Predsjednik Opštine Budva, Nikola Jovanović, izjavio je danas da je rješavanje problema oko Miločerskog parka i Svetog Stefana moguće samo uz jasno definisan kompromis između lokalnog stanovništva i investitora, baziran isključivo na principu javnog interesa.&nbsp;
Današnjem protestu je prisustvovao veliki broj mještana i predstavnika MZ Sveti Stefan, izražavajući zabrinutost zbog dugogodišnjih problema, prenosi RTV Budva,
Slobodanka Kentera, ispred Mjesne zajednice Sveti Stefan, upozorila je na dugogodišnje probleme koji prate ovo područje otkako je kompleks Sveti Stefan povjeren investitorima poput Amana i Adriatic Propertiesa.
- Naša borba faktički traje od trenutka kada je Sveti Stefan dat u zakup. Investitori, ko god oni bili, očigledno nisu imali namjeru da razvijaju turizam, već im je cilj bio betoniranje Miločerskog parka i izgradnja objekata koji nemaju veze sa očuvanjem prirodnog nasljeđa naše zajednice - rekla je Kentera, podsjećajući da je situacija postajala sve teža uprkos promjeni nekoliko vlada, od DPS-a do aktuelne administracije Milojka Spajića.
Kentera je posebno istakla netransparentnost procesa odlučivanja i podsjetila na niz neispunjenih obećanja državnih institucija.
- Imali smo niz sastanaka sa predstavnicima vlasti, ali čini se da država Crna Gora nema dovoljno snage ili volje da konačno riješi probleme Svetog Stefana. Pozivamo predsjednika Opštine Budva i predsjednika lokalne Skupštine da nam jasno kažu da li podržavaju građane ili investitore. Ako smo dio opštine Budva, zaslužujemo njihovu jasnu podršku - poručila je ona.
Na sastanku održanom 31. marta, MZ Sveti Stefan je usvojila zaključke kojima podržava napore da se pronađe rješenje za hotel Sveti Stefan, ali insistira da proces mora biti transparentan, zakonit i u skladu sa interesima lokalnog stanovništva.
- Zabrinjava nas mogućnost zatvaranja pješačke staze, uprkos presudi Upravnog suda, kao i činjenica da posljedice nezakonite gradnje u parku još uvijek nisu sanirane. Tražimo da nam se prije konačnog dogovora dostavi sporazum na uvid, te da ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj jasno objasni šta se promijenilo u odnosu na prethodne godine kada je tražen raskid ugovora sa zakupcem - navela je Kentera.
Mještani predlažu da kompleks Sveti Stefan ostane dostupan lokalnom stanovništvu i turistima, uz otvaranje muzeja, restorana nacionalne kuhinje, vinskog bara i drugih sadržaja koji će obogatiti turističku ponudu i donijeti korist cijeloj lokalnoj zajednici.
- Vjerujemo da zajedničkim dijalogom možemo pronaći rješenje koje će donijeti dugoročnu korist hotelu i lokalnoj zajednici, te doprinijeti razvoju turizma u ovom dijelu Crne Gore - zaključila je ona.
Na protestu povodom aktuelne situacije u Miločerskom parku i kompleksu Sveti Stefan, Jovanović je istakao je da stav lokalne samouprave ostaje jasan – nijedan problem ne može biti riješen bez koordinacije između Opštine Budva, lokalnog stanovništva i državnih institucija.
- Ne zanima me privatni interes nijedne strane. Nama je ključni javni interes, odnosno zadovoljstvo lokalnog stanovništva i njihovih potreba, uz poštovanje ekskluziviteta koji Sveti Stefan ima - kazao je Jovanović.&nbsp;
On je naglasio potrebu zajedničkog djelovanja svih institucija - Vlade Crne Gore, Ministarstva ekonomskog razvoja, lokalne zajednice i same opštine, kako bi se postiglo prihvatljivo rješenje. 
 
Jovanović je izrazio zabrinutost zbog iznenadnog zakazivanja sastanaka od strane državnih organa, bez jasnih informacija o temama i učesnicima. Opština je ipak odlučila da pošalje glavnu administratorku na takav sastanak, kako bi imala direktne informacije. 
 
Vladislav Mitrović iz Mjesne zajednice Sveti Stefan podržao je stav opštine, ali naglasio da je uključivanje lokalne samouprave ključno za rješavanje nagomilanih problema.
- Ne tražimo ništa drugo osim onoga što ste upravo rekli – rješavanje problema zajedno sa lokalnim stanovništvom. Međutim, lokalna samouprava mora imati aktivnu ulogu i jasno štititi prava građana. Naša prava na pristup javnim putevima, stazama i moru su ugrožena - rekao je on.
Blažo Rađenović iz MZ Sveti Stefan upozorio je na konkretne slučajeve nelegalne gradnje, ukazujući na odgovornost lokalne inspekcije i policije u sprečavanju daljih nezakonitih aktivnosti.
- Lokalna samouprava itekako ima ingerencije u ovom slučaju. Zgrada od preko 2.000 metara kvadratnih na mjestu bivših teniskih terena i dalje stoji, a već postoje odluke o uklanjanju nelegalnih objekata. Zato opština mora jasno stati u zaštitu prava građana - kazao je Rađenović.
Jovanović je zaključio protest obećanjem da će Opština Budva nastaviti aktivno da se bavi kontrolom korištenja zemljišta i sankcionisanjem nelegalnih radnji.
- Mi smo spremni da budemo konstruktivni, ali problemi moraju biti rješavani institucionalno, uz učešće svih zainteresovanih strana. Samo na taj način možemo zaštititi javni interes, interese građana i turističku budućnost ne samo Svetog Stefana već cijele Budve i Crne Gore - zaključio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jovanović: Problemi Miločerskog parka moraju se rješavati zajednički, uz poštovanje javnog interesa

Iz Odjeljenja bezbjednosti Nikšić obavještavaju učesnike u saobraćaju da će sjutra (9. marta) od 12 do 13 sati biti blokiran magistralni put Nikšić- Vilusi.
Put će u mjestu Podbožur blokirati mještani okolnih sela (Cerovice, Smrduša, Podbožur, Prigradine) zbog loše putne infrastrukture, prenosi Portal RTNK.

Zbog loše lokalne putne infrastrukture mještani sjutra blokiraju put Nikšić – Vilusi

Stranka evropskog progresa (SEP) izražava punu podršku mještanima naselja Kuće Rakića, koji već godinama žive u neprihvatljivim uslovima, dok nadležni iz Glavnog grada Podgorice i Opštine Tuzi ignorišu njihovu patnju, poručio je danas odbornik te partije u podgoričkom parlamentu Ilija Mugoša.
- Ova zajednica, koju vlast tretira kao „ničiju zemlju“, svakodnevno se suočava s problemima zbog neurađenog razgraničenja između ove dvije opštine. Bez osnovnih uslova za život – vode, struje i uređenih puteva – mještani plaćaju cijenu nemara, dok im računi redovno stižu na naplatu - naveo je Mugoša u saopštenju za medije.
Umjesto da uživaju u mirnom životu, građani Kuća Rakića su, ističe Mugoša, prepušteni sami sebi, prisiljeni da iz sopstvenih džepova finansiraju popravke puteva i osnovne komunalne usluge.
- I dok oni saniraju rupe na putevima i pokušavaju obezbijediti normalan napon struje kako bi njihove porodice mogle da funkcionišu, nadležni okreću glavu i prave se da problem ne postoji. Posebno je zabrinjavajuće to što vlast nije sposobna da odgovori na jedno jednostavno pitanje: da li Kuće Rakića pripadaju Podgorici ili Tuzima? Ovo pitanje je suštinsko jer upravo od toga zavisi ko je dužan da preuzme odgovornost i konačno riješi višegodišnje probleme - naglasio je Mugoša.
Stranka evropskog progresa pozvala je Glavni grad Podgoricu i Opštinu Tuzi da bez daljeg odlaganja završe proces razgraničenja i prekinu agoniju mještana Kuća Rakića.
- Građani ove zajednice zaslužuju dostojanstven život – asfaltirane puteve, stabilnu struju i pitku vodu. Sadašnja situacija je neljudska, životni uslovi u Kućama Rakića nijesu samo lokalni problem nego su primjer nebrige, neefikasnosti i nesposobnosti vlasti - rekao je Mugoša.
On je poručio da će pitanje statusa Kuća Rakića hitno otvoriti u Skupštini Glavnog grada kako bi Stranka evropskog progresa time dala doprinos što bržem rješavanju ovog problema.
Apelovao je na sve odbornike u parlamentima Glavnog grada Podgorice i u Opštine Tuzi da u vezi s ovim problemom građana ostave po strani i ideologiju i stranačke politike i da zajedno riješimo problem građana.&nbsp;
- To je osnovna dužnost i odbornika i političara, a ne vođenje visoke politike. Nadležni, prekinite ovu patnju građana i ispunite svoje zakonske i moralne obaveze. Kuće Rakića ne smiju ostati zaboravljene – vrijeme je za konkretne akcije - poručio je Mugoša.

1250x600

1084x550

Mugoša: Vrijeme je da nadležni prekinu agoniju mještana Kuća Rakića

Mještani podgoričkog sela Donja Vrbica kontaktirali su redakciju Portala Analitika ogorčeni zbog, kako su kazali, radova na putu Mosor - Donja Vrbica u svrhu kopanja kanala za vodovodne cijevi, kako bi, tvrde, dodatna domaćinstva bila priključena na njihovu vodovodnu mrežu.
Kako je objasnio jedan od mještana Donje Vrbice, Mijo Ivanović, to selo već duže vrijeme kuburi sa vodosnadbijevanjem, a godišnje budu i po tridesetak dana bez vode. Smatra da bi dodavanje novih domaćinstava na njihovu mrežu značilo – krah.
- Prije deset godina samostalno smo izgradili vodovod i sekundarnu mrežu. Zbog razlike u nadmorskoj visini, kada se izgrađivala vodovodna mreža za širi region Kuča, našem selu nije dozvoljeno da se prikači na nju, te smo stvari morali uzeti u svoje ruke - kaže Ivanović za Analitiku.
<h2>Mještani tvrde da se radovi izvode bez dozvole</h2>
On dodaje da se radovi izvode bez dozvole i, kako ističe, uprkos prvobitnom dogovoru da se na njihov vodovod ne smiju bez odobrenja režijskog odbora Donje Vrbice priključiti dodatna domaćinstva.
- Situaciju dodatno pogoršava to što su predviđena domaćinstva koja planiraju da se priključe na mnogo nižoj nadmorskoj visini od nas. U pitanju je sistem „slobodnog pada“, pa bi nova domaćinstva mnogo prije nas imala pristup ionako ograničenim zalihama vode - navodi Ivanović.
Ukazuje da im je generalni direktor Vodovoda saopštio da sačekaju do ponedjeljka, kada radovi budu završeni.
- On nam je kazao da se radovi izvode zbog jednog domaćinstva, ali i da bez naše dozvole neće biti dodatnih priključenja - kazao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, tu postoje i neke nelogičnosti, jer ukoliko je samo jedno domaćinstvo u pitanju, čemu onda u spornom kanalu služi „deset dodatnih krakova, i četiri crijeva od jednog cola“.
- Radovi su takođe ostavili nekoliko domaćinstava bez ikakvog pristupa putnoj infrastrukturi - kaže Ivanović.
Pojašnjava i da su juče imali sastanak režijskog Odbora.
- Na licu mjesta ustanovili smo da je prekopano kilometar i više puta, koji je apsolutno demoliran, a takođe smo naišli na 10 i više krakova. Takođe, imamo pouzdanu informaciju da je minimum 15 domaćinstava dobilo potvrdu od Vodovoda da će se priključiti na našu mrežu - tvrdi on.
Ivanović naglašava da su oni, naravno, za to da svi dobiju vodu, ali ističe da bi to u ovom slučaju njih ostavilo bez iste.
- Zato smo protiv priključivanja novih domaćinstava. Nama je žao tih mještana, ali je situacija takva - poručio je on.
<h2>Šta kažu iz podgoričkog Vodovoda</h2>
Tragom ove priče, Portal Analitika obratio se podgoričkom Vodovodu odakle su nam potvrdili da su u toku radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže u Donjoj Vrbici, odnosno dijelu koji se odnosi na već postojeću priključnu mrežu.&nbsp;
- Postojeća vodovodna mreža u pomenutom naselju je postavljena preko privatnih imanja i na istoj se javljaju česti kvarovi što prouzrokuje gubitke na mreži i stvaraju se problemi vodosnabdijevanja već registrovanih potrošača - kazali su za Portal Analitika iz Vodovoda.&nbsp;
Napominju i da neće biti priključenja novih potrošača bez jasno definisanih poštovanja zakonskih propisa, sagledavanja tehničkih mogućnosti i odobrenja režijskog Odbora Donje Vrbice.&nbsp;
- Takođe, radovi se izvode u dužini od cirka 650 metara - kazali iz podgoričkog Vodovoda.

Mještani Donje Vrbice ogorčeni: Dodavanje domaćinstava vodovodnoj mreži značilo bi krah; Vodovod: Nećemo priključivati nove potrošače bez poštovanja propisa

Odgovornost nadležnih, ali i utvrđivanje eventualnih propusta traže i mještani Vraneške doline koji danima strahuju od Alije Balijagića koji je nedavno ubio brata i sestru u selu Sokolac. Brat ubijenih Madžgalja, Velibor, kaže da je razočaran što se nije reagovalo nakon prijava da se Balijagić kreće po selima. Dok se za bjeguncem već dvije nedjelje traga Vranešani najavljuju protest i blokadu magistralnog puta Bijelo Polje - Mojkovac.
Sumnja da policija nije na vrijeme reagovala i spriječila Aliju Balijagića da počini dvostruko ubistvo u Sokolcu navela je mještane Vraneške doline da od nadležnih institucija zatraže utvrđivanje eventualnih propusta i odgovornosti.
Porodica Madžgalj je 120 godina u selu Sokolac. Oduvijek je to bio uzoran dom. Krvav pir koji se dogodio 25. oktobra na strašan način prekinuo je spokoj te porodice. Veliboru Madžgalju, koji je te kobne večari ostao bez brata i sestre, život se pretvorio u noćnu moru.
- Nemam onoga ko je bio sa mnom. Ostaću još malo da čuvam ovu đedovinu, prađedovinu, očevinu. Ne zna šta da radim - kaže Velibor.
Ubica je na slobodi i to Veliboru ne da mira. Prepričava užas koji se dogodio u kući, a koji je mogao biti spriječen da je policija, kako kaže, reagovala na vrijeme.
- Kako nećeš biti razočaran? Kako? Svi znaju, ukrao je pušku, svi znaju da se kreće opasna ličnost sa 32 godine robije. Svi. I niko ne reaguje. Jesu oni čekali da im se on sam javi - ogorčen je brat stradalih Madžgalja.
Kako dani odmiču, sve se više sumnja da bjegunac ima jatake.
- Mislim da ima pomagača. Nemoguće čovjek ovoliko da izdrži bez toga. Oni ga odlače. Kažu on je sad u Srbiju, tamo se neko njegov pojavi, srodnik, jer ima rodbinu tamo - priča Velibor.
I brat stradalih Madžgalja i mještani Vraneške doline kažu da je izostala pravovremena reakcija policije. Zato će 18. novembra blokirati saobraćajnicu na Slijepač mostu.
- Vidim da zadnjih dana dosta koristi tragedija naših komšija za neke političke pojene. Naš protest nema nikakve veze sa politikom ni sa eventualno nacionalnim pitanjima. Moramo da, zbog građana, zbog bezbjednosti svih nas, da se odlučimo na ovaj korak i da izvršimo blokadu saobraćaja na mjestu Slijepač most, dakle blokada magistralnog puta Bijelo Polje - Mojkovac - poručuje mještanin.
Vranešani će danonoćno biti na magistrali. To je kažu upozorenje nadležnim institucijama od kojih još nijesu dobili odgovore na pitanja ko je kriv za propuste i kada će biti kažnjeni.

Mještani Vraneške doline i dalje zabrinuti, najavljuju blokadu magistrale

Magistralni put Nikšić- Podgorica i danas je bio blokiran od 16 do 17 sati. Put su blokirali žitelji Mjesne zajednice (MZ) Bogetići koji su ogorčeni što im predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević nije još dao pisanu garanciju da na teritoriji Bogetića više neće biti zakopavanja eutanazirane i uginule stoke oboljele od kju groznice.
Načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ Darko Radusunović razgovarao je sa predstavnicima MZ Bogetići o mogućnostima da blokadu puta ne organizuju tokom vikenda i za predstojeći praznik jer će tada biti velike gužve u saobraćaju.
Mještani su odlučili, kazao je predsjednik MZ Bogetići Mijajlo Škuletić, da za vikend neće organizovati blokadu magistralnog puta.
- Od ponedjeljka nastavljamo sa blokadom u terminu od 16 do 17 sati. Danas sam u Opštini Nikšić predao sedmi po redu zahtjev za predsjednika Kovačevića koji nam uporno ne odgovara i ne daje garanciju da na teritoriji Bogetića neće ubuduće biti zakopavanja stoke - rekao je Škuletić dodajući da su od policije zatražili dozvolu da blokadu magistralnog puta Nikšić-Podgorica u Bogetićima organizuju svakodnevno narednih 14 dana.
Na dvije lokacije u mjestu Ljeskova dola, koje pripada Bogetićima, obavljeno je zakopavanje stoke.
Tokom današnje blokade policija je saobraćaj preusmjeravala alternativnim putem preko Pandurice.

Mještani Bogetića za vikend neće blokirati magistralni put

Mještani Lješanske nahije nezadovoljni zbog neuvođenja vode blokirali su saobraćaj na putu Podgorica – Cetinje. Blokada je već prouzrokovala veliku kolonu, prenosi portal RTCG.
Predstavnici Crmničana takođe su za danas u 10 sati najavili protest i blokadu tunela Sozina.
Planirano je da blokada magistrale kod raskrsnice za Kamenicu traje do 10.30.
Iz Uprave policije su najavili da će snimati to javno okupljanje u periodu od devet do 11 časova.
Predstavnici Crmničana takođe su za danas najavili protest i blokadu tunela Sozina.
- Protest će početi od 10 sati, sa sjeverne strane tunela, u blizini pumpe „Kalamper“ i trajati do 12:30 sati - najavili su organizatori.

Kolone zbog blokade puta Podgorica-Cetinje

Mještani danilovgradskog sela Strahinjići traže zatvaranje ili izmiještanje strelišta na kojem se svakodnevno puca iz vatrenog oružja, a naročito vikendom.
Oni su najavili da će u neđelju 22. septembra organizovati protest zbog ćutanja institucija na "nepravdu koju žive i trpe već 10 godina".
- Radi se o civilnom strelištu kojem je prethodna vlast dozvolila da radi u sred seoskog naselja, a nova vlast ipak smatra da nije nadležna. Na ovom strelištu se svakodnevno puca iz vatrenog oružja, a najviše vikendom. Strah od zrna, buka, nemogućnost korišćenja svojih imanja su neki od razloga zašto smo urgirali i ka policiji i ka Opštini Danilvograd ali prošlo je više od šest mjeseci mi nemamo čak ni negativn odgovor od njih - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Zato su, poručuju, odlučili da blokiraju magistralni put Nikšić - Podgorica u blizini Strahinjića i da tom prilikom pošalju poruku inspekciji, Opštini i Ministarstvu unutrašnjih poslova.
- Zaustavite privremeno rad strelišta dok ne stekne uslove za rad ili izdajte rješenje za njegovo izmiještanje. Ovo je tek prvi radikalni korak mještana u cilju obezbjeđivanja osnovnog uslova za život - zaključili su u saopštenju.

Mještani Strahinjića traže zatvaranje ili izmiještanje strelišta, za neđelju najavili blokadu puta Podgorica - Nikšić

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima, osim na pojedinim dionicama u višim planinskim predjelima gdje ima poledice, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (ASMCG).
Oni su upozorili na sitinije odrone na dionicima duž klisura i usjeka i podjestili da je nekim putevima izmijenjen režim saobraćaja.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od osam do 11 i 14 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Zbog redovnog održavanja sistema odvodnjavanja u tunelima na autoputu “Princeza Ksenija” od biće zatvorena po jedna saobraćajna traka. Radovi počinju u tunelu Mrke, smjer Podgorica-Mateševo, a zatim će biti nastavljeni u ostalim tunelima.
Na magistralnom putu M-1 na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac - Ulcinj, od 23 sata do pet sati, vozila saobraćaju naizmjenično uz povremene obustave ne duže od deset minuta, zbog pranja i farbanja tunela Mogren, Belveder i Kruče.
Na magistralnom putu M-10 na dionici Cetinje - Budva, u mjestu Boreti, saobraćaj je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični i na magistralnom putu Nikšić - Vilusi I faza, dionica Nikšić - Kuside, zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina, vozila će od 22 do šest sati saobraćati naizmjenično, a moguće je da saobraćaj bude potpuno obustavljen u kraćim intervalima.
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, vozila saobraćaju naizmjenično zbog ugradnje zaštitne čelične mreže.

Oprezno u višim planinskim predjelima zbog poledice

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić uhapsili su Podgoričanina B. M. (37) koji je osumnjičen da je sa još dvije osobe napao šuru ispred njegove kuće u Nikšiću, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici policije su, kako se navodi u saopštenju, postupajući po prijavi zaposlenih u Hitnoj medicinskoj pomoći u Nikšiću da se na ukazivanje pomoći javila osoba sa konstatovanim lakim tjelesnim povredama, od njega prikupili obavještenja u službenim prostorijama, a nakon ukazivanja pomoći.
- Oštećenog je, kako se sumnja, prethodne noći ispred njegove porodične kuće fizički napao njegov šura B. M. iz Podgorice, sa još dva osobe. Oni su ga više puta udarali u predjelu glave i tijela i nakon što je pao na betonsku podlogu - navodi se u saopštenju policije.
Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću B. M. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje nakon čega mu je određeno zadržavanje.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić preduzimaju dalje mjere i radnje na identifikaciji i procesuiranju ostalih učesnika događaja - kazali su iz Uprave policije.

Uhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je napao šuru ispred njegove kuće u Nikšiću

Demokratska partija socijalista (DPS) danas će Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) predati spisak sa više od 200 birača koji uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju, kazao je šef Kluba poslanika te stranke Andrija Nikolić.
On je to saopštio nakon što su iz MUP-a kazali da je neutemeljena njegova tvrdnja da je više od 200 ljudi iz Trebinja upisano u birački spisak u Nikšiću.
- S obzirom na to da se neobaviješteni MUP aktivno uključio u predizbornu kampanju u korist parlamentarne većine, koristim priliku da ih obavijestim da ćemo im već sjutra predati spisak od preko 200 birača koji uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju - naveo je Nikolić na mreži Iks (X).

Nikolić: Danas predajemo spisak ljudi sa duplim biračkim pravom

Čak 90 odsto zabilježenih pogubljenja otpada na Iran, Saudijsku Arabiju i Irak, i to je najviše uticalo na tako veliki porast broja smrtnih kazni u svijetu. Iran je na vrhu liste, tamo je pogubljeno najmanje 972 ljudi - prethodne godine 853, piše Dojče vele.
U Saudijskoj Arabiji broj se udvostručio i to na najmanje 345 smrtnih kazni. To je najviše za tu zemlji otkako nevladina organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel vodi statistiku. U Iraku je smrtna kazna izvršena 63 puta, skoro četiri puta više nego 2023.
Amnesti internešenel je, međutim, u svom godišnjem izvještaju, Kinu nazvao „vodećim svjetskim dželatom“. Organizacija navodi da informacije koje su im dostupne pokazuju da je tamo na hiljade ljudi pogubljeno. Peking odbija da otkrije podatke.
Amnesti takođe iznosi sumnje da su se i u Sjevernoj Koreji i u Vijetnamu u velikom broju izvršavale smrtne kazne.
<h2>Zastrašivanje političkih protivnika</h2>
Saudijska Arabija vrtoglavo je povećala broj pogubljenja, uprkos programu modernizacije prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana i njegovim obećanjima da će smanjiti broj smrtnih kazni. Amnesti internešenel ocjenjuje da je glavni motiv gušenje političkih protivnika.
Organizacija navodi da su saudijske vlasti nastavile da koriste smrtnu kaznu kako bi kaznile državljane šiitske manjine u zemlji koji su podržavali „antivladine“ proteste između 2011. i 2013. godine.
Vlasti su u avgustu pogubile Abdulmadžida al Nimra zbog optužbi za terorizam i pridruživanje Al Kaidi, uprkos prvobitnim dokumentima iznijetim na sudu koji su se jasno odnosili na njegovo učešće u protestima.
- U medijima smo vidjeli kako su vlasti iskoristile taj slučaj da zavrte narativ o terorizmu i krivičnim djelima u vezi s terorizmom, što pokazuje da se terorizam može koristiti kao alat za širenje narativa da je smrtna kazna neophodna za suzbijanje neistomišljenika i zaštitu javnosti - kaže ekspertkinja Amnestija za smrtnu kaznu Kjara Sanđorđo.
I u Iranu su izvršena još dva pogubljenja u vezi s protestima u toj zemlji nakon smrti Mahse Amini u policijskom pritvoru 2022. Jedan od pogubljenih je 23-godišnji Mohamad Gobadlu, demonstrant s dugotrajnim mentalnim zdravstvenim problemima.
- Oni koji se usude da izazovu vlasti suočavaju se s najokrutnijim kaznama, posebno u Iranu i Saudijskoj Arabiji. Suočavaju se sa smrtnom kaznom koja se koristi da se ućutkaju oni koji su dovoljno hrabri da progovore - kaže generalna sekretarka Amnestija Anjes Kalamar.
<h2>Smrtna kazna za zločine povezane s drogom</h2>
Više od 40 odsto pogubljenja u 2024. bilo je povezano s drogom. Izvršenje smrtne kazne za zločine koji su vezani za drogu široko je rasprostranjeno u Singapuru i Kini, navodi se u izvještaju Amnestija.
- U mnogim slučajevima utvrđeno je da je osuđivanje ljudi na smrt za krivična djela u vezi s drogom nesrazmjerno uticalo na one siromašnog porijekla, a da nema dokaza da se zbog toga trgovina drogom smanjila - kaže Kalamar.
Ona dodaje da države koje trenutno razmatraju uvođenje smrtne kazne za krivična djela u vezi s drogom, kao što su Maldivi, Nigerija i Tonga, moraju biti ohrabrene da ljudska prava stave u centar svojih politika o drogama.
U Maleziji je, recimo, oko hiljadu smrtnih kazni — od kojih su mnoge bile izrečene zbog trgovine drogom — odloženo kao rezultat reformi pokrenutih 2023. Ta zemlja ukinula je tako obaveznu smrtnu kaznu za zločine kao što su trgovina ljudima.
<h2>Izuzetak – Sjedinjene Države</h2>
Sjedinjene Američke Države i dalje ostaju izuzetak među zapadnim demokratijama kada je riječ o primjeni smrtne kazne. Iako je tokom 2024. u SAD došlo samo do blagog porasta ukupnog broja pogubljenja, sa 24 na 25, trendovi su ipak zabrinjavajući, ocjenjuje Amnesti internešenel.
- Brojke jesu istorijski veoma niske, i kada je riječ o izvršenjima i kada je riječ o izricanju smrtne kazne, ali smo tokom prethodne godine takođe vidjeli da je bilo egzekucija u četiri savezne američke države: u Južnoj Karolini, Džordžiji, Juti i Indijani. To je duboko zabrinjavajuće, jer su to države u kojima nekoliko godina nije bilo izvršenja smrtne kazne - ukazuje Kjara Sanđorđo.
U Alabami se broj pogubljenja udvostručio, a izvršavana je i upotrebom azota. Posmatrači UN ocjenjuju da bi smrt od udisanja azota mogla biti jednaka mučenju.
<h2>Znaci nade</h2>
Uprkos alarmantnom porastu broja pogubljenja tokom 2024. godine, Amnesti saopštava da je, prema njima dostupnim podacima, smrtna kazna izvršavana u samo 15 zemalja. Već je druga godina zaredom da je broj zemalja tako nizak.
- To ukazuje na pomak od te okrutne, nehumane i ponižavajuće kazne - kaže Kalamar.
Ocjenjuje da je očigledno da su države koje zadržavaju smrtnu kaznu izolovana manjina.
Ukupno 145 zemalja do sada je ukinulo smrtnu kaznu u zakonu ili u praksi. I prvi put je dvije trećine članica Generalne skupštine UN glasalo za moratorijum na upotrebu smrtne kazne.
Zimbabve je 2024. godine potpisao zakon kojim je u toj zemlji ukinuta smrtna kazna, uz zadržavanje prava da je ponovo uvede u slučaju vanrednog stanja. Očekuje se da će tamo za oko 60 ljudi smrtne kazne biti preinačene. Od 2021. i šest drugih afričkih zemalja preduzelo je slične korake.

Broj smrtnih kazni u svijetu najveći u posljednjih deset godina

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: mjestani