Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Vladi prijedlog mjera za hitno rješavanje pitanja evidencije i statusa stranih državljana i unaprjeđenje migracione politike u Crnoj Gore.
- Zbog sve većeg nezadovoljstva načinom na koji odgovorne institucije upravljaju izazovima u oblasti migracija, a na koje još uvijek nemamo adekvatan odgovor, Vladi Crne Gore sam uputio inicijativu za donošenje nove, dugoročne strategije o imigracionoj politici prema strancima ali i o vraćanju naših iseljenika nazad u Crnu Goru - naveo je on.
Ovo je, kaže Milatović, već treća važna inicijativa koju upućujem Vladi, svjestan značaja politike migracija za budućnost naše zemlje.
- Iako je odgovor na dosadašnje inicijative nažalost izostao, moj kabinet i ja nastavićemo da predlažemo mjere koje se tiču daljeg razvoja Crne Gore - istakao je Milatović.
On je kazao da je Crnoj Gori potrebna odgovorna i uređena migraciona politika, koja će biti čvrsta kada su u pitanju zloupotrebe i kriminal, ali pravedna prema svima koji poštuju naše zakone i doprinose društvu.
- Danas Crna Gora nema ni jedinstvenu evidenciju stranih državljana, ni precizne podatke o migracionim tokovima. Država bez preciznih podataka - ne može imati ni odgovornu politiku. Zato sam predložio formiranje jedinstvenog, digitalno povezanog sistema evidencije stranaca, koji će objediniti registre MUP-a, Uprave policije, Zavoda za zapošljavanje, Monstata i drugih nadležnih institucija. Bez te evidencije - nemamo sliku stvarnosti. A bez stvarnosti - nemamo ni politiku - naveo je Milatović.
Predložio je, kaže, da se kvote za privremeni boravak i rad stranaca određuju kvartalno, ne odokativno kako je do sada nažalost bio slučaj već u odnosu na stvarne potrebe privrede.ž
- Da se pooštri kontrola agencija za posredovanje i spriječe zloupotrebe koje urušavaju tržište rada i povjerenje građana. Istovremeno, strani poslodavci moraju imati obavezu da, gdje god je moguće, prvo zaposle domaće radnike - naglasio je Milatović.
Predložio je izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi se spriječilo osnivanje takozvanih “fantomskih firmi”, koje služe samo kao paravan za dobijanje boravišne dozvole.
- Takve prakse moraju prestati. Osnivački ulog mora biti značajno veći. A zapošljavanje domaćih radnika mora biti obavezno. Investicione obaveze moraju biti jasne - poručio je on.
Poseban izazov je, cijeni Milatović, tržište nekretnina.
- Cijene rastu, stanovi zjape prazni, a mladi iz Crne Gore ne mogu da priušte prvi krov nad glavom. Zato sam predložio paket fiskalnih i socijalnih mjera uključujući: povraćaj PDV-a građanima Crne Gore pri kupovini prve nekretnine ili izgradnji kuće za stanovanje; porez na neiskorišćene i prazne stanove; dodatno oporezivanje luksuznih nekretnina i više stambenih jedinica u vlasništvu jednog lica - kazao je Milatović.
Cilj je, poručuje predsjednik, jasan: da rasteretimo građane koji rješavaju svoje stambeno pitanje, da smanjimo špekulativnu kupovinu i zaustavimo nekontrolisani rast cijena nekretnina.
- Važan dio inicijative odnosi se i na našu dijasporu i iseljenike. Uz prijedlog o uvođenju “Obveznice za dijasporu” kao novog, transparentnog instrumenta ulaganja u razvoj Crne Gore, predložio sam program “Povratak znanja, iskustva i kapitala”. Želim da našim ljudima u inostranstvu pružimo stvarnu mogućnost da se vrate u Crnu Goru uz poreske olakšice, administrativnu podršku i uključenost u naše univerzitete, institucije i razvojne projekte - poručio je Milatović.
Naš cilj, podvlači on, mora biti Crna Gora koja je bezbjedna i pravedna država.
- Država koja štiti svoje građane. Država koja poštuje zakone i standarde, ali koja ostaje otvorena i korektna prema svima koji ovdje žive i rade po pravilima - rekao je Milatović.
Vrijeme je, poručuje on, da upravljamo državom ozbiljno, planski i evropski.
- Migraciona politika nije samo tehničko pitanje. To je politika bezbjednosti, politika ekonomije i na kraju politika naše budućnosti. Zato upućujem ovaj set mjera za jasnu, održivu i evropski usklađenu migracionu politiku, u interesu sadašnjih i budućih generacija u Crnoj Gori - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović uputio Vladi prijedlog mjera za hitno rješavanje pitanja evidencije, statusa stranih državljana i unaprjeđenje migracione politike

Realnost je da je inflacija u Crnoj Gori više nego dvostruko veća nego u zemljama EU koje koriste euro i realnost je da po tom pitanju nadležni ne preduzimaju odgovarajuće mjere, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) i funkcioner Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je na mreži X podsjetio da će sjutra na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet biti održano kontrolno saslušanje Nika Đeljošaja, potpredsjednika Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku na temu: „Inflacija u Crnoj Gori i njeni efekti na životni standard građana".
Mugoša podsjeća, da je krajem marta, na njegovu inicijativu, održano skupštinsko saslušanje nadležnih oko cijena u trgovačkim lancima gdje su kao Odbor za ekonomiju, finansije i budžet jednoglasno predložili konkretne mjere u pravcu zaštite standarda građana i sistemskog rješavanja problematike visokih cijena, ali do danas nemaju adekvatne odgovore nadležnih po tom pitanju.
Mjere koje su, na njegov prijedlog, kao Odbor jednoglasno usvojili i prije pet i po mjeseci Vladi i privredi dostavili su da Vlada razmotri smanjenje stope poreza na dodatu vrijednost na voće i povrće, sagleda mogućnost smanjenja ovog poreza na mesne prerađevine, kao i sačini analizu opravdanosti akcizne politike na ostale proizvode.
Takođe, ocijenjeno je da je neophodno povećati podršku domaćoj proizvodnji kroz izdvajanje više sredstava u Budžetu države, za podršku jačanju konkurentnosti crnogorske privrede i nastavku većeg izdvajanja sredstava za Agrobudžet.
- &nbsp;Vlada, da u saradnji sa trgovačkim lancima, sagleda mogućnost da pozicioniranost rafova sa domaćim proizvodima bude na što vidljivijim mjestima u trgovačkim lancima; trgovački lanci da, ukoliko im to dozvoljava njihova organizacija rada i prostorni uslovi, obezbijede da u većim prodajnim objektima postoje posebni prodajni prostori za proizvode sa ograničenim cijenama - stoji u mjerama.
Takođe se ističe da je u narednom periodu potrebno omogućiti praćenje promjena cijena prozvoda na način da trgovac uz trenutnu maloprodajnu cijenu jasno naznači i prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog perioda ili na tačno određeni dan.
Posljednja mjera, odnosno zahtjev je da, u lancu uvoznika, distributera, maloprodaje (trgovačkih lanaca), treba sagledati prostor za dalju korekciju određenih stavki i troškova, sa ciljem obezbjeđivanja povoljnijih cijena za krajnje potrošače.
- Brojne od ovih mjera se primjenjuju ili će se primjenjivati u zemljama EU u cilju zaštite standarda građana i to u zemljama u kojima je inflacija značajno manja nego kod nas - konstatovao je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1974784128319967663%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1974784128319967663%7Ctwgr%5Ef1bd0fc23888281e6a4a24b37ffd4184ddb1011a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1084x550

Mugoša: Nadležni ne preduzimaju odgovarajuće mjere po pitanju dvostruko veće inflacije u odnosu na zemlje EU

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove Kaja Kalas predstavila je paket mjera kojim Brisel prvi put direktno cilja izraelske zvaničnike i trgovinske odnose s tom zemljom zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Pojasu Gaze.
Prema planu Evropske komisije, koji tek treba da odobri svih 27 država članica, na uvoz iz Izraela vrijedan oko 5,8 milijardi eura biće uvedene dodatne carine. Istovremeno, na crnu listu EU trebalo bi da budu uvrštena dvojica istaknutih članova vlade Benjamina Netanjahua - ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrich, obojica poznata po tvrdom stavu prema Palestincima.
Predviđene mjere obuhvataju obustavu trgovinskih povlastica, što znači da će izraelska roba izgubiti povlašćen pristup tržištu Unije i biti podvrgnuta carinama kao i ona iz trećih zemalja bez sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i zamrzavanje bilateralne finansijske pomoći od oko 20 miliona eura namijenjene izraelskim institucijama i projektima.
<h2>Kalas: Cilj nije kazniti Izrael nego popraviti stanje u Gazi</h2>
Na konferenciji za novinare u Briselu Kalas je naglasila da se ne radi o kažnjavanju izraelske države, već o pokušaju da se popravi stanje u Gazi.
- Želim biti potpuno jasna. Cilj nije kazniti Izrael. Cilj je poboljšati humanitarnu situaciju u Gazi - poručila je šefica evropske diplomatije.
Ako mjere budu potvrđene, one bi značile najznačajniji zaokret u politici EU prema Izraelu od početka rata u Gazi, a ujedno i jasan signal nezadovoljstva evropskih institucija razmjerom civilnih žrtava i razaranjima u toj enklavi.

1250x600

Kalas predstavila prvi paket mjera protiv Izraela: Dodatne carine, crna lista, obustava trgovinskih povlastica...

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je zahtjeve Vladi kako bi Crna Gora mogla ući u narednu požarnu sezonu bolje pripremljena i sposobna da efikasno odgovori na moguće izazove, predlažući formiranje jedinice civilne zaštite, zakonsko uređenje rad dobrovoljnih vatrogasnih društava i modernizaciju vozila i opreme koje službe spašavanja koristi.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, nakon tragičnih požara koji su prouzrokovali gubitak ljudskog života, ogromnu materijalnu štetu i štetne posljedice po našu prirodu i zajednicu ukazao na ozbiljne nedostatke u pripremama i funkcionisanju sistema zaštite i spašavanja.&nbsp;
- Polazeći od zaključaka sa vanredne sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost održane 12. avgusta, u trenutku kada je došlo do krize izazvane požarima, država je reagovala nedovoljno brzo i koordinisano, dok je prevencija i izgradnja kapaciteta bila zanemarena - ocijenio je Milatović.&nbsp;
Ove tragedije dodatno povećavaju odgovornost svih nadležnih institucija za efikasnu i pravovremenu reakciju u budućnosti, zbog čega je i uputio zahtjeve Vladi.
Milatović šozivam Vladu, da u skladu sa postojećim Zakonom o zaštiti i spašavanju kao i donesenim Pravilnikom o načinu organizovanja i angažovanju jedinica civilne zaštite, te u skladu sa Strategijom za smanjenje rizika od katastrofa za period od 2025. do 2030. formira i organizuje jedinice civilne zaštite.&nbsp;
- Do formiranja jedinica u punom kapacitetu, u skladu sa potrebama definisanom strategijom, potrebno je predvidjeti sredstva u budžetu za 2026. godinu za obučavanje i za mjesečne naknade pripadnika angažovanih u jedinicama civilne zaštite - navodi Milatović.
Ističe da treba zakonski urediti rad dobrovoljnih vatrogasnih društava koja, kako dodaje, okupljaju skoro 300 članova širom Crne Gore, te predstavljaju važan i već provjeren resurs u kriznim situacijama.&nbsp;
- Ipak, njihova uloga danas je ograničena, jer se tretiraju kao nevladine organizacije, bez pune zakonske integracije u sistem zaštite i spašavanja. Hitnim rješavanjem statusa dobrovoljnih vatrogasnih društava i njihovih članova u Crnoj Gori stvorili bi se uslovi da dobrovoljna vatrogasna društva budu uključena u državni okvir, gdje bi njihovo zalaganje, poznavanje lokalnih prilika i volonterizam dobili puni institucionalni značaj - naglasio je Milatović.
Smatra i da treba staviti u funkciju dva postojeća namjenska aviona za gašenje požara.&nbsp;
- Potrebno je uložiti novčana sredstva u osposobljavanje postojećih kapaciteta, prije svega u stavljanje u funkciju dva namjenska aviona (Air tractor-a AT-802) koja Crna Gora već posjeduje. Umjesto da se javnosti upućuju lako data obećanja o kupovini kanadera, bilo bi mnogo djelotvornije da se postojeći namjenski avioni dovedu u stanje operativne spremnosti - ocijenio je Milatović.&nbsp;
Time bi se, kako dodaje, gotovo bez dodatnih odlaganja, dobio kapacitet jednak jednom kanaderu.
- Što bi u značajnoj mjeri povećalo brzinu i efikasnost naših reakcija u kriznim situacijama. Odugovlačenje i odsustvo djelovanja u ovom smislu pokazali su se kao ozbiljan propust, koji je neophodno hitno ispraviti i zbog kojeg je potrebno da neko snosi odgovornost - kategoričan je Milatović.
Propust koji se tiče nefunkcionalnih namjenskih aviona, međutim, prema njegovim riječima, nije izolovan slučaj, "već odražava širi i dugotrajan problem nedovoljnog ulaganja u opremu i kapacitete sistema zaštite i spašavanja".&nbsp;
- Zato je kroz planiranje budžeta za 2026. godinu neophodno jasno opredijeliti finansijska sredstva za modernizaciju vozila i drugih sredstava i opreme za gašenje požara, kao i osposobljavanje i opremanje svih pripadnika službi za gašenje požara. Modernizacija vatrogasne opreme sa nivoa države praktično se nije dešavala skoro 15 godina. Rezultat toga je da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje živote za dobrobit građana i očuvanje prirodnih resursa danas djeluju sa zastarjelom, često neispravnom i neadekvatnom opremom. Takvo stanje ne samo da umanjuje njihove kapacitete, već i ozbiljno ugrožava njihovu bezbjednost i sposobnost države da odgovori na krize - kazao je Milatović.
Predlaže i da se pooštriti kaznena politiku za podmetanje požara.&nbsp;
- Imajući u vidu da su brojni požari nastali ljudskim faktorom, neophodno je što hitnije zakonski pooštriti kažnjavanje svakog oblika piromanije - smatra Milatović.
Predlaže i da se unaprijedi seoska putna i vodovodna infrastruktura.
- I ovogodišnje gašenje požara u Piperima i Kučima, ali i u drugim ruralnim područjima, ukazalo je na važnost dobre putne i vodovodne infrastrukture u našim selima. Zato je dok gradimo autoputeve i brze ceste, važno paralelno razvijati i seosku putnu i vodovodnu infrastrukturu, koja je u gašenju požara od ključnog značaja - istakao je Milatović.
Od Vlade zahtijeva da odmah počne planiranje i pripremu za sljedeću požarnu sezonu.&nbsp;
- Neophodno je konačno raskinuti sa lošom praksom da se o požarnoj sezoni počinje razmišljati tek kada ona nastupi. Takav pristup je neodgovoran i neodrživ. Nedostatak proaktivnog djelovanja, sistemskog planiranja i dugoročnog odgovora uvodi nas u začarani krug u kojem se iz godine u godinu suočavamo sa istim problemima i istim posljedicama - rekao je Milatović.
Nakon posljednjih događaja i velikih požara sa tragičnim posljedicama iz kabineta Milatovića poručuju da je obaveza svih nadležnih institucija da spriječe tragedije koje se mogu izbjeći, zaštite živote građana, njihovu imovinu i prirodne resurse i dokažu da država postoji i djeluje onda kada je to najpotrebnije.&nbsp;
- Milatović je istakao očekivanje da će Vlada razumjeti ozbiljnost trenutka i postupiti u skladu s interesima Crne Gore i svih njenih građana. Iz Kabineta predsjednika ističu da ostaju na raspolaganju za dodatnu razradu i implementaciju upućenih zahtjeva - navodi se u saopštenju.

Milatović: Formirati jedinice civilne zaštite, zakonski urediti rad dobrovoljnih vatrogasnih društava, modernizovati vozila i opremu...

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je sve društvene aktere u našoj zemlji da konkretnim rješenjima utiču na smanjenje cijena u Crnoj Gori.
- Juče smo bili svjedoci javne diskusije između Vlade i akademske zajednice o razlozima visokih cijena u Crnoj Gori. Međutim, mislim da je građanima manje važno da slušaju diskusiju o razlozima, a da svi zajedno, i akademska zajednica, i Vlada, i ostali društveni činioci, trebamo građanima da damo rješenje koje će dovesti do smanjenja cijena u Crnoj Gori. Još jednom podsjećam Vladu Crne Gore na inicijativu koju sam uputio Vladi prije par dana, koja uključuje 10 praktičnih mjera i koraka, čijom bi realizacijom i implementacijom, došlo do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori - poručio je predsjednik Milatović.
Iz Kabineta predsjednika podsjećaju da je Milatović nedavno Vladi Crne Gore uputio Inicijativu za preduzimanje deset hitnih mjera, čija bi primjena omogućila smanjenje cijena i poboljšanje standarda građana u našoj zemlji.
&nbsp;- U cilju povećanja transparentnosti i sprječavanja neopravdanog podizanja cijena, neophodno je zakonski propisati da trgovci jasno istaknu visinu marže za svaki proizvod. Na ovaj način, građani bi imali uvid u realnu strukturu troškova i mogućnost da uporede cijene između različitih trgovinskih lanaca - ocijenio je tada Milatović.
&nbsp;Druga mjera je ograničavanje marži na jednocifrene iznose za ključne proizvode.
- Za osnovne namirnice poput hljeba, mlijeka, šećera, brašna, itd, potrebno je uvesti ograničenje na trgovinske marže. Tako bi se spriječile previsoke zarade na bazi osnovnih životnih proizvoda - smatra Milatović.
Takođe, Milatović traži formiranje robnih rezervi. Da bi se obezbijedila stabilna snabdjevenost tržišta i spriječile eventualne nestašice proizvoda kojima je marža ograničena, smatra da Vlada mora pristupiti formiranju i pravovremenom obnavljanju robnih rezervi.
Milatović je i stava je da treba otvoriti sajt za poređenje cijena najvažnijih proizvoda.
- Neophodno je uspostaviti centralnu, redovno ažuriranu online platformu na kojoj bi građani mogli upoređivati cijene najvažnijih proizvoda u najvećim supermarketima. Na taj način se povećava tržišna konkurencija i potrošačima olakšava pronalaženje najpovoljnijih ponuda - istakao je Milatović.
Jedna od predloženih mjera je povrat PDV-a za ugrožene građane putem socijalnih kartica.
- Za socijalno ugrožene kategorije stanovništva neophodno je obezbijediti djelimičan ili potpuni povrat PDV-a na odabranu osnovnu korpu namirnica. Zbog toga, Vlada treba što hitnije pristupiti izradi i implementaciji sistema socijalnih kartica - naveo je predsjednik države.
On traži i povećanje subvencija za domaću proizvodnju. Smatra da je jačanje domaće poljoprivrede ključno za stabilno tržište i održive cijene.&nbsp;
- Treba težiti agrobudžetu u iznosu od najmanje 100 miliona eura, kako bi se dodatno povećale subvencije i drugi programi podrške domaćim poljopriverdnim proizvođačima, podstakla lokalna proizvodnja i smanjila zavisnost od uvoza - kazao je Milatović.
Predlaže i dodatne povoljnosti za prodavce domaćih proizvoda. Milatović je stava da treba razmotriti olakšice za prodavce koji prvenstveno plasiraju domaće proizvode.&nbsp;
- Istovremeno, u saradnji sa opštinama treba raditi na uspostavljanju distributivnih centara u kojima bi domaći proizvođači mogli direktno plasirati svoje proizvode - naveo je on.
Takođe, kako kaže, treba razmotriti smanjenje PDV-a za osnovne proizvode. Ključno je, ističe Milatović, definisati listu osnovnih proizvoda za domaćinstvo (kategorija “korpe za život dostojanstven čovjeka”), i razmotriti opciju smanjenja PDV-a na takve proizvode.
Jedna od mjera koju predlaže je analiza marži i uzroka viših cijena u Crnoj Gori u odnosu na EU.
- Sprovesti sveobuhvatnu analizu marži i ključnih faktora koji dovode do toga da su cijene u Crnoj Gori često više nego u zemljama Evropske unije. Rezultate je potrebno jasno predočiti građanima, uz konkretne prijedloge za rješavanje problema - naglasio je Milatović.
Prema njegovom mišljenju, treba jačati ulogu Centra za zaštitu potrošača i srodnih organizacija.
- Neophodno je ojačati kapacitete institucija i organizacija koje se bave zaštitom potrošača. Centar za zaštitu potrošača i slična udruženja moraju dobiti širu nadležnost i veća sredstva, kako bi imali aktivnu ulogu u kontroli cijena i unapređenju tržišnih uslova. Samo zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti ekonomski stabilnijoj i pravednijoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Milatović u dopisu koji je uputio nedavno Vladi Crne Gore.

Milatović: Primjenom 10 hitnih mjera Vlada da utiče na smanjenje cijena

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Vladi Inicijativu za preduzimanje hitnih mjera čija bi primjena omogućila smanjenje cijena i poboljšanje standarda građana.
Milatović je ukazao da nedavni bojkot trgovačkih lanaca jasno pokazuje da rast cijena i dalje predstavlja veliki teret za građane, jer su osnovne namirnice često skuplje nego u mnogo razvijenijim evropskim zemljama.&nbsp;
Zato je predsjednik države Vladi predložio donošenje deset mjera, od kojih je prva obavezno isticanje marži uz cijene proizvoda.
- U cilju povećanja transparentnosti i sprječavanja neopravdanog podizanja cijena, neophodno je zakonski propisati da trgovci jasno istaknu visinu marže za svaki proizvod. Na ovaj način, građani bi imali uvid u realnu strukturu troškova i mogućnost da uporede cijene između različitih trgovinskih lanaca - ocijenio je Milatović.
&nbsp;Druga mjera je ograničavanje marži na jednocifrene iznose za ključne proizvode.
- Za osnovne namirnice poput hljeba, mlijeka, šećera, brašna, itd, potrebno je uvesti ograničenje na trgovinske marže. Tako bi se spriječile previsoke zarade na bazi osnovnih životnih proizvoda - smatra Milatović.
Takođe, Milatović traži formiranje robnih rezervi. Da bi se obezbijedila stabilna snabdjevenost tržišta i spriječile eventualne nestašice proizvoda kojima je marža ograničena, smatra da Vlada mora pristupiti formiranju i pravovremenom obnavljanju robnih rezervi.
Milatović je i stava je da treba otvoriti sajt za poređenje cijena najvažnijih proizvoda.
- Neophodno je uspostaviti centralnu, redovno ažuriranu online platformu na kojoj bi građani mogli upoređivati cijene najvažnijih proizvoda u najvećim supermarketima. Na taj način se povećava tržišna konkurencija i potrošačima olakšava pronalaženje najpovoljnijih ponuda - istakao je Milatović.
Jedna od predloženih mjera je povrat PDV-a za ugrožene građane putem socijalnih kartica.
- Za socijalno ugrožene kategorije stanovništva neophodno je obezbijediti djelimičan ili potpuni povrat PDV-a na odabranu osnovnu korpu namirnica. Zbog toga, Vlada treba što hitnije pristupiti izradi i implementaciji sistema socijalnih kartica - naveo je predsjednik države.
On traži i povećanje subvencija za domaću proizvodnju. Smatra da je jačanje domaće poljoprivrede ključno za stabilno tržište i održive cijene.&nbsp;
- Treba težiti agrobudžetu u iznosu od najmanje 100 miliona eura, kako bi se dodatno povećale subvencije i drugi programi podrške domaćim poljopriverdnim proizvođačima, podstakla lokalna proizvodnja i smanjila zavisnost od uvoza - kazao je Milatović.
Predlaže i dodatne povoljnosti za prodavce domaćih proizvoda. Milatović je stava da treba razmotriti olakšice za prodavce koji prvenstveno plasiraju domaće proizvode.&nbsp;
- Istovremeno, u saradnji sa opštinama treba raditi na uspostavljanju distributivnih centara u kojima bi domaći proizvođači mogli direktno plasirati svoje proizvode - naveo je on.
Takođe, kako kaže, treba razmotriti smanjenje PDV-a za osnovne proizvode. Ključno je, ističe Milatović, definisati listu osnovnih proizvoda za domaćinstvo (kategorija “korpe za život dostojanstven čovjeka”), i razmotriti opciju smanjenja PDV-a na takve proizvode.
Jedna od mjera koju predlaže je analiza marži i uzroka viših cijena u Crnoj Gori u odnosu na EU.
- Sprovesti sveobuhvatnu analizu marži i ključnih faktora koji dovode do toga da su cijene u Crnoj Gori često više nego u zemljama Evropske unije. Rezultate je potrebno jasno predočiti građanima, uz konkretne prijedloge za rješavanje problema - naglasio je Milatović.
Prema njegovom mišljenju, treba jačati ulogu Centra za zaštitu potrošača i srodnih organizacija.
- Neophodno je ojačati kapacitete institucija i organizacija koje se bave zaštitom potrošača. Centar za zaštitu potrošača i slična udruženja moraju dobiti širu nadležnost i veća sredstva, kako bi imali aktivnu ulogu u kontroli cijena i unapređenju tržišnih uslova. Samo zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti ekonomski stabilnijoj i pravednijoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Milatović u dopisu Vladi Crne Gore.
&nbsp;

Milatović predložio Vladi hitne mjere: Jednocifreni iznosi marže za ključne proizvode, povrat PDV-a za ugrožene, povećanje subvencija za domaću proizvodnju...

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić još nije pismeno obavijestio poslanike opozicije koju mjeru im je izrekao zbog jučerašnjeg prekida vanrednog zasijedanja na kojem je, pored ostalog, trebalo da se raspravlja i glasa o budžetu za ovu godinu.
- Zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Do večeras pisano obavještenje o mjerama nije upućeno ni poslaniku GP URA Dritanu Abazoviću, ni poslaniku Socijaldemokrata (SD) Nikoli Zirojeviću.
- Do početka snimanja ove emisije nisam dobio obavještenje o mjeri koju je izrekao Mandić - kazao je Abazović u emisiji "Iznova".
Zirojević je rrekao, takođe, da poslanici SD-a još nisu dobili tu opomenu.
- Čekamo je, prethodni put kad nam je oduzeta riječ, dobili smo mjere u pisanoj formi i putem mejla. Zasad nismo ništa dobili - rekao je Zirojević za TVNK.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
I juče su iz Skupštine poslali poruku da neće dozvoliti rad parlamenta sve dok je na snazi ustavni puč.

Tamara Klikovac

Poslanici opozicije još bez pismenog obavještenja o izrečenoj mjeri

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić dostavio je poslanicima opozicije pisano obavještenje da je protiv njih izrekao mjeru oduzimanja riječi jer nijesu dozvolili održavanje premijerskog sata prošle sedmice, saznaje Portal ETV.
Opozicija se na taj potez odlučila zbog ustavnog puča - kada je doskorašnja sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.&nbsp;
Mandić je na početku današnje sjednice ustvrdio da je poslanicima izrekao mjeru oduzimanja riječi, nakon čega je parlament minutom ćutanja odao poštu povodom tragedije u školi u Zagrebu.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) su potom tražili proceduru, ali im Mandić nije dozvolio da govore.
- Ja sam vam oduzeo riječ. Moramo da se krećemo naprijed. Žalim što ometate rad Skupštine, ja vas pozivam da to ne radite. Bacili ste dimnu bombu na sjednici Ustavnog odbora. Imamo toleranciju kao većina - poručio je Mandić.
Čula su se negodovanja iz opozicionih klupa, a najburnije je reagovala nezavisna poslanica Jevrosima Pejović koja je pitala Mandića zbog čega je njoj oduzeta riječ. Došla je do njegovog stola i povukla njegov mikrofon ka sebi. Nakon što je Mandić konstatovao da je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović obavijestio da ne može prisustvovati današnjoj sjednici, zaključio je današnji rad.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora na kojem je razriješena doskorašnja sutkinja Đuranović proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Mandić je sinoć saopštio da će poslanike opozicije pisanim putem obavijestiti o izrečenoj mjeri koja bi „trebalo da obezbijedi neometano funkcionisanje Skupštine Crne Gore“.
Predsjednik Skupštine je planirao da danas ponovi posebnu sjednicu na kojoj bi premijer Milojko Spajić odgovarao na poslanička pitanja, ali je on to odbio - uz opravdanje da su sva pitanja i odgovori već objavljeni.
Nakon toga je bilo predviđeno da u okviru ministarskog sata na poslanička pitanja odgovara Potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali je on danas obavijestio Mandića da nije u Crnoj Gori.

Anja Ivanović

Mandić oduzeo riječ opoziciji, Pejović pokušala da mu uzme mikrofon

Kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere, i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to kostalo državu, odnosno budžet. To pomalo pokazuje da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, demograf profesor Miroslav Doderović.
Tema o produžetku porodiljskog odsustva, koja je predložena od nekih političkih partija, kaže Doderović, je dominantno demografsko politička, i ona pokazuje da politički akteri u Skupštini nude, ističe on, različite prijedloge kako da osnaže porodicu.
- Ova inicijativa je potekla od SNP- a i ona govori da ovaj politički subjekat misli da će osnažiti svoj politički uticaj ako predloži mjere, &nbsp;ili zakone koji bi osnažili porodicu i uticaj na demografiju. Međutim, kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere koje preduzimamo, &nbsp;&nbsp;i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to koštalo državu, odnosno budžet i to pokazuje pomalo da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni. Ova mjera je jedna, možemo reći, od dobrih mjera, zato što smo mi kao društvo u fazi jedne neuspješne društvene tranzicije, koja je ostavila svoje posljedice na demografiju. Imamo pad nataliteta, imamo jedno stanje, kad se sagleda na nivou države, da dvije trećine opština imaju negativan prirodni priraštaj, kao društvo ubrzano starimo, i kao posljedicu svega toga, nalazimo se u jednoj ozbiljnoj demografskoj krizi - rekao je Doderović.
Jedan od najvećih problema crnogorskog društva, podsjeća Doderović, jeste iseljavanje stanovništva, a naročito je problem, naglašava on, što se iseljavaju mladi ljudi u najboljoj biološkoj i obrazovnoj dobi.
U prethodnih trideset godina, objašnjava Doderović, nijesu preduzimane osmišljene demografske mjere, i stanovništvo Crne Gore, kaže on, stagnira i nema bitnijeg povećavanja.
- Nezaposlenost je velika. U jednom trenutku smo imali preko 50.000 nezaposlenih, sad je to spalo na 37.000 i to govori da crnogorsko društvo ne prepoznaje demografske probleme kao probleme &nbsp;prvoga reda, i oni su često marginalizovani na račun nekih političkih tema i demografski problemi su najznačajniji problemi koje ima jedna populacija. To nas dovodi u situaciju da se dobar dio naše teritorije prazni, a da dobar dio mladih odlazi u inostranstvo, i kao posljedicu toga mi imamo društvo koje je dosta traumatizirano, koje je zahvaćeno kriminalizacijom i neuspješnim političkim reformama, tako da mi posle 30 godina idemo u reformu izbornog zakonodavstva, koje je bilo prisutno 30 godina, a tek se počinjemo baviti demografski problemom, kao da nijesmo uočili značaj nedostatka stanova. Ove mjere koje se sada predlažu trebalo je predložiti prije jedno dvadesetak, trideset godina i one bi već sad dale rezultat. Međutim, kad kasnite sa mjerama o demografiji vama je neki period od osamnaest godina minimum da bi vidjeli pokušaj sistemske politike da promijeni nešto u okviru demografije - istakao je Doderović.
Država je glavni poslodavac i ona treba da, poručuje &nbsp;Doderović, donese mjere kojim bi se omogućilo ženama da iskoriste svoje porodiljsko odsustvo kako žele i koliko žele.
- Kad se donesu određeni zakoni i propisi treba da su jasni! Treba da se omogući alternativa kroz zakonske propise, i žena koja ne želi da iskoristi tih osamnaest mjeseci ili dvadeset četiri mjeseca, nego želi prije vremena da se vrati na posao, može da se vrati i treba uraditi alternativu… Moj je stav &nbsp;da opštine i jake privatne kompanije treba da vode pro demografsku i pro populacionu politiku, i da oni mimo ovih mjera preduzimaju mjere da osnaže porodicu, da zaštite majku, da pomognu da se riješe &nbsp;i stambena pitanja zaposlenih - zaključio je Doderović.

Doderović: Kad se kasni sa mjerama o demografiji period od 18 godina je minimum da bi vidjeli rezultate

U Crnoj Gori ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije u slučajevima vršnjačkog nasilja, ocijenila je psihološkinja Ivana Jokić, dodajući da bi nosioci vlasti trebalo da prepoznaju ozbiljnost problema i da se aktivno uključe u njegovo rješavanje.
Jokić, koja je angažovana u Savjetovalištu za mlade u Nikšiću, smatra da se problem vršnjačkog nasilja ne može riješiti samo kroz pooštravanje kaznene politike, već i kroz podršku žrtvi, javnu osudu nasilja, ali i podsticanje izvršioca na promjenu ponašanja kroz rehabilitaciju.
Komentarišući povećan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori i nedavni incident koji se desio u Baru gdje je osamnaestogodišnjak teško povrijeđen u dvorištu škole, Jokić je naglasila da slučaj u Baru nije izolovan i da ukazuje na ozbiljan problem u crnogorskim školama.
- Takvi dogadjaji ne samo da ostavljaju fizičke, već i psihološke posljedice i rane koje mogu trajati cijeli život - rekla je Jokić u intervjuu Agenciji MINA.
Ona je naglasila da je u slučaju u Baru dodatno zabrinjavajuće to što je izvršilac maloljetnik i povratnik u vršenju vršnjačkog nasilja.
- Važno je ukazati na to da ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije u našem društvu - kazala je Jokić i naglasila da je neophodan sistematski pristup u rješavanju nasilja među mladima.
Kako je dodala, rješavanje problema vršnjačkog nasilja zahtijeva zajednički napor škole, roditelja, društva i organizacija koje se bave mladima.
- Izuzetno je važno znati šta je uzrok nasilja. Da li su to problemi u porodici, loša komunikacija na relaciji između roditelja i djece, djece i nastavnika, da li postoji pritisak vršnjaka, mentalni poremećaji koji se javljaju u mladalačkom dobu - rekla je Jokić.
Prema njenim riječima, kada se zna šta je pozadina nasilnog ponašanja mnogo se adekvatnije može reagovati kako ne bi došlo do ponavljanja incidenata.
Na pitanje da li se u Crnoj Gori institucije dovoljno bave prevencijom vršnjačkog nasilja, Jokić je rekla da se može mnogo više uraditi, a najviše bi, kako smatra, trebalo raditi u domenu edukacije nastavnika, podrške žrtvama, kao i angažovanja roditelja i šire zajednice.
- Ako znamo da pojedine škole nemaju psihologe ili da jedan psiholog mora da radi sa stotinama đaka i znamo da ne postoji savjetodavni rad sa mladima, očekivano je da se na adekvatan način ne može odgovoriti na ovu problematiku u društvu - smatra Jokić.
Ona je istakla da pooštravanje kaznene politike može imati određen efekat na smanjenje vršnjačkog nasilja, ali da to nije dovoljno.
- Kazna sama po sebi neće riješiti uzroke nasilja. Uzroci nasilja mogu biti brojni. Psiholozi, pedagozi i socijalni radnici su od izuzetne važnosti u ovoj priči - naglasila je Jokić.
Ona je naglasila da mora postojati podrška žrtvama, saradnja sa porodicama (i žrtve i izvršioca nasilja), jačanje zakona i sprovođenje tog zakona što bolje u praksi.
Pored toga, kako je istakla, važno je stvoriti bezbjedno okruženje u školama.
- Obrazovanje, podrška, preventivne mjere i pravni okviri mogu zajedno značajno doprinijeti smanjenju ovog problema u društvu - ocijenila je Jokić.
Ona smatra i da su omladinske politike i mladi decenijski zanemareni i na margini u crnogorskom društvu.&nbsp;
- Smatram da svi moraju biti udruženi u rješavanju ovog problema – istakla je Jokić.
Prema njenim riječima, za incident u Baru i slične događaje, odgovorno je cijelo društvo, a nikako pojedinac.
- Čovjek i jedan tim škole sam će teško moći da unese neku veću promjenu, ukoliko nema podršku države - rekla je Jokić.
Komentarišući reakcije nosilaca vlasti i javnih funkcionera na slučajeve vršnjačkog nasilja, Jokić je rekla da javna osuda nasilja pomaže da se podigne svijest u zajednici, podstakne prevencija i ohrabri žrtva da zatraži pomoć.
- Vlast, obrazovne institucije i društvo u kom živimo može raditi na izgradnji kulture podrške - kazala je Jokić.
Ona je dodala da je važno da vlast prepozna ozbiljnost problema i da se aktivno angažuju u njegovom rješavanju i žrtvama omoguće adekvatnu podršku i pomoć.
- A izvršioce nasilja podstaknu na promjenu ponašanja kroz rehabilitaciju, a ne samo kroz kaznenu politiku - kazala je Jokić.
Jokić smatra da povecan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori može biti uzrokovan različitim faktorima, među kojima su društveni pritisak i očekivanja, pristup digitalnim tehnologijama, kao i nedostatak komunikacije između roditelja i djece.
- Kada dijete gubi povjerenje u svoje najbliže i ne smije da im kaže kako se zaista osjeća, to može izazvati frustraciju i ispoljavanje nasilničkog ponašanja - naglasila je Jokić.
Ona je ukazala i na promovisanje kulture nasilja, podsjećajući da djeca i mladi uče putem uviđanja, a da pojedini mediji često veličaju nasilje.
- Nekako je očekivano da je kod mladih ljudi na taj način podstaknuto ovako ponašanje - rekla je Jokić.
Ona je naglasila da suočavanje sa vršnjačkim nasiljem zahtijeva sveobuhvatan pristup i ukazala da kroz otvorenu komunikaciju treba podsticati djecu da razgovaraju o svojim osjećanjima i iskustvima. 
 
 - Stvaranje saveza sa djecom je ključno. Samo dijete koje ima povjerenja može da podjeli svoja osjećanja - pojasnila je Jokić.
Prema njenim riječima, obrazovanje o nasilju je jednako važno jer djecu treba učiti da prepoznaju nasilje bilo koje vrste, kao i posljedice tog nasilja.
Jedan od načina djelovanja je i rad na razvoju emocionalnih vještina kod djece i, kako je navela, razvijanje empatije i samopouzdanja od malih nogu.
Jokić je naglasila i da djecu treba ohrabrivati da podržavaju žrtve, a ne izvršioce nasilja.
- Razgovor sa djecom o ovim temama je od izuzetne važnosti, jer im možemo pomoći da se osjećaju sigurno i podržano - rekla je Jokić.

Jokić: Nema adekvatnih mjera prevencije i rehabilitacije za vršnjačko nasilje

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: mjere