Ministarstvo kulture i medija raspisalo jenovi Javni konkurs za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulture i umjetničkog obrazovanja u 2026. godini, pod nazivom „Ruksak pun kulture“, koji je otvoren do 2. marta.
Kako su pojasnili iz MKM, „Ruksak pun kulture“ predstavlja potpuno novu konkursnu liniju Ministarstva kulture i medija, koja se po prvi put sprovodi u Crnoj Gori, a zasnovana je na primjerima dobre prakse i dugogodišnjim programima koji se uspješno realizuju u zemljama poput Norveške i Hrvatske.
Za razliku od dosadašnjih konkursa Ministarstva, uključujući konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, program „Razvoja kulture na sjeveru“ i konkursa za sufinansiranje projekata/programa za djecu i mlade u oblasti kulture i umjetnosti u 2026. godini pod nazivom „Kultura mladih – snaga umjetnosti“, ovaj konkurs ima drugačiju svrhu i fokus.
- Program je prvenstveno usmjeren na decentralizaciju kulture i inkluzivnost, s posebnim akcentom na sredine koje nemaju redovnu, kontinuiranu i dovoljno kvalitetnu kulturnu ponudu tokom cijele godine. Konkurs se odnosi na sva područja Crne Gore, u kojima tokom određenog perioda godine izostaje adekvatan, redovan i kvalitetan kulturni program - naveli su.
Ovaj program namijenjen je učenicima osnovnih i srednjih škola, a njegov cilj je da, kao dopunski program podrške školskom kurikulumu, doprinese razvoju kulturnog i umjetničkog obrazovanja u obrazovnim ustanovama širom Crne Gore.
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, istakla je da je riječ o konkursu koji Ministarstvo kulture i medija prvi put raspisuje, naglašavajući njegov značaj za diverzifikaciju i decentralizaciju kulture.
- Kultura je javno dobro koje mora biti kontinuirano, ravnomjerno i kvalitetno dostupno u svim krajevima Crne Gore, zato je naša misija da kultura ne bude rezervisana samo za velike centre, već da djeca i mladi u svakom dijelu Crne Gore imaju pristup kvalitetnim kulturnim sadržajima - poručila je Vujović.
Kako su saopštili iz MKM, dostupnost kulture i umjetničkog obrazovanja doprinosi razvoju društva i otkrivanju i podršci talenata od ranog uzrasta, dok saradnja obrazovnih i kulturnih institucija doprinosi kvalitetu i relevantnosti programa.
Konkurs je, kažu, u skladu sa UNESCO Okvirom za kulturu i umjetničko obrazovanje, usvojenim u februaru 2024. na Svjetskoj konferenciji o kulturi i umjetničkom obrazovanju, kao i sa Protokolom o saradnji u oblastima kulture, obrazovanja i medija, potpisanim u julu 2025. između Ministarstva kulture i medija i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.&nbsp;
- Cilj konkursa je podrška projektima koji jačaju saradnju između sektora kulture i obrazovanja i doprinose promociji umjetničkog obrazovanja u školama - navode iz MKM.
Ministarstvo kulture i medija će, kako navode, u narednom periodu organizovati niz informativnih aktivnosti kako bi zainteresovanim aplikantima dodatno približilo ciljeve i sadržaj nove konkursne linije.
Više informacija o konkursu, uslovima i načinu prijave dostupno je na internet stranici Ministarstva kulture i medija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

„Ruksak pun kulture“ za djecu i mlade: Novi konkurs MKM za ravnomjernu dostupnost kulture širom Crne Gore

Crnogorski PEN centar izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom Tamarom Vujović, postupa prema Crnogorskom društvu nezavisnih književnika (CDNK), ali i zbog šire slike selektivne primjene zakona, procedura i javnog interesa u oblasti kulture.
- Dok se CDNK, jedna od rijetkih organizacija koja dosljedno zastupa savremenu crnogorsku književnost i kulturni pluralizam, eliminiše s konkursa pozivanjem na navodne proceduralne propuste, u isto vrijeme se Udruženje književnika Crne Gore, čiji predśednik i brojni članovi dosljedno plutaju na valu velikosprske ideologije i ratnohuškačke prošlosti koju su etablirali 90-ih, finansira direktno iz tekuće budžetske rezerve Vlade Crne Gore, dakle izvan redovne konkursne procedure - naveli su u PEN Centru.
Takva praksa, cijene oni, ozbiljno dovodi u pitanje argumentaciju Ministarstva da se odluke donose isključivo na osnovu formalno‑pravnih kriterijuma.
- Posebno zabrinjava činjenica da Ministarstvo pokazuje potpunu administrativnu i inspekcijsku inertnost u slučajevima koji se tiču otvorenog istorijskog revizionizma i javne rehabilitacije zločinačkih ideologija – od neadekvatnog postupanja u vezi sa spomenikom Pavlu Đurišiću, do izostanka reakcije na imenovanje ulice u Pljevljima po Pavlu Bulatoviću, kao i kroz netransparentno i sporno prekrajanje odluka o spomeniku Ristu Radoviću – da o skandaloznoj dodjeli Trinaestojulske nagrade i ulozi Ministarstva u tom sramnom činu i ne govorimo - naglasili su u PEN Centru.
Cijene da, u tom kontekstu, opravdanja Ministarstva o „proceduralnoj dosljednosti“ u slučaju CDNK‑a postaju krajnje neuvjerljiva.
- Crnogorski PEN centar smatra da se ovđe više ne radi o administrativnim greškama, već o sistemskoj pristrasnosti u kulturnoj politici, u kojoj se jedni subjekti strogo formalno eliminišu, dok se drugi politički i ideološki preferiraju direktnim budžetskim intervencijama - jasni us oni.
PEN pita Vujović o kojim kriterijumima se iz tekuće budžetske rezerve finansira jedno književno udruženje.
- Ako su propisi prema svima jednaki, zašto ne primjenjuje zakonske mehanizme u slučajevima javne rehabilitacije fašističkih i ratnohuškačkih figura? - dodali su oni.
Crnogorski PEN centar upozorava i da se ovakvim postupanjem ozbiljno urušavaju principi ravnopravnosti, povjerenja u institucije i demokratski karakter kulturne politike.
- Posebno je zabrinjavajuće što Ministarstvo reaguje na javne prigovore CDNK‑a optužujući ih za narušavanje ugleda, čime se dodatno obeshrabruje svaka legitimna kritika. Umjesto da preispita transparentnost i dosljednost sopstvenih odluka, Ministarstvo pokušava da delegitimiše one koji na te odluke ukazuju. No, ukoliko Ministarstvo kulture i medija zaista brine o svom ugledu, onda mora znati da taj ugled daleko više urušava ćutanje pred spomenicima ratnim zločincima, institucionalna tolerancija simbola fašizma i podrška organizacijama koje baštine ideološko nasljeđe devedesetih od javnog protesta protiv selektivne i politički motivisane raspodjele sredstava u kulturi - jasni su u PEN Centru.
Zaštita kulturnoga pluralizma, antifašističkih vrijednosti i dosljedna primjena zakona ne mogu, podvlače oni, biti selektivne.
- Stoga će PEN nastaviti da javno prati i kritički reaguje na svaki oblik institucionalne pristrasnosti, ideološkog favorizovanja i erozije kulturne autonomije - zaključili su u saopštenju.

PEN Centar: Ministarstvo kulture sprovodi ideološku selekciju u oblasti književnosti

Osam godina nakon što je proces revizije muzejskog materijala pokrenut, a uprava ustanove više puta javno najavljivala njegov skori završetak, revizija u JU Muzeji i galerije Podgorice i dalje nije okončana. Da je kašnjenje nadmašilo sve ranije rokove potvrđuje i inspekcijski zapisnik Ministarstva kulture i medija, sastavljen 12. septembra 2025. godine, u kojem se konstatuje da je posljednja kompletna revizija muzejske dokumentacije urađena još 2018. godine, dok novi ciklus – započet 2023. – nije priveden kraju.
Međutim, revizija muzejskog materijala u Muzejima i galerijama, podsjetimo, traje još od jeseni 2017. godine, pod upravom tadašnjeg direktora Seada Đokaja. Tu reviziju nije priznao njegov nasljednik Vučić Ćetković koji je na čelo ustanove došao 2019. godine nakon što je dužnosti razriješen Đokaj. Ćetkovića su dočekali gotovi izvještaji o reviziji u Muzejima i galerijama, inspekcija za kulturnu baštinu ih je formalno verifikovala u njegovom prisustvu, ali je direktor zbog kasnije uočenih nepravilnosti odlučio da ubrzo cjelokupan postupak revizije vrati na početak. Ukratko – Muzeji i galerije Podgorice punih osam godina nijesu u stanju da završe postupak revizije u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti i svim pravilnicima koji regulišu ovu oblast.
<h3>KRŠE ZAKON</h3>
Prema zapisniku inspekcije za kulturna dobra iz septembra ove godine, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, inspekcijski nadzor je sproveden po službenoj dužnosti, nakon inicijative upućene Ministarstvu kulture i medija, koja se, između ostalog, odnosila i na provjeru poštovanja zakonske obaveze revizije na svakih pet godina. Inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak tom prilikom je ustanovila da Muzeji i galerije nijesu postupili u skladu sa članom 21 stav 2 Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji propisuje periodičnu reviziju muzejskog materijala najmanje jednom u pet godina.
U zapisniku se precizno navodi dinamika dosadašnjeg procesa: Komisija je do jula 2025. godine pregledala 5.299 predmeta, što obuhvata Etnografsku zbirku, Zbirku Moderne galerije, Legat Rista Stijovića, Istorijsku zbirku i Muzej Marka Miljanova. Na popisnoj listi, pripremljenoj na osnovu inventarnih knjiga, evidentirano je oko 3.390 predmeta, ali se utvrđuje da je broj neinventarisanih predmeta znatno veći, pa konačna lista predmeta već sada „uveliko nadmašuje“ postojeći broj inventarisanih jedinica. Komisija za reviziju je uradila i popis Biblioteke Rista Stijovića i biblioteke Muzeja Marka Miljanova, a slijedi Kulturno-istorijska zbirka i na kraju Arheološka zbirka u kojoj, kako se navodi u zapisniku, komisija očekuje najviše izazova. Upravo iz te zbirke nestalo je 150 predmeta sa Duklje, od izuzetnog materijalnog, istorijskog, identitetskog i arheološkog značaja, koje je dvije decenije dužio nekadašnji kustos i aktuelni direktor Muzeja i galerija Dragan Radović. Zbog nestanka ovih predmeta, podsjetimo, bivši direktor Vučić Ćetković podnio je krivičnu prijavu protiv NN lica, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici još „izviđa“ i ne saopštava javnosti niti jedan detalj dosadašnjeg postupanja, osim što smo na startu postupka dobili potvrdu da su podnosilac prijave, kao i drugi zaposleni u Muzeju, odgovorni za staranje o zbirkama, saslušani u policiji i tužilaštvu.
Inspektorka za kulturna dobra dalje u zapisniku iz septembra ove godine posebno bilježi tvrdnju uprave muzeja da se proces revizije usporava zbog nedostatka dokumentacije za pojedine predmete i problema utvrđivanja pripadnosti određenim zbirkama. Isto ovo obrazloženje izrekla je i bivša direktorica ustanove Ivana Ćupić, koja je u martu prošle godine za Pobjedu izjavila da za određene neinventarisane predmete ne postoje podaci kako su ušli u muzej, otkupni dosijei ili ugovori o poklonu.- Pojavljuje se i problem identifikacije kulturnih dobara, jer, kao što je poznato, zbirke su kumulativno proglašavane kulturnim dobrima 1961. i 1962, elaborati o revalorizaciji nijesu sasvim pouzdani, informacija na osnovu kojih možemo sa sigurnošću tvrditi da je riječ o kulturnim dobrima nema dovoljno, pa je neke predmete veoma teško identifikovati kao kulturna dobra – rekla je ranije Ćupić.
<h3>MJERA UKAZIVANJA</h3>
U zapisniku se navodi da je inspektorka izrekla mjeru ukazivanja direktoru Draganu Radoviću, uz striktan rok od 12 mjeseci da se nepravilnosti otklone, odnosno da se revizija muzejskog materijala konačno završi i dostave dokazi o tome. Radović je prihvatio mjeru i nije tražio donošenje rješenja, što praktično znači da bi revizija, prema nalogu inspekcije, morala biti završena najkasnije do septembra 2026. Sada će Radović biti odgovoran za rad komisije i utvrđivanje brojnog stanja u zbirkama muzeja, pa i u Arheološkoj zbirci koju je, prema primopredajnom zapisniku, preuzeo 2002. godine od koleginice Vere Drecun.
Tokom internog postupka u Muzeju, Radović je, podsjetimo, izjavio da nema nikakve veze sa nestankom 150 predmeta, te da su oni tokom niza godina bili dobro obezbijeđeni i čuvani. Situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem predmeta, kako je izjavio, drastično se mijenja „prilikom opremanja depoa u kojem su smješteni novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare.“
- Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – odgovorio je ranije Radović u dopisu upućenom tadašnjem direktoru Vučiću Ćetkoviću.
<h3>Nestalih 150 predmeta možda izrone iz „nekog od prostora Muzeja“</h3>
Zapisnik inspekcije za kulturna dobra, iz septembra ove godine, ne bavi se direktno slučajem nestalih 150 arheoloških predmeta iz Arheološke zbirke Muzeja i galerija, ali konstatuje da je revizija ključna upravo zbog velikog broja neinventarisanih jedinica i nesređenog dokumentacionog sistema. To dodatno potvrđuje i ranije navode bivše direktorice Ivane Ćupić da tek „revizija može utvrditi da li su predmeti stvarno nestali ili neadekvatno i nepropisno pohranjeni u nekom od prostora muzeja“ – tvrdnja koja je sada, nakon više godina, još problematičnija s obzirom na trajanje procesa. Nekadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković, podsjetimo, nije imao dilemu, te je nakon što su zaposleni detaljno pregledali sve prostore Muzeja u decembru 2022. godine podnio krivičnu prijavu protiv NN lica zbog nestanka 150 predmeta, a podnio je potom prijavu i Upravi policije zbog slomljenog staklenog pehara iz 4. vijeka koji je tokom 2010. godine sačuvan izvađen iz jedne od grobnica na Duklji i pohranjen u Arheološku zbirku Muzeja i galerija. Zbog uništenja ovog predmeta krivičnu prijavu je podnijela inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak. Nadležno tužilaštvo u Podgorici, u oba ova slučaja još - izviđa.

Novom direktoru 12 mjeseci da konačno utvrdi stanje u zbirkama

Ministarstvo kulture i medija sa indignacijom odbacuje sve navode koje je Isidora Damjanović iznijela u javnost. Ti navodi su neosnovani, netačni i predstavljaju očigledan pokušaj dezinformisanja javnosti, kao i diskreditacije institucija sistema - poručili su u resoru na čijem je čelu Tamara Vujović iz Demokrata, a nakon što je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Crne Gore održala pres konferenciju na kojoj je govorila o nedavnoj smjeni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5063%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fdamjanovic-tamara-vujovic-dosla-da-mi-kaze-da-spajic-trazi-da-cetkovic-dode-umjesto-mene-on-nema-kompetencije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U MKM, sa druge strane, tvrde da je Damjanović razriješena zbog isteka mandata.
- Ministarstvo koristi ovu priliku da jasno i nedvosmisleno istakne da je gospođa Damjanović razriješena dužnosti isključivo zbog isteka četvorogodišnjeg mandata, u potpunosti u skladu sa zakonom. Rješenje o razrješenju donijela je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 30. oktobra 2025. godine, na osnovu člana 47 stav 1 Zakona o kulturi („Službeni list CG“, br. 49/08, 16/11, 40/11 i 38/12) - naveli su u MKM.
Oni su stava da je ministarka kulture i medija Tamara Vujović postupila u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima i odgovornostima, predloživši Vladi da na mjesto poslovnog direktora Muzičkog centra imenuje Vučica Ćetkovića.
- Čije iskustvo, stručnost i integritet mogu doprinijeti unapređenju rada ove važne institucije kulture i o tome obavijestila gospođu Damjanović - dodali su u reagovanju.
Vlada je, kako su ustvrdili, na sjednici održanoj 30. oktobra ove godine donijela Rješenje o imenovanju poslovnog direktora Javne ustanove Muzički centar Crne Gore i imenovala Vučića Ćetkovića, diplomiranog ekonomistu.
- Uz poštovanje nadležnosti svih organa koji učestvuju u procesu imenovanja, onako kako zakonom i pripada i Ministarstvu i Vladi Crne Gore. Podsjećamo javnost da je gospođa Damjanović, bivša poslovna direktorica, započela svoj mandat 2022. godine u vrijeme madata 42. Vlade Crne Gore i da je nesmetano nastavila da obavlja dužnosti direktorice i u 44. Vladi, sve do isteka mandata, odnosno do isteka vremena na koji je imenovana za vršenje dužnosti - naveli su u MKM.
Oni cijene da su svi pojedinačni navodi koje je Damjanović iznijela u javnost krajnje neprimjereni, netačni i zlonamjerni, te poručili da ih sa indignacijom odbacuju.
- Ministarstvo kulture i medija izražava iznenađenje tonom i načinom javne komunikacije bivše direktorice, ali podsjeća da svako bira svoj način obraćanja javnosti. Ministarstvo će, kao i do sada, nastaviti da postupa isključivo u skladu sa zakonom, uz puno postovanje svih profesionalnih standarda i institucija sistema - naveli su oni.
Ministarstvo kulture i medija, na čelu sa ministarkom i zaposlenima, poručuju oni, stoji u potpunosti na raspolaganju svim nadležnim organima za eventualno preispitivanje zakonitosti svog rada.&nbsp;
- Podsjećamo javnost da o zakonitosti i transparentnosti poslovanja ovog Ministarstva najbolje svjedoči nedavno objavljeni izvještaj Državne revizorske institucije o radu ovog organa - zaključili su u saopštenju.

1250x600

MKM: Navodi Damjanović netačni, Vujović je prepoznala Ćetkovićevo iskustvo i stručnost

Ministarka Tamara Vujović mi je bez okolišanja saopštila da na moje mjesto dolazi Vučić Ćetković. Na moje pitanje otkud on kao nekomptenetna osoba, koja po svom obrazovanju i iskustvu nema nikakve veze sa Muzičkom produkcijom, ona mi je odgovorila da je premijer Milojko Spajić zahtijevao moje razrješenje, odnosno dovođenje svog savjetnika, čiji rad na toj poziciji nikom nije poznat - saopštila je bivša poslovna direktorica Muzičkog centra Isidora Damjanović koju je Vlada smijenila prošle sedmice.
Damjanović kaže da se Vujović pravdala kako eto, ni ona nema veze sa kulturom pa je tu gdje jeste.
Uoči isteka mandata 7. oktobra joj je, kaže, slala dopise.
- Slala sam dopise ministarki po pitanju nekih poslovnih aktivnosti u namjeri da se vidim sa njom i obrazložim joj svoje poslovne planove. Međutim, ona je u kontinuitetu od više dana bila u inostranstvu, pa sam pomislila da će me kontaktirati kad joj se za to ukaže prilika - rekla je Damjanović na današnjoj pres konferenciji.
Navela je da je 30. oktobra ministarka Vujović došla u njenu kancelariju na sopstvenu inicijativu, kako bi obavila razgovor sa njom, te da je pitala ministarku da li je premijeru predočila rezultate njenog prethodnog rada, na što je dobila negativan odgovor.
- Na moje pitanje da li mogu da ostanem do 20. novembra budući da sam počela vrlo važan projekat, opet mi je odsječno odgovorila “ne”, uz konstataciju da je ona zapravo došla da me obavjesti o razrješenju, što je bolje nego da saznam iz medija. A razrješenje će se desiti vrlo brzo, iz čega sam shvatila da se ministarki veoma žuri da me skloni iz Muzičkog centra. Konstatovala sam da je mojom smjenom ministarka zapravo našla način da me istjera iz Savjeta Muzeja savremene umjetnosti, na šta je ona reagovala krajnje neubjedljivo - ukazala je Damjanović.
Smatra indikativnim da je njeno razrješenje i Vučićevo imenovanje donijeto istog dana na sjednici Vlade Crne Gore u 16.30 sati, navodeći da to znači da ministarka nije htjela da ostavi ni malo prostora za njenu reakciju.
<h2>Čudne situacije</h2>
Govoreći o onome što je prethodilo svemu, Damjanović je kazala da su se otkad je ministarka Vujović stupila na dužnost dešavale prilično čudne situcije.
- U kojima sam, osim sa njenim neznanjem, morala da odolijevam i njenjim ucjenjivačkim sklonostima... Tokom marta mjeseca 2024. ministarka Vujović je poslala dopis Muzičkom centru u kojem nas obavještava da se od nas očekuje da uzmemo učešće u realizaciji muzičkog gala koncerta Fondacije “Miloš Karadaglić”. Pored Muzičkog centra, u dopisu je navedeno učešće Crnogorskog narodnog pozorišta i Ministarstva kulture. Na događaju planiranom za 6. april predviđeno je učešće stipendista Petre Radulović i Koste Popovića, Miloša Karadaglića, gudačkog orkestra Muzičkog centra Crne Gore od 30 članova i dirigenta Andreasa Otenzamera - rekla je Damjanović.
Kazala je da se podrazumijeva da bi Muzički centar podržao ovaj događaj da se od njih nije zahtjevalo da ta institucija snosi troškove učešća za angažovanje 30 muzičara na koncertu kojeg organizuje Miloš Karadaglić.
- Ovaj koncert nema nikakve veze sa našim planom i programom rada, niti smo u mogućnosti da finansiramo angažovanje 30 zaposlenih za neki privatni projekat. Niti imamo zakonskog načina da ih platimo. Smatrala sam da ukoliko neko želi angažman izvođača iz Muzičkog centra za svoju privatnu fondaciju da je dužan i da ih plati, a ne da se njegova obaveza prebacuje na nas - rekla je Damjanović.
<h2>"Ministarka zahtijevala nenamjensko trošenje sredstava"</h2>
Kazala je da je ministarka bila uporna da se tako nešto realizuje, navodeći da joj je poslala poruku sledeće sadržine: “Saradnja sa Karadaglićem je državna odluka. Ja Vas još jednom pozivam da nađete način da angažujete i platite zaposlene. Saradnja na ugovorenom nivou izmedju Fondacije i muzičara ne dolazi u obzir!”.
- Nakon toga, Vučić Ćetković me pozvao u svoj kabinet da mi kaže kako je neophodno da muzičari iz Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupaju na koncertu fondacije. Na moju konstataciju da im se nastup za privatni događaj mora platiti, on je odgovorio da je premijer Milojko Spajić pokrovitelj događaja i da je iza koncerta stala Vlada - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se na zvaničnom sajtu Crnogorskog narodnog pozorišta nigdje ne pominje da je pokrovitelj koncerta bio premijer Spajić, navodeći da poziva premijera da dostavi javnosti Odluku Vlade Crne Gore o pokroviteljskoj ulozi premijera, kojom se podržava privatni koncert, na kojem, nastupa i vlasnik fondacije Miloš Karadaglić.
- Kako je moguće da se Ministarstvo finansija veoma rigorozno odnosi prema potrošačkim jedinicama i insistira na namjenskoj potrošnji, a da istovremeno zahtjeva od institucija da bezrezervno i nenemjenski troše sredstva na događaje koji nisu predviđeni budžetom? Osim Vučića Ćetkovića ko još u Vladi Crne Gore zna da je pokrovitelj događaja bio Milojko Spajić ? Ministarka Vujović nam je plasirala informaciju da je saradnja sa Fondacijom MIloša Karadaglića projekat od državnog značaja. Zašto crnogorska javnost nikad nije dobila taj projekat na uvid? - upitala je Damjanović.
<h2>Obratila se i Spajiću</h2>
Upitala je premijera Spajića da li je od svog savjetnika Vučića Ćetkovića imao informaciju da će se za cilj Kotorarta koji inače dobija pozamašna sredstva od države, upregnuti tri državne institucije da potroše veliki novac, ljudske i tehničke resurse, bez da to ima bilo kakvog dugoročnog efekta na crnogorsku kulture.
- Da li Vas je gospodine Spajiću informisao Vaš savjetnik Vučić Ćetković da je prema Uredbi o kriterijumima za odredjivanje festivala od posebnog značaja, svaki festival koji dobije takav status u obavezi da se iz NVO transformiše u Javnu ustanovu. Kotor art od 2008.godine krši zakon i za razliku od Ratkovićevih večeri kojima je Ministarstvo kulture ultimativno naredilo da se transformišu u javnu ustanovu Kotor art do danas nije izvršio tu obavezu i fukcioniše kao DOO. Isti slučaj je i za Njujork džez festivalom koji ima status festivala od posebnog značaja ali funkcioniše kao NVO - rekla je Damjanović.
Razlog za to je što, kako je pojasnila, Javne ustanove imaju direktore u maksimalno dva mandata, navodeći da moraju da funkcionišu transparentno i uz odobrenje Savjeta.
- Kako je moguće da sekretarka Ministarstva kulture Marija Tomović, zadužena za pravne poslove toleriše takve anomalije? Veoma je indikativno da su ljudi koji vode ove festivali bliski sa Vašim savjetnikom Ćetkovićem kojim im pruža zaštitu u protivzakonitom djelovanju, a od Muzičkog centra se traži. Kada je ove godine Njujork džez festival pregovarao oko uslova za iznajmljivanje prostora Vučić Ćetković mi je rekao da se premijer lično založio da se festivalu odobre što povoljniji uslovi. Zašto? Zar to nije privatizovanje institucija, predsjedniče Vlade? - upitala je Damjanović.
Ukazala je da je od 2023. imenovana sam za člana Savjeta u Muzeju savremene umjetnosti, navodeći da taj posao obavlja kao javni funkcioner bez novčane nadokande.
- Nakon natpisa u dnevnom listu Pobjeda tražila sam dokumentaciju koja se tiče poslovanja ove institucije i otkrila mnoge nezakonite djelatnosti. Svu tu dokumentaciju imao je na uvid Savjetnik za kulturu Vučić Ćetković, od kojeg se u javnosti nije mogao čudi ama baš nikakav komentar - rekla je Damjanović.
Podsjetila je da je početkom ove godine, 20. janura Savjet održao sjednicu na kojoj je raspravljalo samo o programu za 2025, navodeći da su nakon toga institucije kulture dobile obavještenje od Ministarstva kulture da do 15. februara dostave finansijske godišnje izvještaje za 2024.
- Pošto je direktor Vladislav Šćepanović u tom period boravio u Americi, Savjet nije mogao razmatrati finansijski izvještaj za 2024. Sasvim slučajno u martu mjesecu, saznala sam da je iz Muzeja savremene umjetnosti, poslat dokument Ministarstvu kulture u kojem piše da je Savjet usvojio finansijski izvještaj za 2024. Što nikako nije mogla biti istina, jer ga nismo ni razmatrali - navela je Damjanović.
<h2>"Ministarstvu poslat falsifikovani dokument"</h2>
Prema njenim riječima, kako se Vučić Ćetković interesovao za rad Savjeta, saopštila mu je da je Ministarstvu kulture poslat falsifikovani dokument “na šta je on bio zgrožen ali opet bez nekog direktnijeg postupka prema Vladi Crne Gore, odnosno premijeru”.
- Indikativno, da ministarka kulture Tamara Vujović kao ni njena sekretarka zadužen za pravne poslove Marija Tomović nisu reagovale iako su znale da im je poslat falsifikovani dokument. U aprilu mjesecu Savjet se izjašnjavao o finansijskom izvještaju Muzeja savremene umjetnosti, i epilog glasanja je bio negativan što je značilo da Izvještaj nije dobio potrebnu većinu - rekla je Damjanović.
Ukazala je da se prema Statut Muzeja savremene umjetnosti, direktor razrješava prije vremena ako, između ostalog, ne posluje na zakonit način i ako Savjet ustanove ne usvoji finansijski izvještaj.
- Poslije niza opstrukcija od strane Ministarstva kulture Savjet je u junu pokrenuo inicijativu za smjenu Vladislava Šćepanovića. Pored finansijkog izvještaja posebnu pažnju je privukao projekat izgradnje novog Muzeja koji je prije samo godinu-dvije dana koštao između 15 i 20 miliona, da bi se tokom ove godine operisalo sa cifrom od preko 60 miliona eura. Savjet nikad nije mogao dobiti nijedan dokument koji se tiče izgradnje novog Muzeja - upozorila je Damjanović.
Ukazala je da je početkom jula ministarka kulture zakazala satanak na kojem joj je pokazala veoma opširnu dokumentaciju o malverzacijama u Muzeju.
- Na moju opasku da ja i Natalija Čađenović, koja je takođe ukazivala na nepravilnosti u radu Muzeja, kao direktori institucija znamo da čitamo finansijske izvještaje, umjesto da me podrži, ministarka je konstatovala da je zapravo to problem u baš tome. Ona je takođe nagovijestila kako bi trebalo izabrati još jednog člana Savjeta uz mogućnost da se ponovo glasa o izvještaju, čime je implicirala želju da po svaku cijenu želi da spasi direktora Šćepanovića - naglasila je Damjanović.
Ukazala je i da je izrazila čuđenje finansijama koje su neophodne za izgradnju Muzeja, navodeći da joj je ministarka odgovorila da će 20 miliona obezbjediti država a ostalih 40 dobiće se od donacija.
- Slučajno ili ne - isto to mi je potvrdio i Vučić Ćetković. Kad sam ga pitala da li premijer u sve to upućen on mi je dao potvrdan odgovor, što mi je dalo nadu da će se vođen tom informacijom premijer odlučiti za stavljanja Inicijative Savjeta Muzieja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića, na jednoj od prvih sjednica Vlade - navela je Damjanović.
<h2>"Za godinu troškovi gradnje MSU utrostručeni"</h2>
Upozorila je da, iako nije urađen glavni projekat, “izgradnja Muzeja je sa godinu dana skočila sa 20 na 60 miliona a da nemamo nijedan dokument kako se došlo do te cifre”.
- I sve to znaju ministarka Tamara Vujović i Vučić Ćetković, a Savjetu se ne proslijeđuje ni jedna informacija, ni jedan konkretan dokument. Sasvim neočekivano kada je inicijativa o smjeni Šćepanovića trebalo da dođe na Vladu, Vučić Ćetković me obavijstio kako je na Vladi postavljeno pitanje legitimiteta inicijative, jer je predlaže Savjet u sastavu od četiri a ne pet članova. I tako je inicijativa sklonjena ad akta - tvrdi Damjanović.
Smatra da to ukazuje da su sve odluke koje je Savjet u sastavu od četiri člana, uz obezbjeđeni kvorum donosio prije nego se bavio finansijskim izvještajem validne, a da jedino nije validna Inicijativa za smjenu Šćepanovića.
Prema njenim riječima, iako je davno trebao da sazove sjednicu Savjeta, Vladislav Šćepanović to izbjegava čekajući da istekne njen mandat, “da je ministarka razrješi, istovremeno smjeni u Savjetu, kada bi i Natalija Čađenović napustila Savjet, a oni izabrali novi Savjet po mjeri ministarke Vujović I Šćepanovića.”
- Jedno vrijeme kao budući direktor Muzeja pominjao se Vučić Ćetković, ali pošto ministarka Vujović ima kolosalan motiv da drži Šćepanovića na tom mjestu, ona je istrgovala sa Ćetkovićem tako što joj je on poslužio kao čistač dokumenta i spriječio da se o inicijativi Savjeta raspravlja na Vladi, sklonila ga iz Vlade da je ne kontroliše, sklonila ga iz Muzeja da može sa Šćepanovićem da radi šta joj se prohtije, a za uzvrat Vučiću poklonila Muzički centar kako bi kod premijera Spajića iz nule prešla u jedinicu - kazala je Damjanović.
Smatra da sve to nadzire sekretarka Ministarstva kulture i medija Marija Tomovića, “čiji je brat zaposlen u Muzeju savremene umjetnosti, osoba kojoj je peti put istekao VD mandate i koja je sve asistirala da ne dodje do smjene Vladislava Šćepanovića.”
<h2>Kažnjava li me Spajić za rezultate u MCCG ili za rad u Savjetu?</h2>
Damjanović je upitala premijera da je je kažnjava za rezulatat koji je postigla u Muzičkom centru Crne Gore ili za rad u Savjetu.
- Šta je to što nisam uradila, a mogla sam? Šta je to što ja nemam a Vaš savjetnik koji štiti kriminal ministarke Tamare Vujović ima? Molim Vas da crnogorskoj javnosti objasnite zašto ste dozovolili da Vučić Ćetković skloni Inicijativu Savjeta Muzeja sa dnevnog reda Vlade Crne Gore ? Šta je to toliko dragocjeno čime Vas sve Vladislav Šćepanović drži u šaci da Vlada Crne Gore ne smije da se izjasni o njegovoj smjeni? - upitala je Damjanović.
Ona je zatražila i odgovore na pitanja kojim zakonom je dozvoljeno da Vlada Crne Gore sabotira rad i odluke Savjeta javne insituticije u kojoj ima upravljačku nadležnnost, kao i koji je interes ministarke kulture “da se tako grčevito drži za čovjeka koji joj je poslao falsifikovani dokument o izjašnjavanju Savjeta, a falsifikovanje spada u red krivičnih djela?”.
- Objasnite predsjedniče Vlade, pošto ste, kao što mi je rekao Vučić Ćetković imali sva saznanja o protizakonitim radnjama Vladislava Šćepanovića, zašto ništa niste preduzeli? Da li je moguće, gospodine Spajiću, da izgradnja jednog objekta, za godinu dana sa 20 poskupi na 60 miliona i da Vi to ne problematizujete? Ko je procjenio toliko poskupljenje i na osnovu čega, ako nije urađen glavni projekat - upitala je Damjanović.
Ona od premijera zahtjeva odgovor na osnovu čega je dozvolio da osoba koju je ocjenio nulom i dalje vodi resor kulture.
- Kako je moguće da DRI utvrdi kako je Ministarstvo kulture do oktobra mjeseca potrošilo na stavku Ugovori o djelu 1.460.000 eura, a da sve nacionalne institucije kulture, njih ukupno 12, za 2025 na istoj stavci imaju na raspolaganju nešto više od 1.160.000? Čime se to bavi Ministarstvo kulture ako više troši od 12 institucija? - pita Damjanović.
<h2>"SDT da ispita ulogu Ćetkovića, Tomović i Vujović u gradnji MSU"</h2>
Ona je pozvala Specijalno državno tužilaštvo da ispita ulogu Vučića Ćetkovića, Marije Tomović sekretarke u Ministarstvu kulture i ministarke Vujović u izgradnji Muzeja savremene umjetnosti.
- Kako se došlo do iznosa od 60 miliona eura, a da nije uradjen glavni projekat? Takodje pozivam tužilaštvo da ispita zašto je Vučić Ćetković sklonio sa sjednice Vlade inicijativu Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za smjenu Vladislava Šćepanovića sa sjednice Vlade i molim predsjednika Spajića da se izjasni o tome. Zašto se Vučić Ćetković tim povodom nikad nije oglasio u medijima, da iznese svoj stav o svemu što zna - rekla je Damjanović.
Pozvala je Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da Mariju Tomović, koja je zadužena za pravne poslove Ministarstva, ispita “zašto je od Savjeta Muzeja savremene umjetnosti sakrila informaciju da je rad Savjeta kompromitovan?”.
- Zašto Vučić Ćetković nije obavijestio premijera Spajića o ovom krivičnom djelu? - pita Damjanović.
<h2>Urađeno puno</h2>
Ona je decidna da je u Muzičkom Centru Crne Gore (MCCG) u protekle četiri godine organizovano skoro 300 programa, uglavnom koncerata.
- a za programsku djelatnost izdvojeno je 300 odsto više sredstava nego ranije - dodala je ona.
Podvukla je da je od 2021. godine, kada je stupila na funkciju zajedno sa umjetničkom direktoricom Mirjanom Živković, urađeno puno.
- Crnogorski simfonijski orkestar, koji je bio na ivici održivosti sa nešto više od 40 članova, danas broji 60, a moja namjera je bila da u sledećoj godini zaposlimo još desetak članova i time kompletiramo sastav, što prethodni direktori, jedni za dvije, a prvi za 13 godina rukovođenja Muzičkim centrom, nisu uspjeli. Mojim dolaskom u Muzički centar orkestar je prvi put imao isplaniranu godišnju sezonu i plan rada od septembra jedne do avgusta sledeće godine - istakla je Damjanović.
Ukazala je da su značajna imena iz svijeta muzike nastupala sa orkestrom što kao solisti, što kao dirigenti: od Alesandra Kadaria, Muhai Tanga, Srboljuba Dinića, do Gordana Nikolića, Dragana Đorđevića, Frančeske Dego, Iva Pogorelića.
Kazala je da je 2021. pokrenula Baletski studio u kojem su bile uključene balerine, školovane u našem obrazovnom sistemu, da bi 2023. novom sistematizacijom balet bio uvršten u integralni dio institucije, kao i orkestar sa definisanim radnim mjestima.
- Uprkos brojnim opiranjima, opstrukcijama iz Ministarstva kulture realizovane su baletske predstave sa kojima se ansambl predstavio domaćoj publici, kako u Crnoj Gori tako i šire. Od ove jeseni posredstvom internacionalne audicije dobili smo izvrsne baletske igrače iz Japana, Grčke, Španije, koji su zajedno sa našim igračima unaprijedili nivo ansambla - istakla je Damjanović.

Damjanović: Tamara Vujović došla da mi kaže da Spajić traži da Ćetković dođe umjesto mene, on nema kompetencije

Nakon Radmile Vojvodić, koja je podnijela zahtjev za razrješenje iz članstva u Komisiji za utvrđivanje prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, ostavku na članstvo u Komisiji podnijela je i Tatjana Krkeljić, saznaje Antena M.
Ona je, prema pisanju tog medija, navela da o radu Komisije saznaje isključivo iz medija i ukazala na kršenje više članova Poslovnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvojvodic-trazi-od-vujovic-da-je-razrijesi-iz-komisije-kompromitovan-institut-dodjele-statusa-istaknuti-kulturni-stvaralac-moj-potpis-ne-mozete-koristiti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prošlo je, kako je navela u obraćanju, osam dana od kada insistiraju na održavanju sjednice.
- A do toga nije došlo, te ukazujem i na kršenje više članova Poslovnika o radu, zbog čega ne vidim na koji način bih mogla dalje učestvovati u radu - navela je ona.
Ukazala je na više povreda Poslovnika.
- Član 6 stav 1 – „Komisija radi i odlučuje na sjednicama, koje saziva Predsjednik Komisije i predlaže dnevni red.“ - Nije održana sjednica na kojoj bi bili usvojeni zapisnici i utvrđen konačan predlog, čime je prekršena obaveza iz ovog člana. Član 9 stav 1 alineje 4 i 5 – „pripremi obrazloženje utvrđene liste prijedloga u pisanoj formi“ i „da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi ministru“. - Nije pripremljeno obrazloženje utvrđene liste prijedloga, niti je lista prijedloga sa obrazloženjem dostavljena ministru - navela je Krkeljić.
&nbsp;Napominula je da joj nikada nijesu dostavljena obrazloženja za kandidate iz oblasti književnog stvaralaštva i kulturne baštine, te da na ostala nije dala ni saglasnost ni primjedbe. Odsustvo davanja saglasnosti ne može se, podvlači ona, tumačiti kao prećutna saglasnost.
- Član 9 stav 3 – „Obrazloženja iz stava 3 ovoga člana dostavljaju se sekretaru Komisije…“ - Bez prethodno pripremljene i utvrđene liste prijedloga ova odredba nije mogla biti sprovedena. Član 11 – „Komisija će nakon razmatranja dostavljenih inicijativa… sačiniti Listu prijedloga koji ispunjavaju uslove za dodjelu statusa.“ - Lista prijedloga nikada nije sačinjena - navela je Krkeljić.
Pozvala se i na Član 14 - „Utvrđenu listu prijedloga potpisuje predsjednik Komisije. Zapisnik sa sjednice potpisuju svi članovi Komisije.“
- Nikada nije održana sjednica na kojoj smo kao članovi potpisali zapisnik. Na osnovu medijskih navoda, stičem utisak da ni predsjedavajući Komisije nije potpisao „utvrđenu listu“, koja uostalom nikada nije bila formalno utvrđena - istakla je Krkeljić.
Član 15 propisuje, kako je navela, da je „Komisija dužna da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi Ministarstvu kulture i medija u roku od sedam dana od dana utvrđivanja.“&nbsp;
- Kako lista nije bila utvrđena, nije mogao ni teći rok od sedam dana - naglasila je Krkeljić.
Član 17, kako je dodala, navodi da se „o radu Komisije vodi se zapisnik… Zapisnik se razmatra i usvaja na narednoj sjednici Komisije, prije prelaska na dnevni red.“&nbsp;
- Posebno ukazujem na kršenje ovog člana u vezi sa zapisnikom sa drugog zasijedanja Komisije od 17. juna 2025. godine, koji sam mejlom zahtijevala, a koji na početku trećeg zasijedanja 23. juna 2025. nije bio dostupan niti smo ga mogli usvojiti. Dakle, sve nepravilnosti u našem radu, a u vezi sa Poslovnikom (nedostatak sjednice, nepotpisani zapisnici, nepostojanje liste i obrazloženja) znače da: - Komisija nije izvršila obavezu iz člana 7 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac (nije utvrdila prijedlog) - navela je Krkeljić.
Ministarstvo, podvlači ona, nije imalo osnov da postupi po članu 8 Uredbe (jer nema prijedloga koji bi dostavilo Vladi).&nbsp;
- Zbog svega gore navedenog, ne mogu nastaviti sa radom u Komisiji - zaključila je Krkeljić.

Krkeljić podnijela ostavku u Komisiji za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca i ukazala na više povreda Poslovnika

Iz Matice crnogorske demantovali su <a href="https://etv.me/drustvo/mkm-svaki-pokusaj-da-se-dobitnici-statusa-kulturnog-stvaraoca-ili-clanovi-komisije-posmatraju-kroz-podjele-na-srbe-i-crnogorce-je-zlonamjeran">navode Ministarstva kulture i medija</a> (MKM) da su oni književniku Milutinu Mićoviću, koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje i negiranju crnogorske nacije i identiteta, dodijelili nagradu „Luča“.
- Nije nam jasno kako se mogla pojaviti ovakva informacija jer čitava crnogorska javnost dobro zna da je Matica crnogorska svojim programskim ciljevima i djelovanjem dijametralno suprotstavljena stavovima koje Milutin Mićović u decenijskom kontinuitetu zastupa i javno saopštava - poručili su u Matici crnogorskoj.
Oni zahtijevaju od MKM da demantuje ovu netačnu informaciju i javnosti objasni kako se mogla pojaviti ovakva dezinformacija, te ko snosi odgovornost za pokušaj obmane javnosti - a na štetu Matice crnogorske.

Matica crnogorska demantuje MKM: Nijesmo dodijelili nagradu Mićoviću, objasnite ko snosi odgovornost za pokušaj obmane javnosti

Kad je Radomir Uljarević, očito ministar kulture u śenci i već dokazani majstor zakulisnih igara, lani Milutina Mićovića nazvao „piscem po moranju“, ta procjena nije bila samo kompliment. To je u stvari bio nacrt strategije: pisac po moranju postao je istaknuti kulturni stvaralac po moranju - ocijenili su u Crnogorskom PEN centru i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Nije, podvlače oni, nagrađen zato što je morao zaslužiti - nego jer je odlučeno da mora dobiti.
- Procedura je zapravo jednostavna: između četiri podobna zida donijeta je odluka, a Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore odradili su isporuku. Kao kakav institucionalni Glovo za državne nagrade i statusne apanaže. Klikne se „dostava“, i stiže povelja i doživotna mjesečna naknada. Plaćaju, naravno, građani Crne Gore: oni koje Mićović naziva „otpadom modernog svijeta“, kojima prijeti „kašenje i gaženje“, oni Crnogorci kojima bi zabranio ime, oni što su „nula ljudi“ ako kažu da nijesu Srbi. Plaćaju i Muslimani, i Hrvati, i Albanci, kojima novi istaknuti kulturni stvaralac uporno negira identitet, uvjeravajući i njih i svijet da su svi oni samo otpali Srbi, otpadnici od porijekla, istine i svjetlosti, pali „u bezobrazije, smrtni zaborav i izdajstvo“ - naveli su u PEN centru i FCJK.
To su, ističu oni, stavovi na koje bi se u svakoj pravnoj državi primijenili članovi 47 i 50 Ustava - zabrana govora mržnje, zabrana diskriminacije. Ali, kako su kazali, u današnjoj Crnoj Gori za širenje mržnje dobijate državne nagrade i doživotnu mjesečnu naknadu.
- Možda je status istaknutoga kulturnog stvaraoca Mićović zavrijedio svojim mizoginim i vulgarnim Fejsbuk obračunima, u kojima razmatra o tome koja je žena dostojna silovanja a koja ne, ili o tome kako poslanica u Parlamentu Crne Gore „kriči“ kao „samozvana pravoslavna ćurka“. Možda je tačku 4 člana 2 <a href="https://etv.me/drustvo/zirojevic-zlonamjerno-je-status-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-davati-mrziteljima-crne-gore">Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac</a> ispunio i kad je povodom svirepoga ubistva dvanaest nedužnih Cetinjana slavio riječi Peđe Vukića: „O nesrećni grade, pun zlobe i mržnje, nečovječnog duha, bez srca i duše, nek ti Gospod sudi u pepelu, plamu, sinovima tvojim što dušmanu služe“ pa je time „doprinio razvoju kulturnih vrijednosti Crne Gore i njenoj međunarodnoj afirmaciji“ - naveli su u PEN centru i FCJK.
Oni su ustvrdili da je član komisije za dodjelu ovoga statusa Branko Baletić objavio da Komisija nije donijela takvu odluku, te da mu je status dodijeljen mimo procedura - ali uz jasan politički nalog. Isto, kako su konstatovali, onako kako je ljetos dodijeljena i Trinaestojulska nagrada Bećiru Vukoviću, uprkos kršenju propisa i uprkos žestokim reakcijama kulturne javnosti.&nbsp;
- Projekat nagrađivanja i doživotnog honorisanja onih koji Crnu Goru vide kao „državni eksperiment“ zasad je posve uspješan, iako je u koliziji s pozitivnim pravnim i ustavnim normama. Milutin Mićović je u tome projektu prvo dobio državnu nagradu Miroslavljevo jevanđelje, a sada putem statusa istaknutog kulturnog stvaraoca i budžetsku svijeću. A koliko Ministarstvo kulture i medija, na čelu s ministarkom iz reda Demokrata, fizijatricom Tamarom Vujović ima veze sa svojim poslom i uopšte s crnogorskom kulturom, sasvim je razvidno iz reagovanja koje je MKM ovim povodom proslijedilo medijima. U tome se saopštenju halucinira da je Matica crnogorska Milutinu Mićoviću dodijelilo nagradu, i to nagradu zornoga imena „Luča“, da valjda i nečim crnogorskim osvijetli mrak koji Mićović širi - istakli su u PEN centru i FCJK.
No, kako su dodali, javnost, za razliku od MKM, zna ili se lako može informisati da ovakvu nagradu Mićović nikad dobio nije.
- Doduše, nije to jedina laž u saopštenju MKM. Pokušaj da se problematizovanje dodjele statusa Milutinu Mićoviću podvede pod priču o njegovoj nacionalnoj pripadnosti, osim što je klasični spin, novi je prilog raspirivanju toksičnih podjela u društvu. Takva nam je i državna i kulturna politika: što više raspiruješ plam mržnje, to si više na ljestvici podobnih. Zato se ne treba iznenaditi ako śutra Glavni grad Nagradu „19. decembar“ dodijeli piromanima - za „afirmaciju vatre i poseban doprinos ljetošnjim požarima“ - zaključili su u reagovanju.

PEN centar i FCJK: MKM i Vlada su institucionalni Glovo za državne nagrade i statusne apanaže

Kakvo rukovodstvo, takav i odgovor Ministarstva kulture i medija - jadno i bez suštine - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević nakon što su u Ministarstvu kulture i medija, kojim rukovodi Tamara Vujović iz Demokrata, poručili da je „zlonamjeran svaki pokušaj da se dobitnici statusa kulturnog stvaraoca ili članovi komisije posmatraju kroz podjele na Srbe i Crnogorce“. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.8906%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmkm-svaki-pokusaj-da-se-dobitnici-statusa-kulturnog-stvaraoca-ili-clanovi-komisije-posmatraju-kroz-podjele-na-srbe-i-crnogorce-je-zlonamjeran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Zirojević je decidan da se na najbjedniji mogući način pokušava manipulisati činjenicama i odgovornost usmjeriti ka kritičarima skandalozne odluke da se status istaknutih kulturnih stvaralaca dodijeli onima koji mrze Crnu Goru i sve što ima predznak „crnogorsko“. - Na još jadniji način ove kritike se pokušavaju svesti na podjelu na Crnogorce i Srbe, što ni na koji način ne odgovara realnom stanju stvari. Niko normalan u ovoj državi (a takvi teško da stanuju među funkcionerima Demokratske Crne Gore) nema ništa protiv da ovaj status dobije pripadnik bilo kojeg nacionalnog korpusa u Crnoj Gori, naprotiv - naveo je on. Imamo, kaže, ipak problem kada se ne poštuje ono što je, između ostalog, propisano i Uredbom o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac - da navedeni status ne može dobiti onaj koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250928160912_9e5e4893edf0ea650fd42bc122ecc45dfec8562de80fe483ea4d7b2f720a9e21.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250928160912_9e5e4893edf0ea650fd42bc122ecc45dfec8562de80fe483ea4d7b2f720a9e21" data-rendition-name="original" width="1170" height="1600" loading="lazy" alt="Uredba"> </figure>  - I sasvim je jasno zašto resorno ministarstvo u odgovoru ovu Uredbu uopšte i ne pominje. Kolege iz rukovodstva Ministarstva kulture i medija upozoravamo da ne pokušavaju, kreirajući vještačke podjele između Crnogoraca i Srba, zataškavati činjenicu da su Sky transkripti puni veličanja njihovih partijskih lidera i ispovijesti pripadnika kriminalnih klanova da su svi glasali za Demokrate, kao i činjenice da njihovim porodicama, posljednjih dana, na kvadraturi i spratnosti zavide i Eurozox i Zetagradnja - naglasio je Zirojević. U Crnoj Gori, ističe on, postoji samo jedna podjela i ona nema ama baš nikakve veze sa nacionalnom ili vjerskom pripadnošću. - Na nas koji je volimo i želimo da ona bude što bolja i na vas koji sve radite da je što više uništite i onesposobite. Zato su, recimo, ogledalo vaše politike Milutin Mićović i brat mu, te Naod Zorić i spomenici Pavlu Đurišiću i Puniši Račiću, dok mi, ipak, veličamo istaknute intelektualce i umjetnike poput Radovana Radonjića i Senada Gačevića. Razlika je civilizacijska - jasan je Zirojević.

Zirojević: Uredbom definisano da status istaknutog kulturnog stvaraoca ne može dobiti neko ko se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori

Ministarstvo kulture i medija (MKM) obaviješteno je da je bez najave institucijama i mimo zakonom propisanih procedura, u selu Gornje Zaostro kod Berana, danas postavljen spomenik četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću - poznatom po saradnji sa okupatorima i masakrima nad civilima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fistorijska-sramota-postavljen-spomenik-pavlu-durisicu-u-gornjem-zaostru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su, kako je rečeno Vijestima, na teren poslali inspektora koji bi trebalo da utvrdi stanje na terenu. Kazali su i da će najvjerovatnije izdati nalog Opštini Berane da ga ukloni - budući da nijesu dali nikakvu saglasnost za podizanje spomenika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fibrahimovic-hitno-ukloniti-spomenik-pavlu-durisicu-tuzilastvo-i-policija-da-procesuiraju-sve-koji-velicaju-ratne-zlocince&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora je Zakonom o spomen-obilježjima obavezana da spriječi njihovo podizanje licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima.&nbsp;
Iz Ministarstva su ranije upozoravali da bi svaki pokušaj rehabilitacije četničkog pokreta kroz spomeničku simboliku predstavljao direktno kršenje Zakona i Ustava Crne Gore, koji se temelji na antifašističkoj borbi.

MKM šalje inspekciju na teren, tražiće od Opštine Berane da ukloni spomenik Pavlu Đurišiću

Klinički centar Crne Gore (KCCG) je uveo kontrastnu mamografiju u rutinski klinički rad.
Time se, kako je saopšteno iz najveće zdravstvene ustanove, otvara novo poglavlje u dijagnostici bolesti dojke i ranom otkrivanju karcinoma.&nbsp;
- Danas su ovom metodom, po prvi put u crnogorskom zdrsvstvenom sistemu, dijagnostikovane četiri pacijentkinje, čime Crna Gora staje rame uz rame sa savremenim evropskim zdravstvenim centrima koji primjenjuju ovu naprednu, minimalno invazivnu dijagnostičku metodu - naveli su u KCCG.
Kontrastna mamografija predstavlja, kažu oni, značajan iskorak u odnosu na standardne dijagnostičke metode, jer omogućava preciznije otkrivanje suspektnih promjena, naročito kod žena sa gustim tkivom dojki i nejasnim nalazima na standardnoj mamografiji i ultrazvuku.
- Ova metoda u mnogim slučajevima može biti alternativa magnetnoj rezonanci, uz kraće trajanje pregleda, veću dostupnost i niže troškove - dodali su uKCCG.
Oni podsjećaju da je 3D mamograf, zajedno sa softverom za kontrastnu mamografiju i dijagnostičkom konzolom, trenutno najnovijom na Balkanu, obezbijeđen zahvaljujući donaciji Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana, čime je dat izuzetan doprinos unaprjeđenju javnog zdravlja i kvaliteta zdravstvene zaštite žena u Crnoj Gori.
- Uvođenjem ove tehnologije, pacijentkinjama će biti omogućena brža, preciznija i sigurnija dijagnostika, bez potrebe za odlaskom u inostranstvo, što predstavlja značajno rasterećenje kako za same pacijentkinje, tako i za zdravstveni sistem u cjelini - naveli su u KCCG.
Ministarstvo zdravlja i Klinički centar Crne Gore nastavljaju, poručuju, da ulažu napore u modernizaciju radiološke dijagnostike, sa jasnim ciljem - ranije otkrivanje bolesti, bolji ishodi liječenja i veća sigurnost i povjerenje pacijentkinja.
- Ljekari (spec. radiologije) KCCG koji su edukovani i koji će ubuduće sprovoditi ovu naprednu proceduru u našoj ustanovi su: dr Tamara Tapušković, dr Irena Tomašević Vukmirović, dr Vojislav Mandić, dr Dušanka Radović i dr Ranka Vučinić. Edukaciju je sprovela doc. dr Marijana Basta Nikolić, spec. radiologije iz Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine - zaključili su u KCCG.

Po prvi put u Crnoj Gori uvedena kontrastna mamografija u rutinski klinički rad

Vlada Japana obezbijediće 44,4 hiljade eura Opštoj bolnici (OB) Pljevlja za nabavku medicinske opreme i 60,5 hiljada eura Opštini Kolašin za opremanje Službe zaštite i spašavanja, saopštili su iz japanske Ambasade.
Navodi se da će sjutra u Vili Gorica savjetnik u Ambasadi Japana Saito Acuši potpisati donatorski ugovor sa direktorom OB Pljevlja Sašom Grbovićem i predsjednikom opštine Kolašin Petkom Bakićem.
- Vlada Japana će obezbijediti 44.400 eura OB Pljevlja za nabavku savremene ultrazvučne opreme za potrebe kardiološke službe, i 60.500 eura Opštini Kolašin za opremanje Službe zaštite i spašavanja specijalizovanim terenskim vatrogasnim vozilom za brze intervencije - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpisivanju ugovora, kako se dodaje, prisustvovaće i ministri zdravlja i ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Vojislav Šimun i Vojislav Šimun, kao i predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš.&nbsp;
- Uključujući ove donacije, ukupan iznos japanske pomoći kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva (POPOS) u Crnoj Gori od 1998. godine, iznosi preko 3,6 miliona eura. Ukupan iznos japanske pomoći Crnoj Gori u toku istog perioda premašuje 43 miliona eura - navodi se u saopštenju.

Ambasada: Vlada Japana donira preko 100 hiljada eura za nabavku opreme OB Pljevlja i Opštini Kolašin

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 175,54 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 3,2 miliona vozila, u 2024. godini 2,87 miliona, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 175,54 hiljade vozila

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apeluje na sve relevantne aktere da omoguće neometanu realizaciju nastavnog procesa i funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova, s obzirom na to da blokada isporuke energenata ugrožava grijanje u školama.
U ovom resoru su obaviješteni od Jugopetrola Kotor da usljed najavljene blokade prevoznika Luke Bar i petrolejskih instalacija u kojima se skladišti gorivo tokom trajanja blokade neće biti u mogućnosti da vrši isporuku energenata obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.
- Novonastala situacija u značajnoj mjeri otežava funkcionisanje obrazovno-vaspitnih ustanova u ovom periodu godine kada sistemi grijanja moraju biti u punom kapacitetu, te bilo kakvo odstupanje od ustaljene rutine održavanja ustanova može direktno uticati na nesmetano odvijanje nastavnog procesa, te na zakonsku obavezu obezbjeđivanja nesmetanog odvijanja nastave za sve učenike - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprevoznici-danas-blokiraju-granice-udar-na-markete-i-benzinske-pumpe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: mkm