<p>Mještani Prošćenja kod Mojkovca danas su na pola sata blokirali put zahtijevajući od Vlade Crne Gore da se izjasni je li se odustalo od izgradnje zatvora u njihovom komšiluku - zbog čega su računali da će konačno biti završen put do centra tog sela.</p> <p><b>Dragoslav Mijo Jokić</b> iz mjesne zajednice Prošćenje, i ujedno odbornik Ujedinjene Crne Gore, je kazao medijima da od Vlade nijesu dobili zvanično saopštenje je li se odustalo od izgradnje zatvora, ali i precizirao da je Opština Ministarstvu finansija uputila zahtjev da se budžetom za 2026. godinu izdvoje sredstva za put na tom pravcu. No, u Ministarstvu su to odbili.&nbsp;</p> <p>- Nas interesuje put u tom pravcu. Lokalna samouprava je napravila projekat puta od zatvora do centra sela i tražimo da se taj put odradi. Znamo da budžet nije naročito velik, ali tražimo da ne budemo zaboravljeni i da se za ovu godinu odrade bar tri-četiri kilometra puta - poručio je Jokić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126121144_de7dc9931dc5d061fa4d224d9b1967fb37cd88bca6fb943dad7df80ba091d1d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126121144_de7dc9931dc5d061fa4d224d9b1967fb37cd88bca6fb943dad7df80ba091d1d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest u Mojkovcu"> <figcaption>Sa protesta<span>(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</span></figcaption> </figure>  <p>Saopštio je da će poslanik <b>Vladimir Dobričanin</b> zbog toga imati amandman.</p> <p>- Pozivam sve poslanike, pogotovo one sa sjevera, da nas podrže ili da se selimo svi odavde - naglasio je Jokić.</p> <p>Oni, podvlači, nijesu toliko naporni i samo traže svoja prava.</p> <p>- Mi smo siromašna opština, od Vlade tražimo da nas pomognu i apelujem na to. Ovo je selo u kojem radi osmogodišnja škola. Ovo je selo je bilo talac od devedesetih... Nadali smo se da ćemo poslije promjena 2020. biti u prvom planu, ali dan danas čekamo - naveo je Jokić.</p> <p>Zbog svega toga će, kaže, tražiti hitan prijem kod predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b> i premijera <b>Milojka Spajića</b>.</p> <p>- Sa tim putem bi se Mojkovac razvio u poljoprivrednom smislu i turizmu. Desnom obalom Tare se radi pet etno sela: sve to govori kako su to lijepi tereni - ocijeno je Jokić.</p>

Anja Ivanović

Arnela Hajdarpašić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Protest mještana Prošćenja: Vlada da kaže je li se odustalo od zatvora i uvrsti u budžet sredstva za izgradnju puta do centra sela

<p>Zbog izgradnje kamenoloma na području Srđevca kod Bijelog Polja, danas su ponovo protestovali mještani, koji već pet godina ukazuju na, kako navode, brojne nepravilnosti. Pozivaju nadležne da što prije raskinu koncesioni ugovor sa firmom "Imperijal" iz tog grada. Okupljeni danas nisu blokirali magistralu Bijelo Polje - Berane, ali ukoliko nadležni i dalje ne budu čuli njihove zahtjeve najavljuju radikalizaciju protesta.</p>
<p>Mještanin Srđevca <b>Juso Dervišević</b> je istakao da je ovo danas protest upozorenja.</p>
<p>- Ovo nam je protest upozorenja, jer imamo za tri dana zakazane rasprave pred Upravnim sudom. I nemamo razloga da sumnjamo u pravičnost da će oni odraditi to kako treba. Da ponište rješenje glavnog administratora Opštine Bijelo Polje. Takođe ćemo budno pratiti i rad tužilaštva. Ovim putem pozivamo Vladu, odnosno predsjednika Vlade i kažemo da je jedino rješenje po ovom pitanju raskid ugovora. Nema druge alternative- kazao je Dervišević.</p>
<p>On je napomenuo da nemaju ništa protiv koncesionara, porodice Smolović.</p>
<p>- Želimo im svako dobro. Ljudi se bore da zarade, ali ne na ovom mjestu- poručio je Dervišević.<br/>
<br/>
Mještanin <b>Ilija Nedović</b> je naglasio da se koncesija daje na 30 godina i da prašine već imaju dovoljno i bez miniranja i ostalih radova kojih ima u kamenolomu.</p>
<p>Nedović je rekao da sigurno neće sigurno odobriti.</p>
<p>- Mi ne odustajemo. Vidite onaj kamen gore, visoki iznad strmice. E mi smo postojani kao taj kamen. I nećemo sigurno dozvoliti bilo kakvu radnju. I nadam se i vjerujem u državu i u sudstvo da će sve to vratiti u normalne kolosjeke- kazao je jedan od okupljenih <b>Miloš Bubanja.</b></p>

Portal ETV

Mještani Srđevca i danas protestovali zbog gradnje kamenoloma

<p>Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna <b>Milan Raičković</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković<span>(Photo: Portal ETV/T.K.)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine<b> Slavenu Radunoviću</b>, gradonačelniku Glavnog grada<b> Saši Mujoviću</b> i direktoru Vodovoda i kanalizacije<b> Aleksandru Nišaviću</b> da granicu Botuna neće preći.</p> <p>- Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i<b> Andrija Mandić</b>. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Mještanin <b>Boris Ćetković </b>poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković<span>(Photo: Portal ETV/T.K.)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV.</p> <p>Mještanin <b>Radomir Milić</b> smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić<span>(Photo: Portal ETV/T.K.)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić.</p> <p>Milić je pozvao premijera <b>Milojka Spajića</b> i predsjednika države <b>Jakova Milatovića</b> da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje.</p> <p>Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b> i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) <b>Slađana Kaluđerović</b>.&nbsp;</p>

Tamara Klikovac

(VIDEO) Botunjani postavili šator: "Mujović i Radunović ne mogu preći granicu naselja, ovdje neće graditi kolektor"

<p>Mještani Ravne Rijeke i okolnih mjesta organizovali su jednosatni protest na kružnom toku na Ribarevinama nezadovoljni zbog, kako su rekli, neipunjenog obećanja za izgradnju trotoara uz magistralni put koji se rekonstruiše.</p>
<p>Protest je počeo u 10 i trajaće do 11 sati.</p>
<p>Mještani traže pismene garancije od Uprave za saobraćaj da će biti izgrađeni trotoari i rasvjeta na potezu od Ribarevina do Slijepač mosta, kako im je prethodno obećano.</p>

(FOTO) Protest na Ribarevinama: Mještani traže pismene garancije da će biti izgrađeni trotoari i rasvjeta

<p>Nakon što je Delegacija Evropske unije u Podgorici saopštila da je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu prošao sveobuhvatna ispitivanja i projektovanje, mještani Botuna su u "Bojama jutra" na TV Vijesti ponovili da se na toj lokaciji kolektor neće graditi.</p>
<p>Iz EU su poručili da će postrojenje biti savremeno i bezbjedno, uz 33 miliona eura bespovratnih sredstava, te da je riječ o ključnom projektu za ispunjavanje obaveza iz poglavlja 27.</p>
<p>Botunjani, međutim, ostaju čvrsto protiv, tvrdeći da je njihovo područje već opterećeno ekološkim problemima, poput deponije KAP-a i bazena crvenog mulja.</p>
<p>Ističu da nisu protiv samog postrojenja, ali da lokacija mora biti izmještena. Kao alternativu navode Ćemovsko polje, gdje, kako kažu, postoji dovoljno prostora za izgradnju većeg i dugoročno održivog sistema.</p>
<p>- Na ovoj parceli neće se kopati, bez obzira na pritiske - poručili su predstavnici sela, dodajući da se više od dvije decenije bore protiv realizacije projekta u svom naselju.</p>

Botunjane nije pokolebalo saopštenje Delegacije EU: "Na ovoj parceli se neće kopati"

<p>Mještani sela Brezna, njih više od 200, potpisali su danas Deklaraciju za spas Brezana koja obavezuje sadašnju i buduće generacije da čuvaju tradiciju i prirodu, te da ne dozvole nikome da ovo selo pretvori u čvorište visokog napona.&nbsp;</p>
<p>Kako navode u saopštenju, država i državno energetsko preduzeće CGES namjeravaju da u samom srcu ovog sela izgrade 400kV trafostanicu. a potom i međunarodno energetsko čvorište, što bi značilo kraj ruralnog turizma, svake ekonomske aktivnosti pa i samog života u selu.&nbsp;</p>
<p>Još jednom su podsjetili da je CGES u projektnoj dokumentaciji za Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD, na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju 400kV trafostanice, slagao da u krugu od dva kilometra nema nijedna kuća, a zapravo ih ima 150.&nbsp;</p>
<p>Deklaracijom su pozvali i međunarodnu zajednicu da im pomogne u zaštiti njihovih ljudskih prava.</p>
<p>- Selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine koje se razvija, raste, gdje se ljudi doseljavaju, a lokalna samouprava i država rade na njegovom uništenju, suprotno svakoj zdravoj logici i suprotno svim strateškim dokumentima države - kažu mještani.&nbsp;</p>
<p>Oni naglašavaju da su za svoju državu i dalje "selo koje ne postoji", te da će, ukoliko država i dalje bude odbijala da ih vidi, čuje i podrži, radikalizovati proteste.</p>
<p>- Ako nastave da nas ne vide i ne čuju, proteste ćemo preselitu u Podgoricu, ispred zgrade Vlade, gdje će nam se pridružiti i brojni drugi nezadovoljni građani čija prava se gaze, a nadali smo se da je tome došao kraj. Ispostavilo se da se nastavila ista matrica i isti maćehinski odnos države prema svojim građanima, a nastavio se i podaničko koruptivni odnos prema privilegovanim, bahatim i pohlepnim investitorima - kazali su mještani okupljeni u Građansku inicijativu "Spasimo Brezna".&nbsp;</p>
<p>Oni su na ulazu u selo Brezna postavili velike bilborde na kojima su podsjetili na slavnu istoriju ovog sele i ogroman doprinos svojih predaka antifašističkoj borbi.&nbsp;</p>
<p>Na bilbordu stoji i natpis da je u selo Brezna zabranjen ulaz kompanijama Vjetro park Bijela i Alcazar Energy, CGES, ali i korumpiranim političarima i pohlepnim tajkunima.&nbsp;</p>
<p>- Svi oni, a o tome smo obavještavali javnost, tretiraju cijelo naše selo i stotine nas mještana kao bube, kao da ne postojimo, brutalno gaze sva naša ljudska prava, te smo stoga na ulaz u selo jasno napisali da su svi dobri ljudi dobro došli, ali da je ovaj bilbord zadnja stanica okupatorima i izdajnicima svoga naroda - naglašavaju mještani.&nbsp;</p>
<p>Ponavljaju da njihov otpor i borba neće stati sve dok se, kako su naveli, planirano međunarodno energetsko čudovište ne izmjesti na lokaciju gdje neće ugrožavati kuće, imanja, i cijelu ljudsku zajednicu a takvih lokacija, naglašavaju, ima mnogo u Pivi.</p>
<h2>Deklaraciju za Spas Brezana prenosimo u cjelosti:</h2>
<p>Mi, građani sela Brezna, okupljeni u odbrani naših domova, prirode i prava na život, zavjetujemo se pred precima i obavezujemo pred našom djecom, da čemo biti nepokolebljivi u našoj borbi</p>
<p><b>Za pravo na život i opstanak sela</b></p>
<p>Selo Brezna mora opstati. Ovdje su korijeni naših predaka, ovdje su naši domovi, naša polja i šume, naše uspomene i budućnost naše djece. Naša zajednica, naša istorija, naša priroda i naši životi ne smiju biti žrtvovani zbog profita pojedinaca i interesa korporacija.</p>
<p><b>Protiv nelegalnih i neodgovornih projekata</b></p>
<p>Oštro osuđujemo plan Vlade Crne Gore i državnog preduzeća CGES da u srcu našeg sela izgrade 400kV trafostanicu i međunarodno visokonaponsko energetsko čvorište – bez znanja i saglasnosti mještana, uz prikrivanje činjenica i dostavljanje lažnih podataka međunarodnim finansijskim organizacijama. To je čin prevare i gaženja ljudskih prava i namjera uništenja cijele jedne ljudske zajednice.</p>
<p><b>Za zaštitu kulturne i istorijske baštine</b></p>
<p>Brezna nisu samo selo – ona su živa istorija. Ovdje su ispisana herojska poglavlja Drugog svjetskog rata koja povezuju Crnu Goru i saveznike. Uništiti Brezna znači izbrisati dio istorije naše zemlje i Evrope.</p>
<p>Mi, potpisnici ove Deklaracije, zavjetujemo se da ćemo mirnim, pravnim i javnim sredstvima braniti naše domove, našu zemlju i naše selo. Niko nema pravo da nas briše sa mape, da nas proglasi nepostojećima i da nas raseljava protiv naše volje.</p>
<p><b>Stoga zahtijevamo:</b></p>
<p>1. Da se planirana trafostanica i energetsko čvorište odmah izmjeste sa teritorije Gornjih Brezana.</p>
<p>2. Da se pokrene nezavisna međunarodna istraga o lažnim podacima dostavljenim EBRD-u.</p>
<p>3. Da Vlada Crne Gore i sve institucije priznaju i zaštite pravo na život, imovinu i budućnost mještana Brezana.</p>
<p><b>Potpisnici: Građani sela Brezna, članovi Građanske inicijative „Spasimo Brezna“</b></p>

Mještani usvojili Deklaraciju za spas sela Gornja Brezna: Naša istorija, priroda i životi ne smiju biti žrtvovani zbog profita pojedinaca i korporacija

<p>Selo Brezna u Pivi na današnji dan, prije 81 godinu, bilo je mjesto najveće humanitarne akcije u bivšoj Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata, odakle je nakon bitke na Sutjesci, savezničkim avionima u italiju prevezeno 1.009 ranjenika, 15 savezničkih pilota i britanska vojna misija.</p>
<p>Na ovaj, gotovo zaboravljen događaj iz Drugog svjetskog rata podsjećaju mještani Brezana koji se već mjesecima bore za spas svog sela od namjere države i državnog energetskog preduzeća CGES, da u srcu sela izgrade visokonaponsku 400kV trafostanicu a potom i međunarodno visokonaponsko energetsko čvorište.&nbsp;</p>
<p>- To bi značilo kraj našeg sela, kraj života u Breznima, i kraj sjećanja na orgromnu ulogu Brezana u antifašističkoj borbi tokom Drugog svejtskog rata. Zahvalni smo uvaženoj bivšoj ambasadorki Alison Kemp koja je uložila napor, istražila i snimila dokumentarni film "Operacija Brezna" i tako ostavila trajno svjedočanstvo neraskidivog prijateljstva Crne Gore sa savezničkim državama. Zahvalni smo Velikoj Britanij što je ogromnim naporima prevezla ranjenjike, i Italiji koja ih je prihvatila. Danas, mještani sela Brezna bore se da sačuvaju ovo istorijsko mjesto od uništenja koje mu je, nažaost, namijenila vlastita država Crna Gora - navode iz GI "Spasimo Brezna".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdxGphbzKOyY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Naglašavaju da politike i namjere vlasti jedne države i privatni interesi ne smiju biti iznad interesa same države odnosno njenih stanovnika.&nbsp;</p>
<p>- Aktuelna državna i lokalna vlast, kao i one prije nje, potpuno ignorišu postojanje našeg sela i nekoliko stotina stanovnika samo u Gornjim Breznima i ponašaju se kao da ne postojimo. Državna energetska kompanija CGES slagala je, u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobila 28 miliona eura, Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD da u krugu od 2 km od lokacije planirane 400kV trafostanice nema nijedna kuća iako ih, samo u tom krugu, ima 150. Gornja Brezna su danas jedino selo u Pivi, i jedno od rijetkih u Crnoj Gori, koje raste i razvija se, naseljavaju se mladi ljudi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva, a turisti iz cijelog svijeta su sve brojniji - naglašavaju mještani Brezana.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko Vlada i CGES, kako kažu, urade što su naumili u Breznima, ovdje života više ne može biti.&nbsp;</p>
<p>- Ne mogu nama pričati bajke da je moguće živjeti i baviti se seoskim turizmom, poljoprivredom, stočarstvom, pčelarstvom, ispod 400k-v dalekovoda. Zato smo odlučni, da po cijenu života, ne dozvolimo da realizuju pakleni plan i sagrade energetsko čudovište u centru sela koje živi, raste i razvija se. Branićemo svim mogućim i nemogućim sredstvima naše pravo na život, na rad, na budućnost, i naše parvo da se s ponosom sjećamo naših predaka i da ih budemo dostojni - naglašavaju.&nbsp;</p>
<p>GI "Spasimo Brezna" u nedjelju u 11 sati organizuje skup na ulazu u svoje selo gdje će objelodaniti Deklaraciju za spas Brezana i saopštiti odluke da zabrane ulazak u selo svima koji, kako kažu, namjeravaju da ga unište.&nbsp;</p>
<p>- Jasno ćemo staviti do znanja onima koji nas ne vide i za koje su Brezna "selo koje ne postoji" da i te kako postojimo, da postoji naša herojska prošlost, naša sadađnjost i naša svijetla budućnost, i glasno ćemo im poručiti da nisu dobrodošli u Brezna. Okupatore iz Drugog svjetskog rata smo otjerali, uz ogromne žrtve, pa nećemo dozvoliti ni savremenim domaćim okupatorima da nas unište zbog ličnih profita - zaključuju u GI "Spasimo Brezna".</p>

Brezna na današnji dan spasila preko 1.000 ranjenika u Drugom svjetskom ratu, mještani sada spasavaju selo

<p>Mještani Kučkih korita su zajednničkim anagama očistili bazen blizu vodoizvorišta Ljuđe – važan lokalni resurs koji se decenijama koristi prvenstveno za pojenje stoke, ali i kao izvor vode za potrebe žitelja.&nbsp;</p> <p>Nakon uspješno sprovedene akcije čišćenja, mještani su uputili apel Glavnom gradu i nadležnim službama da omoguće punjenje bazena vodom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821200840_84e2ec64d517413efafa06d19c791ad6729d1c8becde75c20ee878c32a6d0397.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250821200840_84e2ec64d517413efafa06d19c791ad6729d1c8becde75c20ee878c32a6d0397" data-rendition-name="original" width="1281" height="1600" loading="lazy" alt="Očišćen bazen"> <figcaption>Bazen prije čišćenja<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p>Kako ističu, s obzirom na visoke ljetnje temperature i potrebu za očuvanjem stočnog fonda, bazen je od izuzetnog značaja za žitelje ovog kraja tokom ljetnjih mjeseci, a presudan je i za očuvanje stočnog fonda.&nbsp;</p> <p>- Ova inicijativa ne samo da doprinosi zaštiti lokalnih resursa, već i svjedoči o snažnoj vezi zajednice sa prostorom u kojem živi. Zato mještani vjeruju da će i gradske vlasti prepoznati značaj bazena kod vodoizvorišta Ljuđe i pružiti neophodnu podršku u njegovom ponovnom stavljanju u funkciju – kroz hitno obezbjeđivanje vode - navedeno je u saopštenju za javnost.</p> <p>Oni apeluju na sve mještane da iz bazena kada bude napunjen ne uzimaju vodu za zalivanje usjeva kako bi vode bilo dovoljno da se napoji stoka.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fe3FdFVIz0AE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Apel mještana Kučkih korita: Potrebno hitno punjenje bazena kod vodoizvorišta Ljuđe

<p>Duga noć je pred mještanima Pipera, iscrpljenim cjelodnevnom borbom sa vatrenom stihijom koja je za sobom ostavila apokaliptične scene.</p> <p>Crni horizont iz kojeg se vije dim, spaljeni pomoćni objekti i pojedine kuće i gusto sivilo iz kojeg se povremeno nazire silueta helikoptera u očajničkom pokušaju da obuzda stihiju. To je slika koja je nešto nakon 16 sati dočekala ekipu Portala ETV u Piperima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAJMfvpkg4_M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Na terenu ljudska solidarnost – osim mještana, pripadnika Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada i Vojske Crne Gore, pomoć u spašavanju pružaju i građani iz svih krajeva Podgorice, ekipe gradskih službi, kao i radnici i mehanizacija privatnih kompanija.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vuzeooBoCE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DR80imr0FZnc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Vjetar i visoke temperature čine situaciju izuzetno otežanim, šireći plamen velikom brzinom i pretvarajući svaki novi nalet u dodatnu prijetnju ljudima, imovini i prirodi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811180816_6680dd5ba0711d9d6582d6e502ef028f973e4cfab9b539753448b70a94411c16.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250811180816_6680dd5ba0711d9d6582d6e502ef028f973e4cfab9b539753448b70a94411c16" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Požar u Piperima"> <figcaption>Srđan Dragićević cijeli dan na terenu<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FUKuCbTRZNtg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Mještanin <b>Srđan Dragićević</b>, koji skromno umanjuje vlastiti gubitak navodeći da mu je u požaru izgorela tek štala, ispričao je Portalu ETV da je vatra za samo dva sata progutala veliku površinu imanja, šuma i objekata njegovih komšija. Zbog toga je dio Pipera evakuisan.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwAyqVjH-iCo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkgRlRtIhPO0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Cijeli dan branimo imovinu ljudi kojima su izgorele kuće, štale, magacin sa velikom količinom stočne štale. Nemamo struju i vodu. Pomoć nam stiže sa svih strana - osim ljudi, tu su privatne kompanije kao što Bemax, gradske službe... Meni je priskočilo u pomoć dvadesetak prijatelja i članova familije uz čiju pomoć sam uspio da odbranim staru kuću, štalu sa deset krava, veliku količinu sijena - kazao nam je Dragićević.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAAdt88npgDc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Možda i najveću štetu pretrpio<b> Miloš Strunjaš</b>, vlasnik poljoprivredne apoteke "Trims" kojem je vatrena stihija ponijela magacin, mehanizaciju i automobil koji se nalazio ispred tog objekta. Kuću je uspio da sačuva, kako kaže, vodom iz dječijeg bazena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DieNHUaSlq1A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;- Bio sam tu kada se pojavio veliki plamen. Prvo što sam uradio je pokušao da izvučem živu glavu. Vode nije bilo cijeli dan, pa sam vodom iz dječijeg bazena uspio da spriječim da vatra zahvati kuću. Međutim, magacin sa velikom količinom robe je u potpunosti izgorio. Roba nije osigurana, a šteta je sigurno nekoliko stotina hiljada eura - kazao je Strunjaš, koji je zahvalan na reakciji nadležnih službi, ali je uvjeren da se moglo reagovati efikasnije, posebno da je bilo gradske vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPtQkwZPIsb0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Požar je oko 19 sati stavljen pod kontrolu, a mještani se uzdaju u povoljne vremenske prilike kako bi vatra bila kompletno ugašena. &nbsp;U popodnevnim satima pomoć je stigla i iz susjedne Srbije koja je na zahtjev Crne Gore uputila helikopter Kamov, od pet tona nosivosti.</p> <p>- Ako vjetar oslabi možda i uspijemo svi da ugasimo požar - kaže za Portal ETV <b>Srđan Dragićević</b>.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9lL6a4h-OkE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje u Ministarstvu unutrašnjih poslova <b>Miodrag Bešović</b>, kojeg smo zatekli u Piperima gdje je danas izbio požar velikih razmjera, pored aktivnih požara u Rogamima i Kučima na podgoričkoj teritoriji, rekao je da su poslali zahtjeve za pomoć Mehanizmu za civilnu zaštitu Evropske unije.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Uu0j5WBBkw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Vidjećemo da li i NATO da uključimo, ali s obzirom na to da su članice Mehanizma i članice NATO-a, vidjećemo da li ima potrebe za tim pozivom. Očekujemo pomoć od Hrvata koji su nam najavili da će kanader moći da dođe, jer i oni imaju svoje probleme u reonu Splita. On će najvjerovatnije dejstvovati u reonu primorja ili u blizini Skadarskog jezera, odnosno teritorije Podgorice, đe bude bila potreba - poručio je Bešović.</p>

(VIDEO/FOTO) Apokaliptične scene i ljudska solidarnost u borbi sa vatrenom stihijom: Uništena imanja, gorjeli magacini, kuće i štale...

<p>Kompanija Alcazar Energy Partners, koja je osnivač crnogorske firme Vjetro park Bijela, nastavlja da brutalno gazi crnogorske zakone, Ustav i međunarodne konvencije, i pokušava nasilnim putem da otme privatne posjede mještana Brezana kako bi preko njih napravila dalekovod do trafo stanice u Breznima za vjetro elektranu Bijela koju namjerava da gradi u Šavniku - poručili su mještani okupljeni u Građanskoj inicijativi „Spasimo Brezna“.</p>
<p>Oni naglašavaju da je današnja, navodna, prezentacija projekta u Plužinama organizovana od strane Alcazar Energy kompanije isključivo u cilju fingiranja procesa dijaloga sa mještanima, što im je, kako su kazali, neophodno kako bi međunarodnim finansijim institicujama, predstavili dokument pod nazivom ESIA (Procjena uticaja naživotnu sredinu i društvo) i aplicirali za kreditna sredstva.</p>
<p>- Međunarodne finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, Evropske investicione banke EIB, Svjetske banke WB, i druge imaju visoke standarde i veoma stroge kriterijume kada je u pitanju uticaj na lokalne zajednice, i ovaj dokument bi trebalo da pokaže d investitor te standarde poštuje kako bi mu bila odobrena sredstva. Da je u pitanju samo fingiranje dijaloga, govori činjenica da je Alcazar Energy poziv na prezentaciju - ne govoreći kakvu i zbog čega - uputio samo medijima, a ne i građanima, te da su na prezentaciju doveli nekoliko zaposleih iz jedne PR agencije iz Podgorice, koja je potom sastavila i distribuirala saopštenje koje sadrži niz neistina - naveli su u GI Spasimo Brezna.</p>
<p>Kako dodaju, niko od mještana Brezana nije pozvan, naprotiv.</p>
<p>- Pokušali su da ovo obave ispod žita, nadajući se da se niko od nas neće pojaviti, te da će mediji i plaćena PR agencija prenijeti njihovu verziju i odati im hvalospjev kao dobrotvorima Pive i Crne Gore - istakli su oni.&nbsp;</p>
<p>Naglašavaju da su slučajno saznali za događaj i došli kako bi poručili kompaniji Alcazar Energiy da nisu dobro došli u nihovo selo,&nbsp;</p>
<p>- Posljednje što su uradili je da su poslali dvojicu svojh službenika, tajno, kod najstarijeg stanovnika našeg sela, koji ima 95 godina i živi sam, da ga ubjeđuju da im proda svoju zemlju, i pritom naglasili da mu je bolje da im dobrovoljno proda nego da mu zemlja bude uzeta eksproprijacijom. Kako se ovo zove ako nije - nasilje, ucjenjivanje, prijetnja? Ići tajno kod čovjeka od 95 godina koji živi sam i prijetiti mu eksproprijacijom ako im ne proda zemlju - kako se to zove? - pitaju mještani Brezana.&nbsp;</p>
<p>Navode i kako su saznali za namjeru Alcazar Energy Partners kompanije da prave dalekovod u nihovom selu.</p>
<p>- Slučajno smo saznali za javnu raspravu o Ekološkom elaboratu, i imali šta da vidimo - oni su u Ekološki elaborati upisali naše parcele i napisali da su napravili dogovor sa vlasnicima zemljišta i potpisali ugovore o zakupu. A mi tada prvi put čujemo za to. &nbsp;Poslije nekoliko dana prave desant na našta imanja - šalju geometre da premjere što će od privatne svojine da nam uzmu, bez našeg znanja i saglasnosti. Podnose zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da proglasi javni interes, te da onda država uz aspisteniciju policije otme našu zemlju i preda je njima - naveli su oni.</p>
<p>Pitaju na osnovu čega privatna firma Alcazar Energy Partners mještanma Brezana prijeti eksproprijacijom.</p>
<p>- Ko im je iz sistema obećao proglašenje javnog interesa i šta stoji iza toga? Poručujemo njima i svima ostalima koji žele da u Gornjim Breznama instaliraju ogromne energtske objekte i protjeraju nas sa naših ognjišta, unište naše domove i imanja, da ćemo životima braniti ono što nam je najsvetije - naše kuće, našu djecu i našu budućnost - zaključili su oni.</p>

Mještani Brezana: Alcazar Energy Partners nas ucjenjuje i prijeti eksproprijacijom

<p>Dok se Naftna industrija Srbije (NIS) nalazi pod američkim sankcijama, raste strah građana od mogućih nestašica goriva i njegovih cijena, ali i od nestašica gasa. Ugovor sa Rusima još nije potpisan, iako je prethodni, koji je važio 10 godina, istekao još u maju. Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> saopštio je juče da očekuje potpisivanje kratkoročnog ugovora sa Ruskom Federacijom, koji se, kako tvrde sagovornici Nova.rs, potpisuje na period od svega tri i maksimalno šest mjeseci. Pod znakom pitanja je i cijena.</p>
<p>Situacija sa NIS-om mogla bi mnogo toga da promijeni, jer bi prodaja ili preuzimanje ruskog udjela moglo da se odrazi i na gasni aranžman. Zapravo, vjerovatno već i ima veliki uticaj, jer ugovora sa Rusima još nema, a Vučić očekuje kratkoročni. Prethodni je trajao čak 10 godina uz cijenu koja je bila oko 30 odsto niža u odnosu na ostale države koje su imale ugovor sa Gaspromom, a novi bi, ukoliko se ispune očekivanja predsjednika, mogao da važi svega nekoliko mjeseci.</p>
<p><b>Miodrag Kapor</b>, stručnjak za energetiku iz Udruženja „Monitor odgovornosti“, navodi da se ne bi oslanjao na sve što kaže predsjednik i da Rusija nije planirala da obustavi isporuku gasa.</p>
<p>- Kratkoročni ugovori se zaključuju na period od tri do šest mjeseci. Ne bih se oslanjao na sve što kaže predsjednik da je to stvarno tako. Ja bih prije ovo tumačio kao pokušaj da se i dalje objasni građanima da smo mi pod pritiscima zbog kojih nijesmo krivi. Ovdje se još uvijek stvara narativ, a posebno u posljednjih 10 godina, da mi navodno imamo veoma niske cijene prirodnog gasa od naših prijatelja, braće, kako god, i da zbog toga bilježimo dobre ekonomske rezultate između ostalog. Niti je jedno niti je drugo istina. Ta cijena je netransparentna, to zna samo Dušan Bajatović i njegov uzak krug saradnika. Pretpostavljamo da je nešto niža, ali to ne mora da znači - istakao je Kapor.</p>
<p>Smatra da je potpisivanje kratkoročnog ugovora dio strategije da se Srbija zadrži u ruskoj orbiti uticaja.</p>
<p>- Pokušava se predstaviti javnosti da je ovo neka bitka između Zapada i Istoka, gdje Srbija pokušava da ‘bude pametna, da bude neutralna’, i da Rusija prirodno štiti svoje interese… Pokušava da se prikaže da ona voli Srbiju, ali da mora da štiti svoje interese i da mi pažljivo biramo kako ćemo se odnositi prema toj Rusiji, te da zbog pritisaka Zapada moramo da preduzmemo neke nepopularne korake koji mogu da ugroze naše prijateljstvo sa Rusijom - naveo je Kapor.</p>
<p>Što se tiče cijene gasa u ovom kratkoročnom gasnom sporazumu, Kapor smatra da će ona ostati netransparentna i da neće biti nikakvog ucjenjivanja sa ruske strane oko NIS-a.</p>
<p>- Manje se ovdje radi o ekonomiji. Rusi bi se davno ratosiljali NIS-a i izvukli maksimalni mogući profit, a ne da puštaju da kompanija propada, konzervacijom Rafinerije i rizikovanjem prekida platnog prometa koji bi srušio akcije. U pitanju je politički uticaj. Cijena gasa će vjerovatno ostati netransparentna, tu neće biti ucjenjivanja. Mislim da se to ne dešava iza zatvorenih vrata Kremlja i Beograda, već da se razgovara kako da se u dovoljnoj mjeri zadovolji kolektivni Zapad, a da ostane postojeći politički poredak u Srbiji koji čvrsto stoji uz Rusiju. Ovo je predstava za javnost – ‘dobićemo jeftin gas, ugroženi smo’ – da se pokaže da se naše rukovodstvo bori sa pritiscima -naveo je Kapor.</p>
<p>Nezavisni energetski ekspert Dragan Vlaisavljević ističe da cijena gasa, iako je riječ o kratkoročnom sporazumu, ne bi trebalo da bude skuplja. On navodi da cijene tog energenta na berzama padaju i da su sada oko 28 eura po megavat-satu bez transporta.</p>
<p>- Ne očekujem da će biti skuplje, ali nije isključeno. Kratkoročnost ugovora već govori nešto drugo. To znači da je pozicija prodavca prema kupcu takva da on ne želi da zaključi dugoročan ugovor u ovom trenutku. To može da znači nepovoljniju poziciju po nas dugoročno, ali kratkoročno, za tih tri do šest mjeseci, nikakvih promjena neće biti - smatra Vlaisavljević.</p>
<p>Kada je riječ o uredbi Evropske unije o potpunoj zabrani ruskog gasa do 2027. godine, obojica sagovornika Nova.rs saglasni su da se ona neće odraziti na nas ni na eventualni kratkoročni ugovor koji je predsjednik Srbije spominjao.</p>
<p>- To važi za države Evropske unije, ne mora da znači da će se odnositi na nas. Bugarska ima pravo da zbog svoje nacionalne bezbjednosti obustavi dotok prirodnog gasa Srbiji, po međunarodnom pravu. To je uradila i Poljska, koja je odmah na početku agresije u Ukrajini obustavila dotok gasa prema Njemačkoj kroz Jamal gasovod. Bugarska to neće uraditi na svoju ruku bez dogovora sa EU i SAD. Ne postoje naznake da postoji prijetnja prekidu dotoka prirodnog gasa. Taj kratkoročni ugovor bi trebalo da se odvija nesmetano, osim ako Ukrajina, koliko vidimo, dronovima ne ugrozi snabdijevanje tako što će ugroziti infrastrukturu na ruskoj teritoriji ili na međunarodnim vodama. Postoji određena opasnost od prekida snabdijevanja koja je izvan moći EU i SAD - naveo je Kapor.</p>
<p>On smatra da je kod ove uredbe fokus na tome da EU prestane da uvozi ruske energente, prvo kratkoročno, a onda i dugoročno od 2027. godine. To se, po njegovom mišljenju, odvija po planu, tako da je sada Srbija manji fokus interesa, te da će taj kratkoročni ugovor koji bi Srbija trebalo da zaključi sa Rusijom vjerovatno neometano trajati do kraja.</p>
<p>Vlaisavljević ističe da bi ovaj kratkoročni ugovor vjerovatno važio najkasnije do ljeta sljedeće godine i da za to vrijeme neće biti nikakvog uticaja ove uredbe EU, već da će sve biti kao i do sada.</p>
<p>- Malo je vjerovatno da Bugarska prekine dotok gasa, jer taj neki dil koji je napravila EU za sada se ne odnosi na tranzite, tako da ne bi trebalo da bude problema. Ono što treba da bude od interesa jeste šta će se pregovarati od proljeća sljedeće godine za punjenje Banatskog dvora (jer će se on sada prazniti), odnosno koji će se gas koristiti i po kojoj cijeni. Tada kreće ona priča koja je malo dugoročnija – priprema za zimu 2026/2027 - naveo je Vlaisavljević.</p>
<p>Ono što nijesmo čuli od Aleksandra Vučića jeste da li će Srbija ući u pregovore sa nekim drugim partnerima o gasu, budući da nema dugoročnog sporazuma. Nismo obaviješteni ni šta je srpska strana tražila u tim pregovorima sa Rusima. Prema nekim informacijama, ranije je tražen ugovor na tri godine, ali se to mijenjalo zbog uredbe EU i moguće zabrane dotoka ruskog gasa kroz zemlje EU.</p>

Cijena gasa bi mogla da ostane tajna, aranžman na samo šest mjeseci: Kakav kratkoročni ugovor Vučić očekuje od Rusa?

<p>Inicijativa DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga što već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID. Naša inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama – kazao je za <i>Pobjedu</i> analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja <b>Zlatko Vujović</b>, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.</p>
<p>DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država – Srbija, BiH i Crna Gora – treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma.</p>
<p>Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI sa organizacijama CRTA i CeSID, <b>Vujović</b> je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga što već godinama predlažu te tri organizacije.</p>
<h3>PROBLEM</h3>
<p>- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, postalo je jasno da se radi o najvećem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija – Kosovo – Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o pokušajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm – kazao je Vujović.</p>
<p>Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama.</p>
<p>- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podršku inicijativi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je što politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija – istakao je Vujović.</p>
<p>Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.</p>
<p>- Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ono što je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.</p>
<p>- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija – istakao je Vujović.</p>
<p>Na pitanje što očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može riješiti bez obavezujuće uloge Evropske unije.</p>
<p>- Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović.</p>
<p>On je, na pitanje zašto MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u više država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem riješi.</p>
<h3>KONKRETNO</h3>
<p>- CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, više od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, što je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivališta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se našli u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za opštinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno – kazao je <b>Vujović</b>.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uništi dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.</p>
<p>- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvršio. Na taj način su uništeni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna šteta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže – rekao je Vujović.</p>
<p>Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.</p>
<p>- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivališta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača.</p>
<p>Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivalište „upitno“, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo – 62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, što je razmjera koja duboko narušava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori – istakao je Vujović.</p>
<p>Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosadašnja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće riješiti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola – idealno kroz Evropsku uniju – kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.</p>
<h3>Čista politička kalkulacija</h3>
<p>Na pitanje zašto godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, <b>Vujović </b>je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji.</p>
<p>- Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivališta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekadašnja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem riješi, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju – kazao je Vujović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivališta.</p>
<p>- Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura – i bivših i sadašnjih – jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora. Umjesto da se taj problem zaustavi, sve češće se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, što bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može riješiti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati – istakao je Vujović.</p>

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

<p>Bukurešt je na jučerašnjim lokalnim izborima izabrao liberalnog gradonačelnika, pokazali su djelimični rezultati, čime je premijer <b>Ilije Boložan</b> ojačao svoju poziciju unutar krhke proevropske vladajuće koalicije, dok je poraz doživio kandidat krajnje desnice koji je važio za favorita.</p>
<p>Uticajna funkcija bila je upražnjena od maja, kada je nezavisni centristički kandidat <b>Nikušor Dan</b> pobijedio na ponovljenim predsjedničkim izborima, godinu dana nakon što je započeo drugi mandat na mjestu gradonačelnika. Istraživanja su ranije pokazivala da Bukurešt prijeti da postane prva prijestonica Evropske unije koju vodi političar krajnje desnice.</p>
<p>Umjesto toga, Dana će zamijeniti <b>Ciprijan Ćuku</b>, blizak saveznik liberalnog premijera Boložana, koji je osvojio 35,4 odsto glasova, prema zvaničnim preliminarnim rezultatima zasnovanim na prebrojanih 90 odsto glasova.</p>
<p><b>Anka Aleksandresku</b>, koju je podržala opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), zauzela je drugo mjesto sa 22,35 odsto, što je i dalje značajan rezultat za najveći grad u zemlji koji ne važi za uporište krajnje desnice.</p>
<p>Stranka AUR, koja se prema anketama nalazi na prvom mjestu po popularnosti, protivi se vojnoj pomoći susjednoj Ukrajini, kritična je prema rukovodstvu Evropske unije i podržava politike američkog predsjednika<b> Donalda Trampa</b>, uključujući one u vezi sa energentima i imigracijom.</p>
<p>Naredni parlamentarni izbori u Rumuniji zakazani su za 2028. godinu.</p>
<p>Aleksandresku je tijesno nadmašila ljevičara Danijela Balutu, kandidata Socijaldemokratske partije, koja je najveća u vladajućoj koaliciji i koja je kritikovala Boložanove planove za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i budžetske potrošnje.</p>
<p>„Doći će do promjene odnosa snaga unutar vladajuće koalicije“, rekao je <b>Sergiju Miškoj</b>, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Boljai. „Ova pobjeda… daje novi zamah Liberalnoj partiji i obezbjeđuje da vladajuća koalicija nastavi dalje svojim putem“.</p>
<p>Očekuje se da će vlada preživjeti glasanje o nepovjerenju kasnije ovog mjeseca povodom reforme sudijskih penzija, a pobjeda Ćukua dala je Boložanu dodatno oružje protiv budućih otpora.</p>
<p>- Osim ove pobjede, vjerujem da je dobro da se ova koalicija nastavi, jer je vlada obećala reforme i vrijeme je da se one sprovedu - rekao je Ćuku sinoć. „Sa svoje pozicije ću na političkom nivou pomoći da se te reforme ostvare“.</p>
<p>Jučerašnje glasanje održano je godinu nakon što je Rumunija poništila predsjedničke izbore zbog sumnje u rusko miješanje koje je išlo u korist krajnje desničarskom kandidatu.</p>
<p>Poništavanje izbora gurnulo je Rumuniju u najtežu političku krizu u posljednjih nekoliko decenija, otkrilo njenu duboku ranjivost na hibridne napade i dezinformacije, podijelilo birače, uzdrmalo tržišta i ugrozilo kreditni rejting zemlje.</p>
<p>- Glasao sam da se stvari ne promijene na gore. Čini se da je talas ekstremizma veoma opasan i da moramo učiniti sve što je moguće da ga zaustavimo - , rekao je 46-godišnji turistički vodič Šerban Riga.</p>

Liberal pobijedio kandidata krajnje desnice i postao gradonačelnik rumunske prijestonice

<p>U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se i na sjeveru očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;</p>
<p>Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, najčešće sjevernih smjerova.&nbsp;</p>
<p>Jutarnja temperatura od nula do deset, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.</p>

Danas pretežno sunčano, temperatura do 18 stepeni

<p><b> </b>Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (<b>Seren Kjerkegor</b>)</p> <p>Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, <b>Dario Vraneš</b>, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika <b>Vudroa Vilsona</b> kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom.</p> <h2><b>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</b></h2> <p>A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj <b>Nikola</b> je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer <b>Poenkare</b> je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. </p> <p>Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?!</p> <p>Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. <b>Erik Hobsbaum</b> konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše <b>Orvel</b> u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema <b>Jirgenu Habermasu</b>, pretpostavlja građanski identitet.</p> <h2> <b>REVIZIJA ISTORIJE</b></h2> <p>Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. </p> <p>Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. </p> <p>Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ <b>Ratka Mladića</b> i <b>Radovana Karadžića</b>. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. </p> <p>Ne bih se još jednom bavio <b>Pavlom Đurišićem</b>, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod <b>Hermana Nojbahera</b>, specijalnog <b>Hitlerovog</b> izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa <b>Sekulom</b> <b>Drljevićem</b> i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: <b>Musić M. Begiji</b> (rođena 1943), <b>Šljivo M. Hajriji</b> (1943), <b>Šljuka Š. Emi</b> (1943), <b>Moćević J. Simbuli</b>, (1943) <b>Moćević M. Đuzidi</b> (1943), <b>Čorbo L. Latifi</b> (1943), <b>Musić S. Hajru</b> (1943), <b>Mašović A. Elmasi</b> (1943), <b>Kelemiš J. Rašidu</b> (1943), <b>Sijamić R. Zumri</b> (1943), <b>Mašović DŽ. Hazbiji</b> (1943), <b>Šatara M. Nuri </b>(1943), <b>Hekalo M. Muradifu</b> (1943)... svi zaklani u kolijevkama!</p> <p> <b>FRANCUSKI MEDIJI</b></p> <p>Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“.</p> <p>Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.</p>

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

<p>Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, <b>Vesna Pejović</b>, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije <b>Lazaru Šćepanoviću</b>, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. <b>Brđanina </b>i<b> Adžića </b>nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.</p>
<p>Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b>.</p>
<p>Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.</p>
<p>- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.</p>

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

<p>Predsjednik Opštine Berane <b>Đole Lutovac </b>u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada.</p> <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> <p><b>Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih?</b></p> <p><b>LUTOVAC:</b> Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane<span>(Photo: Montenegro Tourist Service)</span></figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> <p><b>Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način?</b></p> <p><b>LUTOVAC: </b>Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada.</p> <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> <p><b>Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira?</b></p> <p><b>LUTOVAC: </b>Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja.</p> <p>Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura.</p> <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> <p><b>Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili?</b></p> <p><b>LUTOVAC:</b> Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću<span>(Photo: Pobjeda)</span></figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> <p><b>Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno?</b></p> <p><b>LUTOVAC:</b> Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju.</p> <p>Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora.</p> <h2>Kapitalni projekti</h2> <p>Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane?</p> <p>LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana.</p> <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> <p><b><br/> Radovi planirani i započeti u 2025. godini:</b></p> <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> <p><b>U pripremi:</b></p> <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> <p>Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.</p>

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

<p>Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar.</p> <p>Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena.</p> <p>Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"...</p> <p>Okupljenima se obratila mlada Botunjanka <b>Milica Stojanović</b> koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG.</p> <p>- Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.<br/> <br/> </p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu<span>(Photo: RTCG)</span></figcaption> </figure>  <p>Njena vršnjakinja <b>Anja Kažić </b>je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu.</p> <p><b>Duško Stijepović</b> je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku.</p> <p>- Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović.</p> <p><b>Slavko Vukčević</b> je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer <b>Milojko Spajić </b>u Japanu, prenosi Dan.</p> <p>- Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević.</p> <p>Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a<b> Milana Kneževića</b> i SNP-a<b> Slađane Kaluđerović</b> zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine.</p> <p>On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji.</p> <p><b>Mihailo Ćetković</b> je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku<b> Saši Mujoviću </b>da su mještani ovog kraja "tvrd orah".</p> <p>- Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković.</p> <p>Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade <b>Mihailo Asanović</b> i <b>Aleksandar Kojičić</b>,<b> </b>bivši lider SNP-a i član DNP-a<b> Predrag Bulatović</b>...</p> <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> <p>Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati.</p> <p>- Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan.</p> <p>On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar.</p> <p>- Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu.</p> <p>- Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović.</p> <p><b>Branko Novaković</b> iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum.</p> <p>- Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on.</p> <p>Mještanin<b> Jagoš Bećirović</b> rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima.</p> <p>- Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu<span>(Photo: Srđa Boljević/Dan)</span></figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> <p>Odbornik Demokrata <b>Luka Krstović </b>kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju.</p> <p>- Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović.</p> <p>Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama.</p> <p>- Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on.</p> <p><b>Miroslav Brajović</b> iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa.</p> <p>- Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici".</p> <p>- Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je.</p> <p><b>Svetozar Ulićević</b> iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum.</p> <p>- Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević.</p> <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> <p>Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive.</p> <p>- Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su.</p> <p>Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače.</p> <p>- Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest.</p> <p>Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra.</p> <p>Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.</p> <p>Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju.</p> <p>Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.</p> <p>Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.</p> <p>– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.</p> <p>Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.</p> <p>Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.</p> <p>– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.</p> <p>Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.</p>

Tag: mjestani