Profesionalni spasilac Petar Ivanović (23) spasio je sinoć žensku osobu (38) koja je skočila u Moraču u Podgorici.
On je, oko 2:30 sati, prolazio mostom kada je primijetio ženu koja je skočila u nabujalu rijeku. 
Bez razmišljanja je reagovao i brzom intervencijom izvukao je iz vode.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgoričanin Petar Ivanović spasio djevojku iz Morače

Protiv N.K. (59) iz Zete biće podnijeta krivična prijava zbog nezakonite eksploatacije šljunka iz korita rijeke Morače u Botunu.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući po operativnoj informaciji da se u koritu rijeke Morača vrši iskop šljunka, izašli na lice mjesta i u selu Botun, zatekli radnu mašinu – rovokopač, koja je bila u pogonu, a u kojoj se nije niko nalazio. U blizni lica mjesta primijećen je N.K. koji se uputi ka rovokopaču i izmjestio ga iz korita rijeke.&nbsp;
U policijskim prostorijama je od N.K. uzeta izjava na zapisnik u vezi sa okolnostima njegove aktivnosti u koritu rijeke Morača.&nbsp;
- Radna mašina – rovokopač RD 130, kao i njegovo putničko motorno vozilo marke “Mercedes”, te kamion sa vidnim tragovima pijeska zatečen ispred njegove porodične kuće, su obezbijeđeni, radi daljeg postupanja, po nalogu nadležnog tužioca, sa ovom pokretnom imovinom korišćenom u izvršenju krivičnog djela - saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se da je N.K, bez zakonskog odobrenja, koncesije ili dozvolje nadležnog organa, vršio eksploataciju šljunka, pijeska i drugog materijala iz korita rijeke Morača, koji je potom skladištio na jednoj lokaciji, a sve u cilju nezakonite prodaje i sticanja protivpravne imovinske koristi.&nbsp;
Krivična prijava protiv N.K. će nadležnom tužiocu biti podnijeta u redovnom postupku zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena eksploatacija i oštećenje pri eksploataciji rječnog nanosa.
- Uprava policije je odlučna i uspješna u borbi protiv ekološkog kriminala i preduzima intenzivne aktivnosti na zaštiti javnih dobara i životne sredine - ističe se u saopštenju.
Od početka 2025. godine, policijski službenici su sproveli niz operativnih akcija iz ove oblasti, koje su do sada rezultirale otrkivanjem 223 krivična djela, zbog kojih je sa 187 krivičnihih prijavaprocesuirano ukupno 216 odgovornih – 205 fizičkih i 11 pravnih lica.&nbsp;

U Botunu spriječena nezakonita eksploatacija šljunka, krivična prijava protiv Zećanina

Molimo kupače da napuste rijeke Zetu, Moraču i Cijevnu kako bi helikopteri mogli bezbjedno uzimati vodu za gašenje požara - poručili su iz Službe zaštite i spašavanja Podgorica.
- Čim čujete zvuk helikoptera - odmah izađite iz vode - navode u objavi na mreži Iks (X).
Pozvali su građane da se suzdrže od korišćenja dronova, posebno u područjima zahvaćenim požarom.
- Omogućite prolaz svim vozilima pod rotacijom - vatrogasnim, cistijernama Čistoće, Deponije, Vodovoda, Bemaxa, kao i vozilima policije, vojske i komunalne policije - poručili su iz Službe zaštite i spašavanja.
Dodaju da saradnja spašava živote i imovinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1955536951643345129%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Služba zaštite i spašavanja: Kupači da napuste rijeke Zetu, Moraču i Cijevnu kako bi helikopteri bezbjedno mogli uzimati vodu

Potraga za I. Đ. (30), čiji nestanak je prijavljen 11. marta, nastavljena je i danas u zoni Vukovačkog mosta u Zeti - gdje je prije dva dana pronađeno tijelo četvorogodišnjaka - za koje u policiji pretpostavljaju da je njeno dijete. Danilo Mijajlović iz Ronilačkog tima saopšto je Portalu ETV da se trude da pretraže zonu Vukovačkog mosta prije nego se smanji vidljivost. - S obzirom da se očekuje da nivo rijeke zbog padavina ponovo raste, i dodatno smanji vidljivost pod vodom, ulažemo maksimalne napore kako bi pretražili područje prije toga - rekao nam je Mijajlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324110340_249984fbd91d1c562061eb603d78f1a5bee54c6f82d0f93ece235539ab2d051d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250324110340_249984fbd91d1c562061eb603d78f1a5bee54c6f82d0f93ece235539ab2d051d" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Nastavlja se potraga"> <figcaption>Nastavlja se potraga</figcaption> </figure>  Tijelo četvorogodišnjaka pronađeno je prije dva dana po prijavi mještanina. Upućeno je u Klinički centar Crne Gore radi vršenja obdukcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324110344_1e66b4b8e1812116a62bc9ed16746cfd93805bd147bd6f36b4fe8472326581cc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250324110344_1e66b4b8e1812116a62bc9ed16746cfd93805bd147bd6f36b4fe8472326581cc" data-rendition-name="original" width="1600" height="747" loading="lazy" alt="Nastavlja se potraga"> <figcaption>Nastavlja se potraga</figcaption> </figure>  Nestanak I.Đ. i njenog djeteta prijavili su članovi njihove porodice 11. marta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250324110344_fe92455feafb30cf676ca7480a66427e552c88e1d56b2a677a44bfe6dffc3de1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250324110344_fe92455feafb30cf676ca7480a66427e552c88e1d56b2a677a44bfe6dffc3de1" data-rendition-name="original" width="1164" height="1600" loading="lazy" alt="Nastavlja se potraga"> <figcaption>Nastavlja se potraga</figcaption> </figure>

Anja Ivanović

Uprkos lošem vremenu ronioci i danas traže I.Đ. u zoni Vukovačkog mosta

Nedavno smijenjeni izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Borislav Ivanković u razgovoru za Portal ETV najavljuje da će na sudu potražiti satisfakciju zbog toga što du ga, kako kaže, Odbor direktora i predsjednik ovog tijela Zoran Lakušić nezakonito razriješili i dali mu otkaz, i to dok je bio na bolovanju. Podsjeća da je on već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i Odbor u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kada Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. <h2> Konstantan mobing</h2> - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – ističe Ivanković. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, dodaje on, i za Specijalno tužilaštvo. - Njegova samovolja navodi na klasičnu zloupotrebu službenog položaja koja se utvrđuje i goni u sudskom postupku – dodaje Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060252_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205060252_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković "><figcaption>Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Naglašava da će on, svakako, pravdu potražiti na sudu i uvjeren je u pozitivan ishod, uz podsjećanje da su i dvojica njegovih prethodnika - Goran Jevrić, kojeg je Lakušić smijenio u junu 2021. godine, i Josip Đurašković, pokrenuli sporove zbog nezakonite smjene. I jedan i drugi traže da im se isplati po oko 200.000 eura, na račun zarada i ostalih potraživanja. - Te smjene će koštati više od oko 400.000 eura, a nemam dilemu da ću i ja dobiti sudski spor i da će država morati da mi isplati više od 100.000 eura. Tako će Lakušić biti odgovoran za štetu nanešenu kompaniji više od pola miliona eura, samo zbog nezakonitih smjena. I ko će to da plati?! Da neće Lakušić sa saradnicima?! Znamo da neće, već građanke i građani Crne Gore – konstatuje Ivanković. Lakušić i Odbor direktora za novog izvršnog direktora imenovali su Krsta Radovića, funkcionera Demokrata, 25. novembra prošle godine, iako nije ispunjavao elementarne uslove za ovu poziciju – najmanje pet godina iskustva na rukovodećim funkcijama sa VII stepenom stručne spreme. Radović je, osim toga, kako je objavio Portal Antena M, svega 21 dana prije imenovanja za izvršnog direktora Regionalnog vodvoda nostrifikovao fakultetsku diplomu stečenu na Univerzitetu „Union – Nikola Tesla“, koji bio u središtu afera o lažnim diplomama u Srbiji. Radović je, inače, predsjednik Opštinskog odbora Demokrata Budva. I raniji direktor Regionalnog vodovoda Đurašković, kojeg je smijenio Lakušić, takođe je bio kadar ove partije. Tada su se Demokrate žestoko obrušile na Lakušića, a kako su bivši DF i ova stranka u međuvremenu „pokopali ratne sjekire“, izbor Radovića nije neočekivan, pa iako ne ispunjava uslove. Zakonitost procedura i imenovanja za „postavgustovske“ vlasti nije u zoni interesovanja. - Lakušić je, prvo mom prethodniku Đuraškoviću, a onda i meni, opstruirao vraćanje kredita, a tranša je kada sam ja imenovan trebalo da bude isplaćena u julu 2022. u iznosu od 742.000 eura. Direkno je ugrozio operativnu likvidnost kompanije nepreduzimanjem kratkoročnog zaduživanja prema poslovnim bankama u Crnoj Gori. Da su tada pale državne garancije ugozio bi se tekući Budžet Države Crne Gore. Resorno ministarstvo i Mininistrarstvo finansija nijesu htjeli da mu odobre garancije na kratkoročnu pozajmicu od 1.400.000 eura i potpuno ih razumijem – ističe Ivanković. Prema njegovim riječima, Lakušić do danas nije u CRPS-u evidentirao povećanje osnivačkog uloga. - U registru na izvodu društva stanje je nula eura, a u našim poslovnim knjigama premašuje 65.000.000 – dodaje naš sagovornik. <h2> Zadovoljan rezultatima</h2> Objašnjava da je po preuzimanju funkcije sa svojim timom obezbijedio kreditno zaduženje od dva miliona eura kod jedne poslovne banke. - Kredit smo u potpunosti vratili, taman kada me Lakušić smijenio. Sa svojim saradnicima uspio sam da i ostale kreditne obaveze izmirujemo redovno, tako da smo za skoro dvije i po godine, koliko sam bio na čelu Regionalnog vodovoda vratili više od 11 i po miliona kredita prema ino kreditorima, uredno servisirali obaveze prema domaćim i ino dobavljačima, redovno izmirivali zarade, plaćali poreze i sve dažbine i Zakonom predviđene koncesije – priča Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250205060256_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Stanje novca koje je ostavio na računu 30. novembra 2024. godine bilo je, kaže, 3.150.000 eura, a ostavereni neto rezultat je iznosio 1.620.000 eura. - Neto rezultat, kada sam počeo da radim, po bilansima za 2021. godinu bio je 59.000 eura, a u mom periodu ostvareni neto rezultat ili profit, povećan je 27 puta, dok je stanje novca na poslovnim računima uvećano preko 20 puta. Samo od novembra 2023. do kraja novembra 2024. godine stanje novca na računu je povećano za 1.248.403 eura. Malo li je – poručuje Ivanković. Istorijski rezultati u isporuci vode i prihodi, ističe Ivanković, lako su dokazivi, koliko god Lakušić pokušavao da njegov rad obezvrijedi. - Prosjek za avgust 2024. godine je, na primjer, skoro 800 l/s, sve zahvaljujući zalaganju zaposlenih i izradi privremenog nasipa u koritu rijeke Morače u drugoj zoni sanitarne zaštite. Nasip je počet 29. jula, a završen 10. avgusta. Lakušić je i tu pravio opstrukciju i na sastanku sa rukovodstvom državne firme Zaštita prostora doo tražio da ne žure sa početkom radova. Međutim, zbog hitnosti situacije, pada izdašnosti na svim izvorištima na Crnogorskom primorju, ja sam sa tadašnjim rukovodiocem tehničkog sektora insistirao da radovi počnu najkasnije od 10. do 15. jula. Sve smo pripremili, za razliku od prethodne godine kada je taj posao pratio Lakušić sa svojim savjetnikom... Da smo ga poslušali zakasnili bismo sa završetkom nasipa i bili u riziku de ne isporučujemo tražene količine vode. Restrikcije vode možda bi se dogodile već sredinom avgusta, u jeku turističke sezone, a to bi bio veliki udarac i katastrofa za crnogorski turizam – naglašava Ivanković. <h2> Filtersko postrojenje</h2> Naš sagovornik pojašnjava i što se dešavalo sa filterskim postrojenjem od 100 l/s, za što ga Lakušić, takođe, proziva, a kako objašnjava, upravo je on uporno opstruirao taj projekat. Podsjeća da je Vlada u julu 2023. Zaključkom odobrila uplatu Regionalnom vodovodu u iznosu od 577.000 eura, koja je trebalo da se evidentira kao povećanje osnivačkog uloga, a kojom je bilo planirano plaćanje postavljanja mobilnog filterskog postrojenja od 100 l/s. - Lakušić se, međutim, dopisom obratio tada resornoj ministarki Ani Novaković Đurović i tražio promjenu Zaključka Vlade i preusmjeravanje sredstava za stacionarno filtersko postrojenje od 500 l/s, čija je cijena oko pet miliona eura?! Sve do marta 2024. godine ta njegova odluka, odnosno Odbora direktora, bila je na snazi i tako smo izgubili devet mjeseci. No, on je i poslije toga nastavio sa opstrukcijom, pa je, tako odbijao, čitavih mjesec da sazove sjednicu, a onda je vraćao informacije koje smo dostavljali kao nepotpune. Tako smo izgubili skoro godinu dana – objašnjava Ivanković. Kaže da je Lakušić čak bio namjerio da sklopi posao sa konsultantima iz Srbije i uplati im avans. - Htio je da se počne sa izradom projekta iako nije imao ni tender, ni urbanističko-tehničke uslove za 500 l/s, a ni dozvolu osnivača da uđe u kreditno zaduženje. Postoji zapisnik sa tog sastanka održanog 14. februara 2024. godine – dodaje Ivanković. Početkom prošle godine, priča naš sagovornik, sa saradnicima je pozvan na sastanak kod državnog sekretara u Ministarstvu turizma i ekologije na kojem je od njega zatražena informacija zašto nijesu postupili u skladu sa zaključkom Vlade. - Ja sam, potom, o tome izvijestio Odbor direktora i zatražio u skaldu sa svojim ovlašćenjima da se hitno krene u tendersku proceduru izbora najpovoljnijeg ponuđača i počne sa izradom filterskog postrojenja kapaciteta 100 litara. On je i dalje opstruirao proces, a u međuvremenu cijena postrojenja je, u odnosu na opcionu koja je bila u julu 2023. porasla na 829.000 eura sa PDV-om. U tu cijenu uračunat je i stručni nadzor i projektivanje – kaže Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250205060256_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Lakušić imao svoj plan za gradnju filterskog postrojenja na izvorištu Bolje sestre "><figcaption>Lakušić imao svoj plan za gradnju filterskog postrojenja na izvorištu Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Tek u martu, dodaje on, Odbor direktora je dao saglasnost, a ponuđač je izabran na drugom tenderu, jer se na prvi niko nije javio. Ugovor je potpisan 12. septembra prošle godine, ali je Lakušić, tvrdi Ivanković, nastavio sa opstrukcijom. Odbijao je da da saglasnost za aneks ugovora sa izabranim konzorcijumom. To je, međutim, učinio odmah nakon njegove smjene. <h2>Kontinuirani sukob</h2> Objašnjava da je od novembra 2022. bio u kontinuiranom sukobu sa Lakušićem koji je opstruirao svaku njegovu inicijativu, ulazio je u njegova ovlašćenja, kršio Statut i Zakon o privrednim društvima... Ističe da je Lakušić odbio zahtjev menadžmenta da umjesto isplate dividende osnivaču za 2021. i 2022. godinu, cirka oko 580.000 eura, taj novac bude iskorišćen za ulaganja u kompaniju. Iako je Lakušić iznio niz kritika na račun Ivankovića, s druge strane, sve rezultate ostvarene u preduzeću tokom njegovog mandata pripisuje sebi. - U mom slučaju Lakušić je napravio niz nezakonitosti. Smijenio me dok sam bio na bolovanju, bez prava da iskoristim godišnji odmor ili da mi se plati taj odmor, nijesu mi plaćeni dani bolovanja, a mojom smjenom preduzeće je četiri dana poslovalo bez izvršnog direktora – naglašava Ivanković. Sagovornik Portala ETV je uvjeren i da je Lakušić obezbijedio medijsku podršku za odluku da ga razriješi, pa je tako jedan medij od njega tražio podatke o poslovanju kompanije 5, pa opet 11. novembra prošle godine, a tekstovi su objavljeni nakon njegovog razrješenja 25. i 26. novembra. - Tvrdilo se kako sam zloupotrijebio službeni položaj i vršio isplate stimulansa zaposlenim preko 100.000 eura. Tačan iznos stimulansa je 23.229,82 eura, odnosno oko 1,7% na ukupne neto zarade. A njegova neto plata sa porezima i doprinosima, kao i njegovog školskog druga i savjetnika, zajedno koštaju našu kompaniju preko 100.000 eura na godišnjem nivou – ističe Ivanković. Lakušić je na Ivankovića, kako kaže, počeo da pravi pristisak, nekoliko mjeseci pošto je stupio na funkciju, da zapošljava ljude koje je on predlagao. - Nikad nije postojao pisani trag, već je to meni direktno, usmeno nalagao. Nekad u vidu savjeta, a nekad u formi usmenog zahtjeva iz pozicije meni nadređenog. Tako je zaposlio bliskog rođaka i prijatelja iz djetinjstva, koji mu je sad savjetnik. Ipak, odbio sam masovna zapošljavanja na čemu je on insistirao. Svaka sjednica Odbora direktora bila je takva da sam bio žrtva njegovog mobinga - optuživao me da ne sprovodim odluke Odbora, koje je on predlagao, iako su neke bile nesprovodive, i tako dalje... – priča naš sagovornik. Naglašava da je Lakušić, nakon što je u Regionalnom vodovodu zaposlio najboljeg prijatelja, poslije nekoliko mjeseci zahtijevao i da on bude imenovan za rukovodioca tehničkog sektora. - Odbio sam to i postavio čovjeka koji je već imao 22 godine iskustva u Regionalnom vodovodu, pratio je period izgradnje od 2007. i završetka i puštanja u rad sistema 26. jula 2010. godine. Onda je on svog prijateja postavio za svog savjetnika – dodaje Ivanković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205060256_6f620129381d8f413c90c3936c00a822ace61a9d5663110e668c7652e2526338.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250205060256_6f620129381d8f413c90c3936c00a822ace61a9d5663110e668c7652e2526338" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Bilo opstrukcija i za izradu privremenog nasipa u koritu rijeke Morače prošlog ljeta "><figcaption>Bilo opstrukcija i za izradu privremenog nasipa u koritu rijeke Morače prošlog ljeta(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ogorčen je i odnosom Lakušića i novog direktora Krsta Radovića prema njegovim saradnicima, pogotovo prema njegovom savjetniku koji je imao, kako kaže Ivanković, velike zasluge za mnoge projekte Regionalnog vodovoda. - Kako mu je Lakušić zahvalio - novi direktor mu je smanjio koeficijent sa 18 na 11. Osim toga, zbog činjenice da se radi o čovjeku koji ima ozbiljan zdravstveni problem i mora da bude na višesatnim terapijama bilo mu je dozvoljeno da radi od kuće, ali sada mu je ponuđen aneks ugovora, ne samo sa sramnim smanjenjen koeficijenta na 11, već i da mora da radi u sjedištu Društva?! Znači, otvoreno se čovjeku ugrožava život i egzistencija ili da on sam da otkaz. E, bravo Lakušiću – ogorčen je Ivanković. Naš sagovornik je 6. decembra prošle godine Agenciji za mirno rješavanje sporova, preko advokata, dostavio zahtjev za poništenje odluke o razrješenju. Prijavu Inspekciji rada da utvrde nepravilnosti vezane za njegovo razrješenje i imenovanje novog v.d, odnosno sada već u punom mandatu izabranog izvršnog direktora podnio je prošle sedmice.

Kaćuša Krsmanović

Ivanković: Lakušić je tražio da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita

Nivo rijeka u Crnoj Gori, naročito u centralnom dijelu države, popodne i večeras rapidno je porastao nakon posljednjih padavina. 
 
Samo tokom ovog popodneva, Morača je narasla pet metara.
U centru Podgorice, nivo te rijeke u 12 sati bio je 532 centimetra, a večeras u 20 časova 939.
I pritoke Morače u Podgorici rastu - nivo Ribnice i Sitnice veći je gotovo za metar nego jutros.
Gotovo identičan rast je registrovan na Cijevni - jutros je bila visoka metar i po, a sada 5,7 metara. Pritom, kod Dinoše je došlo i do izlivanja te rijeke.
Trenutni nivo Zete u Danilovgradu iznosi šest metara, odnosno metar i po više nego jutros.
Bojana je u odnosu na jutros narasla 70 centimetara, baš koliko i Lim u Beranama.

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Podgorici od Bahčešehira 92:75, u utakmici petog kola A grupe Eurokupa. 
 
To je treći poraz podgoričkog tima na evropskoj sceni ove sezone, nakon dva vezana trijumfa. 
 
Podgoričke košarkaše povoljnijeg rezultata koštala je loša treća četvrtina, u kojoj su ubacili svega sedam, a primili 25 poena. 
 
Prelomni trenutak bila je serija od 17:0 izabranika trenera Dejana Radonjića za vođstvo od 70:56 na kraju treće četvrtine. 
 
Bahčešehir su do pobjede, četvrte ove sezone, vodili 
Eksel Butej sa 21 i Džejlen Smit sa 20, Šehmuz Hazer je ubacio 14, a poen manje Marko Simonović. 
 
U ekipi najbolji je bio Flečer Megi sa 23 i Jogi Ferel sa 19 poena. 
 
Naredni rival Budućnosti, 30. oktobra, biće Hapoel Tel Aviv.

Košarkaši Budućnosti Volija poraženi, Bahčešehir osvojio Moraču

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada danas su brzom intervencijom uspjeli da spasu žensku osobu iz rijeke Morače.
- Ovo je četvrta intervencija podgoričkih spasilaca u posljednjih sedam dana u kojoj su sačuvali ljudske živote - saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja.
Spašena osoba je predata je službi Hitne pomoći.

Uspješna akcija spašavanja: Žena izvučena iz Morače

Dok se vlasti Zete i Podgorice nadgornjavaju da li će gradnja krenuti u septembru ili oktobru i ko zna koje godine i da li će kolektor biti na predviđenoj ili izmijenjenoj lokaciji, Vlada nemušto posmatra ovaj problem a stanovnici Zete trpe posljedice ekološke katastrofe sve većih razmjera na koju ukazuju svi relevantni ekološki stručnjaci iz zemlje. Rješenja očigledno nema pa je kolektor kao tema aktuelan samo pred izbore a problem 365 dana u godini, saopštili su iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Zeta.
U toj partiji kažu da su kapaciteti i tehnologija podgoričkog kolektora prevaziđeni prije više od 20 godina, pa se u Moraču svakodnevno sliva netretirani kanalizacioni otpad koji na kraju završi u podzemnim vodama i konačno u Skadarskom jezeru gdje, kako kažu, turisti i mještani okolnih naselja “uživaju” u blagodetima nepočinstva nesavjesne vlasti, a dogovora oko izgradnje ili neke druge lokacije nema.
Iz DPS-a navode da vlast u Zeti zloupotrebljava mještane Botuna kad god se ovo pitanje aktuelizuje, isturajući ih u prvi plan i podržavajući one izjave koji su im upravo oni stavili usta da kažu.&nbsp;
- Nerijetko priprijete rušenjem vlasti u Podgorici čisto da malo zaoštre diskurs ali od toga poslovično ne bude ništa jer su fotelje svima drage. Niko da im saopšti istinu da je za zadravlje tog kraja prijeka potreba izgradnja kolektora pa na kojoj god lokaciji ali što prije - ističu u DPS-u Zeta.
Dodaju da se po istom principu vlast u Zeti ponijela prema gritu istovarenom na obronku rijeke Cijevne u krugu asfaltne baze preduzeća „Putevi d.o.o.“ koji su za lokalnu samoupravu do juče bili najveći zagađivač, "a danas prihvatljiv privredni subjekt koji ima sve ekološke saglasnosti, ubjeđujući javnost Zete da je sve u redu i da se komunalna „taxi“ inspekcija uvjerila u nepostojeće nalaze CETI-ja".&nbsp;
- Ipak je takav „bezopasni“ grit preko noći sklonjen sa te lokacije. Upravo, na isti taj ako ne i gori način se odnose prema ovom aktuelnom i mnogo važnijem pitanju - naglašeno je u saopštenju.
S druge strane, kako kažu, direktor Vodovoda već drugi put povećava cijene vode u ovoj godini kako bi, tvrde u DPS-u, probao da pokrije ogromne gubitke koji su proizvod očiglednog neznanja i nesnalaženja na toj poziciji.&nbsp;
- Povećanje cijena se reflektuje naravno i na građane Zete, s obzirom na to da aktuelna vlast u Zeti nije ništa napravila da preuzme vlasništvo nad sistemom vodovoda koji je napravljen da bude nezavistan od podgoričkog. Direktor Nišavić i odlazeća gradonačelnica Injac nikako da stisnu petlju i krenu ili u realizaciju projekta za koji je EU izdvojila značajna sredstva ili u odabir nove lokacije - navedeno je u saopštenju.
U DPS-u kažu da je zdravlje Zećana na dugoj listi čekanja, "dužoj od bilo koje za specijalistički pregled u KBC-u ali se plašimo da nikoga nije briga za to".
- Rješenje ovog problema će sačekati neke odlučnije i kompetentnije ljude koji neće praviti trule kompromise sa dnevnom politikom i šačicom glasova - zaključeno je u saopštenju.

DPS Zeta: Dok se vlasti nadgornjavaju oko kolektora, trpe građani Zete, a Morača sve zagađenija

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: moraca