Bivša generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković kazala je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/pajkovic-umjesto-zastite-dozivjela-sam-institucionalni-pritisak">Pobjedu</a> da je očekivala da će Tužilaštvo odbaciti krivičnu prijavu protiv nje za prinudu na štetu nekadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića.
Policija je krajem januara ove godine podnijela krivičnu prijavu protiv Pajković, zbog sumnje da je u oktobru 2024. godine, bez saglasnosti Vukšića, uzela njegov mobilni telefon i sa njega poslala više uvredljivih fotografija i poruka osobama iz njegovog okruženja, čime je, narušila njegov ugled i privatnost.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici juče je saopšteno da ne postoji osnovana sumnja da je Pajković izvršila ni to, ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
- Sve to dodatno baca sumnju da se radilo o pokušaju zloupotrebe institucije koju je Vukšić, kroz autoritet koji je u tom trenutku obnašao kao bivši čelnik ANB i prvi čovjek predsjednika države, očigledno koristio. Njegove tvrdnje i riječi bile su više vrednovane nego što bi bile riječi običnog građanina - saopštila je Pajković za Pobjedu.
Iako je, kako navodi, očekivala ovakvu odluku ODT-a, smatra da je cijeli slučaj poslao poruku nepovjerenja u instituciju Uprave policije. Podsjeća da je u trenutku kada je ona pokrenula krivične prijave protiv Vukšića objavljeno da Uprava policije nju tereti za krađu telefona, što je, kako kaže, bilo „nedopustivo, suvislo i lažno“.
– Prije svega, moram da kažem da je ta krivična prijava podnešena negdje u maju 2025. godine, a koju ja tumačim kao mehanizam zastrašivanja i prinude mene lično, na ponašanje koje je tom čovjeku u tom trenutku odgovaralo i što nema apsolutno nikakve veze sa onim što je on predstavio u krivičnoj prijavi – istakla je ona.
Simptomatično je, kako je kazala, što je ta krivična prijava „stajala“ u Upravi policije sve do trenutka kada je ona krajem prošle godine podnijela krivične prijave protiv Vukšića.
- Razmatrana je jedna suvisla krivična prijava koja nema nikakav osnov. U njoj se navodi da je njemu stigla neka anonimna poruka – ne znam na koji način, da li preko aplikacije ‘Signal’ ili drugačije – koju je on protumačio kao prinudu. Ta poruka uopšte ne sadrži elemente prinude, pa je sve vrlo simptomatično u pogledu pokušaja institucionalne zloupotrebe - ponovila je Pajković.
Ona je dodatno problematizovala navode da je ukrala telefon koji, kako tvrdi, nikada nije bio u njenom posjedu, ocjenjujući da se radi o nepoznavanju i kršenju zakona.
- Razumijem da je nekada teško kvalifikovati savremenija krivična djela, ali da tadašnji načelnik Goran Jokić, koji je vodio predmet, ne zna elemente krivičnog djela krađe – to zaista ne mogu da pripišem samo neznanju. To kod mene ostavlja ozbiljnu sumnju da se pokušalo izaći u susret riječima čovjeka koji je u tom trenutku imao državni autoritet - istakla je Pajković.
Govoreći o odluci ODT-a da naloži vještačenje kako bi se utvrdilo ko se pojavljuje na eksplicitnim snimcima, Pajković navodi da to doživljava kao dodatnu traumatizaciju u svojstvu oštećene.
- Fokus ne treba da bude na vještačenju sadržaja sa snimaka i fotografija, već na neovlašćenoj distribuciji. Pristala sam na takvo vještačenje, ali smatram da će ono dodatno opteretiti i usporiti postupak. Izostala je blagovremena reakcija policije i tužilaštva, koji su trebali da rade na suzbijanju neovlašćenog dijeljenja sadržaja - smatra ona.
Ukazuje i na, kako kaže, nejednak pristup pravnoj zaštiti.
- Korišćena je međunarodna pravna pomoć zbog navodne krađe telefona na štetu Vukšića, a ne koristi se u mom slučaju, gdje je došlo do ekstremnog kršenja prava na privatnost. Gotovo da nema države u regionu, pa i šire, u kojoj nijesu neovlašćeno dijeljeni sadržaji koji se tiču moje privatnosti. Čak i ako je riječ o lažnom ili ‘deep fake’ sadržaju, šteta je nanesena meni – zloupotrijebljeno je moje ime, prezime, lik i tijelo - zaključila je Pajković.
Podsjetimo, Pajković je ranije podnijela tri krivične prijave protiv Dejana Vukšića, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
S druge strane, Vukšić tvrdi da nema nikakve veze sa spornim eksplicitnim sadržajem koji je dospio u javnost i da je „te sadržaje prvi put vidio kada su počeli nezakonito da kruže društvenim mrežama“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pajković: Umjesto zaštite, doživjela sam institucionalni pritisak

Doniranje organa predstavlja čin ljubavi prema bližnjem i konkretno svjedočanstvo hrišćanske solidarnosti, koje je duboko ukorijenjeno u temeljima katoličkog učenja, kazali su barski nadbiskup Rok Đonlešaj i kotorski biskup mons. Mladen Vukšić na sastanku sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom.
Sastanak je održan, kako je navedeno u saopštenju MZD, u cilju jačanja saradnje, posebno u promociji doniranja organa i podizanja svijesti građana o značaju transplantacione medicine.
Istaknuto je da doniranje u skladu s etičkim načelima i poštovanjem dostojanstva, može biti izraz vrhunske čovječnosti i odgovornosti prema zajednici.
- Predstavnici Katoličke crkve u potpunosti podržavaju doniranje organa i potpisivanje donorskih kartica, naglašavajući da ovakav čin, kao dar života drugome, odražava hrišćansku poruku milosrđa i služenja. Ukazali su na važnost informisanja vjernika kako bi u skladu sa svojim uvjerenjima mogli donijeti svjesnu i odgovornu odluku o darivanju organa. Crkva naglašava da se poštuju moralne norme Katoličke crkve i da ne bude zloupotrebe- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Šimun je izrazio zahvalnost na spremnosti Katoličke crkve da doprinese razvoju svijesti građana o značaju doniranja organa u Crnoj Gori.&nbsp;
Istakao je da ovakva saradnja ima neprocjenjivu vrijednost za unapređenje transplantacione medicine i spašavanje ljudskih života.
Iz Ministarstva zdravlja, pored ministra Šimuna, sastanku su prisustvovale državne sekretarke Mirjana Vlahovic Andrijasevic i mr Slađana Perišić, generalna direktorica Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu dr Ivana Živković i načelnica Direkcije za transplantaciju Sandra Damjanović.

1250x600

1084x550

Predstavnici Katoličke crkve u potpunosti podržavaju doniranje organa i potpisivanje donorskih kartica

Crna Gora će dostići punu vladavinu prava onda kada svaki pojedinac i organizacija u državi budu osjećali da za sve važe isti aršini i, u tom kontekstu, Vlada će uraditi sve i da Katolička crkva kao i sve vjerske organizacije i svi građani imaju jednak tretman - istakao je premijer Milojko Spajić u razgovoru sa kotorskim biskupom fra Mladenom Vukšićem.
Spajić je, kako se navodi u saopštenju, istakao da će novi kotorski biskup imati maksimalnu podršku u radu i da može računati na punu kooperativnost izvršne vlasti, kako bi se stvorio pravi partnerski odnos.
- Želimo konačno da riješimo proces povraćaja prava svojne i drugih imovinskih prava kako za Kotorsku biskupiju tako i za sve vjerske zajednice. Zbog toga ćemo u najkraćem roku osnovati Komisiju, kako bi efikasno odgovorili na ona pitanja, koja apsolutno nemaju nikakvu pravnu barijeru i lako su dokaziva - istakao je Spajić i napomenuo da je u martu, nakon šest godina pauze, održana sjednica Mješovite komisije za implementaciju Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete stolice.
Na tom tragu će, kako dodaju iz Vlade, odmah biti inicirana direktna komunikacija Ministarstva pravde i Kotorske biskupije, kako bi se stvorili uslovi da se kompletiraju već pokrenuti procesi.
Kotorski biskup se zahvalio premijeru na prijemu i poručio da sve vjerske zajednice propagiraju da imaju jednak tretman od države.
- Potpuno poštujemo to što je Crna Gora sekularna država, ali isto tako je jasno da moramo sarađivati na najvišem nivou za dobrobit čitavog društva. Ako možeš pomoći, uradi to, a ako ne možeš pomoći, onda nemoj ni odmoći - istakao je Vukšić.
Na sastanku je bilo riječi i o važnosti kulturnih dobara, koje pripadaju Kotorskoj biskupiji, i neophodnosti da se zajedničkim radom ta dobra restauriraju i čuvaju, jer od njih dosta benefita ima država kroz prihode ostvarene od vjerskog turizma.

Spajić sa kotorskim biskupom Vukšićem: Želimo konačno da završimo proces restitucije crkvene imovine

Kotorska biskupija predstavlja važan duhovni oslonac katoličkim vjernicima u Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.&nbsp;
On je danas prisustvovao biskupskom ređenju novoimenovanog kotorskog biskupa Mladena Vukšića.
- Kotorska biskupija predstavlja važan duhovni oslonac katoličkim vjernicima u Crnoj Gori, ujedno dajući nemjerljiv doprinos promociji međuvjerskog sklada u našem društvu – poručio je Milatović na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Katoličkim vjernicima čestitao je imenovanje kotorskog biskupa, a biskupu Vukšiću poželio uspješno obavljanje dužnosti.

Milatović: Kotorska biskupija važan duhovni oslonac katoličkim vjernicima u Crnoj Gori

Sveštenik u Posušju, fra Mladen Vukšić imenovan je za novog biskupa Kotorske biskupije. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Proglas imenovanja novog kotorskog biskupa objavljen je tačno u 12 sati. U čast novog biskupa Kotorske biskupije zazvonila su zvona katedrale svetog Tripuna i svih crkvi u Kotorskoj biskupiji.
Fra Mladen Vukšić rođen je 28. decembra 1965. u Ljubuškom. 14. srpnja 1984. ulazi u novicijat na Humcu, a 15. jula 1985. položio je prve zakletve. &nbsp;
Od avgusta 1985. do sredine septembra 1986. odslužio je vojni rok u Skoplju i Kumanovu. &nbsp;Od 1986. do 1989. godine, studirao je Teologiju u Makarskoj (Hrvatska). &nbsp;Od 1989. do 1992. godine studirao je u Bolonji (Italija). &nbsp;16. septembra 1990. godine položio je vječne zavjete na Kočerinu. 29. juna 1991. godine postao je đakon u Mostaru, a 26. juna 1992. sveštenik u Čitluku. &nbsp;
Nakon ređenja odlazi na Humac u samostan i župu svetog Ante gdje je župni vikar od 1992. do 1994. &nbsp;
Godine 1994. započeo je studije Pastorala mladih i Katehetike na Papinskom Univerzitetu Salesiani, gdje je magistrirao 1997. godine. &nbsp;
Od 1997. do 2000. godine bio je odgojitelj bogoslova u Zagrebu. Od 2000. do 2024. godine bio je župnik svetog Vlaha u Slanom, župe svetog Franja u Posuškom Gracu, župe sv. Petra i Pavla na Kočerinu i župe Bezgrešnog začeća BDM u Posušju.

Mladen Vukšić novi biskup Kotorske biskupije

Crna Gora može zaključiti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do kraja ove godine ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti, ocijenio je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec.
&nbsp;Šarec je danas, predstavljajući nacrt izvještaja o napretku Crne Gore Odboru za vanjske poslove (AFET) EP, istakao da Crna Gora ostaje najnaprednija kandidatska zemlja za članstvo u EU.
&nbsp;On je rekao da je prošle godine ostvaren opipljiv napredak, da su dodatna pregovaračka poglavlja privremeno zatvorena, čime je njihov ukupan broj dostigao 13.
&nbsp;Šarec je podsjetio da je Crna Gora postavila ambiciozan cilj – da zaključi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Ovaj izvještaj prepoznaje taj napredak. Istovremeno, jasno naglašava da odlučujuća faza procesa tek predstoji- ocijenio je Šarec.
&nbsp;On je rekao da Crna Gora ostaje potpuno usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere.
&nbsp;- Time potvrđuje svoju stratešku orijentaciju i geopolitičku pouzdanost. U vremenu pojačanog stranog miješanja, hibridnih prijetnji i dezinformacijskih kampanja, takvo usklađivanje šalje važnu poruku stabilnosti- kazao je Šarec.
&nbsp;On je istakao da srž procesa pristupanja ostaje vladavina prava i da su poglavlja 23 i 24 – Pravosuđe i osnovna prava te Pravda, sloboda i bezbjednost – i dalje ključna mjerila napretka.
&nbsp;Šarec je kazao da se u izvještaju poziva na dalje jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, brže i transparentno imenovanje u pravosuđu i tužilaštvu i na održive rezultate u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala.
&nbsp;- Naglašavamo i potrebu za smanjenjem zaostalih predmeta u pravosuđu i za potpunim usklađivanjem vizne politike sa politikom EU- rekao je Šarec.
&nbsp;Prema njegovim riječima, u oblasti demokratije, izvještaj pozdravlja izmjene izbornog okvira, unapređenje nadzora nad finansiranjem kampanja i veću zastupljenost žena.
&nbsp;- Istovremeno, ukazuje na potrebu za konstruktivnim političkim dijalogom i stabilnošću, jer se reforme ne mogu efikasno sprovoditi bez saradnje između vlade i parlamenta- naveo je Šarec.
&nbsp;On je dodao da sloboda medija ostaje temeljna vrijednost.
&nbsp;- Osuđujemo sve oblike napada na novinare i ističemo važnost nezavisnih regulatornih organa i pluralističkog medijskog prostora. Civilno društvo mora biti uključeno u kreiranje politika – ne kao formalnost, već kao pravi partner- poručio je Šarec.
&nbsp;On je kazao da u socijalnoj sferi izvještaj bilježi kontinuiranu diskriminaciju ranjivih grupa i perzistentnost rodno zasnovanog nasilja.
&nbsp;Šarec je naveo da evropski put podrazumijeva i osiguravanje punog poštovanja osnovnih prava svih građana.
&nbsp;- Kada je riječ o ekonomiji, izvještaj pozdravlja učešće Crne Gore u Planu rasta EU za Zapadni Balkan i napredak u apsorpciji evropskih fondova. Podsticaćemo nastavak fiskalne odgovornosti, jačanje administrativnih kapaciteta i odlučnu borbu protiv korupcije u javnim nabavkama- rekao je Šarec.
&nbsp;On je dodao da je posebna pažnja posvećena životnoj sredini i energetici i da Poglavlje 27 ostaje jedno od najzahtjevnijih.
&nbsp;- Neophodni su konkretni koraci u pogledu poboljšanja kvaliteta vazduha, upravljanja otpadom, zaštite prirode i primjene klimatskih politika. Standardi zaštite životne sredine nijesu tehnički detalji – oni su dio evropskog identiteta i direktno su povezani sa kvalitetom života- istakao je Šarec.
&nbsp;On je ukazao da istraživanja javnog mnijenja pokazuju da gotovo 70 odsto crnogorskih građana podržava članstvo u EU.
&nbsp;- To je značajna poruka. Evropska perspektiva ostaje čvrsto ukorijenjena u društvu. Naš zadatak, kao Evropskog parlamenta, jeste da ostanemo dosljedni, pravedni i jasni- ocijenio je Šarec.
&nbsp;On smatra da je izvještaj uravnotežen, da prepoznaje postignuća, jasno identifikuje izazove i podstiče dalje reforme.
&nbsp;Šarec je istakao da je Crna Gora ostvarila značajan napredak.
&nbsp;- Međutim, konačni uspjeh zavisiće od održivih rezultata u oblasti vladavine prava, političke stabilnosti i sposobnosti da se strateški cilj članstva postavi iznad svakodnevne politike. Ukoliko se takva zrelost održi, cilj zaključivanja pregovora do kraja 2026. godine je dostižan- poručio je Šarec.
&nbsp;

Šarec: Crna Gora može do kraja godine zaključiti pregovore o pristupanju EU ako održi napredak u vladavini prava i političkoj stabilnosti

Legendarni Holanđanin, četvorostruki šampion Formule 1, sa samo 28 godina nagovijestio je da bi uskoro mogao da završi karijeru.
Maks Ferstapen sa Red Bulom ima važeći ugovor do kraja sezone 2028, koji mu garantuje 40 miliona eura godišnje. Kada primi posljednju platu, imaće 31 godinu, ali za razliku od Fernanda Alonsa i Luisa Hamiltona, ne vidi sebe kako se takmiči i u četrdesetim.
- Definitivno se vidim pri kraju karijere. Rekao bih da mi nova pravila ne pomažu da je produžim. Ipak, to mi je sve manje važno – zadovoljan sam svojim putem i onim što ostavljam iza sebe. Bez problema mogu sve da ostavim, već imam neke druge projekte - rekao je Ferstapen.
Jedan od projekata na koji je mislio je trka "24 časa Nirburgringa", u kojoj bi volio da učestvuje u skorijoj budućnosti. Riječ je o čuvenoj trci izdržljivosti koja se svake godine vozi 24 sata bez prekida na legendarnoj stazi Nirburgring u Njemačkoj, uključujući zahtjevnu dionicu Nordšlajfe dugu oko 20 kilometara. Učestvuju profesionalni i privatni timovi sa različitim klasama automobila, a trka je poznata po velikom broju krivina, promjenljivim vremenskim uslovima i izuzetno teškim uslovima vožnje danju i noću.
Ferstapen je istakao da bi radije više vremena provodio sa najbližima nego stalno bio na stazi.
- Kada imate 60 ili 70 godina, koga briga da li imate četiri ili deset titula? Kako starim, sve više želim da budem sa porodicom dok su svi tu. To čovjek vremenom shvati. Nedavno sam bio na skijanju sa prijateljima i porodicom i bilo je fenomenalno provesti nekoliko dana sa njima i uživati u životu. Želim da živim – život je samo jedan. Ne želim da provedem 25 godina za volanom. Možda ovo zvuči dramatično, ali ne želim da živim samo da bih se trkao - poručio je Holanđanin.
Mnogi su se nakon ovih izjava podsjetili njegovih riječi iz 2022. godine, kada je potpisao novi ugovor sa Red Bulom do 2028.
- Plan je da ostanem do 2028. Ne planiram da menjam tim. Srećan sam i tim je srećan. Ali nisam odlučio šta ću poslije 2028. Možda i stanem &nbsp;U Formuli 1 sam od 17. godine, to je mnogo vremena i mnogo sezona. Želim da se okušam i u drugim stvarima. Kada budem imao 31 godinu, ne znam da li ću tek tada biti na vrhuncu ili će početi pad. Volio bih da vozim i druge trke, poput onih izdržljivosti, da putujem… Možda ću željeti mirniji život i da vozim samo trke koje volim. Naravno, ako se 2028. budem borio za titulu, bilo bi glupo da tada odustanem. Teško je to sada znati - rekao je tada.
Prošle sezone Ferstapen je ostvario osam pobjeda, dok je Lando Noris imao sedam, ali je Britanac na kraju osvojio dva boda više i stigao do prve titule šampiona. U posljednjoj trci sezone, za Veliku nagradu Abu Dabija, Noris je bio treći, a Ferstapen prvi, što je 26-godišnjaku iz Bristola bilo dovoljno za titulu.
Nova sezona Formule 1 počinje 8. marta trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu. Prošle godine pobijedio je Noris, dok je Ferstapen na stazi "Albert Park" slavio 2023. godine.

Ferstapen najavio mogući odlazak iz F1

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je utvrđeno da bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora škola, odbivši žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Osnovni sud je sredinom decembra presudio da Bratić nije dužna da isplati više od 15.000 eura, koliko je država isplatila u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Država je na tu odluku uložila žalbu, ali je Viši sud 6. februara odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.
Prema ranijem pisanju medija, Viši sud je ocijenio da činjenica da je Bratić istog dana razriješila veći broj direktora, među kojima i jednog koji je u međuvremenu preminuo, sama po sebi ne dokazuje postojanje namjere ili krajnje nepažnje.
Podsjećamo, bivši direktori, koje je Bratić smijenila 2021. godine, u više sudskih postupaka dobili su sporove protiv države. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ranije je saopšteno da ukupni troškovi po osnovu tih presuda prelaze 400.000 eura.
Nakon potvrde presude, Bratić se oglasila na svom Fejsbuk profilu, gdje je pozdravila odluku suda i zahvalila svom advokatu Aleksandru Rmušu.
– Hvala advokatu i bratu Aleksandar Rmuš koji je nosio ovo breme sa mnom! Pravosnažno! – napisala je Bratić.
Bratić je 17. februara uhapšena u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor.

Viši sud potvrdio: Vesna Bratić nije dužna da obešteti državu zbog smjena direktora

Crnogorski umjetnik Mirko Brkuljan učestvovao je na kolektivnoj izložbi savremene umjetnosti u Milanu, u organizaciji galerije Divulgarti Group, gdje su njegovi radovi izazvali zapaženo interesovanje publike i stručne javnosti.
Izložba je održana 20. februara u Milanu, a okupila je oko dvadeset umjetnika iz više evropskih zemalja i šire – Portugala, Norveške, Slovenije, Islanda, Njemačke, Austrije, Španije, Italije i Egipta – čime je događaj dobio snažan međunarodni karakter.
Brkuljan, rodom iz Nikšića, predstavio se radovima koje odlikuju izražena simbolika i snažan psihološki sloj. Posebnu pažnju privuklo je djelo „Šahista“, u kojem umjetnik koristi motiv šaha kao metaforu unutrašnje drame i procesa odlučivanja.
Figura igrača prikazana je u trenutku između odluke i oklijevanja, više usmjerena na misaoni proces nego na sam čin poteza. Geometrija šahovske table simbolizuje razum i kontrolu, dok dinamična, vrtložna pozadina unosi osjećaj nesigurnosti i mentalne napetosti. Topla paleta žutih i narandžastih tonova dodatno naglašava kontrast između introspektivne figure i unutrašnje tenzije.
Prema ocjenama italijanskih kritičara, Brkuljanovo slikarstvo uspješno balansira između figuracije i optičke vibracije, suprotstavljajući racionalnu strategiju neizvjesnosti i ranjivosti ljudskog bića.
Za domaću publiku, Brkuljan priprema veliku retrospektivnu izložbu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, koja je planirana za sredinu maja u Nikšiću i donijeće presjek njegovog dosadašnjeg umjetničkog stvaralaštva.

Tag: mladen-vuksic