U vazdušnom napadu mjanmarske vojske na rudnik rubina danas na području Mogok na sjeveru zemlje, koji je pod kontrolom pobunjeničke grupe, poginulo 13 ljudi, saopštili su očevici i naoružana opozicija.
Jedan stanovnik rekao je da se napad dogodio jutros poslije 8 sati po lokalnom vremenu i dodao da je sedam ljudi poginulo na licu mjesta, dok je šestoro kasnije preminulo od zadobijenih povreda.
Prema riječima očevidaca, među poginulima je bio budistički monah, kao i otac i sin koji su prolazili na motociklu.
Neimenovani portparol Nacionalnooslobodilačke vojske Taang, koja okupira region Mogok, potvrdio je broj poginulih, navodeći da je 14 osoba povrijeđeno u napadu.
Vojna hunta za sada nije reagovala.
Građanski rat bjesni u Mjanmaru od kada je vojna hunta preuzela vlast 2021. godine, a prodemokratska oružana opozicija udružila je snage sa bivšim etničkim oružanim grupama.
Zajednička ofanziva koja je počela krajem 2023. godine omogućila im je da zauzmu djelove teritorije, uključujući grad Mogok, poznati centar trgovine rubinima.
Mjanmar je bogat dragim kamenjem i drugim rijetkim mineralima, koje naoružane grupe traže i prodaju uglavnom susjednoj Kini za finansiranje rata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Mjanmaru 13 poginulih u napadu vojne hunte na rudnik rubina

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili su dvanaest osoba, uključujući pet kineskih državljana, na doživotni zatvor zbog umiješanosti u trgovinu ljudima, objavili su danas državni mediji.
Osude proizilaze iz niza krivičnih djela, uključujući distribuciju seks video snimaka na mreži i trgovinu ženama iz Mjanmara radi prisilnih brakova u Kini.
Trgovina ljudima, posebno ženama i djevojčicama namamljenim ili prisiljenim na brak u susjednoj Kini, čest je problem u Mjanmaru, zemlji pogođenoj građanskim ratom koji je izbio nakon što je vojska preuzela vlast od demokratski izabrane vlade Aung San Su Ći u februaru 2021. godine.
Ratni sukob u Mjanmaru ostavio je milione žena i djece ranjivim na eksploataciju.
Izvještaj Udruženja žena Kačina Tajlanda (KWAT) iz 2018. godine, koje radi na sprečavanju trgovine ljudima u sjevernim državama Kačin i Šan koje se graniče sa Kinom, procjenjuje da je oko 21.000 žena i djevojčica iz sjevernog Mjanmara bilo prisiljeno na brak u Kini između 2013. i 2017. godine.
U posljednjem izvještaju objavljenom u decembru, KWAT je zabilježio nagli pad broja žrtava trgovine ljudima od 2020. do 2023. godine. Pad je pripisan pandemiji kovida-19 i zatvaranju granica izazvanim ratom.
Međutim, izvještava se o ponovnom porastu 2024. godine, kada su mnogi ljudi iz cijelog Mjanmara počeli da migriraju u Kinu u potrazi za poslom.
General-major Aung Kjav Kjav, zamjenik ministra unutrašnjih poslova, rekao je u junu da su vlasti 2024. godine riješile 53 slučaja trgovine ljudima, prisilnih brakova i prostitucije, od kojih se 34 odnosilo na Kinu, prema izvještaju koji je objavilo Ministarstvo informisanja Mjanmara.
U izvještaju se takođe navodi da je između januara i juna ove godine zabilježeno ukupno 80 slučajeva trgovine ljudima, uključujući 14 koji uključuju bračnu prevaru od strane stranih državljana.

Vojni sudovi u Mjanmaru osudili 12 osoba na doživotni zatvor zbog trgovine ljudima

Najmanje 23 ljudi poginulo je u napadu aviona na budistički manastir u Mjanmaru, saopštili su danas članovi pokreta otpora u toj zemlji.
Napad se dogodio u selu Lin Ta Lu u centralnom delu zemlje i u njemu je povređeno oko 30 ljudi, dok je deset u teškom stanju.
U manastir, na koji je iz mlaznog aviona bačena bomba, u posljednjih nekoliko nedjelja se sklonilo više od 150 ljudi iz obližnjih sela, kako bi izbjegli kopnene napade u regionu. Vojska Mjanmara je ranije saopštila da napada samo legitimne ratne mete i optužila snage otpora za terorizam.
U toj zemlji je počeo građanski rat u februaru 2021. godine, kada je vojska preuzela vlast, što je izazvalo mirne demonstracije, koje su nasilno ugušene.
Protivnici vojske su tada počeli da se naoružavaju, a vojska im se suprotstavlja avio-napadima od kojih oni ne mogu da se odbrane.

Bombardovan budistički hram u Mjanmaru, poginule najmanje 23 osobe

Obustavu američkog finansiranja za gotovo dvadeset programa preporučila je Bijela kuća, a riječ je o programima koji se bave ratnim zločinima i odgovornošću na globalnom nivou, uključujući u Mjanmaru, Siriji i u vezi sa navodnim ruskim zločinima u Ukrajini, piše Rojters.
Preporuka Kancelarije za upravljanje i budžet (OMB), koja ranije nije bila javno objavljena, ne predstavlja konačnu odluku o ukidanju programa, jer daje mogućnost Državnom sekretarijatu da uloži žalbu.
Osnovu za mogući dijalog između OMB-a i državnog sekretara SAD Marka Rubija i njegovih saradnika, postavlja ova preporuka.
Oni bi trebalo OMB-u da dostave svoje prijedloge o tome koji programi zaslužuju nastavak finansiranja. Programi takođe uključuju aktivnosti u Iraku, Nepalu, Šri Lanki i Gambiji.
Očekivanja da će Rubio zastupati nastavak velikog broja ovih programa su mala, prema navodima dva američka zvaničnika. Ipak, glavni američki diplomata mogao bi iznijeti argumente za zadržavanje ključnih programa, kao što je pomoć u potencijalnim suđenjima za ratne zločine u Ukrajini, prema jednom izvoru upućenom u ovu temu.
<h2>Nekoliko programa</h2>
Nekoliko programa koji su predloženi za ukidanje bave se projektima odgovornosti za ratne zločine u Ukrajini, uključujući i Global Rights Compliance, koji pomaže u prikupljanju dokaza o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti širom Ukrajine, uključujući seksualno nasilje i mučenja.
Još jedan program je Legal Action Network, pravna pomoćna organizacija koja podržava lokalne napore u pokretanju slučajeva protiv osumnjičenih osoba za ratne zločine u Ukrajini.
Biroi Državnog sekretarijata koji žele da očuvaju bilo koji od programa za ratne zločine i odgovornost treba da do kraja radnog dana 11. jula pošalju svoja obrazloženja, navodi se u internom mejlu Državnog sekretarijata u koji je Rojters imao uvid.
Među programima koji su predloženi za ukidanje je i grant od 18 miliona dolara za Kancelariju glavnog tužioca Ukrajine, koji implementira Inicijativa za međunarodnu krivičnu pravdu Univerziteta Georgetown.
Iako programi nemaju direktan uticaj na napore Ukrajine na linijama fronta da odbije rusku invaziju, pristalice kažu da oni predstavljaju najbolju priliku za temeljno dokumentovanje prijavljenih zločina na bojnom polju u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
<h2>Ratni zločini&nbsp;</h2>
Ukrajina je otvorila više od 140.000 slučajeva ratnih zločina od ruske invazije u februaru 2022. godine, koja je usmrtila desetine hiljada ljudi, opustošila velike djelove zemlje i ostavila mentalne i fizičke posljedice od okupacije. Rusija negira da su njene snage počinile ratne zločine u tom sukobu.
Ostali programi uključuju onaj koji se bavi odgovornošću za zločine mjanmarske vojske protiv Rohinja muslimana, kao i za progon hrišćana i drugih manjina od strane svrgnutog bivšeg predsjednika Sirije, Bašara al-Asada.
Iako bi preporuke OMB-a mogle naići na protivljenje Državnog sekretarijata, kriterijumi za žalbu su vrlo strogi.
<h2>Upozorenje administracije</h2>
U internom mejlu, administracija je upozorila da svaki pokušaj da se očuvaju programi predloženi za ukidanje mora biti temeljno obrazložen i direktno usklađen s prioritetima Vašingtona.
- Biroi moraju jasno i sažeto identifikovati direktnu usklađenost s prioritetima administracije - navodi se u mejlu koji je pregledao Rojters.

Bijela kuća zatražila povlačenje američkog novca iz finansiranja istraga o ratnim zločinima u Siriji i Rusiji

Šef vojne vlade Mjanmara amnestirao je gotovo 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne nove godine u zemlji, izvijestili su u četvrtak 17. aprila državni mediji, ali nije odmah bilo jasno koliko je političkih zatvorenika zatvoreno zbog suprotstavljene vlasti vojske.
Viši general Min Aung Hlaing, šef vladajućeg vojnog savjeta, pomilovao je 4.893 zatvorenika, javio je MRTV. Trinaest stranaca će takođe biti pušteno i deportovano iz Mjanmara, navodi se u odvojenom saopštenju, prenosi Asošijejted pres (AP).
Ostali zatvorenici su dobili smanjene kazne, osim onih koji su osuđeni za teška krivićna djela kao što su ubistvo i silovanje, ili zatvorenika zbog optužbi po raznim drugim bezbjednosnim aktima.
Ukoliko oslobođeni pritvorenici ponovo prekrše zakon moraće da odsluže i ostatak prvobitne kazne uz svaku novu kaznu, u skladu sa uslovima njihovog puštanja na slobodu.
Masovne amnestije na praznik nisu neuobičajene u Mjanmaru. Puštanja će se desiti u zatvorima širom zemlje.
Desetine rođaka i prijatelja zatvorenika čekalo je rano u četvrtak ispred glavne kapije zatvora Insein, na sjevernoj periferiji Jangona, najvećeg grada u zemlji. Nisu bili dostupni detalji o broju zatvorenika puštenih iz Inseina u okviru amnestije.
Mjanmar je pod vojnom upravom od 1. februara 2021, kada je njegova vojska zbacila izabranu vladu civilnog lidera Aung San Su Ći. Preuzimanje vlasti je naišlo na masovan nenasilni otpor, koji je od tada postao široko rasprostranjena oružana borba. Zemlja je sada u građanskom ratu.
Ovogodišnje proslave Thingiana, novogodišnjeg praznika, bile su rezervisanije nego obično zbog perioda tugovanja širom zemlje nakon razornog zemljotresa prošlog mjeseca. Zemlja se bori da se oporavi od zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji se desio 28. marta u kojem je nastradalo 3.725 ljudi.
U novogodišnjem govoru emitovanom u četvrtak Min Aung Hlaing je rekao da će njegova Vlada preduzeti mjere rekonstrukcije i rehabilitacije u oblastima pogođenim zemljotresom što je prije moguće.

Mjanmar oslobodio 4.900 zatvorenika povodom obilježavanja tradicionalne Nove godine

Broj žrtava snažnog zemljotresa u Mjanmaru porastao je na više od 3,3 hiljade, javili su državni mediji, dok je šef Ujedinjenih nacija za humanitarnu pomoć Tom Flečer pozvao svijet da pomogne toj zemlji. 
 
Zemljotres jačine 7,7 stepeni, koji se dogodio 28. marta, sravnio je zgrade i uništio infrastrukturu širom države, uzrokujući 3.354 žrtve i 4.508 povrijeđenih. 
 
Prema podacima objavljenim u državnim medijima, 220 osoba se smatra nestalima, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Više od sedmicu nakon katastrofe, mnogi ljudi u Mjanmaru su još bez krova nad glavom i mnogi od njih su prisiljeni spavati na ulici jer su njihove kuće potpuno uništene ili postoji rizik da se sruše. 
 
Prema procjenama UN-a, više od tri miliona ljudi moglo je biti pogođeno zemljotresom. 
 
Flečer se danas sastao sa pogođenima zemljotresom u gradu Mandalaj u Mjanmaru i izbliza vidio štetu nanesenu tom gradu. 
 
- Uništenje je ogromno. Svijet mora pomoći narodu Mjanmara - napisao je Flečer na mreži X. 
 
Od vojnog puča 2021. godine, Mjanmarom upravlja hunta, što je izazvalo građanski sukob. 
 
Hunta je navodno izvršila desetine napada od zemljotresa, uključujući 16 napada otkako je u srijedu proglašeno privremeno primirje, saopštio je UN u petak. 
 
Godine rata dovele su do uništenja ekonomije i infrastrukture Mjanmara, što predstavlja veliku prepreku međunarodnim naporima da se pruži pomoć toj državi nakon snažnog zemljotresa. 
 
Kina, Rusija i Indija bile su među prvim državama koje su ponudile podršku, šaljući timove u Mjanmar kako bi pomogli u pronalaženju preživjelih. 
 
Sjedinjene Američke Države su u petak saopštile da povećavaju pomoć Mjanmaru, čime će pomoć dostići vrijednost od devet miliona USD.

Mjanmar: Raste broj žrtava, preko 3300 stradalo

Vojna vlada Mjanmara, pogođenog katastrofalnim zemljotresom u kome je poginulo više od 2.000 ljudi, proglasila je sedmodnevnu nacionalnu žalost, a minut ćutanja biće održan dana u 12:51 po lokalnom vremenu, tačno kada se osjetio potres, javlja Bi-Bi-Si (BBC).
Više od 2.000 ljudi u Mjanmaru poginulo je u zemljotresu jačine 7,7 stepeni Rihterove skale koji je prošlog petka pogodio područja do Tajlanda i Kine.
U susjednom Tajlandu je, prema zvaničnim podacima, poginulo 20 ljudi, a hiljade ih je evakuisano iz napuklih zgrada u Bangkoku.
Spasioci u obje zemlje i dalje nastavljaju potragu za preživjelima, iako je sve manje nade da će pod ruševinama biti preživjelih nakon što je prošao kritični period – prva 72 sata od zemljotresa.
Ujedinjene nacije ističu da je zemljotres izazvao „već strašnu krizu“ u Mjanmaru, koji je usred četvorogodišnjeg građanskog rata.
Uprkos razaranju, izvještaji sugerišu da vojni lideri zemlje i dalje izvode vazdušne napade na prodemokratske pobunjeničke grupe, navodi BiBiSi.

Sedmodnevna žalost u Mjanmaru, više od 2.000 poginulih u zemljotresu

U Mjanmaru je jutros zabilježen još jedan jak potres, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki zavod.
Epicentar potresa jačine 5,1 stepeni po Rihteru bio je 39 kilometara od Manalaja na dubini od deset kilometara.
Mjanmar je pogodio zemljotres jačine 7,7 stepeni po Rihteru u petak oko podneva nakon čega su uslijedila brojna naknadna podrhtavanja, uključujući jedno jačine 6,4 stepena.
Prema podacima koje je objavila vojna hunta u Mjanmaru, ukupan broj žrtava zemljotresa premašio je 1.600, povrijeđeno je više od 3.400, a 30 ljudi vodi se kao nestalo, prenosi agencija Kjodo.
U susjednom Tajlandu poginulo je najmanje 18 osoba, prenosi Tanjug.

Još jedan jači potres u Mjanmaru

Ozbiljna nestašica medicinske opreme u Mjanmaru utiče na pomoć stanovništvu pogođenom zemljotresom, saopštile su večeras agencije UN i dodale da je mnogima hitno potrebna humanitarna pomoć.
Nedostaju medicinski paketi prve pomoći, kese za krv, anestetici i drugi ljekovi, kao i šatori za spasioce, navodi se u saopštenju Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Kako se broj mrtvih popeo na 1.600, spasilačke operacije su dodatno zakomplikovane zbog oštećenja bolnica i drugih zdravstvenih ustanova, kao i puteva i komunikacione opreme, poput internet veza.
- Oštećeni putevi i ruševine otežavaju pristup humanitarnoj pomoći i komplikuju procenu potreba, dok hiljade ljudi provode noć na ulicama ili na otvorenom zbog oštećenja, razaranja, ili zbog straha od daljeg podrhtavanja - navodi se u saopštenju agencije UN.

UN: Nestašica medicinske opreme u Mjanmaru otežava pomoć stanovništvu

Više od 1.600 ljudi je poginulo u Mjanmaru, a hiljade su povrijeđene poslije zemljotresa jačine 7,7 stepeni Rihterove skale, koji se osjetio i u susjednim zemljama.
U Bangkoku na Tajlandu, spasilački napori su u toku na mjestu urušenog solitera, dok zvaničnici navode da je najmanje 100 preživjelih i dalje zarobljeno ispod ruševina, a 50 ljudi se i dalje vodi kao nestalo.
- Kopamo ljude golim rukama - izjavio je spasilački tim u Mandeleju, drugom najvećem gradu Mjanmara za BiBiSi (BBC).
Među preživjelima je 30-godišnjakinja koju su izvukli iz ruševina poslije 30 sati.
Iznijeli su je na nosilima, dok ju je sve vrijeme grlio suprug, a zatim su je odveli u bolnicu, prenosi agencija Frans pres.
- U početku nisam mislio da će biti živa. Bio sam veoma srećan kada sam čuo dobre vijesti - rekao je njen muž za AFP.
Više od 90 ljudi je i dalje zarobljeno pod ruševinama stambenog bloka u ovom gradu, izjavio je zvaničnik Crvenog krsta za isti medij.
Vojni lideri Mjanmara apelovali su za međunarodnu pomoć, a među prvima koji su se odazvali su susjedi Kina i Indija.
U međuvremenu su Narodne odbrambene snage izvijestile o vazdušnim napadima vojske u blizini epicentra zemljotresa.
Snažan zemljotres jačine 7,7 stepeni Rihterove skale pogodio je 28. marta centralni Mjanmar i okolne zemlje, saopštio je Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država.
Epicentar zemljotresa bio je 16 kilometara sjeverozapadno od grada Sagainga na dubini od 10 km, dodaju.
Desetak minuta kasnije Mjanmar je pogodio još jedan zemljotres, ali nešto blaži, magnitude 6,4 Rihtera.
Postoje izvještaji o pucanju puteva u Nejpjidu, glavnom gradu Mjanmara.
- Zemljotres se dugo osjećao. Mislim da nije napravljena neka velika šteta u centru Jangona, najvećem gradu Mjanmara - rekao je Soe Lvin iz Mjanmara.
Mjanmar je u političkim previranjima otkako je vojna hunta preuzela vlast u puču 2021. godine.
Nevladine organizacije upozoravaju na kršenje ljudskih prava, a Dejvid Jubenk iz grupe humanitarnog otpora Free Burma Rangers za BiBiSi (BBC) kaže da „od zemljotresa vazdušni udari ne prestaju“.

Više od 1.600 nastradalih u zemljotresu koji je pogodio Mjanmar i Tajland

Turistička organizacija Podgorice uspješno je realizovala tradicionalnu manifestaciju „Veče vina i koštanja”, koja je na Trgu vojvode Bećir-bega Osmanagića, kod Sahat-kule, okupila brojne građane i posjetioce glavnog grada.
Ova manifestacija, koja iz godine u godinu čuva duh stare Podgorice, ima za cilj njegovanje lokalne tradicije, običaja i autentične eno-gastro ponude podgoričkog kraja. Posjetioci su imali priliku da uživaju u mirisima i ukusima pečenih koštanja i kuvanog vina, u ambijentu koji podsjeća na nekadašnja zimska okupljanja i druženja u srcu grada.
Predstavnica Turističke organizacije Podgorice, Ana Jovanović, kazala je da „Veče vina i koštanja” simbolično označava početak manifestacione godine TO Podgorice i naglasila važnost organizacije tematskih događaja koji povezuju tradiciju, kulturu i turizam.
- Ova manifestacija predstavlja lijep spoj tradicije i savremenog gradskog života. Kroz ovakve događaje promovišemo kulturno-istorijske lokacije, lokalne gastro proizvode i vrijednosti koje čine identitet Podgorice. Istovremeno, stvaramo priliku za okupljanje građana i posjetilaca u toploj, autentičnoj atmosferi, po kojoj je naš grad prepoznatljiv. Vjerujemo da ovakve i slične manifestacije imaju značajnu ulogu u unapređenju i diversifikaciji turističke ponude, kao i u očuvanju podgoričkog duha - kazala je Jovanović.
Brojni građani su poručili da se svake godine raduju ovoj tradicionalnoj manifestaciji, ističući da „Veče vina i koštanja” budi uspomene i vraća duh stare Podgorice. Jedna od građanki Podgorice kazala je da joj ovaj događaj ima poseban značaj.
- Ovo je manifestacija koja nas uvijek podsjeti na neku topliju, staru Podgoricu. Volim da dođem svake godine, jer ovdje osjetimo pravo zajedništvo, razgovor i duh grada kakav pamtimo i kakav želimo da sačuvamo - kazala je ona.
Manifestacija je realizovana uz podršku kompanije „13. jul Plantaže”, dok je za dobru atmosferu i muzički ugođaj tokom večeri bio zadužen Dragan Račić sa orkestrom „Dobri momci”, koji su svojim nastupom dodatno obogatili doživljaj događaja.
Turistička organizacija Podgorice nastaviće da kroz organizaciju ovakvih manifestacija njeguje tradicionalne vrijednosti, promoviše lokalnu kulturu i gastronomiju, te doprinosi očuvanju identiteta i unapređenju turističke ponude glavnog grada.

Veče vina i koštanja – povratak duha stare Podgorice pod Sahat-kulom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pismo komesarki za proširenje Evropske unije Marti Kos, u kojem je ukazao na probleme s kojima se suočavaju profesionalni prevoznici tereta zbog primjene ETIAS Uredbe i šengenskog sistema ulaska/izlaska (EES), te naglasio potrebu pronalaženja pragmatičnih rješenja unutar postojećeg šengenskog okvira, imajući u vidu blokade graničnih prelaza i Luke Bar u Crnoj Gori.
Kako se dodaje u saopštenju, Milatović je upoznao komesarku Kos sa činjenicom da su profesionalni prevoznici tereta izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog praktične primjene EES sistema, posebno u dijelu koji se odnosi na ograničenje boravka od 90 dana u okviru perioda od 180 dana.&nbsp;
Takođe je ukazao na to da se u Crnoj Gori već nekoliko dana održavaju blokade graničnih prelaza i Luke Bar, koje organizuju prevoznici tereta, sa ciljem postizanja adekvatnog i održivog rješenja ovog pitanja.
- Milatović je istakao da Crna Gora, kao predvodnik u procesu proširenja i država snažno posvećena članstvu u Evropskoj uniji, u potpunosti podržava šengenske standarde, kao i značaj bezbjednog i efikasnog upravljanja vanjskim granicama Evropske unije. Istovremeno je ukazao na konkretne izazove sa kojima se suočavaju profesionalni prevoznici tereta iz Crne Gore, imajući u vidu prirodu njihove djelatnosti koja podrazumijeva česta prekogranična kretanja, što može dovesti do ozbiljnih ograničenja u praksi - pojašnjava se u saopštenju.&nbsp;
Milatović je naglasio da je odgovornost institucija da obezbijede da se specifične, svakodnevne operativne potrebe crnogorskih prevoznika tereta adekvatno uzmu u obzir prilikom primjene važećih pravila.
- U tom kontekstu, Milatović je iskazao spremnost da nastavi konstruktivan dijalog sa Evropskom komisijom i državama članicama, u cilju definisanja praktičnih aranžmana koji bi bili u skladu sa šengenskom pravnom tekovinom, a istovremeno pravični prema svim zainteresovanim stranama. Kako je naveo, ovo pitanje je usko povezano sa širim naporima na jačanju ekonomske integracije Crne Gore i Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom, što predstavlja zajednički interes - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, Milatović je izrazio uvjerenje da postoji prostor za pronalaženje uravnoteženog pristupa koji će očuvati visoke standarde Evropske unije, a istovremeno smanjiti nepotrebna opterećenja za legitimne transportne aktivnosti.&nbsp;
- U tom smislu, otvoren i konstruktivan dijalog sa Evropskom komisijom i državama članicama ocijenjen je kao ključan za očuvanje integriteta šengenskog sistema i nesmetano funkcionisanje profesionalnog transporta - dodaje se.
Milatović je naglasio da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskom putu i spremna da aktivno doprinese pronalaženju održivih i obostrano prihvatljivih rješenja, kako u ovom, tako i u svim drugim pitanjima od značaja za proces evropske integracije države.

Milatović pisao komesarki Kos zbog problema prevoznika tereta: Potrebno pronalaženje pragmatičnih rješenja unutar postojećeg šengenskog okvira

Službenici policije uhapsili su N. G. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Nikšiću.&nbsp;
Osumnjičeni je uhapšen po nalogu nikšićkog ODT-a.
&nbsp;- Osnovano se sumnja da je osumnjičeni prijetnjama da će napasti na život i tijelo svoje svastike, ugrozio njenu sigurnost - navodi se u saopštenju.

Uhapšen zbog prijetnji svastici

Plan javnih nabavki Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) za ovu godinu težak je 255.491.597 eura, dok je ukupna vrijednost PDV-a preko 53 miliona eura. Ovo preduzeće, osim nabavke hibridnih vozila, za koje planira da potroši preko milion eura, predviđa i troškove keteringa u koje je uračunat i duvan. Elektroprivreda će ove godine, kako je planirala, nabaviti deset električnih vozila više klase u vrijednosti od 400.000 eura, plus PDV 83.000, a isto toliko planira da nabavi električnih vozila niže klase za koje će da iskešira 350.000, plus PDV od 73.000 eura. Osim toga, planira da za još pet hibridnih vozila da 180.000 eura, a isto toliko novca bi trebalo da košta i električni autobus-kombi (19+1 sjednište). <h2>Za štampanje računa preko 200.000</h2> Provizija Pošte za distrubuciju računa za utrošenu električnu energiju ove godine iznosiće 930.000, plus 195.300 eura PDV, dok će za usluge štampanja računa – masovna štampa računa za utrošenu električnu energiju, dati preko 200.000 eura. Za punionice za elektrčna vozila i pilot-projekat (fotonaponski panel, baterija, punjač) – ključ u ruke, daće 300.000, plus 63.000 eura PDV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260128100120_498390d3ad8521b9fbc09cf13a9a74057643c87056b0b48a22f96d1dc9a40b8a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260128100120_498390d3ad8521b9fbc09cf13a9a74057643c87056b0b48a22f96d1dc9a40b8a" data-rendition-name="original" width="972" height="1164" loading="lazy" alt="EPCG"> </figure>  Kada je u pitanju ketering (roba za potrebe kafe-kuhinje) planiran je izdatak od 75.000 eura, a u njega je uračunata hrana, piće, duvan i povezani proizvodi. Za ketering ishranu zaposlenih u radničkim restoranima Termoelektrane Pljevlja, hidroelektrana "Piva" i "Perućica" otići će preko 280.000 eura, a takođe i taj trošak obuhvata hranu, piće i duvan, kao i "druge povezane proizvode". Za ketering CGES-a potrošiće preko 10.000 eura, a takođe i tu spadaju hrana, piće, duvan i drugi povezani proizvodi. Tekuće održavanje objekta Elektroprivrede Crne Gore koštaće 600.000 eura, dok su planirani i znatni izdaci za namještaj, odnosno preko 145.000 eura. Planirane su adaptacije poslovnih prostora. Kupovina i adaptacija poslovnog prostora u Podgorici koštaće milion, dok će adaptacija prostora u Herceg Novom iznositi pola miliona eura. Za kupovinu i adaptaciju poslovnog protora u Kolašinu daće 100.000 eura. Za kancelarijski namještaj za opremanje srednje lamale samačkog hotela u Plužinama trebalo bi da daju 120.000 eura. Planiran je izdatak i za izradu platforme za takmičenje u ribolovu koja će koštati 20.000 eura. Za hitne nabavke i intervencije (električni uređaji, aparati, oprema i potrošna roba) planiraju trošak od 60.000, plus 12.600 eura PDV. Prema planu javnih nabavki, održavanje voznog parka (usluge upravljanja, popravke i održavanja voznih parkova) otići će preko 160.000, a za registraciju automobila 73.000 eura.

Tag: mjanmar