Vještačka inteligencija i napredne tehnologije su prava razvojna šansa Crne Gore, poručio je premijer Milojko Spajić i dodao da male države imaju posebnu priliku u vremenu koje dolazi. Spajić je konstatovao da je AI svima već ušao u svakodnevne živote. - Nema osobe koja ne koristi smartphone da nije probala ChatGPT ili neku od drugih aplikacija prisutnih na tržištu - rekao je Spajić na Drugoj nacionalnoj konferenciji pod nazivom "AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova".&nbsp; On je kazao da male države imaju posebnu šansu u vremenu ispred nas, jer brojnost ne mora da bude prednost jedne zemlje. Manje države mogu mnogo toga da urade koristeći AI i njene mogućnosti. - Crna Gora ima veliku prednost, a to je da je električna energija koja je kod nas relativno jeftina i pristupačna. To je bitno jer je ona glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije. Električna energija pokreće data centre i druga kompleksna postrojenja - naveo je Spajić na konferenciji koju su organizovali Asocijacija menadžera Crne Gore, Akademija za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i Naučno-tehnološki park (NTP). Prema njegovim riječima, AI i druge napredne tehnologije treba da budu treći stub privrede, pored turizma i energetike. To je prava razvojna šansa Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120313128_360ec60ef38668ee6ec5f51a3f603a490ab59b971fba74f752f581785f02df09" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  On smatra da je sada nikada relevantnije da se nauči da se programira.&nbsp; - Kad se kaže da će AI zamijeniti programere, upravo je suprotno. Tačno je da na ChatGPT-ju možete da napravite jedan bazični kod, ali ljudi ne smiju da imaju alergiju prema kodu. Potpuno je nebitno šta ste završili od škole, to je za svakoga, svako treba da nauči da programira - saopštio je Spajić. On je naveo da nema potrebe za teorijama zavjere koje se tiču novih tehnologija. Svaka nova tehnologija donosi nove izazove i probleme, ali i nova rješenja, bolja nego što su ikada bila. - Moramo da krenemo od onoga gdje su naše mlade generacije dobre i konkurentne i imaju potecijal, tu treba da se fokusiramo. Onda koristimo AI da to pojačamo. Možda su to sektori biotehnologije i medicine - dodao je Spajić.&nbsp; On je kazao da je optimista i vjeruje u budućnost ove zemlje.&nbsp; - Ljudi su centar svega, trebamo ih njegovati i pravilno usmjeravati. Edukacija je bitna - naveo je Spajić.&nbsp; Osnivač i predsjednik grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon, Mohamed Alabar, rekao je da AI ima nevjerovatan efekat na to kako živimo, radimo i kako postajemo efikasni.&nbsp; - Najveći uticaj AI ima na kreiranje radnih mjesta i tu mnoge velike vlade imaju problem, jer mašine preuzimaju veliki dio posla koji su ranije radili ljudi. Zato je danas vladama svuda teško da kreiraju nova radna mjesta. Vjerujem da će se to vremenom uravnotežiti - kazao je Alabar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120313128_7b6c440bb24dbb033dcfa8115d6db4d7f73b8bac8a23053b763160dc40d326e0" data-rendition-name="original" width="1616" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> <figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Prema njegovim riječima, za male zemlje kao Crna Gora i njegova AI će raditi u našu korist.&nbsp; - Nemamo mnogo stanovnika i AI može da radi za nas. Mašine nam omogućavaju da postignemo rezultate kao da imamo 100 miliona ljudi, iako nas ima 600 hiljada ili kao u UAE, gdje nas je deset miliona - saopštio je Alabar.&nbsp; On je naveo da u njegovoj kompaniji za e-trgovinu rade milion isporuka dnevno. - To znači milion operacija, pakovanja, sortiranja, logistike, upravljanja sistemima. Imamo 100 hiljada zaposlenih, koji zajedno s tehnologijom omogućavaju da prosječna isporuka traje oko 15 minuta - rekao je Alabar. On smatra da će AI mnogo bolje raditi za male nacije, nego za, recimo, Francusku ili Ameriku. - Ako govorimo o sektoru nekretnina, efekti AI-ja su ogromni. Ranije je za pripremu velikog projekta trebalo šest mjeseci - dizajn, vizualizacije, razvoj ideja. Danas sve to traje dva dana - kazao je Alabbar. On je dodao da se nada da će, sa vještačkom inteligencijom, zajedno sa Vladom, u Crnoj Gori uraditi nešto ogromno, masivno i humano. - Mislim da bi to mogao biti jedan od najnaprednijih AI projekata na svijetu. Zato što će cijeli projekat biti oblikovan uz pomoć AI-ja. Danas se mnogo govori o pametnim gradovima, ali vjerujem da možemo stvoriti potpuno AI vođene gradove, kako bismo imali najmoderniju tehnologiju u našem regionu - rekao je Alabar. Ministar javne uprave, Maraš Dukaj, ocijenio je da je vještačka inteligencija danas realnost koja mijenja način na koji živimo, radimo i upravljamo. - Naš zadatak je da AI bude pokretač razvoja a ne izvor rizika, gdje je Crna Gora već preduzela određene korake. Radimo na prvoj strategiji o vještačkoj inteligenciji, koja će biti ključna mapa puta za razvoja AI sistema - naveo je Dukaj. On je kazao da taj proces vode transparentno i inkluzivno, a samo zajedničkim radom mogu se postići održivi i dugoročni rezultati. - Naša obaveza je da zaštitimo privatnost građana i unaprijedimo javne usluge i ojačamo sajber bezbjednost. Samo društvo koje vjeruje u AI može da ga iskoristi za napredak - dodao je Dukaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120313128_799fb06b549635a1892de18ae2ed04dc6cdf3cf5e0c94dc47513d59065efc83c" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="konferencija AI"> </figure>  Predsjednik Asocijacije menadžera, Budimir Raičković, ocijenio je da ovaj skup pozicionira Podgoricu i Crnu Goru tamo gdje pripada, a to je mjesto šanse. - Mi treba da uhvatimo korak što prije sa naprednim tehnologijama. Podgorica je prije par dana dobila informaciju da će biti grad prijestonica mladih 2028, a mladi prate procese i Crna Gora može biti upravo to. Ne da mladi koriste napredne tehnologije nego da aktivno učestvuju i stvaraju - saopštio je Raičković.&nbsp; Na konferenciji je predstavljena i digitalna radnica pod nazivom Oksi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Kod nas relativno jeftina električna energija, to je glavni input u proizvodnji vještačke inteligencije

U nedavnoj objavi na društvenim mrežama, Alabbar je naglasio veličinu ovog razvoja, ističući da će se projekat vrijedan 180 milijardi AED (49 milijardi USD) prostirati na površini koja je tri puta veća od Downtown Dubaija. Takođe je ukazao na jednu od ključnih karakteristika kompleksa: njegov dizajn omogućiće kretanje električnih vozila unutar tržnog centra, što je korak koji odražava širu inicijativu Dubaija da ubrza usvajanje električne mobilnosti u cijelom gradu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJoKTCyIWGNc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Drugi najveći tržni i zabavni centar u Dubai Creek Harbouru</h2> Kompanija Emaar Properties je 2024. godine završila detaljni projektni dizajn Dubai Square Mall-a, koji će postati drugi najveći tržni i zabavni centar u Dubai Creek Harbouru. Ovaj značajni razvoj predstavlja korak ka pozicioniranju Dubaija kao jedne od vodećih globalnih destinacija za kupovinu i slobodno vrijeme. Dubai Square će imati napredne tehnologije i inovativne koncepte u maloprodaji, gastronomiji i zabavi, nudeći iskustvo koje prevazilazi tradicionalno okruženje za kupovinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128121148_596e32927bdee1b8f3f7a958f9f2ffd008b49e0210da44f3323c9ee4564d11f7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251128121148_596e32927bdee1b8f3f7a958f9f2ffd008b49e0210da44f3323c9ee4564d11f7" data-rendition-name="original" width="992" height="663" loading="lazy" alt="Dubai Square Mall"><figcaption>Dubai Square Mall</figcaption></figure>  Dubai Square Mall karakterišu napredne tehnologije, savremen i inovativan dizajn, a biće povezan sa novim Dubai Creek Tower-om, što mu daje jedinstven položaj u srcu Dubai Creek Harboura. <h2>Najnapredniji AI sistemi korišćeni za analizu potreba trgovaca i posjetilaca</h2> Emaar je ranije istakao da ovaj projekat predstavlja odličnu priliku za razvoj vještina zaposlenih, posebno mladih državljana UAE, što odražava posvećenost kompanije jačanju lokalnih kompetencija i podršci nacionalnom razvoju. - Nakon petnaest godina zadovoljavanja potreba stotinu miliona posjetilaca godišnje i više od 1.500 trgovaca, Emaar posjeduje ogromno bogatstvo znanja i iskustva i potpuno je sposoban da isto ponovi sa novim projektom, dok i dalje uvažava savjete trgovaca tokom njegove izgradnje - naveo je ranije Alabbar. - Uprkos tome što je vještačka inteligencija nova nauka u domenu dizajna, Emaar implementira i primjenjuje najnaprednije AI sisteme kako bi analizirao i predvidio potrebe trgovaca i posjetilaca u budućnosti - dodao je. Dubai Square Mall dio je ultramodernog i elegantnog urbanog projekta Dubai Creek Harbour, smještenog na obalama istorijskog Dubai Creeka. Njegov dizajn podrazumijeva pješački orijentisane ulice i obuhvata 7,4 miliona kvadratnih metara stambenog prostora i 500.000 kvadratnih metara vrtova i otvorenih površina.

PROMO SADRŽAJ

(VIDEO) Alabar: MEGA PROJEKAT Dubai Square Mall vrijedan 49 milijardi dolara biće otvoren za tri godine

Podgorica će 3. decembra biti regionalni centar savremenih tehnoloških trendova, kada će se održati Druga nacionalna konferencija „AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova“, u organizaciji Asocijacije menadžera Crne Gore, Akademije za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje AMM-a i Naučno-tehnološkog parka Crne Gore. Konferencija će okupiti više od stotinu predstavnika državne uprave, privrede, akademske zajednice i tehnološkog sektora, a posebnu pažnju privlači dolazak Mohameda Alabara, osnivača i predsjednika globalnih grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon. Alabar će biti glavni govornik – keynote speaker i, kako se očekuje, predstaviće svoju viziju razvoja vještačke inteligencije u ekonomiji, urbanizmu i inovacionim industrijama, sa posebnim fokusom na mala tržišta poput Crne Gore. Otvaranje konferencije i premijer u „AI open talk“ formatu Program počinje registracijom u 8:30, a svečano otvaranje zakazano je za 9 sati. Učesnicima će se obratiti Budimir Raičković, predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore, i Maraš Dukaj, ministar javne uprave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125201144_d5a0fd539df4c1f4c35cb67318f218af06bf054b036f54b7eb86217aa18ca920.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251125201144_d5a0fd539df4c1f4c35cb67318f218af06bf054b036f54b7eb86217aa18ca920" data-rendition-name="original" width="795" height="1024" loading="lazy" alt="program AI konferencije"> </figure>  Već u 9:20 predviđen je jedan od najzapaženijih segmenata – AI open talk sa premijerom Milojkom Spajićem, koji će voditi Valentina Radulović, izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka.

Alabar glavni govornik na AI konferenciji u Podgorici: Crna Gora u fokusu tehnoloških tokova

Ostrvo Maryam, ambiciozni projekat kompanije Eagle Hills u partnerstvu sa Sharjah Investment and Development Authority (Shurooq), postaje simbol modernog urbanog razvoja u Sharjahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ovo ostrvo spaja luksuzno stanovanje, turizam, poslovne sadržaje i rekreaciju, stvarajući jedinstvenu urbanu zajednicu uz obalu. <h2>SHARJAH KAO INSPIRACIJA</h2> Mohamed Alabbar, osnivač i predsjednik Eagle Hills-a, istakao je viziju Sharjaha kao inspiraciju za projekte poput Ostrva Maryam. - Za nas, Sharjah je simbol tradicionalnih i nacionalnih vrijednosti, koji predstavlja naše korijene i arapsku kulturu. To je mjesto tolerancije i gostoprimstva - poručio je Alabbar, prenosi sajtu Zawya.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100316100_e609e1ddb8647cb27314a459604e382e8e4934a66450db8b17438e63d0da2b9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100316100_e609e1ddb8647cb27314a459604e382e8e4934a66450db8b17438e63d0da2b9f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"><figcaption>Mohamed Alabar(Photo: 2BS Forum)</figcaption></figure>  Kako je dodao, partnerstvo Eagle Hillsa sa Shurooq-om pokazuje njihovu posvećenost održivom razvoju Sjevernih Emirata. - Ovaj projekat, kao i svi naši prethodni, ali i budući, ponudiće lokalnoj zajednici potpuno novi nivo života i iskustava … privući veći broj posjetilaca, ojačati ekonomiju i povećati investicije - naglasio je Alabbar. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDHqdhJkMyG4%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>MODERNA ZAJEDNICA UZ OBALU</h2> Ostrvo Maryam spaja stambene, poslovne i turističke sadržaje u harmoniji sa prirodnim okruženjem. Promenada uz more proteže se gotovo kilometar i pruža jedinstven ambijent za šetnju, opuštanje i porodične aktivnosti. Zeleni parkovi, dječija igrališta, biciklističke staze i prostrani trgovi kreiraju osjećaj otvorenog, funkcionalnog i prijatnog urbanog prostora. Stambeni kompleksi, kako se ističe na sajtu gulfnews, su dizajnirani sa naglaskom na luksuz i komfor. Od prostranih stanova sa panoramskim pogledom na obalu do savremeno uređenih zajedničkih prostora poput bazena, spa centara i teretana, svaki detalj je pažljivo planiran. Kompleksi poput Shams, Noor i Aysha Residences omogućavaju stanovnicima da uživaju u privatnosti, ali i u aktivnom društvenom životu unutar zajednice. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDfLric0oKtQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>TURIZAM I POSLOVNA DINAMIKA</h2> Ostrvo Maryam je više od stambenog kompleksa – ono je destinacija koja privlači turiste i poslovne posjetioce. Hoteli sa 4 i 5 zvjezdica pružaju luksuzni smještaj, navodi se na zvaničnom sajtu Ostrva, dok restorani i kafići nude raznovrsnu gastronomsku ponudu koja zadovoljava i najistančanije ukuse. Souq (pijaca), inspirisan tradicionalnom arapskom arhitekturom, donosi autentičan kulturni doživljaj, dok marina sa modernim vezovima pruža mogućnosti za nautičke aktivnosti i rekreaciju, navodi na sajtu Zawya- Sportski sadržaji, tereni i prostrane promenade omogućavaju stanovnicima i posjetiocima da uživaju u aktivnom životu na otvorenom, što doprinosi zdravom i dinamičnom životnom stilu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112211110_6e21cc12c6efb66369f2659f044244c68794f57dd5d86fbfedb7c4f5e4eb245f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112211110_6e21cc12c6efb66369f2659f044244c68794f57dd5d86fbfedb7c4f5e4eb245f" data-rendition-name="original" width="817" height="503" loading="lazy" alt="zgrade"></figure>  <h2>VIZIJA ODRŽIVOG RAZVOJA</h2> Alabbarova filozofija jasno reflektuje ideju održivog urbanog razvoja. - Naš cilj nije samo gradnja, već kreiranje prostora koji oplemenjuje život zajednice, poštuje kulturni identitet i nudi kvalitetan stil života - kazao je ranije medijima Alabbar. Ostrvo Maryam, kako stoji na sajtu sharjah24.ae, balansira tradiciju i moderni urbanizam, stvarajući integrisanu zajednicu u kojoj stanovanje, posao, turizam i rekreacija funkcionišu u harmoniji. Za Sharjah, projekat predstavlja model budućih urbanih inicijativa, gdje luksuz i održivost idu ruku pod ruku. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDPdwtR-E_bk%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>DUGOROČNI ZNAČAJ I EKONOMSKI POTENCIJAL</h2> Ostrvo Maryam doprinosi jačanju Sharjaha kao urbanog i turističkog centra u UAE. Projekt je strateški važan jer stvara nove prilike za investicije, podstiče turizam i unapređuje ekonomiju regiona. Već sada ostrvo privlači pažnju stranih investitora i lokalne zajednice, dok završetak preostalih faza do 2026. godine obećava da će Ostrvo Maryam postati referentna tačka za buduće mješovite projekte u regiji, piše na sajtu Zawya.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112211110_147e4f691e3fa8813ba43067904fdc2bf70162f639c191e8923c64e508d091d7.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025112211110_147e4f691e3fa8813ba43067904fdc2bf70162f639c191e8923c64e508d091d7" data-rendition-name="original" width="795" height="523" loading="lazy" alt="insta"></figure>  Ostrvo Maryam predstavlja spoj tradicije, luksuza i moderne urbane vizije. Iako se radovi još privode kraju, ostrvo već sada nudi stambene, turističke i rekreacione sadržaje koji redefinišu standard života u Sharjahu. Projekt ne samo da stvara novu urbanu destinaciju, već i postavlja model održivog razvoja u regionu, balansirajući kulturni identitet, ekonomski potencijal i visok nivo kvaliteta života.

Ostrvo Maryam – Vizija Mohameda Alabbara za novo urbano srce Sharjaha

Država poput Crne Gore ima nevjerovatan potencijal, pogotovo u ugostiteljstvu i nekretninama, ocijenio je vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar i dodao da želi uraditi nešto grandiozno što odgovara ljepoti ove zemlje.
On je, govoreći o ključnim motivima da razmotri Crnu Goru kao investicionu destinaciju, kazao da se vidi potencijal na svim nivoima.
- Mogu lako upoređivati, jer poslujem u toliko zemalja. Pogledam Crnu Goru i kažem, zaista je potcijenjena. Stoga mi je i zanimljiva - poručio je Alabar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvt3PQJBn_MU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da investira u region u cjelini, koji je, kako je ocijenio, vrlo zanimljiv dio svijeta.&nbsp;
- Ekonomski napredak je prilično pozitivan. Mislim da većina sektora privrede raste. Svi nivoi sigurnosti su prilično dobri u ovom regionu i u Crnoj Gori. Naravno, ne mogu reći da je sigurnost u nekim zapadnoevropskim zemljama dobra, ali sigurnost NATO-a je drugačija - kazao je Alabar.&nbsp;
On je saopštio da Crna Gora ne započinje rat ni sa kim i da je i svakodnevna sigurnost prilično dobra.&nbsp;
Na pitanje koji sektori u Crnoj Gori imaju najveći potencijal za razvoj i privlačenje stranih investicija, Alabar je odgovorio da su njegova područja djelovanja ugostiteljstvo i nekretnine.&nbsp;
- Ugostiteljstvo ima veliki potencijal. Kada pogledate turizam u ovako lijepoj zemlji sa 2,2 ili 2,5 miliona posjetilaca, trebalo bi da ima barem pet miliona turista. Ne želimo prenatrpati zemlju, ali bi trebalo biti barem pet miliona - ocijenio je Alabar.&nbsp;
Prema njegovim riječima, postoji veliki potencijal u ulaganju u infrastrukturu, što će stvoriti sjajna radna mjesta, povećati aktivnost u zemlji i bruto domaći proizvod (BDP).&nbsp;
- Ista stvar je i sa nekretninama. Nekretnine i ugostiteljstvo funkcionišu zajedno. Kada je u pitanju, na primjer, poljoprivreda, količina vode u ovoj zemlji, tlo, planine, to je veliki potencijal za nas. Čak i kada je u pitanju tehnologija, najvjerovatnije za nešto poput e-trgovine - smatra Alabar.
On je kazao da, kada je riječ o projektima, razmatra određene prilike u Crnoj Gori i nada se da će u narednoj godini moći uraditi nešto veliko.&nbsp;
- Želimo uraditi nešto grandiozno što zaista odgovara ljepoti ove zemlje, nešto što bi trebalo biti ponos zemlje. Mislim da je važno da, zbog potencijala koji vidim, uradimo nešto što je zaista veličanstveno. Znam da je mnogo sjajnih projekata urađeno u Crnoj Gori, bez obzira koliko su veliki ili mali. &nbsp;Ali ovaj put, moramo ići više, s više ponosa, profesionalnije i napraviti zaista prekretnicu - poručio je Alabar.&nbsp;
Na pitanje koje glavne prepreke vidi za investicije u Crnoj Gori, Alabar je odgovorio da je to lokalna politika.&nbsp;
- Mislim da je ovo mala zemlja sa složenom politikom. Da biste se snašli u poslovanju, važno je šta rade mediji, nevladine organizacije i šta radi vlada. To je vjerovatno jedno od najsloženijih mjesta u kojima poslujem, ali nijesam osoba koja lako odustaje - naveo je Alabar.
On je, govoreći o nedavnom potpisivanju ugovora u vezi s projektom u Ulcinju na jezeru Šas, kazao da se nada da će gradnja početi za 12 mjeseci.&nbsp;
- Period izgradnje je oko 30 mjeseci, pod uslovom da dobijemo sve dozvole. Ali želimo stvoriti mali raj. Dok radimo hotel i rezidencije, sve se gradi oko wellnessa koji će biti ključan jer je lokacija veoma posebna, nedaleko od Ulcinja - saopštio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da se na tom području može stvoriti jedan od najnevjerovatnijih i jedinstvenih wellness rizorta u Crnoj Gori.
- Razmatram sve prilike ozbiljno. Šta god da uradimo, biće veliko i na svjetskom nivou - dodao je Alabbar.
On je, govoreći o ulaganjima u sjever, kazao da je tamo njegovo srce.
- Razmatramo nekoliko gradova. Postoji još jedan grad u kojem još nijesam bio. Zima dolazi, a volim ih gledati u jesen ili proljeće. Možda bi do proljeća trebalo zaista da odlučimo jer imamo mnogo prilika - kazao je Alabar i dodao da stanovništvo sa Bliskog istoka voli planinska odmarališta ljeti.&nbsp;
Na pitanje da izdvoji samo jedno područje u kojem bi Crna Gora mogla najbrže postići međunarodno priznanje u naredne dvije decenije, Alabar je odgovorio da je to definitivno turizam.
- Mislim da bi bilo nevjerovatno kada bismo mogli ostvariti još dvije milijarde prihoda za ekonomiju ili tri milijarde za turizam, jer je to industrija u razvoju - ocijenio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da u turizmu postoje elementi Mediterana, pejzaž, hrana, ljudi, plaže, kao i infrastruktura.
- Sa tim dolazi kupovina, maloprodaja, razvoj nekretnina i terminali za kruzere. Toliko toga dolazi, što je dovoljno za ekonomiju sa 500 hiljada ili 550 hiljada ljudi - zaključio je Alabbar.

Alabar: Želim uraditi nešto grandiozno, što odgovara ljepoti Crne Gore

Vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, kazao je da Crnu Goru vidi kao privlačno i perspektivno investiciono okruženje, upravo zbog stabilnosti i bezbjednosti koju nudi.&nbsp;
Alabar je, na panelu “U fokusu: Bezbjednost kao valuta – zašto stabilnost privlači investicije” u okviru 2BS Foruma, naglasio da dolazi iz zemlje koja je, kako je rekao, „počela od ničega“, te da razumije vrijednost dugoročnog i odgovornog vođstva.&nbsp;
- Dolazim iz male zemlje, i takva okruženja mi odgovaraju. U velikim državama ponekad vas tretiraju kao građane drugog reda, a ovdje smo isti – ljudi su ljubazni i postoje velike šanse. Osim toga, ne traže mi vizu i to olakšava poslovanje. Crna Gora je dobro mjesto za investicije - istakao je Alabar.&nbsp;
Govoreći o značaju bezbjednosti za investitore, Alabar je kazao da stabilnost i bezbjednost idu ruku pod ruku.&nbsp;
- Ne možemo pregovarati o bezbjednosti, to je obavezan uslov. Kada šetate Tiranom, Splitom ili Budvom, osjećaj sigurnosti je ključan. Prije nekoliko godina sam nosio plastični sat, danas ovdje mogu slobodno da nosim Roleks to mnogo govori o nivou bezbjednosti - istakao je on.
Alabar je podsjetio na skromne početke svoje zemlje i njegove poredice.&nbsp;
- Dolazim iz zemlje u kojoj nema ni nafte ni vode, već samo vrućina i pijesak. Moji roditelji nisu znali ni da čitaju ni da pišu. To govori o svojevremenom sistemu obrazovanja u zemlji- Takvo iskustvo oblikovalo je moj pogled na razvoj i investicije - kazao je Alabar.&nbsp;
Kazao je da je za istinski napredak potrebno je dugoročno, odgovorno vođstvo.&nbsp;
- Nama je trebalo 40 godina da promijenimo situaciju. Svijet se danas suočava s ogromnim izazovima – 50 odsto ljudi je i dalje siromašno. Ne možemo se oslanjati na vojsku za ekonomski razvoj. Moramo stvoriti prilike i obezbijediti ekonomski apredak - kazao je on.&nbsp;
Alabar je kazao i da bi predložio drugačiji sistem oporezivanja, po kojem bi bogati plaćali dva odsto više poreza.&nbsp;
- Kada bi bogati plaćali samo dva odsto poreza više, mogli bismo riješiti problem siromaštva, ali je važno da tim sredstvima upravljaju odgovorne institucije - naveo je Alabar.&nbsp;
Govoreći o njegovom pristupu investiranju, Alabar je kazao da gdje god da dođe da investira, želi da poguram BDP za pet odsto i otvori 100.000 radnih mjesta.&nbsp;
- Ako to ne uradim, onda to nisam ja. Ne želim samo da zaradim i odem – želim da obezbijedim budućnost za porodicu, zajednicu i susjed - naveo je investitor.&nbsp;
Alabar je govoreći o investicionoj klimi u Crnoj Gori, kazao da je zbog politike teško raditi.&nbsp;
- Postoji 500.000 ljudi koji se suprostavljaju jedni drugima. Smatram da imate prelijepu zemlju, treba vam više poslovne aktivnosti, napretka u ekonimiji, imate predivnu obalu. Mjesto je predivno, hrana je divna, plaža je divna, kao i planine. Planine su mi privlačnije nego plaže. Ovo je nevjerovatna zemlja, i mislim da treba da se dogovorite ko vodi zemlju. Nekada se pitam je li parlament ili mediji ili NVO, ko upravlja procesom odlučivanja. Želimo li proces odlučivanja do nivoa 101 odsto? ako želite to da ispunite treba vam viša sila. Mislite li da je sve čisto u evropskoj i američkoj poltiici. Šalite li se - upitao je Alabar.&nbsp;
On je kazao da je neophodno da se društvo pokrene, da, kako je rekao, imamo bolju radnu snagu, imamo više preduzeća i da idemo u korak sa svijetom.&nbsp;
Upitan o zabrinutosti da bi njegove investicije mogle da naruše prirodne ljepote u Crnoj Gori, Alabar je rekao da njegova kompanija primjenjuje stroge principe kada je u pitanju očuvanje životne sredine i prirode.&nbsp;
- Primjenjujemo stroge principe, želimo da očiuvamo ime naše kompanije, što znači da morate poštovati klijenta, sredinu i da mjesto bude lijepo i za naše potomke. O pitanju životne sredine ne pregovaramo, primjena tih principa je obavezna - zaključio je Alabar.&nbsp;

Alabar: Crna Gora privlačno i perspektivno investiciono okruženje zbog stabilnosti i bezbjednosti koje nudi

Ponuda investitoru iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamedu Alabaru da kupi Solanu „Bajo Sekulić“, koju su nedavno iznijeli manjinski akcionari tog ulcinjskog preduzeća u stečaju, čisto je bacanje prašine u oči, tvrdi predstavnik zaposlenih Saša Mitrović.
Kako je rekao za „Dan“, bivši radnici Solane nijesu zainteresovani za prodaju akcija tog preduzeća, jer su na pragu da riješe svoja potraživanja u iznosu od 900 hiljada eura.
Mitrović ističe da je prodaja akcija nemoguća misija, jer je riječ o zaštićenom prostoru, ali i o privrednom subjektu gdje se oko vlasništva spore država i Eurofond.
Takođe, smatra Mitrović, pitanje Solane je prije svega političko pitanje, jer da nije – moglo se davno riješiti.
Podsjeća da je od 2013. godine, i vremena kad je preduzeće otišlo u stečaj, stalno isticao da je Solana zavisila od volje jednog čovjeka, koji je presudno uticao na izbor i rad stečajnih upravnika.
– Biznismen Vesko Barović je određivao ko će mu biti stečajni upravnik i što će on da radi sa Solanom. Danas, posle 30. augusta, situacija se promijenila za 180 stepeni. Plus, Solana je zaštićeno u područje, tako da nema govora da može da se proda, niti će investitor poput Alabara dati pare da kupi zemlju na kojoj ne može da gradi. Čisto sumnjam da bi bio zainteresovan ako mu neko kaže: gospodine, vi ne možete ništa da radite, samo da proizvodite so, pumpate vodu i, ako hoćete, gledate ptice. Drugi problem je što se manjinski akcionari, a to je ono što stalno potenciram, u stečaju ne pitaju ništa. Mi radnici više se pitamo kao povjerioci prvog reda nego oni. U stečaju se pita stečajna uprava – objašnjava Mitrović zašto smatra da je ponuda manjinskih akcionara prazna priča.
Naglasio je da se problem Solane neće riještiti dok se ne riješi pitanje vlasništva nad 15 miliona kvadrata, koliko to preduzeće ima zemljišta u posjedu.
Iako je Upravni sud poništio odluku 43. Vlade o vlasništvu nad Solanom i vratio je Eurofondu, Mitrović smatra da jedino logično da država nađe način da isplati potraživanja i preuzme ono što je ostalo od preduzeća.
– Dug Solane je oko pet miliona eura – milion radnicima, milion i po dobavljačima i dva državi Crnoj Gori na osnovu poreza i doprinosa i PDV-a. Dakle, Solana može da izađe lako iz krize, odnosno iz začaranog kruga. Ali, ponavljam, Solana je političko pitanje – ističe predstavnik radnika.
Dodaje da je dobro što je Eurofund prije mjesec i po izdao saopštenje da prihvataju faktičko stanje, odnosno, da je Solana zaštićeno područje, i da samo traže adekvatnu naknadu za posjed nad 80 odsto akcija.
Mitrović je najavio da će o privatizaciji Solane i razlozima zašto je to nekad uspješno preduzeće zapalo u krizu, koja se ne rješava više od deceniju, govoriti i pred članovima Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Skupštine Crne Gore, da bi, kako kaže, objasnio ono najvažnije, a to je kako su radnici prvo opljačkani, a onda – izbačeni u ulicu.
Akcionari Solane u stečaju nedavno su pozvali Alabara da kupi 15 miliona kvadrata atraktivnog zemljišta i pokrene održivi projekat koji podrazumijeva proizvodnju soli i razvoj turističkih kapaciteta.
Oni su tom prilkom zatražili da država u katastru preimenuje vlasnika Solane na osnovu odluke Upravnog suda kojom je poništena odluka prethodne vlade od 15. juna 2022. da zemljište Solane upiše na državu.
Odustali od protesta
Radnici Solane odustali su od protesta na ulicama jer su, kako je saopštio Mitrović, na putu da naplate svoja dugogodišnja potraživanja u dogovoru sa institucijama.
Kako je kazao, na sastanku sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidom Nišić, dobili su obećanje da će traži modus za isplatu zaostalih zarada i doprinosa.
– Traži se način, odnosno da li će to da se uradi preko Fond rada ili preko Vlade. Ne radi se o velikim parama, i Vlada je voljna da naš problem riješi – kazao je Mitrović.
Radnici Solane su i od ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića dobili uvjeravanja da će njegov resor učestvovati onoliko koliko može u izmirenju njihovih potraživanja.

Radnici nijesu zainteresovani za prodaju Solane

Akcionari Solane „Bajo Sekulić“, najstarijeg preduzeća u Ulcinju, uputili su danas javno obraćanje stečajnom upravniku, izražavajući nezadovoljstvo zbog, kako ističu, neefikasnosti državnih organa u procesu poštovanja sudskih odluka a koje se tiču imovinsko-pravnih pitanja vezanih za Solanu neophodnih za zatvaranja pregovaračkog poglavlja 27.
Oni su pozvali arapskog milijardera Mohameda Alabara da razmotri mogućnost kupovine atraktivne lokacije.
- Prošlo je više od dva i po mjeseca od Presude Upravnog suda kojom se država briše kao vlasnik uz obrazloženje da je neosnovano upisana. Međutim, paradoks svojstven našem podneblju jeste da i pored sudske presude država Crna Gora još uvijek nije izbrisana iz Lista nepokretnosti. Smatramo da se ovakvo stanje, nepoštovanja sudskih presuda, ne može dalje tolerisati i da je krajnje vrijeme da se prekine sa neradom i manipulativnim radnjama državnih institucija koje su dužne da sprovedu nephodne radnje radi upisivanje Solane kao titulara njenog zemljišta- navode akcionari.
U saopštenju se dodaje da akcionari očekuju konkretne korake ka pokretanju održivih projekata na prostoru Solane, naglašavajući da je važno da se pronađe strateški partner koji će garantovati očuvanje proizvodnje soli, ali i razvoj turističkih kapaciteta u skladu sa kriterijumima Parka prirode.
- Pozivamo, shodno prethodnom interesovanju, gospodina Mohameda Alabara da zajedno sa Privrednim sudom razmotri mogućnosti kupovine lokaliteta Solane, kao i realizacije razvojnih projekata koji će spojiti tradicionalnu proizvodnju soli sa modernim turističkim sadržajima. Samo na taj način Solana može ponovo postati motor lokalnog razvoja, uz puno poštovanje ekoloških standarda i zaštite prirodnih resursa- tvrdi se u obraćanju.
Akcionari su uvjereni da iskustva iz tekuće turističke sezone jasno pokazuju potrebu da Crna Gora pređe sa stihijskog na planski i održivi razvoj.
- Vrijeme je da Crna Gora i crnogorsko društvo konačno izvuku pouke i okrenu se valorizaciji prirodnih i ekonomski isplativih projekata. Solana može biti primjer kako se tradicija i priroda mogu povezati sa modernim investicijama, na korist svih građana i lokalne zajednic- zaključuje se u saopštenju akcionara.

Akcionari Solane pozvali Alabara da kupi ovo preduzeće

Avion “Fire Killer“, poznat i kao “ubica požara”, stigao je u Crnu Goru 20. avgusta, na inicijativu Mohameda Alabara upućenu Vladi Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Kako je saopšteno iz kompanije Eagle Hills Montenegro, ovaj specijalizovani avion za gašenje požara, zajedno sa kompletnom posadom i tehničkim osobljem, biće na raspolaganju našoj zemlji sve do 31. oktobra.
- Cijena iznajmljivanja ovog tipa aviona iznosi čak dva miliona dolara sedmično, ali je Crnoj Gori ustupljen potpuno besplatno. Najavljeno je i da će, ukoliko se ukaže potreba, avion biti dostupan i naredne godine - navode iz kompanije.
Pored toga, kompanija Eagle Hills Montenegro donirala je po 50.000 eura vatrogasnim službama Podgorice, Kolašina, Žabljaka i Ulcinja, dok je nevladinoj organizaciji “Gorani” uplaćeno 15.000 eura.
U planu je da sredstva koja su Gorani dobili budu iskorišćena za nabavku sadnica, a na jesen će medijski predstavnici zajedno sa Eagle Hills Montenegrom učestvovati u akciji ozelenjavanja površina.

Eagle Hills Montenegro: Cijena iznajmljivanja “vatro-ubice” sedmično dva miliona dolara, Crnoj Gori besplatno na raspolaganju do kraja oktobra

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović i predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić, sa saradnicima, upriličili su zvaničan prijem za Mohameda Alabara, osnivača kompanija Emaar Properties i Eagle Hills, jednog od najistaknutijih međunarodnih investitora u oblasti nekretnina i turizma, saopšteno je iz Opštine Budva.
Kako navode, tokom sastanka poseban fokus stavljen je na razvoj turizma i realizaciju infrastrukturnih projekata, uz razmatranje mogućnosti saradnje i u oblastima urbanog razvoja i javno-privatnih partnerstava.
- Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović izrazio je zadovoljstvo povodom zvanične posjete gospodina Mohameda Alabara, naglašavajući da Budva, kao turistički centar koji nosi polovinu ukupnog turizma Crne Gore, predstavlja jedno od ključnih mjesta za investiranje na Mediteranu - navodi se u saopštenju.
On je, kako ističu, dodao da je ovo važna prilika za jačanje saradnje između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, te da Budva vidi investicije kao šansu za unapređenje turističke ponude, kvalitetniji život građana i dodatnu vrijednost za posjetioce. Prema njegovim riječima, bez ozbiljnih međunarodnih partnerstava i ulaganja, Crna Gora ne može nastaviti razvoj turizma na nivou koji je potreban da bi ostala konkurentna.
- Sastanak sa gospodinom Alabarom prilika je da se razmotre različite mogućnosti ulaganja na području Budve - naglasio je Jovanović, dodajući da vjeruje kako će kroz zajedničku saradnju sa investitorima i državnim institucijama biti ostvareni projekti koji će doprinijeti razvoju grada.
Na kraju je poručio da Budva sa optimizmom gleda na naredni period i da je spremna da prihvati i realizuje ozbiljne investicije, jer su upravo one preduslov daljeg prosperiteta i jačanja uloge Budve kao vodeće turističke destinacije.
Kako navode iz Opštine, Mohamed Alabar zahvalio se na gostoprimstvu u Budvi i istakao da današnji sastanak predstavlja tek prvi korak u procesu koji bi mogao otvoriti široke mogućnosti saradnje.
On je dodao da u narednom periodu vidi prostor da se zajedničkim snagama razmotre i realizuju projekti od obostranog značaja.-
- Budva i Crna Gora imaju potencijal da dodatno ojačaju svoju poziciju na međunarodnoj sceni, kroz spajanje lokalnih resursa i znanja sa globalnim iskustvom i kapitalom - poručio je Alabbar, naglasivši da će uslov svih budućih investicija biti poštovanje najviših standarda očuvanja životne sredine i zaštite prirodnih resursa, jer održivost mora ostati osnov razvoja Budve.
Sastanak je završen dogovorom da se u narednom periodu definišu konkretni projekti i modaliteti saradnje, a zajednički cilj obje strane jeste izgradnja produktivnog i dugoročnog partnerstva koje će doprinijeti razvoju Budve kao jedne od vodećih turističkih destinacija u regionu.

Jovanović i Odžić ugostili Mohameda Alabara: Budva otvorena za velike investicije

Uravni odbor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) donio je odluku o finansiranju 149 korisnika bespovratnih sredstava za samozapošljavanje, u ukupnom iznosu od 1,47 miliona eura.
Iz ZZZ su objasnili da se ta sredstva dodjeljuju nezaposlenima koji imaju održive planove za osnivanje sopstvenog biznisa, u okviru programa pod nazivom Podsticaji za samozapošljavanje, za ovu godinu.
- Taj program predstavlja ključnu priliku za ekonomsko osnaživanje zajednice od čega će veći dio biti usmjeren direktno na podršku korisnicima, a preostali za stručnu pomoć tokom pokretanja i vođenja biznisa - navodi se u saopštenju.
Program je, kako su kazali, bio namijenjen nezaposlenima koji su u evidenciji ZZZ najmanje četiri mjeseca, kao i mladim NEET licima, između 15 i 29 godina, iz Nikšića, Bijelog Polja i Ulcinja, uključenim u program Garancija za mlade. 
Iz ZZZ su podsjetili da je svaki korisnik mogao da ostvari bespovratna sredstva od četiri do deset hiljada eura, uz obavezu da u novoosnovanom preduzeću zasnuje radni odnos, kao osnivač. 
Korisnicima će, kako su dodali, biti obezbijeđena stručna podrška tokom faze pripreme i u prvih deset mjeseci poslovanja.

Upravni odbor ZZZ obezbijedio 1,47 miliona za pokretanje biznisa

Evropski savez zahtijeva hitno i javno pojašnjenje nadležnih institucija da li je tačno da su ekstremne koncentracije zagađenja rezultat ljudskog faktora, odnosno da li je istina da je Elektroprivreda Crne Gore pustila u rad Termoelektranu Pljevlja bez potpuno instaliranog i funkcionalnog sistema za odsumporavanje, što je direktno dovelo do ovako katastrofalnih posljedica.
Kako je saopšteno iz ove partije, prema najnovijim mjerenjima, koncentracija sumpor-dioksida (SO₂) višestruko je prekoračila dozvoljene granice, dosežući alarmantne vrijednosti koje ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana, naročito najosjetljivijih kategorija stanovništva.
- Ako se utvrdi da je TE Pljevlja počela sa radom bez adekvatnih zaštitnih postrojenja, to predstavlja grubo kršenje važećih ekoloških standarda i pravila zaštite životne sredine, a time i očiglednu neodgovornost prema zdravlju građana - poručuju iz ES.
Kako su kazali, Evropski savez s najvećom zabrinutošću prati ekstremne vrijednosti zagađenja vazduha u Pljevljima, koje su zabilježene prethodnih dana i koje predstavljaju jedan od najtežih talasa zagađenja u istoriji ovog grada, saopšteno je iz ove partije.&nbsp;
Zato, dodaju, najavljuju da će podnijeti krivičnu prijavu protiv odgovornih lica i institucija ukoliko se potvrdi da je rad TE Pljevlja i propusti u zaštitnim mjerama direktno doprinio ovom izuzetno opasnom nivou zagađenja.
- Zaštita zdravlja građana mora biti apsolutni prioritet. Neprihvatljivo je da građani Pljevalja žive u uslovima u kojima koncentracije štetnih gasova višestruko premašuju propisane limite, bez jasnog obrazloženja i bez odgovornosti nadležnih - zaključuju iz Evropskog saveza.&nbsp;

Evropski savez: Odgovorni će krivično odgovarati ako je TE Pljevlja puštena u rad bez sistema za odsumporavanje

Sopranistkinja Milica Raičević nastupiće 17. decembra u 20 sati u Kamernoj sali Muzičkog centra Crne Gore, u okviru koncerta "Dear Santa", čiji je koncept, kako kaže, drugačiji od klasičnih koncertnih formi.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Raičević je objasnila da je ideja koncerta osmišljena kao simbolično pisanje pisma Djeda Mrazu, uz osvrt na dobre stvari koje su urađene tokom godine, ali i na svjesne i nesvjesne želje.
- Koncept koncerta "Dear Santa" je osmišljen kao pisanje pisma Djeda Mrazu uz napomenu na dobre stvari koji su urađene u godine godine, ali svjesne ili nesvjesne želje - rekla je Raičević.
Probe, kako ističe, traju po više sati jer je cijeli nastup znatno drugačiji od uobičajenih koncerata.
- Ima tu dosta režije, dosta i dijaloga, malo smo uveli taj trenutak humora, tako da mislim da će publika uživati - kazala je Raičević.
Dodaje da nije fokusirana isključivo na pjevanje, već i na kompletnu organizaciju nastupa, uključujući scenografiju, te da s nestrpljenjem očekuje koncert kako bi vidjela konačan rezultat.
Raičević podsjeća da je koncert najavljen na sajtu Muzičkog centra Crne Gore prije petnaestak dana, dok su intenzivnije promotivne aktivnosti na društvenim mrežama i portalima počele od juče, nakon čega su karte veoma brzo rasprodate.
Kako navodi, ulaznice su već u subotu poslijepodne bile u potpunosti rasprodate.
- Iskustvo koje nosim iz opere i rada u Splitskom pozorištu me vodi ka tome kako želim da svaki moj nastup izgleda, da to ne bude klasičan koncert gdje ću da izađem u balskoj haljini, da otpjevam C3 i da dobijem aplauz i odem kući. Volim da imam interakciju sa publikom, da ima tu i malo scenografije, da to bude ne samo zvučni doživljaj nego da bude i vizuelni - zaključila je Raičević.

Raičević: Na koncertu "Dear Santa" biće i dijaloga i humora, publika će uživati

Monteput d.o.o. i firma „Građevinarstvo i savjetovanje“ iz Podgorice potpisali su ugovor o izvođenju radova u tunelu Sozina, vrijedan 2.411.034 eura.
Kako je saopšteno iz Monteputa, radovi će obuhvatiti sanaciju pukotina u tunelu Sozina injektiranjem sa završnim farbanjem obloge. 
- Planirani su radovi na injektiranju vlažnih i suvih pukotina, reprofilacija sekundarne tunelske obloge i reprofilacija dilatacija, kao i radovi na premazu sekundarne tunelske obloge. Sve faze prate tekuća ispitivanja koja se odnose na navedene radove, radi kontrole kvaliteta i provjere tehničke ispravnosti izvedenih zahvata - navedeno je u saopštenju.
Ugovor je potpisan 24. novembra, od kada se računa rok za izvođenje radova od 550 dana. Radovi će se izvoditi u noćnim terminima, u periodu od 22 do šest sati ujutro. Od 15. juna 2026. do 15. septembra 2026. godine radovi će biti obustavljeni zbog turističke sezone i pojačanog saobraćaja ka primorju.
Monteput će tokom realizacije projekta obezbijediti pojačan stručni nadzor i koordinaciju svih učesnika, kako bi se radovi izvodili u skladu sa važećim tehničkim standardima za tunelske objekte. 
- Javnost i korisnici tunela biće blagovremeno informisani o eventualnim privremenim izmjenama režima saobraćaja, uz apel vozačima da poštuju postavljenu signalizaciju i ograničenja u zoni radova - istaknuto je u saopštenju. 
Cilj rekonstrukcije je, kako je objašnjeno, očuvanje stabilnosti tunelske konstrukcije i dugoročno unapređenje bezbjednosti i kvaliteta saobraćaja kroz tunel Sozina.
U posljednje tri godine Monteput je uložio više od 3,36 miliona eura u modernizaciju i održavanje sistema u tunelima Sozina i Raš i pristupnim saobraćajnicama. 
- Radovi su uključivali mjestimičnu obnovu kolovoza i prvu fazu obnove sekundarne tunelske obloge, zamjenu habajućeg sloja asfalta na otvorenoj trasi i mostovima, zamjenu dilatacionih spojnica na mostovima, nadogradnju adaptivne rasvjete u tunelima, video-nadzora na otvorenoj trasi, dodatno osiguranje kosina u zasjecima, kao i unapređenje sistema pasivne bezbjednosti - kazali su u Monteputu.

Za rekonstrukciju Sozine 2,4 miliona eura

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: mohamed-alabar