Izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete, kazao je glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu, Serž Bramerc na sastanku sa potpredsjednikom Vlade Crne Gore za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momom Koprivicom.
Koprivica i Bramerc održali su sastana u Njujorku na kojem je ocijenjen dosadašnji napredak Crne Gore u oblasti procesuiranja ratnih zločina i jačanja vladavine prava.
Na sastanku je istaknuto da je Crna Gora ostvarila jasan i mjerljiv napredak, zahvaljujući jačanju institucionalnih kapaciteta i unapređenju pravosudnih mehanizama.&nbsp;
Koprivica je istakao stav Vlade Crne Gore da daje punu podršku neselektivnom procesuiranju svih ratnih zločina i nepristrasnom presuđenju, bez obzira na to ko je počinilac, a ko žrtva, jer je to preduslov pravde i vladavine prava.&nbsp;
On je istakao da su donijete značajne odluke aktuelne Vlade u odnosu na određena pitanja suočavanja s prošlošću, a koja su, kako je rekao, decenijama opterećivala društvo i predstavljala su izbjegavanje odgovornosti države za višegodišnje nepravde.&nbsp;
U tom smislu je posebno naglasio uvođenje zakonskog instituta civilne žrtve rata, postavljenog na najširoj osnovi u regionu, u cilju društvenog priznanja patnje i što pravičnije reparacije porodicama poginulih u zločinima. Na taj način se, prema riječima Koprivice, teži pravdi, ali i gradi ambijent u kojem su ljudska prava na prvom mjestu, a kažnjivost zločina imperativ.&nbsp;
- Takođe, kao vrlo bitnu pretpostavku za procesuiranje ratnih zločina, potpredsjednik Koprivica je istakao i činjenicu da je na predlog Vlade usvojena izmjena Zakonika o krivičnom postupku, kojom je omogućeno preuzimanje dokaznog materijala, iz Rezidualnog mehanizma u Hagu - navedeno je u saopštenju Vlade.
Glavni tužilac Bramerc istakao je da izvještaj koji se tiče Crne Gore predstavlja pozitivan primjer i svijetlu tačku u regionu, iako je potrebno ostvariti dalje pomake i naglasio da je važno preduzeti nastavak reforme i dodatno ojačati kapacitete. Dodao je i da se u UN i u Briselu primjećuje napredak Crne Gore u vezi ovih pitanja, naročito kada je riječ o prikupljanju dokaza.
Sagovornici su posebno naglasili da je nedavno donijeta presuda sa maksimalnom kaznom za ratni zločin, kao i da je podignuta optužnica protiv bivšeg policijskog službenika za zločine počinjene tokom 1990-ih.&nbsp;
- Ovi rezultati potvrđuju kredibilitet rada Specijalnog državnog tuzilaštva i ukupnu opredijeljenost države da obezbijedi puni pristup pravdi i procesuiranje svih počinilaca, bez izuzetka. S tim u vezi je naglašen djelotvoran rad SDT-a, koje svojom profesionalnošću, nezavisnošću i dosljednim postupanjem daje ključni doprinos u procesuiranju najtežih krivičnih djela - istaknuto je.
Na sastanku je ocijenjen pozititvnim doprinosom i činjenica da je Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo Strategiju za istraživanje ratnih zločina i prateći Akcioni plan, koji se u visokom procentom uspješnosti realizuju.&nbsp;
- Ovaj strateški okvir predstavlja važan instrument za unapređenje efikasnosti postupanja, jačanje metodologije istraga i ispunjavanje međunarodnih obaveza Crne Gore - navedeno je u saopštenju.
Koprivica je posebno naglasio da je proaktivan pristup od ključnog značaja, posebno imajući u vidu veliki protok vremena, od događaja iz devedesetih godina. Istakao je da se vremenom smanjuje broj živih svjedoka i oštećenih koji mogu dati relevantna saznanja, što dodatno povećava važnost blagovremenog i sveobuhvatnog djelovanja tužilačkih i policijskih organa.&nbsp;
Tom prilikom je naveo da je imao priliku da razgovara sa Veselinom Bojovićem, sa Žabljaka, koji je primjer relevatnog izvora saznanja i dokaza, a koji je prošao kroz teško stradanje u logoru Lora, te da upravo imajući u vidu te slučajeve, kako pravda, tako i posebni razlozi pravosudne efikasnosti nalažu proaktivnost i blagovremenost u postupanju. Osim toga pitanja, izrazio je uvjerenje da će i skopljeni sporazumi između crnogorskog VDT i tužilaštava Bosne i Hercegovine, kao i Srbije, te Aneks Sporazuma sa hrvatskim tužilaštvom u vezi uspostavljanja punog reciprociteta u razmjeni, doprinijeti djelotvornom i pravičnom procesuiranju svih ratnih zločina. Istakao je i očekivanje da će izrada smjernica od strane Vrhovnog suda i VDT-a u cilju rešavanja imovinsko-pravnih zahtjeva u krivičnom postupku i posebno naknade nematerijalne štete žrtava, umjesto upućivanja na parnicu, doprinijeti pravdi i efikasnosti, te izrazio podršku tom sistemski važnom procesu.
Koprivica i Bramerc izrazili su uvjerenje da će Crna Gora nastaviti da unapređuje rad institucija, jača regionalnu saradnju i doprinosi kulturi sjećanja, pravde i odgovornosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bramerc sa Koprivicom: Nastaviti reforme i ojačati kapacitete

Na današnjoj sjednici, Vlada Crne Gore je, na predlog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, odlučila da država, kao oštećena, preduzme gonjenje počinilaca krivičnih djela u slučaju privatizacije Telekoma Crne Gore, kao supsidijarni tužilac, na osnovu člana 59 Zakonika o krivičnom postupku. To je saopštio Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, zadužen je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kao zakonski zastupnik Države Crne Gore, da preduzme radnje na planu preduzimanja gonjenja.&nbsp;
- Pravda ne smije zastarati, a država ne smije odustati. Telekom nije samo slučaj, već je to borba za budućnost, za čist sistem, zasnovan na vladavini prava i u koji vjeruje domaća i međunarodna javnost- kaže Koprivica.&nbsp;
Država kao supsidijarni tužilac, kaže, &nbsp;staje na stranu istine, a istina, tvrdi, ne zastarijeva.
- Utvrdiće se istina i o tome kako je prihvaćena ponuda koja odstupa od uslova iz tendera, kako su dijelom prihoda od prodaje državnih akcija doplaćeni manjinski akcionari, odnosno okrivljeni vlasnici fondova, a njihove akcije završile na kontu kupca državnog akcijskog kapitala, kako su i pod kojim uslovima sklapani konsultantski ugovori, da li su uopšte pružene konsultantske usluge i radnje po tim ugovorima, a koje su plaćene basnoslovnim svotama novca, te šta je istina i koje nepobitne činjenice proizlaze iz Sporazuma o odlaganju gonjenja protiv okrivljenih Strauba, Baloga i Morvaija, sklopljenog u Njujorku, u Sjedinjenim američkim državama- poručuje Koprivica.
Ovaj potez Vlade je, prema njegovim riječima, pouzdan dokaz da država nije pasivan posmatrač, već aktivan borac za pravdu i vladavinu prava, što je, podsjeća, uz evropske integracije i ekonomski napredak, jedan od osnovnih stubova politike Vlade Crne Gore.
- Bez obzira na prepreke, opstrukcije i ciljane zloupotrebe iz prošlosti, odgovornost za urušavanje državnog interesa mora biti uspostavljena, a počinioci krivičnih djela kojima je oštećena država i njena imovina moraju biti izvedeni pred lice pravde. Ovim pristupom država ne samo što prepoznaje zloupotrebe iz prošlosti, već pokazuje da je odlučna da ih otkloni i vodi proces do kraja, uspostavljajući vladavinu prava.Država, odnosno Vlada, kao oštećena strana, ovim koristi zakonsku mogućnost da traži pravdu i izbori se za istu, a pozdravljamo predlog Glavnog specijalnog tužioca da pokrene postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti protiv ranijeg obrađivača ovog predmeta, izražavajući punu podršku aktuelnom VDT-u i GST-u, odnosno SDT-u u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije- zaključuje Koprivica. 
&nbsp;

Koprivica: Država će nastaviti gonjenje u slučaju Telekom

Dok „normalan svijet“ osuđuje izraelsku vladu zbog genocida u Gazi, crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović (istupivši iz pozicije ćutanja) daje zvaničnu saglasnost za posjetu potpredsjednika Vlade Moma Koprivice Izraelu - poručili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom podvlačeći da je u ovom slučaju borba protiv antisemitizma u ovom slučaju zloupotrijebljena kao paravan za saradnju sa ratnim zločincima.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkoprivica-posjeta-izraelu-vazan-korak-ka-jacanju-politickih-institucionalnih-i-ekonomskih-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U okviru ovih zvaničnih susreta razgovaralo se, kako su ustvrdili, o jačanju bilateralnih odnosa, institucionalnoj saradnji i takozvanoj „borbi protiv antisemitizma“ - čega, kako su kazali, u antifašističkoj i multikulturalnoj Crnoj Gori, nema i ne može biti.
- Kritika izraelske vlade zbog sprovođenja genocida u Gazi nije antisemitizam. To je međunarodna pravna obaveza. Uz ostala najrelevantnija međunarodna tijela i UN-ova nezavisna Istražna komisija (COI) je 16. septembra 2025. zvanično utvrdila da Izrael u Gazi sprovodi g e n o c i d. Prekid institucionalne saradnje više nije političko pitanje već pravni imperativ! - podvukli su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.
Crna Gora, zemlja sa sopstvenom istorijom stradanja i borbe protiv fašizma, ne pristaje, decidni su oni, da njeni predstavnici građane smatraju glupima, niti da ih sramno predstavljaju.
- Od ćutanja pred genocidom - do aktivnog učestvovanja u njegovom normalizovanju i podršci - dodali su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.
Pitaju jesu li naši zvaničnici sposobni da prate međunarodne obaveze - ili samo sopstvene interese, te koje ideologije zapravo predstavljaju „naši predstavnici“.
- Pozivamo građane Crne Gore da ne ostanu nijemi: Pišite Ministarstvu vanjskih poslova: kabinet@mfa.gov.me Tražite javno objašnjenje saglasnosti, hitno povlačenje diplomatske podrške Izraelu i jasno izražavanje osude genocida u Gazi – zaključili su u Pokretu solidarnosti sa Palestinom.

1084x550

Pokret solidarnosti sa Palestinom o Koprivici u Izraelu: Borba protiv antisemitizma zloupotrijebljena kao paravan za saradnju sa ratnim zločincima

Sadržajnim razgovorima, razmatrane su mogućnosti za unapređenje bilateralne saradnje između Crne Gore i Izraela, sa posebnim fokusom na oblasti jačanja antikorupcijskih kapaciteta, civilne zaštite, sajber bezbjednosti, kao i ekonomije, inovacija, zelenih tehnologija, turizma i obrazovanja, navedeno je u saopštenju Vlade Crne Gore. 
Potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica boravi u zvaničnoj posjeti Izraelu, tokom koje je održao sastanke sa predsjednikom Parlamenta Izraela Amirom Ohanom, i ministrom vanjskih poslova Gideonom Saarom.
Kako se ističe u saopštenju, sagovornici su izrazili zajedničku spremnost za jačanje međusobne saradnje na temelju uzajamnog poštovanja i prijateljskih odnosa.
- Tokom susreta sa predsjednikom Parlamenta, posebno je istaknut značaj otvorene komunikacije i političkog dijaloga u vremenima globalnih izazova, jačanja međuinstitucionalne saradnje, kao i važnost razvijanja konkretnih projekata koji mogu donijeti obostranu korist građanima obje zemlje - dodaje se u saopštenju. 
Ohan je istakao rastući interes izraelskih kompanija za ulaganja u Crnu Goru, te da izraelski turisti prepoznaju Crnu Goru kao bezbjednu destinaciju, o čemu svjedoči i broj posjetilaca i noćenja. 
Koprivica je istakao da su ulaganja izraelskih kompanija u Crnoj Gori prepoznata kao zdrava i održiva, dodavši da je cilj Vlade da upravo eliminisanjem uzroka i pojavnih oblika korupcije stimuliše investicije i otklanja barijere ulasku na tržište, što je preduslov privrednog rasta. 
Prema njegovim riječima, a kako se dodaje u saopštenju, izraelski turisti su najbrojniji vanevropski turisti u Crnoj Gori, te da naša država permanentno vodi računa o bezbjednosti, a svakako je vrijedno pomena da naše društvo nije prepoznato po javnom ispoljavanju antisemitizma, što je znak njegove zrelosti, otvorenosti, ali i dubokog prisustva kulture sjećanja u odnosu na stradanje tokom Holokausta.
Na sastanku sa Saarom, bilo je riječi, prije svega, o jačanju bilateralnih odnosa i borbi protiv antisemitizma. 
- Koprivica je upoznao ministra sa činjenicom na koju je Crna Gora posebno ponosna, a to je da se u našoj državi gradi prva sinagoga na Balkanu, nakon II Svjetskog rata, te da su Vlada i Glavni grad pružili značajnu i konkretnu pomoć, što je potvrda dobrih odnosa države sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, koja je neodvojiv dio našeg društva i jedan od stubova multikulturalnosti. Osim toga, 3. jula 2024 godine u Nikšiću je otvoren spomenik Velveta, a kojom prilikom je Koprivica održao govor i učestvovao u otvaranju, a spomenik podsjeća na pomoć Jugoslavije i Crne Gore državi Izrael 1948. godine kada se suočila sa ugrožavanjem opstanka - navodi se u saopptenju Vlade. 
Saar se, kako se ističe, zahvalio na zalaganju Vlade Crne Gore u pogledu uvažavanja Jevrejske zajednice, koja je važan most u prijateljskim odnosima dvije države. Takođe je izrazio nedvosmislenu i iskrenu podršku države Izrael punopravnom pristupanju naše države EU.
Posjeta predstavlja važan korak ka jačanju političkih, institucionalnih i ekonomskih odnosa između Crne Gore i Države Izrael, uz naglašenu volju obje strane za nastavak konstruktivne saradnje i međusobnog razumijevanja, kao i za prepoznavanjem konkretnih oblasti za unapređenje odnosa od obostranog značaja

1250x600

Koprivica: Posjeta Izraelu važan korak ka jačanju političkih, institucionalnih i ekonomskih odnosa

Vladavina prava ne predstavlja samo politički prioritet, već i jedan od ključnih stubova održivog razvoja, kazao je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.
Kako je saopšteno iz Vlade, Koprivica je to rekao na sastanku sa rezidentnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Karolinom Tisot Baranzini.
Navodi se da su Koprivica i Baranzini &nbsp;razgovarali o dosadašnjim rezultatima i o planovima za dalju implementaciju Strategije za borbu protiv korupcije i unapređenje integriteta u radu institucija.
Koprivica je istakao da je borba protiv korupcije jedan od ključnih prioriteta Vlade, kao i da su već ostvareni značajni pomaci u jačanju institucionalnih kapaciteta, povećanju transparentnosti i unapređenju kontrole integriteta najviših funkcionera izvršne vlasti i javnog sektora.
On je naglasio da je cilj Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije planiranje i sprovođenje što više zajedničkih aktivnosti sa drugim organima.
- Posebna pažnja posvećuje se preventivnim mehanizmima, kako bi se eliminisao konflikt interesa i obezbijedilo povjerenje građana u rad državnih organa - naveo je Koprivica.
U razgovoru je, kako je saopšteno, naglašena važnost partnerstva sa UN u sprovođenju međunarodnih standarda i praksi u toj oblasti.
- Dogovoreno je da će se kroz zajedničke projekte i programe dodatno osnažiti kapaciteti institucija, i raditi na daljoj prevenciji i suzbijanju korupcije i konflikta interesa - navodi se u saopštenju.
Koprivica je poručio da vladavina prava ne predstavlja samo politički prioritet, već i jedan od ključnih stubova održivog razvoja.
- Borba protiv korupcije doprinosi pravednijem društvu, snažnijem ekonomskom rastu i jačanju povjerenja građana u institucije, što je od suštinske važnosti za evropski put Crne Gore - rekao je Koprivica.
Kako se navodi u saopštenju, na sastanku je bilo riječi i o novom reformskom Zakonu o igrama na sreću, kojim će biti uveden red u toj oblasti i veći stepen kontrole zavisnosti,posebno maloljetnika.
Koprivica je naglasio i značajne mjere koje preduzimaju Ministarstvo finansija i Uprava za igre na sreću.
- Potvrđena je puna posvećenost Vlade nastavku reformi u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, uz naglasak da će zajednički napori i projektu sa UN biti usmjereni na jačanje integriteta, transparentnosti i izgradnju institucija koje garantuju vladavinu prava kao temelja održivog razvoja Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Koprivica: Vladavina prava jedan od stubova održivog razvoja

<h4>11.09. 
&nbsp;</h4>
13:10h﻿
U iščekivanju izbora sudija za Ustavni sud, danas je na jednom portalu recikliran stav M. Koprivice o kandidatkinji Vučinić. I nemam problema sa time. Pravo je medijske kuće da podsjeti ko je šta rekao o temi za koju je javnost zainteresovana.
Ali mi elementarna obzirnost i ono što sam ponio iz kuće od mojih časnih roditelja, ne dozvoljava da iznova ne napišem o gestu jednog nadobudnog, posve ispraznog pravnika pretvorenog u tobože političara, koji u maniru partije mu, sa kojom je na Vi - nevaspitano, drsko, upitno moralno, skandalozno, na neviđeno dehumanizuje i to akontaciono i gospođu Vučinić i Bemax.
Besramno. I niže ne može.&nbsp;
Ni u Evropi i Americi, sličan primjer nećete naći. I po tome je Koprivica veći Boris Bogdanović od samog B.B.
Evo ga čikam usput, prije nego nastavim.
Gdje je uplaćeno onih 28 miliona eura poreza od strane Bemaxa za prenos udjela u toj firmi.
Ada, čestitke je primao tim povodom.
Što ne gukne ponovo o tome?&nbsp;
Ili su pare pošle na pogrešan žiro račun ili je M.K. htio slavan po ure da bude.
A, đe su?
Sudija Vučinić ne mora da bude izabrana. Ne mora uopšte. I ovo nije promo tekst za nju. Naprotiv.&nbsp;
Zašto?
Momo gađe drugog "zeca".
Kompaniju Bemax.&nbsp;
Po autoprincipu - kako neko može biti moralan, a ima posla sa njima.&nbsp;
Od ovoga se povraće iole normalnom čovjeku.
Angažovati advokata specijalizovanog za određene postupke pred državnim organima, gdje sav rad i postupanje imaju pismenog traga, po Molju je bruka i za firmu i za advokata.
Zato taj advokat ne smije među sudije. Posebno Ustavnog suda.
A, čuš!
Tamo su svi nepristrasni do nepristrasnog. Dovedeni po radnim biografijama.
Neka, čoče.
Inače, ima 112 godina da upravo riješe ustavnu žalbu Bemax-a, povodom Momovog retroaktivnog zakona.
Znam da sve najgrđe misle o njoj, ali kako da je obrazlože kad je ne prihvate.
Zato stoji za zimnicu tamo.
Imam sugestiju za poslanike većine.
Ostanite svoji. Nemojte koga prijatno iznenaditi, pa da nam bude neprijatno. Podržite Koprivicu. Ne remetite već izgrađeni nivo.&nbsp;
Inale, Molje ne postavlja sebi pitanje - a što treba Bemaxu Ustavni sud?
Za šta?
Zavisi li mu poslovanje od sudija Ustavnog suda?
Kao što nije sebi postavio još dva pitanja.
Prvo, da li razmišlja koliko je kolegijalno i džentlmenski na neviđeno prononsirati koleginicu za koju ne zna od koga je, čija je, kakva je, šta ljudi koji je znaju misle o njoj, zašto iz mržnje prema Bemax-u pljuje u lice jednoj dami i koleginici?
I drugo. Što više, a prođe komad vremena, ne odgovori poslaniku NSD-a na poslaničko pitanje o tome - koliko se krivičnih postupaka vodi protiv Bemaxa i odgovornih lica u tom pravnom licu.
Neka to, no se i taj poslanik ne buni što nije dobio odgovor.
A inače, kad pomenuh njegovu mržnju prema Bemax-u.
Njemu može samo jedno.
Znate već što.
Pa, izabrala se ili ne uvažena koleginica.

Zoran Piperović

Molje je B.B.

Srpska tradicija i evropska budućnost se ne isključuju i nijesu u sukobu, jer je Evropa bogat mozaik, a ne prosta uniforma - kazao je vicepremijer Momo Koprivica.
Otud, kako navodi on, Srbi iz Crne Gore nisu ničiji eksponenti, već potomci ljudi koji su branili njenu slobodu.
- Srpstvo u Crnoj Gori nije uvoz iz Srbije, nego istorijski i autohton identitet. Ono nije ni sjenka Drugog svjetskog rata, nego svjetlost vjekova. Srbi iz Crne Gore nijesu ničiji eksponenti, već potomci ljudi koji su branili njenu slobodu. Srpski identitet u Crnoj Gori nije opozit evropskim vrijednostima, već je dio evropskog kulturnog kruga, oblikovan kroz vjekove duhovnosti, književnosti, filozofije i otpora tiraniji - poručio je on.
Dodaje i kako se srpski identitet ne može izjednačavati sa "militantnošću, desnicom ili (Aleksandar) Vučićevim projektima".
- Srbi iz Crne Gore su i skorije dali neizbrisiv doprinos duhovnoj i kulturnoj vertikali i koje je Evropa cijenila. Borislav Pekić, Petar Lubarda, Branimir Šćepanović, patrijarh Gavrilo, mitropolit Amfilohije. To su naši istinski spomenici: živi, univerzalni, uzdižući - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Srpstvo u Crnoj Gori je autohton identitet, Srbi nijesu ničiji eksponenti

&nbsp;Crna Gora treba da očuva svoje antifašističke tekovine, ali i da rasvijetli sudbine nevino stradalih pod autoritarnim režimom, poručio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.
On je kazao da je Evropski dan sjećanja na žrtve nacizma, fašizma, komunizma i drugih autoritarnih režima podsjetnik koliko su krhke sloboda, ljudska prava i dostojanstvo ako ih društvo ne brani zajednički i dosljedno.
- Danas se sjećamo miliona žrtava koje su stradale pod totalitarnim i autoritarnim režimima širom Evrope i svijeta - naveo je Koprivica.
Prema njegovim riječima, to nije samo dan sjećanja, već i poziv na odgovornost.
- Političke i ideološke razlike ne smiju zasjeniti osnovne moralne i ljudske principe - rekao je Koprivica.
Kako je naglasio, svaka nevina žrtva zaslužuje poštovanje i pomen, a svako društvo ima obavezu da se suoči sa svojom prošlošću bez relativizacije, negativnog istorijskog revizionizma ili zaborava.
- Ideologije, koje su osuđene Rezolucijom Evropskog parlamenta, ostavile su trag u Evropi, a taj trag nije zaobišao ni Crnu Goru, uz sve objektivne razlike između režima koji su bili kod nas i u nekim drugim istočnoevrooskim državama i uz nužno izbjegavanje negiranja činjenice da su pripadnici NOP-a doveli do slobode od fašističkog zavojevača - kazao je Koprivica.
On je poručio da Crna Gora pamti.
- Pamti žrtve vansudskih pogubljenja. Pamti kazne bez suđenja, pamti zatvore za "nepodobne", ćutanje iz straha, poniženja zbog drugačijeg mišljenja, pamti one koji su osuđeni bez krivice i one koji su pogubljeni bez suđenja - pojasnio je Koprivica.
Kako je dodao, Crna Gora pamti i one koji su odbijali partijske naloge da likvidiraju ili degradiraju komšije ili sugrađane, potvrđujući čojstvo kao osnovnu moralnu tradiciju Crne Gore.
- Sjećanje nije čin prošlosti, već otpora. Otpora pokušajima da se nepravda i gaženje ljudskih prava i dostojanstva zaborave ili opravdaju - naglasio je Koprivica.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, u duhu evropskih vrijednosti istine, savjesti i sjećanja, treba da očuva svoje antifašističke tekovine i tradicije, ali i da rasvijetli sudbine nevino stradalih u ratnom i poratnom periodu, pod autoritarnim režimom.
- Omogućavajući dostojanstvo i neselektivno sjećanje, uključujući i identifikaciju masovnih grobnica, u kojima su nevini ljudi, stradali bez prava na suđenje i odbranu, kao što su Kotor jama u Nikšiću, zatim masovne grobnice na Cetinju i drugim mjestima - naveo je Korivica.
Kako je kazao, u pijetetu i sjećanju na nevine žrtve nijesmo ni lijevi ni desni, ni bijeli, ni crveni ni zeleni, već samo ljudi.
- Samo društvo koje se, na temelju istine, suočava sa tamnim stranicama svoje prošlosti ima osnov da se nada svjetlijoj budućnosti - istakao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, jedino se kroz istinu, istorijsko pamćenje i otvoren dijalog može graditi demokratska, pravedna i otporna budućnost za sve građane.
- Evropske rezolucije i deklaracije daju putokaz. Na ovaj dan izražavamo solidarnost s porodicama žrtava, ali i odlučnost da njegujemo kulturu sjećanja i obrazovanja, kako se zločini totalitarizma i autoritarnih režima nikada više ne bi ponovili - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Rasvijetliti sudbine nevino stradalih pod autoritarnim režimom

Iako veting nije utemeljen u Ustavu, vlast u Crnoj Gori najavljuje njegovo hitno uvođenje, ciljajući sudije, tužioce, pa čak i advokate. Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić poručuje da je sudstvo spremno na provjeru integriteta, ali samo u okviru zakona i Ustava, bez političkih pritisaka.
Da li se veting koristi kao političko oružje i da li je cilj reforma ili kontrola nad pravosuđem?
<h2>PARTIJSKA PRAVDA</h2>
Kad ne znaš ko je kriv, sudi sudu. Ako ne znaš šta je problem, uvedi veting. A ako veting nemaš – izmisli ga.
Izvršna vlast u Crnoj Gori optužuje pravosuđe za pogoršanu bezbjednosnu situaciju. Vijeće za nacionalnu bezbjednost najavilo je da će Ministarstvo pravde hitno pripremiti model za uvođenje vetinga u pravosuđu — uprkos činjenici da za to ne postoji osnov.
Dugogodišnji univerzitetski profesor, Čedomir Čupić, objašnjava da su sudije, poput svih građana, podložne preispitivanju u slučaju da nešto rade nezakonito ili zloupotrebljavaju položaj. Međutim, kaže da je to posao tužilaštva, a ne izvršne vlasti.
- Veting se sprovodi poslije revolucija, poslije velikih dramatičnih promjena poredaka. Veting u jednoj demokratskoj zemlji, u kojoj se vrši smjena vlasti posle izbora, je nešto što je nedopustivo. Jedan od demokratskih uslova odnosi se na podjelu vlasti - na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Jedina, koja je potpuno nezavisna, odnosno, treba da bude nezavisna, je sudska. Zakonodavna i izvršna vlast su povezane, zato što većina u parlamentu bira vladu i uvijek stoji iza vladinih predloga. U nekim situacijama to bude i vrsta ucjenjivačkog odnosa. Međutim, dirati u sudsku vlast je jednostavno rušenje demokratskog poretka i to je nešto što je nedozvoljeno - kazao je Čupić.
Iako je jasno da je sprovođenje bilo kakve mjere koja nije predviđena zakonom – nezakonito, a dobri pravnici znaju da u pravnom smislu, to može predstavljati prekoračenje ovlašćenja, zloupotrebu položaja ili povredu ustavnog načela zakonitosti - vetinguju demokrate, policiju, vojsku, sud – pa i buduće sudije.
Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, targetira kandidatkinju za Ustavni sud Mirjanu Vučinić, jer je bila advokatica firme Bemax.
Reagovali su iz Advokatske komore Crne Gore. Zabrinjava ih, kažu, što Koprivica, bez ikakvog utemeljenja vrlo olako, daje vrlo oštre kvalifikacije prema pojedincima, fizičkim i pravnim licima.
- Poređenja radi, kod obavljanja ljekarske profesije, ljekar ne bi smio, odnosno trebao pružiti ljekarsku pomoć pacijentu koji je iz nekog razloga u nemilosti gospodina Koprivice ili o tom pacijentu ima negativan stav i mišljenje, iz razloga poznatih samo njemu, a što je apsurdno i bespredmetno dalje komentarisati - kazali su iz Komore.
I predsjednik Crne Gore Jakov Milatović brani svoj izbor i poručuje Koprivici da pravda neće biti u rukama političkih stranaka.
- Kada pravnik u vladi targetira advokata samo zato što je radio svoj posao, vidimo istu političku hajku iz prošlosti. A mislili smo da smo s tim završili. Svaki građanin po zakonu ima pravo na advokata. Svaki advokat ima pravo da radi svoj posao po zakonu, bez straha i bez etiketa - napisao je Milatović na mreži X.
<h2>Piperović: Političari iz redova Demokrata ne samo da targetiraju pojedince – već iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke, koje potom koriste za politički pritisak</h2>
Pojedini pravni stručnjaci, poput advokata Zorana Piperovića, idu korak dalje. Tvrdi da političari iz redova Demokrata ne samo da targetiraju pojedince – već iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke, koje potom koriste za politički pritisak.
- Neki poslanici Demokrata dobijaju odluke od nekih državnih organa iz sistema pravosuđa. Ja znam recimo, ja znam lično, rečeno mi je ko iz Ustavnog suda dostavlja odluke Momu Koprivici. Dakle, imate iz raznih resora da se Demokratama, ne znam ni još kome sve, dostavljaju odluke, pa onda to uzmu poslanici. Možete zamisliti državu u kojoj poslanik ima sudsku odluku, tužilačku odluku, odluku Ustavnog suda, da on to politički problematizuje. Pa on pođe u Skupštinu i maše i komentariše i kaže – neće više ovo moći, mi ćemo te sudije da vetingujemo sve. Da li znate zemlju u kojoj se to radi? Da li vi znate da su to stvari za koje se u ludnicu ide, da daš nekome u zakonodavnom organu sudsku odluku, da taj parlamentarac iz Skupštine komentariše i da prijeti sudijama, tužiocima, ustavnome ne znam kome sve. Pa to ne postoji - kazao je Piperović.
Podsjećamo, Koprivica je i ranije u više navrata javno targetirao Bemax, jednu od najvećih privatnih kompanija u zemlji, pokušavajući da političkim pritiskom natjera poresku upravu da retroaktivno djeluje i interveniše protiv firme koja redovno izmiruje obaveze i nosi crnogorsku građevinsku industriju na leđima, a sve po njegovim političkim procjenama – mimo zakona i tržišne logike.
Stoga, smatraju sagovornici TVE, nameće se pitanje - da li se veting koristi kao sredstvo pritiska - da li Koprivica zapravo poručuje sudstvu i tužilaštvu – evo vam meta, znate šta vam je činiti… a ako se ne povinujete – slijedi veting, a možda i javna diskvalifikacija i politički obračun.
Jer, ako se u obzir uzmu ocjene struke, pravnika koji su karijeru gradili u institucijama posvećenim zaštiti zakonitosti, a ne na partijskim govornicama, onda je jasno: veting, kakav političari danas zagovaraju, nije zakonski alat.
To potvrđuju i iz Udruženja sudija, koje je poručilo da ne bježe od provjera, ali odbacuju neutemeljena etiketiranja i politizaciju pravosuđa.
Slično je poručila i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić. Saopštila je da je sudstvo spremno na provjeru integriteta - veting u okviru zakona i ustava, ali ne i na ucjene i pritiske.
Pavličić je istakla da sudska vlast nije protiv reformi, već da mora biti ravnopravan i neizostavan partner u svakom procesu, jer istinsko partnerstvo ne može postojati ako se sudstvo izopšti iz komunikacije.
Takav stav iznijela je i mjesec ranije.
<h2>20. jun 2025</h2>
- Ja nemam problem i ne želim da diskutujem sa populističkim pričama političara koji svaki svoj nastup počinju i završavaju tvrdnjom da je sudstvo rak rana sistema i da ga treba vetingovati. Ne možemo sprovoditi veting sudija onako kako to nekome trenutno odgovara, već isključivo u skladu sa standardima. Prvi preduslov je promjena Ustava, pa donošenje posebnog zakona sa ustavnim garancijama. Mislim da je to više neka priča kojom se popunjavaju praznine u medijima - kazala je Pavličić ranije.
A upravo to "popunjavanje praznina" – bez ustava, bez zakona, bez garancija, sve češće prerasta u praksu.
U zemlji koja teži da izgradi pravnu državu, selektivna primjena zakona već je ozbiljan problem, ali je još opasnija situacija u kojoj se zakoni oblikuju prema političkim interesima.
Kad pravni osnov izostane, ostaje samo pravda po partijskoj mjeri — i sistem u kojem je politička volja iznad zakona.

Piperović: Političari iz redova Demokrata iz sistema dobijaju sudske i tužilačke odluke koje potom koriste za politički pritisak

Advokatska komora Crne Gore uputila je saopštenje povodom nedavnih izjava potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Moma Koprivice, kojim, kako navode, neutemeljeno i neprimjereno diskredituje pojedine advokate, uključujući i kandidatkinju za sudiju Ustavnog suda, advokaticu Mirjanu Vučinić.
Iz Advokatske komore podsjećaju Koprivicu da su advokati profesionalci koji omogućavaju svakome, bez obzira na društveni status, imovno stanje ili političku pripadnost, jednak pristup pravdi.&nbsp;
A taj princip, kako ističu, ostvaruju kroz slobodu zastupanja, poštujući visoke etičke standarde i strukturiranje pravnih argumenata u cilju zakonitog i pravičnog rješavanja sporova.
- Funkcija advokature je i doprinos pravnom sistemu u cjelini, kroz omogućavanje jednakih šansi pojedinaca pred sudom i drugim organima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Komora ističe da su očekivali da gospodin Koprivica, kao diplomirani pravnik i nosilac važne državne funkcije, poznaje i priznaje navedene principe, zbog čega su dodatno zabrinuti zbog njegovih izjava.
Komora konstatuje da potpredsjednik Vlade daje olake i neosnovane kvalifikacije prema pojedincima, uključujući fizička i pravna lica, iako je svjestan potencijala za instrumentalizaciju tih tvrdnji.&nbsp;
- Upravo su advokati neizostavni dio svakog postupka u kojem se utvrđuju činjenice, sviđalo se to nekome ili ne, i oni predstavljaju jedan od stubova pravosuđa dodaju u saopštenju.
Posebno izražavaju žaljenje što su, kako navode, po ko zna koji put prinuđeni da reaguju na paušalne i neprimjerene komentare pojedinaca iz izvršne vlasti. U saopštenju se podsjeća da ugledni profesionalci poput advokatice Mirjane Vučinić, koja je predložena za sudiju Ustavnog suda od strane predsjednika države, ne mogu biti diskreditovani na osnovu klijenata koje su zastupali.
- Advokat nije vezan za status, niti druge lične ili društvene karakteristike svojih klijenata, već isključivo štiti njihove pravne interese, u skladu sa zakonom. To što je advokatica Vučinić zastupala određene stranke ne može biti osnov za osporavanje njenog profesionalnog integriteta, kao što ni ljekar ne bira kome će pružiti pomoć na osnovu ličnih stavova političara - stoji u saopštenju.
Advokatska komora upozorava da je gospodin Koprivica „vrlo svjesno zanemario ljudske i profesionalne kvalitete koleginice Vučinić“, i da je njena kandidatura rezultat prepoznatog profesionalizma, bez ikakvih mrlja u karijeri.
- Nažalost, u Crnoj Gori profesionalizam, rad i dostignuća često ostaju u sjenci uskog partijskog interesa i populističke retorike - dodaje se.
Komora dalje podsjeća da je povezivanje advokata sa njihovim klijentima direktno suprotno međunarodnim standardima, naročito članu 18 Osnovnih načela Ujedinjenih nacija o ulozi advokata, koji izričito zabranjuje takvo poistovjećivanje.
Takođe, podsjećaju na preporuke specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija i advokata, Margaret Satertvejt, iz njenog posljednjeg izvještaja o Crnoj Gori.
- Vlada Crne Gore mora obezbijediti uslove da advokati mogu da obavljaju svoju djelatnost bez miješanja i zastrašivanja, te da se predstavnici Vlade i izabrani funkcioneri uzdrže od davanja izjava ili povezivanja advokata sa njihovim klijentima - navode u saopštenju.&nbsp;
Konstatuje se, kako ističu, da je izjava potpredsjednika Vlade potpuno neprihvatljiva, jer šalje opasnu poruku da je advokat nepodoban za funkcije u pravosuđu ako je u svom radu zastupao klijente koji nijesu po volji vlasti.&nbsp;
- Ovakva praksa ima ozbiljne posljedice po nezavisnost pravosuđa, slobodu profesije i lični i profesionalni integritet uglednih advokata i njihovih porodica - zaključuju u saopštenju iz Advokatske komore.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-koprivici-ustavni-sud-je-cuvar-ustavnosti-crne-gore-a-ne-cuvar-interesa-politickih-stranaka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Neprihvatljivo targetiranje advokata zbog klijenata koje zastupaju

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: momo-koprivica