Trinaesti Montenegro Prajd održan je danas u Podgorici pod sloganom "Otpor gradi slobodu". Sa Prajda je poručeno da se sloboda osvaja kroz otpor i hrabrost da se kaže "dosta je", te da dolazi vrijeme ulice i direktne akcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_625cc4a8456f5cfa92b71b702a4a2c611ed5fe7a7c59bd2c0696f7d3c6c33c4d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004141048_625cc4a8456f5cfa92b71b702a4a2c611ed5fe7a7c59bd2c0696f7d3c6c33c4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  Učesnici Parade ponosa su se u 14 sati okupili ispred Skupštine Crne Gore, a sadt kasnije krenuli su u povorku kroz centar grada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY5O-2v3jchg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prajdu su prisustvali ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka i ombudsman Siniša Bjeković. Aktivista Asocijacije Spektra Jovan Ulićević poručio je danas sa bine da današnji Prajd nije jedini protesti u Crnoj Gori i najavio da će uslijediti „vrijeme ulice i direktne akcije“, uz uvjerenje da predstoji bolje vrijeme za državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_ca3c16f3dd198960a5969ab578d6fe9acea42b52e5efb06991aebbcada4fb1df.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251004141048_ca3c16f3dd198960a5969ab578d6fe9acea42b52e5efb06991aebbcada4fb1df" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  - Obraćali smo se političarima, imali smo nadu da će ti zahtjevi biti ispoštovani... Na ovoj bini sam pričao svoju ličnu priču i nadao sam se da donosioci odluka samo ne razumiju, ali sam shvatio da su oni sposobni da gledaju genocid i da ga opravdavaju, da su sposobni da prođu pored Cetinja pored ljudi koji su izgubili svoje porodice - rekao je Ulićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_2e3c11fff6f1a79542da379d21eb88cf25b0a7fee85569164f43214e6d01450b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251004141048_2e3c11fff6f1a79542da379d21eb88cf25b0a7fee85569164f43214e6d01450b" data-rendition-name="original" width="994" height="1600" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  On je poručio da su ljudi ti u koje vjeruje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnzCpIVBqoH8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Crnogorski narod zaslužuje bolje nego što je dobio, Crna Gora zaslužuje da bude slobodna kao i Palestina - poručio je Ulićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004141048_bed483b4ce62d4e0740a9a9a8fb835da09080b601c7732ef9c208de20114c069.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251004141048_bed483b4ce62d4e0740a9a9a8fb835da09080b601c7732ef9c208de20114c069" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Montenegro Prajd"> </figure>  Govoreći o očekivanjima prema političarima, Ulićević je ponovio razočaranje zbog, kako je kazao, neispunjenih obećanja i naglasio spremnost na jači društveni odgovor ukoliko zahtjevi ne budu prihvaćeni. <h2>Baštrica: Sloboda se osvaja – otpor je naš imperativ</h2> Staša Baštrica iz organizacije Kvir Montenegro poručuje da sloboda nije nešto što se samo dobija, već se osvaja kroz otpor i hrabrost da se kaže „dosta je“ kada se pokušava utišati glas istine. - Kada govorimo o slobodi, mislimo na mnogo više od pukih zakona. To je san o životu i razvoju bez straha i srama. Otpor nije izbor, to je imperativ. Zahtijevamo hitno procesuiranje svih oblika nasilja i nasilnika - ističe Batrica. Dodaje da otpor znači biti podrška svima koji žive u strahu, posebno mladima koji se svakodnevno bore sa odbacivanjem i diskriminacijom. - Otpor je naš ponos i naš bijes, ali i najveći potencijal za zajedništvo i promjenu. Danas, dok širom svijeta vladaju desničarske strukture i produbljuje se klasni jaz, borba za ljudsku slobodu nikako nije lokalni fenomen – ona je univerzalni izazov i naša zajednička odgovornost - poručuje Batrica. Iz asocijacije Kvir Montenegro kazali su da je Prajd je odgovor na ćutanje i nepravdu. - To je dan kada pokazujemo da nijesmo nevidljivi, da ne pristajemo na marginalizaciju i da zajedno tražimo promjene. To je prostor solidarnosti, otpora i zajedničkog zahtjeva da država i društvo počnu da štite sve nas, bez izuzetka - naveli su ranije iz asocijacije Kvir Montenegro u objavi na Fejsbuku. Organizaciju Montenegro Prajda finansijski je podržala Britanska ambasada, Irska ambasada, Savjet Evrope, Globalni fond za žene, Kancelarija za LGBTIQ lica Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada i fondacija Hajnrih Bel.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO i VIDEO) Ulićević: Crnogorski narod zaslužuje bolje, dolazi vrijeme ulice i direktne akcije; Baštrica: Otpor je naš imperativ

U vremenu kada se društva širom svijeta suočavaju sa brojnim izazovima, naša zajednička obaveza je da njegujemo i štitimo vrijednosti slobode, jednakosti i dostojanstva svakog čovjeka. To nije samo demokratski ideal, već i temelj zdravog i pravednog društva, kazali su u Stranci evropskog progresa (SEP), povodom današnjeg Montenegro Prajda.
U SEP-u su uvjereni da Crna Gora može biti mjesto u kojem se razlike poštuju, a ne koriste za podjele.
- Mjesto gdje svako ima pravo da slobodno izrazi svoj identitet, uvjerenja i emocije, bez straha od diskriminacije ili stigme. Samo društvo koje prihvata raznolikost može biti istinski snažno i spremno za budućnost - naglasili su u saopštenju za javnost.
Podsjećaju da ljudska prava nijesu privilegija, već univerzalno i neotuđivo pravo svakog građanina. 
- Poštovanje tih prava mjeri se u svakodnevnom životu, u spremnosti da razumijemo jedni druge i pružimo ruku podrške tamo gdje je najpotrebnije - kazali su u SEP-u.
Pozivaju sve institucije, organizacije i građane da zajednički nastavimo graditi društvo u kojem će sloboda biti trajna vrijednost, a poštovanje ljudskih prava i dostojanstva najviši princip.
- Naša snaga je u solidarnosti. Samo zajedno možemo stvoriti Crnu Goru u kojoj će svako dijete, svaka žena i svaki čovjek znati da su prihvaćeni, poštovani i voljeni – upravo takvi kakvi jesu - zaključeno je u saopštenju.

SEP povodom Montenegro Prajda: Crna Gora može biti mjesto u kojem se razlike poštuju, a ne koriste za podjele

Montenegro Prajd, pod sloganom "Otpor gradi slobodu", biće održan danas u Podgorici.
Iz asocijacije Kvir Montenegro saopštili su da okupljanje učesnika ispred Skupštine Crne Gore počinje u 13 sati, program u 14, a povorka u 15 sati.
- Dođite da zajedno pošaljemo poruku hrabrosti, solidarnosti, ljubavi i otpora - naveli su iz te asocijacije na Fejsbuku.
Oni su ranije ocijenili da su diskriminacija, govor mržnje i nasilje nad LGBTIQ osobama svakodnevica, dok institucije često ostaju nijeme i ne pružaju zaštitu.&nbsp;
- Umjesto pravde i podrške, suočavamo se sa nevidljivošću, nesigurnošću i porukom da naši životi vrijede manje - naveli su iz asocijacije Kvir Montenegro.
Prajd je, kako su rekli, odgovor na ćutanje i nepravdu.
- To je dan kada pokazujemo da nijesmo nevidljivi, da ne pristajemo na marginalizaciju i da zajedno tražimo promjene. To je prostor solidarnosti, otpora i zajedničkog zahtjeva da država i društvo počnu da štite sve nas, bez izuzetka - naveli su ranije iz asocijacije Kvir Montenegro u objavi na Fejsbuku.
Organizaciju Montenegro Prajda finansijski je podržala Britanska ambasada, Irska ambasada, Savjet Evrope, Globalni fond za žene, Kancelarija za LGBTIQ lica Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada i fondacija Hajnrih Bel.

Otpor gradi slobodu: Montenegro Prajd danas u Podgorici

Na društvenom nivou je došlo je do nekih promjena na bolje, odnosno društvo više ne reaguje agresivno na Montenegro prajd kao 2013. godine, ali mi imamo problem sa svim ostalim stvarima iza kulisa, van okvira prajda, gdje se stvari baš toliko na bolje i ne mijenjaju - kazala je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E direktorica nevladine organizacije Kvir (Queer) Montenegro Staša Baštrica.
Kako je istakla, sve je spremno za sjutrašnji Montenegro prajd, a okupljanje počinje na prostoru ispred Skupštine od 13 do 14 sati, nakon čega slijedi kratki program, a od 15 sati kreće i sama povorka.&nbsp;
Baštrica navodi da je Prajd jedan od mehanizama borbe za unaprjeđenje života LGBT zajednice i to je centralni događaj koji podiže vidljivost LGBTIQ osoba i sa koga se šalju zahtjevi društvu i sistemu kako bi ta zajednica živjela bolji i dostojanstveniji život.
Kvir Montenegro, prema njenim riječima, ima korektnu saradnju sa Centrom bezbjednosti Podgorica, jer se oni svake godine trude da sve prođe u najboljem redu.&nbsp;
Smatra da su javni funkcioneri pozvani da unaprijede položaj LGBT osoba, jer je društvu neophodna edukacija i suzbijanje svih oblika diskriminacije i vršnjačkog nasilja, stigmatizacije.
- Donosioci i donositeljke odluka bi mogli da unaprijede položaj LGBT osoba ako bi se javno angažovali u pravcu unapređenja kvaliteta naših života, tako da bi njihova podrška i te kako pomogla. Međutim mi živimo u realnosti u kojoj takav način funkcionisanja nažalost izostaje. U teoriji bi to prilično pomoglo, u praksi se to ne dešava - ocijenila je Baštrica.
Prisjeća se prvog Prajda iz 2013. godine kada su učesnici bili okruženi sa dva kordona policije, jer su tu povoruku pratili veliki neredi.&nbsp;
- Danas imamo situaciju koja je potpuno drugačija i nemamo nerede. Nemamo toliki broj prisutnih pripadnika policije i u tom slučaju možemo reći da je došlo da promjena na bolje - zaključila je Baštrica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNZ9FlIcHc0U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Baštrica o Montenegro prajdu: Društveno je došlo do promjena na bolje od 2013, ali iza kulisa stvari se baš i ne mijenjaju

Pod sloganom „Otpor gradi slobodu“, u Podgorici će 4. oktobra biti održan 13. Montenegro Prajd. Okupljanje učesnika i učesnica planirano je ispred Skupštine Crne Gore od 13 do 14 sati, dok će povorka krenuti u 15h.&nbsp;
Ovogodišnja povorka, kako u razgovoru za Portal Analitika ističe izvršni direktor NVO Asocijacija Spektra Jovan Ulićević, prevazilazi samu šetnju – cilj je da se ukaže na povezanost različitih oblika represije i diskriminacije, te da se pošalje poruka da sloboda može postojati samo ako je zajednička.
- Sloboda je ili za sve nas, ili za nikoga. U našem društvu, nažalost, sloboda je samo za odabrane, bogate i političare. Dok to ne budemo razumjeli, nemamo čemu da se nadamo. Sloboda se može osvojiti samo zajedničkim snagama, a jedina stvar koju možemo da izgubimo su lanci - poručuje Ulićević.
On poručuje da je to istovremeno filozofija koja stoji iza svake borbe.
- Dok god se držimo isključivo identitetskih kutija i pristajemo na narativ da se nasilje nad jednom grupom tiče isključivo te grupe, pristajemo na politiku vladajućih masa koja je jednostavna - “zavadi pa vladaj”. Mislim da ne moraju ljudi da razumiju drugačije od sebe da bi zajedno učestvovali u borbama za oslobođenje. Zapravo, držim da je suprotno - da se kroz zajedničke direktne akcije gradi solidarnost i razumijevanje koje dovodi do oslobođenja svih nas - naglašava Ulićević.
<h2>Javni prostori kao mjesta solidarnosti i dijaloga&nbsp;</h2>
Prajd je, prema njegovim riječima, od početka imao cilj da javni prostori postanu mjesta solidarnosti i dijaloga, a ne isključivosti i podjela.
- Program je raznovrstan, za svakoga ponešto, i dobar dio se dešava na otvorenim prostorima – jer su to prostori koje moramo da vratimo sebi i zajednici. Aktivizam ne smije biti sveden na konferencije i saopštenja. Primjer toga je Solidum Fest u Njegoševom parku, u okviru kojeg imamo i muziku i zabavu i upoznavanje sa radom nevladinih organizacija, ali i prvu u nizu diskusija koje smo nazvali “U krugu revolucije”, na kojoj ćemo u jednom otvorenom, nehijerarhijskom formatu da zamišljamo neku bolju budućnost, kao alternativu stalnoj odbrani institucija i poretka koji ni ovako nije funkcionisao da valja, ili recimo diskusiju koju Trans Mreža Balkan organizuje pod nazivom “Antifašizam budućnosti”, tokom koje ćemo pokušati da dođemo do odgovora na pitanje što je antifašizam osim nostalgičnog śećanja na slavne pretke - navodi Ulićević.
Pored toga, tu su i tradicionalni događaji poput „Prajd Kafea“, vouging časova, bubnjarskih radionica i večernjih žurki.&nbsp;
- Na Prajd treba da dođe svako kome je stalo do zaustavljanja nasilja, do radničkih prava, do pravednijeg društva i do toga da njihova djeca odrastaju u dobroj Crnoj Gori. Ako nekome nije komforno – baš zbog toga treba da dođe, jer solidarnost sigurno ne cvjeta u komforu - dodaje on.
<h2>Društvo sve više nasilno prema svima&nbsp;</h2>
I dok Crna Gora i dalje bilježi visoke stope homofobije i transfobije, Prajd, smatra Ulićević, ima važnu ulogu u građenju mostova.
- Ovo društvo je sve više nasilno prema svima, pa samim tim i prema onima koji su različiti. Prajd je jedan od rijetkih kontinuiranih protesta, osim Osmomartovskog marša, koji uporno poziva na solidarnost svih građana i građanki i podiže svijest o povezanosti opresija. Dakle, Prajd nije identitetski protest, niti je ikad bio. Na medijima je da urade svoj dio posla, kao i da zauzmu aktivniju ulogu u odbrani demokratije od dezinformacija, koje su danas propagandni alat za širenje desničarskih poruka - naglašava Ulićević.
<h2>Desničari šire dezinformacije koje podižu nivo nasilja u društvu&nbsp;</h2>
Kada je riječ o konkretnim oblicima diskriminacije, Ulićević je jasan - Crna Gora i dalje spada u evropske zemlje u kojima se krše osnovna ljudska prava LGBTIQ osoba.
- Ajmo prvo da se dogovorimo i usaglasimo da institucije ne rade svoj posao. Posao rade pojedinci u institucijama, koji nailaze na blokade i sabotaže. Na primjer, Crna Gora je i dalje jedna od rijetkih evropskih zemalja u kojoj dio građana prolazi prinudnu sterilizaciju samo da bi imao dokumenta u skladu sa identitetom. Zakon o životnom partnerstvu već pet godina znači samo papir, ali ne i prava. Preko naših leđa fašisti skupljaju političke poene, dok desničari šire dezinformacije koje podižu nivo nasilja u društvu - kaže on.
<h2>Minimum standarda jeste pravo na samoodređenje&nbsp;</h2>
Iako se usvajanjem Zakona o životnom partnerstvu 2020. godine činilo da se otvara put ka ravnopravnosti, praksa je pokazala drugačije.
- Nejednakost istopolnih partnera je institucionalizovana i legitimisana tim Zakonom. Dobili smo mrtvo slovo na papiru. Kvir ljudi imaju iste obaveze kao i svi građani, ali ne i ista prava. Iako su vlasti dobile konkretne smjernice kako da izmijene zakon, ništa nije urađeno. Promijenjeni su samo poreski zakoni i dio iz socijalne zaštite - naglašava Ulićević.
Posebno ga zabrinjava izostanak Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta, iako je Crna Gora na to obavezana kroz EU pregovore, UN i preporuke evropskih tijela.
- Odlaganje usvajanja zakona znači da trans osobe svakodnevno biraju između nasilja prinudne sterilizacije i nasilja koje proizilazi iz nesklada između dokumenata i identiteta. Minimum standarda jeste pravo na samoodređenje. Prilikom kreiranja zakona smo pristali na razne kompromise koji se nalaze čak u domenu kršenja ljudskih prava, a koji podrazumijevaju da je zakon ograničen samo na punoljetne državljane Crne Gore, ne odnosi se na migrante i azilante, ne važi za osobe u braku ili protiv kojih se vodi postupak. To je direktno kršenje ljudskih prava - upozorava on.
<h2>Država pokaže da postoji&nbsp;</h2>
Institucionalna podrška LGBTIQ zajednici, smatra Ulićević, uglavnom je deklarativna.
- Naši predstavnici nikako da shvate da osvjetljavanje zgrade ili šetnja na Prajdu nijesu suštinska podrška. Ovakvi performansi nijesu tu radi nas, već radi njih. Ovo je nesigurno i sve nasilnije društvo, koje je takvo zbog nemara institucija i intenzivnog trovanja građana i građanki jednih protiv drugih, dok uslovi za život postaju sve gori. Dakle, za suštinski sigurno društvo, prvo mora da postoji bar neka relativna jednakost, a ne društvo bogatih i moćnih i nas svih ostalih - jasan je Ulićević.
Posebno je važno, kako je kazao, da država pokaže da postoji i da stane na kraj vrlo živom fašizmu.
- Batalite sa privatizacijom Crne Gore i građenjem elita i snobova, organizujte progresivno obrazovanje koje uči đecu prije svega drugarstvu i da prepoznaju opresije, omogućite kvalitetnu zdravstvenu zaštitu dostupnu svima, krov nad glavom neka prestane da bude privilegija koju omogućavaju banke i eto sigurnog društva. Nijesam pristalica mjera koje podrazumijevaju isključivo represiju nasilnih društvenih pojava. Ja nemam satisfakciju od punih zatvora, već od toga da mogu mirno da živim sa svojim komšijama i porodicom - ističe Ulićević.
Od prvih pokušaja Prajda do danas situacija se, kaže, promijenila, iako ne onoliko koliko bi trebalo.
- Od izjave tadašnjeg ministra za ljudska prava da „toga nema u Crnoj Gori“ došli smo do svijesti da kvir osobe postoje i da su neodvojivi dio društva. Zakoni su usvojeni, ali se ne sprovode u praksi. Političke partije i dalje kalkulišu s našim pravima kada postoji interes za to. Najveći pomak jeste mnogo veće razumijevanje među našim sugrađanima/kama, među različitim generacijama i u različitim sredinama. Situacija na društvenim mrežama je drugačija zato što je taj kontakt depersonalizovan i dehumanizovan, tamo ima mnogo mržnje, ali treba uzet u obzir da algoritmi to omogućavaju, zajedno sa institucijama - navodi Ulićević.
<h2>Potrebno nam je više progresivne misli i solidarnosti a manje sujete&nbsp;</h2>
Na pitanje kakvu budućnost predviđa za LGBTIQ pokret, sagovornik Analitike kaže da nas čeka budućnost puna promjena, jer sadašnjost toliko dinamična i mnogo se intenzivnih društvenih procesa dešava na kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou.
- Prije svega, ako društveni pokreti, ali i oni koji su na pozicijama moći, budu imali dovoljno mudrosti da sačuvaju mir, mislim da nas svakako čeka dosta turbulentna decenija. Aktivizam mora da prestane da održava status quo i da bude zaključan u branjenju institucija koje ne rade, već da se osmjeli da zamišlja, a onda i da se bori za neku mnogo bolju i pravedniju budućnost. Potrebno nam je više radikalno progresivne misli, više solidarnosti i manje sujete. Slijede godine otpora koji gradi slobodu – to nijesu laki procesi, ali jesu procesi koji zahtijevaju zajedništvo i hrabrost - zaključuje Ulićević.

Ulićević: Sloboda je ili za sve ili za nikoga, preko naših leđa fašisti skupljaju političke poene

Ovogodišnji Montenegro prajd pod sloganom „Otpor gradi slobodu“ biće održan 4. oktobra na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
- Crnogorsku realnost karakteriše višeslojna i duboka politička i društvena kriza koja se ogleda kako u ekonomskim, tako i u institucionalnim problemima. Inflacija koja neumoljivo raste, gura mnoge u začarani krug borbe za egzistenciju. Za većinu građana i građanki vlastiti dom postao je nedostižan san, dok svakodnevna borba za očuvanje dostojanstvenog i bezbjednog života postaje najvažnija, gotovo jedina briga - poručili su u Queer Montenegro.
Univerzalne vrijednosti koje bi trebalo da čine temelj zajedništva i društvene kohezije: empatija, solidarnost, razumijevanje i međusobno prihvatanje, brzo, cijene oni, izumiru.
- Povjerenje u institucije je na najnižem mogućem nivou, jer mi, građani i građanke sve manje vjerujemo da država može i hoće da nas zaštiti i da nam pruži podršku u trenucima kada nam je to najpotrebnije. Umjesto sistemske zaštite, oslanjamo se na sopstvenu snalažljivost. U ovakvim uslovima života najizraženije su nepravde prema marginalizovanim društvenim grupama - poručili su u Queer Montenegro.
Iako crnogorski zakoni jasno prepoznaju diskriminaciju, govor mržnje i zločin iz mržnje prema LGBTIQ osobama kao krivično djelo, njihova stvarna primjena je, ukazuju oni, zabrinjavajuće nedosljedna i neefikasna.&nbsp;
- Pravosudni sistem rijetko postupa u skladu sa istim, pa se slučajevi uglavnom svode na prekršaje, dok su kazne minimalne i nesrazmjerne počinjenom djelu, pri čemu se motiv mržnje najčešće previđa. Nedostatak senzibiliteta i edukovanosti kadra u pravosudnom sistemu dovodi do toga da institucije ne samo što ne pružaju odgovarajuću zaštitu žrtvama, nego nas često izlažu sekundarnoj viktimizaciji, birokratskoj ravnodušnosti ili čak otvorenoj netrpeljivosti - navode u Queer Montenegro.
Ovo institucionalno nečinjenje, kažu oni, kreira klimu u kojoj su nasilje, bilo u porodici ili na javnim mjestima, te govor mržnje i diskriminacija ne samo normalizovani nego i društveno prihvatljivi.
- Zaključujemo da nekompetentnost pravosudnog sistema da radi svoj posao direktno onemogućava izgradnju zdravog društva u kojem bi se svako osjećao sigurno i ravnopravno. Škole i domovi su i dalje prostori đe se ispoljavaju ukorijenjene predrasude i „kažnjava“ svako odstupanje od ustaljenih normi. Zbog toga, veliki broj LGBTIQ osoba ostaje tih, u osjećaju da smo sami protiv čitavog sistema i društva koje tu nepravdu smatra „normalnom“. Kada nedjelovanje i prihvatanje tuđe patnje postanu pravilo, cijelo društvo snosi krivicu za to što je nasilje preraslo u društveno poželjnu praksu, što znači da promjena nije samo zadatak institucija, nego i svakog pojedinca - istakli su u Queer Montenegro.
Sa druge strane, iako su problemi poput gubitka radnih mjesta i ekonomske neizvjesnosti opšti za sve, marginalizovane zajednice se suočavaju, ustvrdili su oni, sa dodatnim barijerama i nepravednim postupanjem koji produbljuju teške uslove života.
- LGBTIQ osobe su česta meta diskriminacije na tržištu rada: već na samom početku imamo otežan pristup zaposlenju, a nakon zaposlenja često se suočavamo sa strahom od homofobije i transfobije na radnom mjestu. U slučaju izražavanja drugačijeg rodnog identiteta ili seksualne orijentacije, susrećemo se sa nepravednim otpuštanjem i neprijateljski nastrojenim radnim okruženjem. Ovakva situacija rezultira dubokim socijalnim isključenjem, gurajući LGBTIQ osobe na krajnju ivicu egzistencije - pojasnili su u Queer Montenegro.
Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, usvojen još 2020. godine, predstavlja istorijski iskorak, međutim, u Queer Montenegro poručuju da je potrebno uskladiti još veliki broj povezanih zakona sa ovim zakonom kako bi se obezbijedila njegova puna implementacija u praksi.
- Trans osobe se u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa barijerama u procesu ostvarenja svojih ljudskih prava. Umjesto jednostavnog postupka promjene oznake pola u ličnim dokumentima, trans osobe su izložene prinudnoj sterilizaciji, koja podrazumijeva prolazak kroz invazivne medicinske zahvate - naveli su oni.
Podvukli su da je ovakva praksa ponižavajuća, nehumana i u direktnoj suprotnosti sa međunarodnim pravnim standardima, što ih dodatno izlaže diskriminaciji, pravnoj nesigurnosti i svakodnevnim rizicima od nasilja.
- Ignorišući prijeko potrebno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, političke kalkulacije su dovele do blokiranja usvajanja ovog zakona, pokazujući očiglednu nebrigu sistema prema osnovnim pravima i dostojanstvu trans osoba - istakli su u Queer Montenegro.
Uz sve ove društvene nepravde i institucionalnu pasivnost dolazi, kako su kazali, i do pojačanja desničarskih i nacionalističkih narativa koji se sve više šire javnim prostorima.
- Stoga, nasilje i diskriminacija nijesu izolovani incidenti već simptom šireg problema u kojem se marginalizuju i obespravljuju svi koji ne odgovaraju dominantnim strukturama moći. Opresija je u tom smislu sveopšti uzrok neravnopravnosti koji produžava ciklus degradacije demokratskih vrijednosti. Upravo zato što su svi ovi problemi povezani i univerzalni, oni jednako pogađaju i LGBTIQ zajednicu, jer smo i mi sastavni i neraskidivi dio crnogorskog društva. Izazovi sa kojima se susrećemo su samo najočitiji pokazatelj šire društvene krize, što dodatno guši vladavinu prava i otežava suživot i međusobno poštovanje - pojašnjavaju u Queer Montenegro.
Suštinska promjena će, stava su oni, nastupiti kada empatija, solidarnost i briga o svakom građaninu i građanki budu prioritet vlasti, a univerzalne ljudske vrijednosti ponovo postanu temelj na kojem počiva društvo. Tek tada će, poručuju, Crna Gora moći da izraste u mjesto đe se prava i slobode ostvaruju jednako i đe niko nije žrtva diskriminacije i nasilja.&nbsp;
- Poruka koju ovo društvo mora prepoznati je da borba za LGBTIQ prava nije posebna ni izdvojena, već je borba protiv sistemske nepravde, političke neodgovornosti, ekonomske nestabilnosti i kulturne regresije - dodali su oni.
Borba za jednakost, zaštitu od nasilja, poštovanje identiteta i ravnopravnost je, u svojoj suštini, kako su kazali, borba za društvo dostojno svakog čovjeka.
- Tek kada goruća pitanja nezaposlenosti, ekonomske nesigurnosti, neadekvatne institucionalne zaštite, zloupotrebe zarad jeftinih političkih poena, rapidne normalizacije govora i nasilja iz mržnje ponovo postanu fokus političkih i društvenih procesa, kada institucije postanu branik prava, a ne prepreka, Crna Gora može pronaći izlaz iz aktuelne spirale raslojavanja, nepovjerenja, povlašćenih pojedinaca i straha. Dođite na Montenegro Prajd! - zaključili su u Queer Montenegro.

„Otpor gradi slobodu“: Montenegro prajd 4. oktobra na Trgu nezavisnosti

U novoj epizodi emisije "Građanski ugao" na TV E posvećenoj 12. Montenegro Prajdu, koji će biti održan u subotu 28. septembra na Trgu nezavisnosti u Podgorici, razgovaramo o značaju Prajda, iz ličnog ugla i iskustava, osvetljavajući važnost vidljivosti i podrške u borbi za jednakost i ljudska prava. 
Gosti su istaknuti glasovi LGBTIQ zajednice: Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda, Staša Baštrica, direktorica Queer Montenegro, Jovan Džoli Ulićević, izvršni direktor asocijacije Spektra, i Aleksa Radonjić, aktivista asocijacije Spektra. 
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUE8fDgWG19I&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

U "Građanskom uglu" večeras o značaju Prajda

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa Nj. E. Šarlotom Samelin, ambasadorkom Kraljevine Švedske u Crnoj Gori.
- Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom njihovog ponovnog susreta, dodajući da Crna Gora Kraljevinu Švedsku posmatra kao iskrenog prijatelja. Sagovornici su se prisjetili predsjednikove zvanične posjete Švedskoj krajem 2024. godine na poziv tamošnjeg predsjednika parlamenta Andreasa Norlena, naglasivši da su u današnjem vremenu, upravo takve posjete ključ snaženja bilateralne saradnje - navodi se u saopštenju.
Komentarišući aktuelnosti vezane za proces evropskih integracija naše zemlje, konstatovano je da sada, više nego ikada, Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica, jer naša država u poslednje dvije godine postiže istorijske rezultate koji nas kandiduju za prvu narednu članicu EU.

Mandić i Samelin: Crna Gora treba snažnu podršku i razumijevanje zemalja članica

Na raskrsnici u blizini Trgovinske škole u Podgorici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je oboren motociklista, potvrđeno je Portalu ETV iz OKC Uprave policije.
Povrijeđeni motociklista je vozilom Hitne pomoći prevezen u bolnicu radi ukazivanja ljekarske pomoći. Policija je izašla na lice mjesta i u toku je uviđaj kojim će biti utvrđene okolnosti pod kojima je došlo do nezgode.
Stepen povreda za sada nije poznat.

Podgorica: Povrijeđen motociklista

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: montenegro-prajd