<p>Mještani Prošćenja kod Mojkovca danas su na pola sata blokirali put zahtijevajući od Vlade Crne Gore da se izjasni je li se odustalo od izgradnje zatvora u njihovom komšiluku - zbog čega su računali da će konačno biti završen put do centra tog sela.</p> <p><b>Dragoslav Mijo Jokić</b> iz mjesne zajednice Prošćenje, i ujedno odbornik Ujedinjene Crne Gore, je kazao medijima da od Vlade nijesu dobili zvanično saopštenje je li se odustalo od izgradnje zatvora, ali i precizirao da je Opština Ministarstvu finansija uputila zahtjev da se budžetom za 2026. godinu izdvoje sredstva za put na tom pravcu. No, u Ministarstvu su to odbili.&nbsp;</p> <p>- Nas interesuje put u tom pravcu. Lokalna samouprava je napravila projekat puta od zatvora do centra sela i tražimo da se taj put odradi. Znamo da budžet nije naročito velik, ali tražimo da ne budemo zaboravljeni i da se za ovu godinu odrade bar tri-četiri kilometra puta - poručio je Jokić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126121144_de7dc9931dc5d061fa4d224d9b1967fb37cd88bca6fb943dad7df80ba091d1d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126121144_de7dc9931dc5d061fa4d224d9b1967fb37cd88bca6fb943dad7df80ba091d1d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest u Mojkovcu"> <figcaption>Sa protesta<span>(Photo: ETV/Arnela Hajdarpašić)</span></figcaption> </figure>  <p>Saopštio je da će poslanik <b>Vladimir Dobričanin</b> zbog toga imati amandman.</p> <p>- Pozivam sve poslanike, pogotovo one sa sjevera, da nas podrže ili da se selimo svi odavde - naglasio je Jokić.</p> <p>Oni, podvlači, nijesu toliko naporni i samo traže svoja prava.</p> <p>- Mi smo siromašna opština, od Vlade tražimo da nas pomognu i apelujem na to. Ovo je selo u kojem radi osmogodišnja škola. Ovo je selo je bilo talac od devedesetih... Nadali smo se da ćemo poslije promjena 2020. biti u prvom planu, ali dan danas čekamo - naveo je Jokić.</p> <p>Zbog svega toga će, kaže, tražiti hitan prijem kod predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b> i premijera <b>Milojka Spajića</b>.</p> <p>- Sa tim putem bi se Mojkovac razvio u poljoprivrednom smislu i turizmu. Desnom obalom Tare se radi pet etno sela: sve to govori kako su to lijepi tereni - ocijeno je Jokić.</p>

Anja Ivanović

Arnela Hajdarpašić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Protest mještana Prošćenja: Vlada da kaže je li se odustalo od zatvora i uvrsti u budžet sredstva za izgradnju puta do centra sela

<p>Zbog izgradnje kamenoloma na području Srđevca kod Bijelog Polja, danas su ponovo protestovali mještani, koji već pet godina ukazuju na, kako navode, brojne nepravilnosti. Pozivaju nadležne da što prije raskinu koncesioni ugovor sa firmom "Imperijal" iz tog grada. Okupljeni danas nisu blokirali magistralu Bijelo Polje - Berane, ali ukoliko nadležni i dalje ne budu čuli njihove zahtjeve najavljuju radikalizaciju protesta.</p>
<p>Mještanin Srđevca <b>Juso Dervišević</b> je istakao da je ovo danas protest upozorenja.</p>
<p>- Ovo nam je protest upozorenja, jer imamo za tri dana zakazane rasprave pred Upravnim sudom. I nemamo razloga da sumnjamo u pravičnost da će oni odraditi to kako treba. Da ponište rješenje glavnog administratora Opštine Bijelo Polje. Takođe ćemo budno pratiti i rad tužilaštva. Ovim putem pozivamo Vladu, odnosno predsjednika Vlade i kažemo da je jedino rješenje po ovom pitanju raskid ugovora. Nema druge alternative- kazao je Dervišević.</p>
<p>On je napomenuo da nemaju ništa protiv koncesionara, porodice Smolović.</p>
<p>- Želimo im svako dobro. Ljudi se bore da zarade, ali ne na ovom mjestu- poručio je Dervišević.<br/>
<br/>
Mještanin <b>Ilija Nedović</b> je naglasio da se koncesija daje na 30 godina i da prašine već imaju dovoljno i bez miniranja i ostalih radova kojih ima u kamenolomu.</p>
<p>Nedović je rekao da sigurno neće sigurno odobriti.</p>
<p>- Mi ne odustajemo. Vidite onaj kamen gore, visoki iznad strmice. E mi smo postojani kao taj kamen. I nećemo sigurno dozvoliti bilo kakvu radnju. I nadam se i vjerujem u državu i u sudstvo da će sve to vratiti u normalne kolosjeke- kazao je jedan od okupljenih <b>Miloš Bubanja.</b></p>

Portal ETV

Mještani Srđevca i danas protestovali zbog gradnje kamenoloma

<p>Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna <b>Milan Raičković</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković<span>(Photo: Portal ETV/T.K.)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine<b> Slavenu Radunoviću</b>, gradonačelniku Glavnog grada<b> Saši Mujoviću</b> i direktoru Vodovoda i kanalizacije<b> Aleksandru Nišaviću</b> da granicu Botuna neće preći.</p> <p>- Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i<b> Andrija Mandić</b>. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Mještanin <b>Boris Ćetković </b>poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković<span>(Photo: Portal ETV/T.K.)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV.</p> <p>Mještanin <b>Radomir Milić</b> smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić<span>(Photo: Portal ETV/T.K.)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić.</p> <p>Milić je pozvao premijera <b>Milojka Spajića</b> i predsjednika države <b>Jakova Milatovića</b> da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje.</p> <p>Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b> i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) <b>Slađana Kaluđerović</b>.&nbsp;</p>

Tamara Klikovac

(VIDEO) Botunjani postavili šator: "Mujović i Radunović ne mogu preći granicu naselja, ovdje neće graditi kolektor"

<p>Mještani Ravne Rijeke i okolnih mjesta organizovali su jednosatni protest na kružnom toku na Ribarevinama nezadovoljni zbog, kako su rekli, neipunjenog obećanja za izgradnju trotoara uz magistralni put koji se rekonstruiše.</p>
<p>Protest je počeo u 10 i trajaće do 11 sati.</p>
<p>Mještani traže pismene garancije od Uprave za saobraćaj da će biti izgrađeni trotoari i rasvjeta na potezu od Ribarevina do Slijepač mosta, kako im je prethodno obećano.</p>

(FOTO) Protest na Ribarevinama: Mještani traže pismene garancije da će biti izgrađeni trotoari i rasvjeta

<p>Nakon što je Delegacija Evropske unije u Podgorici saopštila da je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu prošao sveobuhvatna ispitivanja i projektovanje, mještani Botuna su u "Bojama jutra" na TV Vijesti ponovili da se na toj lokaciji kolektor neće graditi.</p>
<p>Iz EU su poručili da će postrojenje biti savremeno i bezbjedno, uz 33 miliona eura bespovratnih sredstava, te da je riječ o ključnom projektu za ispunjavanje obaveza iz poglavlja 27.</p>
<p>Botunjani, međutim, ostaju čvrsto protiv, tvrdeći da je njihovo područje već opterećeno ekološkim problemima, poput deponije KAP-a i bazena crvenog mulja.</p>
<p>Ističu da nisu protiv samog postrojenja, ali da lokacija mora biti izmještena. Kao alternativu navode Ćemovsko polje, gdje, kako kažu, postoji dovoljno prostora za izgradnju većeg i dugoročno održivog sistema.</p>
<p>- Na ovoj parceli neće se kopati, bez obzira na pritiske - poručili su predstavnici sela, dodajući da se više od dvije decenije bore protiv realizacije projekta u svom naselju.</p>

Botunjane nije pokolebalo saopštenje Delegacije EU: "Na ovoj parceli se neće kopati"

<p>Mještani sela Brezna, njih više od 200, potpisali su danas Deklaraciju za spas Brezana koja obavezuje sadašnju i buduće generacije da čuvaju tradiciju i prirodu, te da ne dozvole nikome da ovo selo pretvori u čvorište visokog napona.&nbsp;</p>
<p>Kako navode u saopštenju, država i državno energetsko preduzeće CGES namjeravaju da u samom srcu ovog sela izgrade 400kV trafostanicu. a potom i međunarodno energetsko čvorište, što bi značilo kraj ruralnog turizma, svake ekonomske aktivnosti pa i samog života u selu.&nbsp;</p>
<p>Još jednom su podsjetili da je CGES u projektnoj dokumentaciji za Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD, na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju 400kV trafostanice, slagao da u krugu od dva kilometra nema nijedna kuća, a zapravo ih ima 150.&nbsp;</p>
<p>Deklaracijom su pozvali i međunarodnu zajednicu da im pomogne u zaštiti njihovih ljudskih prava.</p>
<p>- Selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine koje se razvija, raste, gdje se ljudi doseljavaju, a lokalna samouprava i država rade na njegovom uništenju, suprotno svakoj zdravoj logici i suprotno svim strateškim dokumentima države - kažu mještani.&nbsp;</p>
<p>Oni naglašavaju da su za svoju državu i dalje "selo koje ne postoji", te da će, ukoliko država i dalje bude odbijala da ih vidi, čuje i podrži, radikalizovati proteste.</p>
<p>- Ako nastave da nas ne vide i ne čuju, proteste ćemo preselitu u Podgoricu, ispred zgrade Vlade, gdje će nam se pridružiti i brojni drugi nezadovoljni građani čija prava se gaze, a nadali smo se da je tome došao kraj. Ispostavilo se da se nastavila ista matrica i isti maćehinski odnos države prema svojim građanima, a nastavio se i podaničko koruptivni odnos prema privilegovanim, bahatim i pohlepnim investitorima - kazali su mještani okupljeni u Građansku inicijativu "Spasimo Brezna".&nbsp;</p>
<p>Oni su na ulazu u selo Brezna postavili velike bilborde na kojima su podsjetili na slavnu istoriju ovog sele i ogroman doprinos svojih predaka antifašističkoj borbi.&nbsp;</p>
<p>Na bilbordu stoji i natpis da je u selo Brezna zabranjen ulaz kompanijama Vjetro park Bijela i Alcazar Energy, CGES, ali i korumpiranim političarima i pohlepnim tajkunima.&nbsp;</p>
<p>- Svi oni, a o tome smo obavještavali javnost, tretiraju cijelo naše selo i stotine nas mještana kao bube, kao da ne postojimo, brutalno gaze sva naša ljudska prava, te smo stoga na ulaz u selo jasno napisali da su svi dobri ljudi dobro došli, ali da je ovaj bilbord zadnja stanica okupatorima i izdajnicima svoga naroda - naglašavaju mještani.&nbsp;</p>
<p>Ponavljaju da njihov otpor i borba neće stati sve dok se, kako su naveli, planirano međunarodno energetsko čudovište ne izmjesti na lokaciju gdje neće ugrožavati kuće, imanja, i cijelu ljudsku zajednicu a takvih lokacija, naglašavaju, ima mnogo u Pivi.</p>
<h2>Deklaraciju za Spas Brezana prenosimo u cjelosti:</h2>
<p>Mi, građani sela Brezna, okupljeni u odbrani naših domova, prirode i prava na život, zavjetujemo se pred precima i obavezujemo pred našom djecom, da čemo biti nepokolebljivi u našoj borbi</p>
<p><b>Za pravo na život i opstanak sela</b></p>
<p>Selo Brezna mora opstati. Ovdje su korijeni naših predaka, ovdje su naši domovi, naša polja i šume, naše uspomene i budućnost naše djece. Naša zajednica, naša istorija, naša priroda i naši životi ne smiju biti žrtvovani zbog profita pojedinaca i interesa korporacija.</p>
<p><b>Protiv nelegalnih i neodgovornih projekata</b></p>
<p>Oštro osuđujemo plan Vlade Crne Gore i državnog preduzeća CGES da u srcu našeg sela izgrade 400kV trafostanicu i međunarodno visokonaponsko energetsko čvorište – bez znanja i saglasnosti mještana, uz prikrivanje činjenica i dostavljanje lažnih podataka međunarodnim finansijskim organizacijama. To je čin prevare i gaženja ljudskih prava i namjera uništenja cijele jedne ljudske zajednice.</p>
<p><b>Za zaštitu kulturne i istorijske baštine</b></p>
<p>Brezna nisu samo selo – ona su živa istorija. Ovdje su ispisana herojska poglavlja Drugog svjetskog rata koja povezuju Crnu Goru i saveznike. Uništiti Brezna znači izbrisati dio istorije naše zemlje i Evrope.</p>
<p>Mi, potpisnici ove Deklaracije, zavjetujemo se da ćemo mirnim, pravnim i javnim sredstvima braniti naše domove, našu zemlju i naše selo. Niko nema pravo da nas briše sa mape, da nas proglasi nepostojećima i da nas raseljava protiv naše volje.</p>
<p><b>Stoga zahtijevamo:</b></p>
<p>1. Da se planirana trafostanica i energetsko čvorište odmah izmjeste sa teritorije Gornjih Brezana.</p>
<p>2. Da se pokrene nezavisna međunarodna istraga o lažnim podacima dostavljenim EBRD-u.</p>
<p>3. Da Vlada Crne Gore i sve institucije priznaju i zaštite pravo na život, imovinu i budućnost mještana Brezana.</p>
<p><b>Potpisnici: Građani sela Brezna, članovi Građanske inicijative „Spasimo Brezna“</b></p>

Mještani usvojili Deklaraciju za spas sela Gornja Brezna: Naša istorija, priroda i životi ne smiju biti žrtvovani zbog profita pojedinaca i korporacija

<p>Selo Brezna u Pivi na današnji dan, prije 81 godinu, bilo je mjesto najveće humanitarne akcije u bivšoj Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata, odakle je nakon bitke na Sutjesci, savezničkim avionima u italiju prevezeno 1.009 ranjenika, 15 savezničkih pilota i britanska vojna misija.</p>
<p>Na ovaj, gotovo zaboravljen događaj iz Drugog svjetskog rata podsjećaju mještani Brezana koji se već mjesecima bore za spas svog sela od namjere države i državnog energetskog preduzeća CGES, da u srcu sela izgrade visokonaponsku 400kV trafostanicu a potom i međunarodno visokonaponsko energetsko čvorište.&nbsp;</p>
<p>- To bi značilo kraj našeg sela, kraj života u Breznima, i kraj sjećanja na orgromnu ulogu Brezana u antifašističkoj borbi tokom Drugog svejtskog rata. Zahvalni smo uvaženoj bivšoj ambasadorki Alison Kemp koja je uložila napor, istražila i snimila dokumentarni film "Operacija Brezna" i tako ostavila trajno svjedočanstvo neraskidivog prijateljstva Crne Gore sa savezničkim državama. Zahvalni smo Velikoj Britanij što je ogromnim naporima prevezla ranjenjike, i Italiji koja ih je prihvatila. Danas, mještani sela Brezna bore se da sačuvaju ovo istorijsko mjesto od uništenja koje mu je, nažaost, namijenila vlastita država Crna Gora - navode iz GI "Spasimo Brezna".</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdxGphbzKOyY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Naglašavaju da politike i namjere vlasti jedne države i privatni interesi ne smiju biti iznad interesa same države odnosno njenih stanovnika.&nbsp;</p>
<p>- Aktuelna državna i lokalna vlast, kao i one prije nje, potpuno ignorišu postojanje našeg sela i nekoliko stotina stanovnika samo u Gornjim Breznima i ponašaju se kao da ne postojimo. Državna energetska kompanija CGES slagala je, u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobila 28 miliona eura, Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD da u krugu od 2 km od lokacije planirane 400kV trafostanice nema nijedna kuća iako ih, samo u tom krugu, ima 150. Gornja Brezna su danas jedino selo u Pivi, i jedno od rijetkih u Crnoj Gori, koje raste i razvija se, naseljavaju se mladi ljudi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva, a turisti iz cijelog svijeta su sve brojniji - naglašavaju mještani Brezana.&nbsp;</p>
<p>Ukoliko Vlada i CGES, kako kažu, urade što su naumili u Breznima, ovdje života više ne može biti.&nbsp;</p>
<p>- Ne mogu nama pričati bajke da je moguće živjeti i baviti se seoskim turizmom, poljoprivredom, stočarstvom, pčelarstvom, ispod 400k-v dalekovoda. Zato smo odlučni, da po cijenu života, ne dozvolimo da realizuju pakleni plan i sagrade energetsko čudovište u centru sela koje živi, raste i razvija se. Branićemo svim mogućim i nemogućim sredstvima naše pravo na život, na rad, na budućnost, i naše parvo da se s ponosom sjećamo naših predaka i da ih budemo dostojni - naglašavaju.&nbsp;</p>
<p>GI "Spasimo Brezna" u nedjelju u 11 sati organizuje skup na ulazu u svoje selo gdje će objelodaniti Deklaraciju za spas Brezana i saopštiti odluke da zabrane ulazak u selo svima koji, kako kažu, namjeravaju da ga unište.&nbsp;</p>
<p>- Jasno ćemo staviti do znanja onima koji nas ne vide i za koje su Brezna "selo koje ne postoji" da i te kako postojimo, da postoji naša herojska prošlost, naša sadađnjost i naša svijetla budućnost, i glasno ćemo im poručiti da nisu dobrodošli u Brezna. Okupatore iz Drugog svjetskog rata smo otjerali, uz ogromne žrtve, pa nećemo dozvoliti ni savremenim domaćim okupatorima da nas unište zbog ličnih profita - zaključuju u GI "Spasimo Brezna".</p>

Brezna na današnji dan spasila preko 1.000 ranjenika u Drugom svjetskom ratu, mještani sada spasavaju selo

<p>Mještani Kučkih korita su zajednničkim anagama očistili bazen blizu vodoizvorišta Ljuđe – važan lokalni resurs koji se decenijama koristi prvenstveno za pojenje stoke, ali i kao izvor vode za potrebe žitelja.&nbsp;</p> <p>Nakon uspješno sprovedene akcije čišćenja, mještani su uputili apel Glavnom gradu i nadležnim službama da omoguće punjenje bazena vodom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821200840_84e2ec64d517413efafa06d19c791ad6729d1c8becde75c20ee878c32a6d0397.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250821200840_84e2ec64d517413efafa06d19c791ad6729d1c8becde75c20ee878c32a6d0397" data-rendition-name="original" width="1281" height="1600" loading="lazy" alt="Očišćen bazen"> <figcaption>Bazen prije čišćenja<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p>Kako ističu, s obzirom na visoke ljetnje temperature i potrebu za očuvanjem stočnog fonda, bazen je od izuzetnog značaja za žitelje ovog kraja tokom ljetnjih mjeseci, a presudan je i za očuvanje stočnog fonda.&nbsp;</p> <p>- Ova inicijativa ne samo da doprinosi zaštiti lokalnih resursa, već i svjedoči o snažnoj vezi zajednice sa prostorom u kojem živi. Zato mještani vjeruju da će i gradske vlasti prepoznati značaj bazena kod vodoizvorišta Ljuđe i pružiti neophodnu podršku u njegovom ponovnom stavljanju u funkciju – kroz hitno obezbjeđivanje vode - navedeno je u saopštenju za javnost.</p> <p>Oni apeluju na sve mještane da iz bazena kada bude napunjen ne uzimaju vodu za zalivanje usjeva kako bi vode bilo dovoljno da se napoji stoka.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fe3FdFVIz0AE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Apel mještana Kučkih korita: Potrebno hitno punjenje bazena kod vodoizvorišta Ljuđe

<p>Duga noć je pred mještanima Pipera, iscrpljenim cjelodnevnom borbom sa vatrenom stihijom koja je za sobom ostavila apokaliptične scene.</p> <p>Crni horizont iz kojeg se vije dim, spaljeni pomoćni objekti i pojedine kuće i gusto sivilo iz kojeg se povremeno nazire silueta helikoptera u očajničkom pokušaju da obuzda stihiju. To je slika koja je nešto nakon 16 sati dočekala ekipu Portala ETV u Piperima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAJMfvpkg4_M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Na terenu ljudska solidarnost – osim mještana, pripadnika Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada i Vojske Crne Gore, pomoć u spašavanju pružaju i građani iz svih krajeva Podgorice, ekipe gradskih službi, kao i radnici i mehanizacija privatnih kompanija.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vuzeooBoCE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DR80imr0FZnc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Vjetar i visoke temperature čine situaciju izuzetno otežanim, šireći plamen velikom brzinom i pretvarajući svaki novi nalet u dodatnu prijetnju ljudima, imovini i prirodi.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250811180816_6680dd5ba0711d9d6582d6e502ef028f973e4cfab9b539753448b70a94411c16.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250811180816_6680dd5ba0711d9d6582d6e502ef028f973e4cfab9b539753448b70a94411c16" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Požar u Piperima"> <figcaption>Srđan Dragićević cijeli dan na terenu<span>(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FUKuCbTRZNtg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Mještanin <b>Srđan Dragićević</b>, koji skromno umanjuje vlastiti gubitak navodeći da mu je u požaru izgorela tek štala, ispričao je Portalu ETV da je vatra za samo dva sata progutala veliku površinu imanja, šuma i objekata njegovih komšija. Zbog toga je dio Pipera evakuisan.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwAyqVjH-iCo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkgRlRtIhPO0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Cijeli dan branimo imovinu ljudi kojima su izgorele kuće, štale, magacin sa velikom količinom stočne štale. Nemamo struju i vodu. Pomoć nam stiže sa svih strana - osim ljudi, tu su privatne kompanije kao što Bemax, gradske službe... Meni je priskočilo u pomoć dvadesetak prijatelja i članova familije uz čiju pomoć sam uspio da odbranim staru kuću, štalu sa deset krava, veliku količinu sijena - kazao nam je Dragićević.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAAdt88npgDc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Možda i najveću štetu pretrpio<b> Miloš Strunjaš</b>, vlasnik poljoprivredne apoteke "Trims" kojem je vatrena stihija ponijela magacin, mehanizaciju i automobil koji se nalazio ispred tog objekta. Kuću je uspio da sačuva, kako kaže, vodom iz dječijeg bazena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DieNHUaSlq1A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;- Bio sam tu kada se pojavio veliki plamen. Prvo što sam uradio je pokušao da izvučem živu glavu. Vode nije bilo cijeli dan, pa sam vodom iz dječijeg bazena uspio da spriječim da vatra zahvati kuću. Međutim, magacin sa velikom količinom robe je u potpunosti izgorio. Roba nije osigurana, a šteta je sigurno nekoliko stotina hiljada eura - kazao je Strunjaš, koji je zahvalan na reakciji nadležnih službi, ali je uvjeren da se moglo reagovati efikasnije, posebno da je bilo gradske vode.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPtQkwZPIsb0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Požar je oko 19 sati stavljen pod kontrolu, a mještani se uzdaju u povoljne vremenske prilike kako bi vatra bila kompletno ugašena. &nbsp;U popodnevnim satima pomoć je stigla i iz susjedne Srbije koja je na zahtjev Crne Gore uputila helikopter Kamov, od pet tona nosivosti.</p> <p>- Ako vjetar oslabi možda i uspijemo svi da ugasimo požar - kaže za Portal ETV <b>Srđan Dragićević</b>.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9lL6a4h-OkE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje u Ministarstvu unutrašnjih poslova <b>Miodrag Bešović</b>, kojeg smo zatekli u Piperima gdje je danas izbio požar velikih razmjera, pored aktivnih požara u Rogamima i Kučima na podgoričkoj teritoriji, rekao je da su poslali zahtjeve za pomoć Mehanizmu za civilnu zaštitu Evropske unije.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5Uu0j5WBBkw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Vidjećemo da li i NATO da uključimo, ali s obzirom na to da su članice Mehanizma i članice NATO-a, vidjećemo da li ima potrebe za tim pozivom. Očekujemo pomoć od Hrvata koji su nam najavili da će kanader moći da dođe, jer i oni imaju svoje probleme u reonu Splita. On će najvjerovatnije dejstvovati u reonu primorja ili u blizini Skadarskog jezera, odnosno teritorije Podgorice, đe bude bila potreba - poručio je Bešović.</p>

(VIDEO/FOTO) Apokaliptične scene i ljudska solidarnost u borbi sa vatrenom stihijom: Uništena imanja, gorjeli magacini, kuće i štale...

<p>Kompanija Alcazar Energy Partners, koja je osnivač crnogorske firme Vjetro park Bijela, nastavlja da brutalno gazi crnogorske zakone, Ustav i međunarodne konvencije, i pokušava nasilnim putem da otme privatne posjede mještana Brezana kako bi preko njih napravila dalekovod do trafo stanice u Breznima za vjetro elektranu Bijela koju namjerava da gradi u Šavniku - poručili su mještani okupljeni u Građanskoj inicijativi „Spasimo Brezna“.</p>
<p>Oni naglašavaju da je današnja, navodna, prezentacija projekta u Plužinama organizovana od strane Alcazar Energy kompanije isključivo u cilju fingiranja procesa dijaloga sa mještanima, što im je, kako su kazali, neophodno kako bi međunarodnim finansijim institicujama, predstavili dokument pod nazivom ESIA (Procjena uticaja naživotnu sredinu i društvo) i aplicirali za kreditna sredstva.</p>
<p>- Međunarodne finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, Evropske investicione banke EIB, Svjetske banke WB, i druge imaju visoke standarde i veoma stroge kriterijume kada je u pitanju uticaj na lokalne zajednice, i ovaj dokument bi trebalo da pokaže d investitor te standarde poštuje kako bi mu bila odobrena sredstva. Da je u pitanju samo fingiranje dijaloga, govori činjenica da je Alcazar Energy poziv na prezentaciju - ne govoreći kakvu i zbog čega - uputio samo medijima, a ne i građanima, te da su na prezentaciju doveli nekoliko zaposleih iz jedne PR agencije iz Podgorice, koja je potom sastavila i distribuirala saopštenje koje sadrži niz neistina - naveli su u GI Spasimo Brezna.</p>
<p>Kako dodaju, niko od mještana Brezana nije pozvan, naprotiv.</p>
<p>- Pokušali su da ovo obave ispod žita, nadajući se da se niko od nas neće pojaviti, te da će mediji i plaćena PR agencija prenijeti njihovu verziju i odati im hvalospjev kao dobrotvorima Pive i Crne Gore - istakli su oni.&nbsp;</p>
<p>Naglašavaju da su slučajno saznali za događaj i došli kako bi poručili kompaniji Alcazar Energiy da nisu dobro došli u nihovo selo,&nbsp;</p>
<p>- Posljednje što su uradili je da su poslali dvojicu svojh službenika, tajno, kod najstarijeg stanovnika našeg sela, koji ima 95 godina i živi sam, da ga ubjeđuju da im proda svoju zemlju, i pritom naglasili da mu je bolje da im dobrovoljno proda nego da mu zemlja bude uzeta eksproprijacijom. Kako se ovo zove ako nije - nasilje, ucjenjivanje, prijetnja? Ići tajno kod čovjeka od 95 godina koji živi sam i prijetiti mu eksproprijacijom ako im ne proda zemlju - kako se to zove? - pitaju mještani Brezana.&nbsp;</p>
<p>Navode i kako su saznali za namjeru Alcazar Energy Partners kompanije da prave dalekovod u nihovom selu.</p>
<p>- Slučajno smo saznali za javnu raspravu o Ekološkom elaboratu, i imali šta da vidimo - oni su u Ekološki elaborati upisali naše parcele i napisali da su napravili dogovor sa vlasnicima zemljišta i potpisali ugovore o zakupu. A mi tada prvi put čujemo za to. &nbsp;Poslije nekoliko dana prave desant na našta imanja - šalju geometre da premjere što će od privatne svojine da nam uzmu, bez našeg znanja i saglasnosti. Podnose zahtjev Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da proglasi javni interes, te da onda država uz aspisteniciju policije otme našu zemlju i preda je njima - naveli su oni.</p>
<p>Pitaju na osnovu čega privatna firma Alcazar Energy Partners mještanma Brezana prijeti eksproprijacijom.</p>
<p>- Ko im je iz sistema obećao proglašenje javnog interesa i šta stoji iza toga? Poručujemo njima i svima ostalima koji žele da u Gornjim Breznama instaliraju ogromne energtske objekte i protjeraju nas sa naših ognjišta, unište naše domove i imanja, da ćemo životima braniti ono što nam je najsvetije - naše kuće, našu djecu i našu budućnost - zaključili su oni.</p>

Mještani Brezana: Alcazar Energy Partners nas ucjenjuje i prijeti eksproprijacijom

<p>Predsjednica Skupštine opštine Nikšić<b> Milica Lalatović Žižić</b>, posjetila je Mitropoliju crnogorsko-primorsku, i tom prilikom razgovarala sa visokopreosveštenim mitropolitom <b>Joanikijem,</b> saopšteno je iz SO Nikšić.</p>
<p>Sagovornici su ocijenili da odnosi države i Crkve, nakon minulih turbulentnih godina, idu uzlaznom putanjom, te da su plodovi dobre saradnje i uzajamnog poštovanja vidljivi na svakom planu, i na korist svih građana Nikšića i Crne Gore.</p>
<p>- Vaše nepokolebljivo opredjeljenje da služite Hristu, da ispovijedate istinu i ljubav, vodilo je Nikšićane u teškim vremenima i pomagalo nam da donesemo dobre odluke, od opšteg interesa. I, iskreno Vam hvala na tome. A, posebno Vam se zahvaljujem što ste i dalje sa nama i što, zajedno sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, nastavljate da pomažete i našem gradu i državi, naročito u oblastima kulture, zdravstvene zaštite, ekologije i unapređenja socijalnog položaja naših građana - istakla je Lalatović Žižić.</p>
<p>Predsjednica SO je mitropolita upoznala sa projektom Nikšić Evropska prestonica kulture 2030, konceptom „Otvoreni grad“, kao i inicijativom da Nikšić dobije Institut za ljekovito bilje.</p>
<p>Mitropolit je, kako je saopšteno, zahvalio Lalatović Žižić na posjeti i jasnom prepoznavanju važne uloge Crkve u izgradnji naprednog i pravednog društva. Naglasio je da je uspjeh moguć jedino na temeljima istine, zajedništva, bratske sloge i ljubav, te da će Crkva, kroz brojne društvene aktivnosti, nastaviti da svjedoči iskrenu privrženost svim ovim vrijednostima. Iskazao je i radost zbog činjenice da će Nikšić, kroz projekat EPK 2030 dobiti velike mogućnosti za dalji napredak. Posebno interesovanje iskazao je za Institut za ljekovito bilje i obećao svesrdnu podršku Mitropolije u realizaciji tog projekta.</p>

Lalatović Žižić i Joanikije ocijenili: Odnosi države i Crkve idu uzlaznom putanjom

<p>Cetinjani, braća<b> I.D.</b> i <b>I.Đ.</b> zadržani su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.</p>
<p>Oni se sumnjiče da su se, 3. decembra oko 23 sati, u porodičnoj kući u Cetinju, fizički obračunali i tom prilikom zadobili tjelesne povrede.</p>
<p>Tokom tuče korišćena je i drvena palica. </p>
<p>Zadržani su evidentirani kao osuđivana lica i počinioci krivičnih djela sa elementima nasilja.</p>

Cetinje: Braća zadržana zbog tuče, i ranije osuđivani

<p>Moldavska policija sprovela je više od 50 pretresa širom zemlje u okviru akcije protiv organizovane grupe koja je navodno planirala destabilizaciju i masovne nerede u Moldaviji, a prethodno je obučavana u Srbiji.</p>
<p>Nakon prikupljenih dokaza, sprovedeni su pretresi koji su obuhvatili više od 35 osoba, starosti između 21 i 54 godine, a akciju su sproveli pripadnici Inspektorata za borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju moldavske policije.</p>
<p>Zaplijenjeni su mobilni telefoni sa relevantnim informacijama za istragu, SIM kartice, bankarske kartice (neke izdate od finansijskih institucija Rusije), strane valute (uključujući 3.350 dinara), više od 20 biometrijskih pasoša sa pečatima za prelaz granice sa Srbijom, radio stanice, daljinski prsten, puška, meci različitih kalibara, kao i drugi relevantni dokazi za slučaj, dodali su.</p>
<p>Moldavska policija tvrdi da je njihov cilj bio da izazovu društvenu napetost, što bi dovelo do nasilnih protesta, prijeteći time javnom redu i sigurnosti građana Moldavije, navodi se u saopštenju i dodaje da su obuke grupe sprovedene pod nadzorom stranih instruktora u kampu u Banji Koviljači, u Srbiji.</p>
<p>Prema informacijama iz istrage, od jula ove godine organizovana grupa djelovala je s namjerom da, u zamjenu za finansijsku naknadu, sprovede ilegalne aktivnosti velikih razmjera.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je 26. septembra da je policija u saradnji s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA) i nadležnim tužilaštvima, uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su u blizini Loznice obučavale grupu od oko 150 do 170 državljana Rumunije i Moldavije za pružanje fizičkog otpora moldavskoj policiji u slučaju nereda tokom izbora u toj zemlji.</p>
<p>Po navodima Ministarstva, borbeno-taktička obuka grupe državljana Rumunije i Moldavije sprovedena je od 16. jula do 12. septembra.</p>

U Moldaviji policija pretresa članove grupe obučavane u Srbiji da pravi nerede u toj zemlji

<p>Građanska inicijativa „21. maj“ oštro je reagovala na, kako navode, primitivne i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja<b> Darija Vraneša</b> upućene direktorici CIN-CG <b>Milki Tadić Mijović</b>, nakon njene javne kritike njegovih stavova o istorijskim temama.</p>
<p>Iz ove inicijative saopštavaju da je riječ o „mizogenim i revizionističkim istupima koji predstavljaju sliku politike koju promovišu aktuelni politički savezi“.</p>
<p>– Ovdje nije samo riječ o odsustvu lične i političke kulture, već o djelovanju koje je suprotno evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva – navode iz GI „21. maj“.</p>
<p>Ističu da antifašistički i građanski orijentisani dio društva ne smije ostati nijem na ovakve napade, bez obzira na, kako navode, manjak reakcije nadležnih institucija.</p>
<p>– Na ovakve ispade mora se odgovoriti jasno i odlučno, jer oni predstavljaju dio šire kampanje koja ugrožava multietnički karakter Crne Gore – poručuju.</p>
<p>U saopštenju dodaju da je politička izolacija „velikosrpskih koncepata i diskriminatorne retorike ključna za dalji napredak Crne Gore ka EU“.</p>
<p>– Sveobuhvatan poraz takvih politika postaje uslov oporavka i napretka države – zaključuje se u reagovanju GI „21. maj“.</p>

GI „21. maj“: Nedopustivi mizogini napadi, antifašistički dio društva mora reagovati

<p>Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije <b>Mladena Tomovića</b>, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu <b>Miloradu Markoviću</b> i glavnom specijalnom tužiocu <b>Vladimiru Novoviću.</b></p> <p>Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, <b>Dušana Drakića</b> v.d. direktora i <b>Kristine Braletić</b> pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije.</p> <p>Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac <b>Miroslav Turković</b> bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović<span>(Photo: RTCG)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača.</p> <p>Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra.</p> <p><b>DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE</b></p> <p>Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu.</p> <p>- To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić<span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga.</p> <p>- Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on.</p> <p>Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK<span></span></figcaption> </figure>  <p>Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“.</p> <p><b>HRONOLOGIJA</b></p> <p>On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“.</p> <p><b>24.11.2021</b>. <b>godine</b>, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana.</p> <p><b>09.12.2021. godine,</b> istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije.</p> <p><b>24.05.2022. godine</b>, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES<span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p><b>20.07.2022. godine,</b> Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas.</p> <p><b>26.07.2022. godine</b>, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu.</p> <p><b>27.07.2022. godine,</b> zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje.</p> <p><b>27.07.2022.</b> i <b>25.08.2022. godine,</b> Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije.</p> <p><b>DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU</b></p> <p><b>08.08.2022. godine</b>, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom.</p> <p>Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni.</p> <p><b>13.10.2022. godine </b>izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu.</p> <p><b>30.12.2022. godine</b> izriče mi se nezakonita disciplinska odluka.</p> <p><b>15.03.2023. godine, </b>podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka.</p> <p><b>19.05.2023. godine, </b>Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom.</p> <p>Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće:</p> <p>„Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“.</p> <p><b>24.03.2023. godine</b> Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete.</p> <p><b>10.06.2023. godine</b> Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita.</p> <p><b>11.12.2023. godine</b>, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri.</p> <p><b>DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE</b></p> <p><b>31.05.2024. godine, </b>Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud<span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U tom trenutku tadašnja direktorica <b>Jelena Perović </b>se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji.</p> <p><b>31.07.2024. godine</b> Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović.</p> <p><b>23.08.2024. godine</b>, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije.</p> <p>Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu.</p> <p><b>11.10.2024. godine,</b> Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda.</p> <p>Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju.</p> <p><b>21.11.2024. godine</b> Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana...</p> <p><b>16.12.2024. godine </b>Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano!</p> <p><b>10.01.2025. godine </b>Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera).</p> <p>Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u.</p> <p><b>30.01.2025. godine </b>Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju.</p> <p>Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće:</p> <p>„Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“.</p> <p><b>13.02.2025. godine,</b> moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke,</p> <p><b>18.03.2025. godine </b>Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača</p> <p><b>03.07.2025. godine</b>, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23.</p> <p>Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka.</p> <p><b>16.10.2025. godine</b>, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje:</p> <p>„Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta.</p> <p>Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“.</p> <p>Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“.</p> <p><b>05.11.2025. godine,</b> moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23.</p> <p><b>24.11.2025. godine</b>, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda.</p> <p>Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene.</p> <p><b>BROJNE SUMNJE</b></p> <p>Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a.</p> <p>Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine.</p> <p>-... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a.</p> <p>On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice.</p> <p>- Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan</p> <p>Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač.</p> <p>Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.</p>

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Janović</b> podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.</p>
<p>Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.</p>
<p>- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.</p>
<p>Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.</p>
<p>- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.</p>
<p>Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.</p>
<p>Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.</p>
<p>Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.</p>
<p>U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.</p>

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

<p>Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.</p>
<p>Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</p></div>
<p><br/></p>
<p>U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.</p>
<p>Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.</p>
<p>Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.</p>
<p>Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.</p>
<p>Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.</p>

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

<p>Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.</p>
<p>To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.</p>
<p>Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.</p>
<p>- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.</p>
<p>- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.</p>
<p>Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.</p>
<p>- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.</p>
<p>Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.</p>
<p>- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.</p>
<p>- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.</p>

Tag: mjestani