeste nezavisni. Vašington je Beogradu dao dovoljno vremena da izabere. Produžavanja rokova, prelazne dozvole – sve je to bilo vrijeme za odluku, a ne za spas.
Početkom novembra Viktor Orban ponovo je zaigrao ulogu posrednika. Nakon susreta sa Donaldom Trampom na Floridi, izjavio je da je obezbijedio „potpuno izuzeće Mađarske od sankcija“ na ruske energente. Međutim, Vašington je brzo naglasio da je riječ samo o jednogodišnjoj odgodi. Uz to, Mađarska je pristala na kupovinu američkog LNG-a i Vestinghausovog nuklearnog goriva za elektranu Pakš. Iza priče o „diplomatskoj pobjedi“ stajala je klasična razmjena – politička lojalnost za godinu dana energetske stabilnosti.
Ohrabren Orbanovim prividnim uspjehom, Aleksandar Vučić počeo je da priprema svoj pristup Vašingtonu u nadi da će dobiti sličnu indulgenciju – ovoga puta za NIS. No, za razliku od mađarskog premijera, Vučić se distancirao od direktnih pregovora, prepuštajući ih Rusima, koji bi, prema njegovim riječima, „trebalo da pregovaraju sa Amerikancima“.
Ruski menadžment svjestan je da kontrola nad NIS-om nije samo ekonomski, već i politički adut. Iako se tvrdi da se traži „neutralan investitor“, ostaje sumnja da bi kupac mogao biti struktura lojalna Kremlju.
Ova priča je od velike važnosti i za Hrvatsku. Nije tajna da su čak i advokati angažovani od hrvatske strane i Janafa, na neki način „navijali“ za Srbiju – tačnije, za prihode iz Srbije. NIS je najveći klijent Janafa, a Janaf je do nedavno ostvarivao čak 30% prihoda od transporta nafte za Pančevo. Ugovor važi do 31. decembra 2026, a u ovim okolnostima teško će biti ispunjen.
A Srbija? Problemi sa Rusijom nastaviće se i na drugom frontu – gasnom. Ako Rusija do kraja sedmice ne pošalje novi ugovor o isporukama gasa, Srbija, kako je najavio Vučić, već u ponedjeljak počinje pregovore sa alternativnim dobavljačima.

Energetski slom Srbije: Vučićevo oklijevanje, rezultat nula

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Tag: moraca