Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u februaru je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,2 odsto manja u odnosu na januar.
Prosječna neto zarada u februaru je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, zabilježila rast od 22 odsto.
Prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u februaru je iznosila skoro 1,2 hiljade eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u februaru u odnosu na januar zabilježile rast od 0,4 odsto, proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,6 odsto - navodi se u saopštenju.
Prosječne neto zarade u februaru su u odnosu na prošli mjesec zabilježile rast u sektorima djelatnosti informisanje i komunikacije 8,8 odsto, snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 6,2 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 5,5 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 3,7 odsto, prerađivačka industrija 3,1 odsto, vađenje ruda i kamena 1,7 odsto, umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 1,4 odsto i obrazovanje 1,2 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u februaru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima poslovanje nekretninama 7,5 odsto, saobraćaj i skladištenje 4,8 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 4,2 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2,8 odsto, trgovina na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikala 2,5 odsto.
Pad je zabilježen i u oblastima snabdijevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama 2,2 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i građevinarstvo po dva odsto, usluge smještaja i ishrane 1,9 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 1,1 odsto i ostale uslužne djelatnosti jedan odsto.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Monstat: Prosječna zarada u februaru hiljadu eura

U Crnoj Gori je u februaru u kolektivnom smještaju ostvareno 39,97 hiljada dolazaka i 87,84 hiljade noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata. 
 
- Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 77 odsto ostvarili su strani, a 23 odsto noćenja domaći turisti - navodi se u saopštenju. 
 
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u februaru najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 64 odsto, glavnom gradu 19,2 odsto, planinskim mjestima 12,1 odsto i ostalim mjestima 4,7 odsto. 
 
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove, a ne uključuju individualni, takozvani privatni smještaj - smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

Monstat: U februaru ostvareno 87,84 hiljade noćenja

Uprava za statistiku (Monstat) tvrdi da koristi preciznu i dugogodišnje primenjivanu metodologiju, te da nijesu pogrešni i netačni podaci na koje ukazuju iz Udruženja penzionera, a koji se odnose na usklađivanje penzija. NVO Udruženje penzionera je 12. marta uputilo Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, kao i Fondu PIO Crne Gore molbu da se preispita primjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Crne Gore vezano za usklađivanje penzija, pri čemu se u navedenom dopisu u velikoj mjeri poziva na rad Uprave za statistiku i način obračuna prosječnih zarada. S tim u vezi, iz Monstata ukazuju da je petogodišnjim programom zvanične statistike 2024-2028. godin predviđeno sprovođenje Statističkog istraživanja o prosječnim zaradama zaposlenih. U opisu navodi: “Cilj istraživanja o zaradama zaposlenih jeste da se obezbijede pouzdani podaci o veličini, strukturi i kretanju prosječnih zarada - po djelatnostima, za Crnu Goru i po opštinama. U narednom periodu sagledaće se mogućnosti prelaska na administrativni izvor za podatke koji se koriste u obračunu prosječnih zarada što će biti definisano Godišnjim planom.” Dakle, kako kažu u Monstatu, kontinuirano testiraju mogućnost korišćenja podataka Poreske uprave kao izvor podataka za statistiku zarada i petogodišnjim programom navela je mogućnost prelaska na navedeni izvor čim se za to obezbijede neophodni uslovi. - U tom smislu, Uprava za statistiku je u kontinuiranoj komunikaciji sa Poreskom upravom u cilju uvođenja potrebnih podataka u IOPPD obrazac kako bi se obezbijedile, od strane preduzeća, svi elementi neophodni za obračun prosječnih zarada na osnovu istog - navedeno je u saopštenju Monstata. Dodaju da Uprava za statistiku kao okvir za odabir uzorka izvještajnih jedinica korisiti statistički poslovni registar koji se ažurira godišnje, a na osnovu podataka Centralnog registra privrednih subjekata - CRPS koji vodi Poreska uprava. Izvještajne jedinice dostavljaju Upravi za statistiku obrazac RAD-1 koji je potpisan i pečatiran od strane ovlašćenih lica preduzeća na koje se podaci odnose, a na osnovu kojih se, kako objašnjavaju, obračunava prosječna zarada. - Dodatno, shodno članu 29 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistiku, izvještajne jedinice su dužne da daju tačne i potpune podatke bez naknade, u sadržaju i obliku koji odredi proizvodač zvanične statistike i u rokovima utvrđenim godišnjim planom. Obrazac o zaradama (RAD-1), se Upravi za statistiku, dostavlja mjesečno i to najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a finansijski izvještaji se podnose u godišnjoj dinamici, do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, pa se podaci o zaradama iz RAD-1 obrasca, ne mogu direktno upoređivati sa podacima iz finansijskih iskaza. Dakle, izvor podataka za obračun prosječnih zarada su obrasci RAD-1, popunjeni od strane izvještajnih jedinica, a ne finansijski izvještaji, te stoga nema smisla pozivati se na analizu istih kao dokaz o kvalitetu podataka prosječne zarade - pojasnili su u Monstatu. Uprava za statistiku podatke o prosječnim zaradama objavljuje ukupno i po sektorima klasifikacije djelatnosti (NACE REV2), shodno važećem Zakonu o Klasifikaciji djelatnosti, koja je međunarodni statistički standard. Još jedna, kako kažu, kontradiktornost navedena u dopisu NVO Udruženje penzionera, odnosi se na “čekanje MONSTAT-a sve do kraja januara za saopštenje o decembarskim zaradama”. U Monstatu tvrde da prilikom definisanja novih rokova za usklađivanje penzija nijesu konsultovani od strane predlagača izmjena zakona kako bi se novi rokovi uskladili sa rokovima objavljivanja odnosno raspoloživošću podataka o prosječnim zaradama. - Takođe, upravo su rokovi, jedan od razloga zašto Uprava za statistiku još uvijek ne obračunava prosječnu zaradu iz podataka IOPPD obrasca. Podaci iz IOPPD se dostavljaju Upravi za statistiku do 25. u mjesecu za prethodni, a tek nakon toga je moguće raditi obradu podataka, pa je gotovo izvjesno da bi se prosječna zarada objavljivala i do 45 dana nakon isteka referentnog perioda tj. mjeseca na koji se podaci odnose - ističe se u saopštenju. Dodaju da se obračun indeksa četvoromjesečnog perioda koji je dat na internet stranici Uprave za statistiku vrši se kao i za ostale periode (tromjesječje, polugodište i godina). U monstatu objašnjavaju i kako. - Prosječna zarada za četvoromjesečje se izračunava tako što se kumulativna suma zarada za ta četiri mjeseca dijeli sa kumuliranim brojem zaposlenih na koje se ta zarada odnosi. Tako se dobija prosječna zarada za to četvoromjesečje. Na isti način se obračunava i prosječna zarada za prethodni četvoromjesečni period. Stavljanjem u odnos zarade za tekući četvoromjesečni period sa zaradom iz prethodnog četvoromjesečnog perioda dobija se indeks koji je sadržan u saopštenju Uprave za statistiku - navode u Monstatu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031411038_c158a377d0347e6770653eb7fcdb0487f320694eade6d95f91fd6677814d4acf.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031411038_c158a377d0347e6770653eb7fcdb0487f320694eade6d95f91fd6677814d4acf" data-rendition-name="original" width="858" height="225" loading="lazy" alt="obračun"></figure>  Ovim objavljenim obračunom četvoromjesečnog perioda, kažu, završava se obaveza Uprave za statistiku i dalji obračun koeficijenta za obračun penzija se vrši u Fondu PIO. Tvrde da Uprava za statistiku obavlja poslove u skladu sa Zakonom o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike poštujući principe zvanične statistike navedene u samom zakonu, ističući princip profesionalne nezavisnosti, princip nepristrasnosti i objektivnosti, princip tačnosti i pouzdanosti. - Mjesečno istraživanje o zaradama zaposlenih (RAD-1) je istraživanje sa dugom tradicijom još od 1965. godine. Tokom ovog perioda istraživanje je bilo podložno određenim metodološkim izmjenama pri čemu je glavni cilj Istraživanja o zaradama zaposlenih da se obezbijede pouzdani podaci o veličini, strukturi i kretanju prosječnih zarada - za Crnu Goru, po djelatnostima i po opštinama - kažu u Monstatu. Iz navedenog, u Monstatu zaključuju da su podaci Uprave za statistiku rezultat primijenjene, a važeće metodologije, u skladu sa principima zvanične statistike, te da nijesu pogrešni i netačni. - A legitimno je pravo svakog korisnika da ne bude zadovoljan podatkom. Međutim, Uprava za statistiku je profesionalno nezavisna institucija i njena uloga nije da ispunjava nečije želje, već da poštujući principe zvanične statistike, primjenom relevantne metodologije i uvažavajući najbolju međunarodnu praksu, korisnicima objektivno prikaže realnu sliku posmatrane pojave. Svakako, kao uvijek do sada Uprava za statistiku je otvorena za saradnju i dijalog i stoji na raspolaganju za dodatna pojašnjenja - zaključeno je u saopštenju.

MONSTAT odgovara penzionerima: Način obračuna je tačan i u skladu s metodologijom

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarisao je nedavno objavljene podatke MONSTAT-a o rastu BDP-a.
- Ukoliko analiziramo rast BDP-a u prethodna četiri kvartala, prema određenim proračunima rast BDP-a u 2024. je oko tri odsto, iako je Vlada projektovala na 3,8 odsto. Ako tako bude, to će biti najmanji godišnji rast BDP-a u posljednjih osam godina (naravno, zbog korone je ‘20 izuzetak) - istakao je Mugoša.
On navodi da su u pitanju indikativni podaci, “koji još jednom ukazuju na neophodnost diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti” i podsjeća da je u prošloj godini zabilježena najmanja pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina, samo 15,1 odsto i najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. 
Ukazuje i da je u prethodnih nekoliko godinama investiciona aktivnost ostvarila negativni trend, odnosno smanjuje se udio bruto investicije u osnovna sredstva u BDP-u, što sve dodatno potencira hitnost preduzimanja sistemskih, odnosno strukturnih reformi kada je crnogorska privreda u pitanju.
Prema Fiskalnoj strategiji crnogorski BDP će prosječno rasti 3,7 odsto u naredne tri godine, uz činjenicu da relevantne međunarodne institucije predviđaju sporiji rast od navedenog. 
- Međutim, ukoliko želimo da do 2050. godine dostignemo današnji prosječni nivo BDP-a zemalja EU, naš BDP bi prema određenim projekcijama realno morao rasti oko šest odsto prosječno godišnje. Logično je da će u istom periodu rasti i BDP zemalja EU, što znači da ni tada nećemo biti na istom nivou, ali bismo svakako bili bliži nego što smo danas - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Usporavanje rasta BDP-a indikativan podatak

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 12,4 miliona eura.
Iz Monstata je saopšteno da je od toga vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 4,6 miliona eura ili 37 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 7,8 miliona eura ili 63 odsto.
- Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti kvartal 2023, bilježi pad od 3,8 odsto pri čemu je zabilježen pad vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje poslovnih subjekata 3,5 odsto - navodi se u saopštenju. 
 
Zabilježen je i pad vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača od četiri odsto. 
 
U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u četvrtom kvartalu prošle godine sirovo kravlje mlijeko učestvuje sa 21,1 odsto, stoka po vrstama i kategorijama 20,6 odsto, kokošija jaja 20,1 odsto, svježe povrće 11,9 odsto, ostali proizvodi 11 odsto, svježa riba 6,8 odsto, svježe voće 6,6 odsto, industrijsko bilje jedan odsto i prerađevine od voća i grožđa 0,9 odsto.

Vrijednost otkupa 12,4 miliona eura

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u januaru je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 282,5 miliona eura, što je 2,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 43,3 miliona eura, što je 6,4 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je iznosio 239,2 miliona eura i veći je 4,5 odsto.
- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,1 odsto i manja je u odnosu na isti prošlogodišnji period kada je iznosila 20,2 odsto - navodi se u saopštenju.
U strukturi izvoza najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva u iznosu od 17,8 miliona eura koje čine električna energija 15,7 miliona eura i ostalo.
U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 59,4 miliona eura, koje čine drumska vozila 26 miliona eura i ostalo.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 9,1 milion eura, Bosna i Hercegovina 6,4 miliona i Švajcarska 4,9 miliona eura.
Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 39,3 miliona eura, Kina 33,2 miliona eura i Njemačka 22,2 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Spoljnotrgovinska robna razmjena 282,5 miliona eura

U Crnoj Gori ima ukupno 26,71 hiljadu poljoprivrednih gazdinstava, pokazali su preliminarni rezultati Popisa poljoprivrede u prošloj godini.
Iz Monstata je saopšteno da su poljoprivredna gazdinstva u prošloj godini koristila 248,23 hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta.
- Ukupan broj goveda na poljoprivrednim gazdinstvima iznosio je 68,6 hiljada, ovaca 167,34 hiljade, koza 28,18 hiljada, svinja 52,27 hiljada i živine 1,36 miliona - navodi se u saopštenju.
Popis poljoprivrede je sproveden u periodu od 1. oktobra do 1. decembra prošle godine u skladu sa Zakonom o popisu poljoprivrede i važećim regulativama Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije i jedinstvenim standardima Međunarodne organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
- Preliminarni rezultati popisa poljoprivrede sadrže osnovne podatke o broju gazdinstava, nosiocu porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, korišćenom poljoprivrednom zemljištu, stočnom fondu i mehanizaciji (traktori). Ti podaci su podložni promjenama do objavljivanja konačnih rezultata - rekli su iz Monstata.
Statističari su objasnili da, imajući u vidu da je došlo do promjena u međunarodnom i nacionalnom zakonodavnom okviru u odnosu na Popis poljoprivrede 2010. godine, u cilju obezbjeđivanja uporedivosti podataka odrađeni su preračuni određenih podataka u odnosu na važeće kriterijume iz popisa poljoprivrede i u odnosu na EU kriterijume.

U Crnoj Gori 26,71 hiljadu poljoprivrednih gazdinstava

Vrijednost izvršenih građevinskih radova u četvrtom kvartalu prošle godine veća je 2,3 odsto u odnosu na isti period 2023, pokazuju podaci Monstata.
Vrijednost izvršenih građevinskih radova u četvrtom kvartalu je 12,1 odsto veća u odnosu na treće tromjesečje.
- Izvršeni efektivni sati ostvareni na gradilištima u četvrtom kvartalu veći su dva odsto u odnosu na isti period 2023 - navodi se u saopštenju.
Izvršeni efektivni sati su 2,6 odsto veći u odnosu na treći kvartal.

Veća vrijednost izvršenih građevinskih radova u odnosu na prošlu godinu

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1,01 hiljadu EUR i bila je 1,9 odsto veća u odnosu na novembar. Prosječna neto zarada u decembru u odnosu na isti mjesec 2023. godine zabilježila je rast od 24,3 odsto.&nbsp;
Prosječna bruto zarada u decembru u Crnoj Gori iznosila je 1,21 hiljadu EUR.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru u odnosu na novembar zabilježile pad od 0,1 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od dva odsto- navodi se u saopštenju.
Iz Monstata je saopšteno da je na nivou prošle godine prosječna bruto zarada iznosila 1,08 hiljada eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 876 EUR. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u prošloj godini u odnosu na 2023. zabilježile rast od 3,3 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 7,1 odsto.
- Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sektorima djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 10,4 odsto, poslovanje nekretninama 9,3 odsto, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 6,6 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 4,5 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 4,1 odsto- ističe se u saopštenju.
Kako se dalje navodi, rast je zabilježen i u sektorima umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 3,8 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3,5 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 3,3 odsto, ostale uslužne djelatnosti 2,8 odsto, usluge smještaja i ishrane 2,4 odsto, saobraćaj i skladištenje 2,2 odsto, prerađivačka industrija 1,4 odsto, informisanje i komunikacije 0,7 odsto, obrazovanje 0,3 odsto, vađenje ruda i kamena 0,2 odsto i snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 0,1 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru prošle godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja 11,6 odsto, građevinarstvo 2,9 odsto i zdravstvena i socijalna zaštita 1,1 odsto.
 
&nbsp;

Prosječna plata u Crnoj Gori prvi put veća od 1.000 eura

Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru je, prema podacima Monstata, iznosila 1.010 eura i bila je 1,9 odsto veća u odnosu na novembar.
Prosječna neto zarada u decembru u odnosu na isti mjesec 2023. godine zabilježila je rast od 24,3 odsto.
Prosječna bruto zarada u decembru u Crnoj Gori iznosila je 1.210 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru u odnosu na novembar zabilježile pad od 0,1 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od dva odsto - kazali su u Monstatu.
Na nivou prošle godine prosječna bruto zarada iznosila je, kažu, 1,08 hiljada eura, dok je prosječna neto zarada iznosila 876 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u prošloj godini u odnosu na 2023. zabilježile rast od 3,3 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 7,1 odsto. Po sektorima djelatnosti, prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sektorima djelatnosti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 10,4 odsto, poslovanje nekretninama 9,3 odsto, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 6,6 odsto, državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje 4,5 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 4,1 odsto - naveli su oni.
Rast je zabilježen i u sektorima umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 3,8 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3,5 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 3,3 odsto, ostale uslužne djelatnosti 2,8 odsto, usluge smještaja i ishrane 2,4 odsto, saobraćaj i skladištenje 2,2 odsto, prerađivačka industrija 1,4 odsto, informisanje i komunikacije 0,7 odsto, obrazovanje 0,3 odsto, vađenje ruda i kamena 0,2 odsto i snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 0,1 odsto.
- Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru prošle godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima finansijske djelatnosti i djelatnost osiguranja 11,6 odsto, građevinarstvo 2,9 odsto i zdravstvena i socijalna zaštita 1,1 odsto - zaključili su u Monstatu.

Monstat: Prosječna zarada u decembru 1.010 eura

Na društvenoj mreži Instagram oglasio se Pavle Čolović, poznati Pljevljak i aktivista, oštro komentarišući početak dugo najavljivane „ekološke rekonstrukcije“ Termoelektrane Pljevlja. U objavi je Čolović ukazao na apsurdnu situaciju u kojoj, kako navodi, radove izvodi 300 kineskih radnika, dok je broj Pljevljaka na gradilištu – nula.
Pod naslovom „Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja – Kineski zmaj diše, Pljevljak gladan zijeva“, Čolović piše da je „počela dugo najavljivana, još duže odgađana, a najduže snimana“ ekološka obnova termoelektrane, uz gorak osvrt na to što su lokalni ljudi potpuno izostavljeni iz projekta koji bi, prema riječima nadležnih, trebalo da preporodi grad.
– Kažu da je to nova ekološka mjera – da se domaći narod ne zamara, da ostane čist, da ne diše prašinu iz vlastitog pepela, a i šta će im plata od tričavih 2500 eura – navodi Čolović u svom prepoznatljivom ironičnom tonu.
On ističe da se niko nije sjetio da makar fizički poslovi, „ono najosnovnije – lopata, kramp i topli sendvič“, ostanu u rukama lokalnog stanovništva. Oštro kritikuje i vlasti, poručujući da je ugovorima važnije bilo „ugovoriti ugradnju, desna ruka lijevi džep“, nego uključiti ljude iz Pljevaljskih naselja poput Jugova, Ševara, Guka ili Komina – najpogođenijih zagađenjem iz TE Pljevlja.
– Dok kineski radnici marljivo režu, vare i podižu ekološku budućnost, Pljevljaci gledaju. Sa brda. Sa balkona. Sa biroa – piše Čolović, naglašavajući da je „ekološki valjda i to – da ne radimo ništa, da ne trošimo kalorije, da čuvamo energiju dok termoelektrana ne postane spa-centar“.
U završnici objave, Čolović sa sarkazmom predlaže novu vrstu turizma: obilazak gradilišta bez domaćih radnika, gdje bi turisti mogli „razgledati kinesku radnu etiku i degustirati pljevaljsko razočarenje“.
Objava Pavla Čolovića brzo se proširila mrežama, izazvavši brojne reakcije i komentare – od podrške do dodatnih pitanja za odgovorne u Vladi Crne Gore i Elektroprivredi. Za sada, zvanične reakcije na ovaj istup nema, dok kineski radnici nastavljaju s radovima – a Pljevljaci, kako reče Čolović, i dalje gledaju. Sa brda. Sa balkona. Sa biroa.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIGCSIBK1Wi%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Počela ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja – broj angažovanih Pljevljaka nula

Dok kod nas “brinu” šta će na investicije iz UAE reći EU, za to vrijeme u Italiji...,napisao je premijer Milojko Spajić na mreži Iks (X), uz vijest da Italija jača ekonomske veze upravo sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima kroz sporazum vrijedan 40 milijardi eura.
Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) navode da se sporazum Italije i UAE ne odnosi na davanje državnog zemljišta bez tendera, već na ulaganje u energetiku, vještačku inteligenciju, telekomunikacije i odbranu.&nbsp;
- Površnost ili manipulacija? - reagovali su iz MANS-a na objavu premijera Spajića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1909300136494199154&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnvomans%2Fstatus%2F1909312106459283671&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MANS Spajiću: Reagovanje na Iks-u površnost ili manipulacija?

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz slabu i umjerenu oblačnost.
Na sjeveru se ujutru očekuje umjeren do jak mraz.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana na sjeveru će biti promjenljivo oblačno, a u jutarnjim satima povećana oblačnost.
Vjetar će biti sjeverni i sjeveroistočni, mjestimično umjeren do jak, a tokom dana će oslabiti.
Jutarnja temperatura od minus deset do pet, najviša dnevna od nula do 16 stepeni.

Sjutra na jugu pretežno sunčano, na sjeveru oblačno

Siguran sam da će Evropski savez poslije Budve, donijeti promjene i Nikšiću, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.
- Tim koji predvodi naš Ivan Radojičić biće predvodnik promjena i čvrst temelj nove lokalne vlasti. Slobodarski Nikšić zaslužuje ovakve ljude - poručio je Odžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOdzicPetar%2Fstatus%2F1909306306109853755&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Odžić: Evropski savez će, poslije Budve, donijeti promjene i Nikšiću

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: monstat