<p>Nepostupanjem Višeg suda u Podgorici po zahtjevu za liječenje u Turskoj bivšeg direktora Uprave policije (UP) Veselina Veljovića može doći do povrede njegovog prava na život - ocijenjeno je u mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) koji je utvrdio da je u ovom slučaju došlo do povrede prava na pristup sudu.</p>
<p>U mišljenju je konstatovano da po Veljovićevom zahtjevu nije odlučivano osam mjeseci, odnosno od 31. januara, piše Dan.</p>
<p>Zahtjev za liječenje Veljovića u inostranstvu podnijet je 31. januara, a Viši sud i Apelacioni sud, kako je konstatovano, nisu odgovarali na zahtjeve i urgencije koje je potom slao njegov advokat zbog nerazmatranja i neodlučivanja u tom slučaju.</p>
<p>Veljović je dio grupe okrivljenih kojima se sudi pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja.</p>
<p>Nakon boravka u istražnom zatvoru, njemu je u julu prošle godine izrečena mjera nadzora - zabrana napuštanja stana, zbog koje ne može, i pored odluka konzilijuma ljekara Kliničkog centra Crne Gore i uputa Fonda za zdravstveno osiguranje, da liječenje nastavi u klinici u Istanbulu na koju je upućen zbog, kako je navedeno, teškog zdravstvenog stanja i zbog nemogućnosti daljeg adekvatnog liječenja u Crnoj Gori.</p>
<p>U pritužbi bivšeg direktora policije navedeno je da sudovi nepostupanjem po njegovim zahtjevima, osim što zanemaruju dužnost da donesu adekvatnu odluku u razumnom roku, krše pravo na život i pravo na pravično suđenje, uz ocjenu da sprečavanje njegovog hitnog liječenja nesporno poprima karakter mučenja i nečovječnog postupanja.</p>
<p>Viši sud u Podgorici obavijestio je Zaštitnika da je vijeće tog suda 18. jula 2024. godine ukinulo pritvor Veljoviću i odredilo mjeru nadzora - zabrana napuštanja stana, te da je to rješenje ukinuto rješenjem Apelacionog suda Crne Gore 10. septembra 2024. godine i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje. Ukazano je da je taj sud i dalje istog stanovišta - da se svrha pritvora u odnosu na Veljovića ostvaruje i blažom mjerom, odnosno zabranom napuštanja stana, ali su takva rješenja šest puta ukidana odlukama Apelacionog suda.</p>
<p>- Kako rješenje kojim je okrivljenom ukinut pritvor i određena mjera nadzora zabrana napuštanja stana do danas nije postalo pravosnažno, to predsjednica sudećeg vijeća nije bila u mogućnosti da razmatra mogućnost ukidanja mjere nadzora zabrana napuštanja stana, uz eventualno izricanje neke druge alternativne mjere - objasnili su iz Višeg suda.</p>
<p>Iz Apelacionog suda su obavijestili ombudsmana da nije u nadležnosti tog suda da odlučuje o eventualnom izricanju mjera iz člana 167 Zakona o krivičnom postupku, zbog čega navode pritužbe u tom pravcu cijene neutemeljenim, dok je u odnosu na podnesak podnosioca pritužbe iz aprila odgovoreno da sud blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, pa i u tom dijelu navode pritužbe cijeni neosnovanim.</p>
<p>U mišljenju zamjenice ombudsmana Tatjane Radović Todorović navodi se da, kako rješenje o zabrani napuštanja stana još nije pravosnažno, Zaštitnik ne može postupiti na način što će sudu preporučiti donošenje odluke kojom će navedenu mjeru nadzora za određeno vrijeme ukinuti, jer bi na taj način prekoračio svoja ovlašćenja.</p>
<p>- Činjenica da sudsko vijeće Višeg suda u Podgorici nije bilo u mogućnosti da razmotri ukidanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana i eventualno izrekne neku drugu alternativnu mjeru, po ocjeni Zaštitnika, nije razlog da se u potpunosti skoro osam mjeseci ignoriše zahtjev podnosioca pritužbe za obezbjeđivanje uslova za liječenje optuženog od 31. januara, odnosno da se isti ne razmotri i podnosiocu dostavi odgovor. Ovo posebno kada se ima u vidu zdravstveno stanje optuženog, sa kojom činjenicom je podnosilac pritužbe i upoznao postupajući sud, dostavljajući medicinsku dokumentaciju - ocijenila je Radović Todorović.</p>
<p>Ona smatra da je sud bio obavezan da odluči o zahtjevu podnosioca (za liječenje u inostranstvu) od 31. januara, kao i o kasnijim urgencijama.</p>
<p>- Nepostupanjem i nedostavljanjem bilo kakvog odgovora, Viši sud u Podgorici je onemogućio podnosioca da ostvari svoje pravo na sudsku zaštitu. Dakle, ovakvo nepostupanje znači da podnosilac nije imao stvarni i efektivan pristup sudu u pogledu zaštite svojih prava, čime je optuženi ostavljen u pravnoj nesigurnosti i faktički lišen pristupa sudu u pogledu zaštite zdravlja. Zaštitnik takođe konstatuje i pasivan odnos Apelacionog suda Crne Gore, koji nije odgovorio na podnesak podnosioca pritužbe od 4. aprila, naslovljen kao "kontrolni zahtjev", ne dajući Zaštitniku jasne razloge takvog nepostupanja, osim tvrdnji da blagovremeno preduzima radnje iz svoje nadležnosti, te da pritužbu smatra neosnovanom - navodi se u mišljenju.</p>
<p>Zaštitnik smatra da je u interesu zaštite života i zdravlja optuženog neophodno djelovati na način da se ubrza i u što kraćem roku okonča postupak odlučivanja po podnijetom zahtjevu, nalazeći da se radi o izuzetnim okolnostima koje nalažu sveobuhvatnu procjenu od strane suda, pritom se ne upuštajući u potencijalnu odluku suda tim povodom.</p>
<p>Ocijenjeno je i da višestruko ukidanje odluka prvostepenog suda od strane instanciono višeg suda ima obilježja tzv. ping-pong prakse koju je Evropski sud za ljudska prava ocijenio kao sistemski problem, jer dovodi do pravne nesigurnosti i odugovlačenja sudskih postupaka, budući da okrivljenog onemogućava da zna status svoje slobode.</p>
<p>Zaštitnik je Višem sudu u Podgorici preporučio da bez odlaganja razmotri zahtjev za obezbjeđenje uslova za liječenje Veljovića i o tome donese odluku. Apelacionom sudu je preporučeno da odgovori na podnesak - kontrolni zahtjev podnosioca pritužbe od 4. aprila.</p>
<p>Sudovima je preporučeno da u daljem toku postupka, budući da Zakonik o krivičnom postupku ne propisuje koliko puta se rješenje o ukidanju pritvora može ukidati i vraćati na ponovno odlučivanje, preduzmu sve radnje i mjere kako bi se postupak koji se odnosi na ukidanje pritvora i određivanje mjere nadzora - zabrana napuštanja stana prema okrivljenom Veljoviću pravosnažno okončao.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ombudsman: Veljoviću može biti ugrožen život, povrijeđeno pravo na pristup sudu

<p>Gradonačelnik Podgorice<b> Saša Mujović</b> kazao je da se do kraja septembra čeka mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine o izgradnji kolektora u Botunu i ako ono bude negativno, odustaće se od izgradnje.</p>
<p>Direktor Agencije za zaštitu životne sredine <b>Milan Gazdić </b>najavio je juče da bi nadležna komisija trebalo da završi inoviranu procjenu uticaja izgradnje kolektora u Botunu na životnu sredinu za dvadesetak dana.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fepa-zavrsava-procjenu-uticaja-kolektora-u-botunu-na-zivotnu-sredinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Mujović je jutros u emisiji "Link" na RTCG-u kazao da mu je važno da mišljenje bude utemeljeno, ali da ako bude pozitivno, ne vidi racionalan razlog da se od toga odustaje.</p>
<p>Istakao je da mu je jako važno da se dođe do odgovora da li je taj projekat opasan i u kojoj mjeri. </p>
<p>- Tokom septembra trebalo bi da dobijemo mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine. Važno mi je da ono bude utemeljeno. Ako se dokaže da je to štetno za građane, sva priča o gradnji prestaje. Ako je stav suprotan, ne vidim racionalan razlog za to - kazao je Mujović. </p>
<p>Predložio je mještanima Botuna, ukoliko nemaju povjerenja u Agenciju da sami angažuju nezavisnog procjenitelja iz inostranstva i to mišljenje će biti uvaženo. </p>
<p>- Ako bilo koja studija pokaže da je to štetno neću uraditi ništa pritiv svoje savjesti i mještana Botuna - kazao je gradonačelnik. </p>
<p>Naglasio je spreman za dijalog sa mještanima Botuna oko izgradnje kolektora, ali da je zdravlje građana, koje je u značajnoj mjeri ugroženo, na prvom mjestu.</p>
<p>Komentarišući napade DNP-a zbog izgradnje kolektora u Botunu, Mujović je rekao da nema ništa protiv da mu se sudi prema njegovim djelima.</p>
<p>- Ako bilo ko smatra da radim bilo šta protiv druge opštine, smatram nisam dostojan gradonačelnik i da mi treba uskratiti povjerenje. Smatram da je kolektor za dobro i Podgorice i Zete, da nam je na pragu ekološka katastrofa i da to treba spriječiti. Dao sam 100 posto sebe i uvažio stav mještana Botuna, našao alternativnu lokaciju, nažalost, u tome se nije uspjelo - kazao je gradonačelnik.</p>
<p>Istakao je da imamo rokove koji se tiču ulaska u EU.</p>
<p>- Ali sve to po strani, po strani grantovi, zdravlje građana nema cijenu, a ono je u značajnoj mjeri ugroženo - kazao je on.</p>
<p>Kad sumira prethodnih osam mjeseci rada, kaže da su ucrtane jasne smjernice i da uz podršku Vlade može napraviti bolju Podgoricu. </p>
<p>On je rekao da je koalicija na nivou Glavnog grada do sada funkcionisala dobro i kvalitetno iako svako od političkih subjekata koji je čine ima različite strategije.</p>
<p>- Dokle god je zajednički cilj bolja Podgorica mi ćemo funkcionisati tako, ako dođe do toga da partijski interesi budu iznad tog cilja, svako može krenuti svojim putem. Ja se nadam da do toga neće doći - kazao je Mujović.</p>

Mujović: Ako mišljenje Agencije bude negativno, odustajemo od gradnje kolektora

<p>Istekao je rok koji je Sporazumom između premijera <b>Milojka Spajića</b> i više opozicionih partija bio određen kao krajnji datum do kog je trebalo postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije u vezi s izborom sudija Ustavnog suda i pojedinim odlukama parlamenta.</p>
<p>Taj rok, utvrđen kao 1. jul 2025. godine, istekao je bez javnog oglašavanja Vlade ili predstavnika opozicije o tome da li je mišljenje Komisije uvaženo i da li će biti osnov za eventualne političke ili institucionalne korake.</p>
<p>"Danu" je nezvanično potvrđeno u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, da će ambasador <b>Johan Satler</b> naredne sedmice učestvovati u razgovorima predstavnika vlasti i opozicije u vezi s realizacijom preporuka Venecijanske komisije. Ta najava znači da je Johan Satler, koji je u martu posredovao u postizanju sporazuma između premijera Milojka Spajića i opozicionih partija, sada odlučio da se više ne oslanja na obećanja crnogorskih političara i da će na predstojećim sastancima zahtijevati hitnu primjenu preporuka Komisije.</p>
<p>Slučajno ili ne, ali juče je ambasador Satler, povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije strukovne organizacije crnogorskih pravnika, organizovao sastanak s delegacijom Udruženja.</p>
<p>Delegaciju su činili prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika, advokat Ana Stanković Mugoša, potpredsjednica Udruženja, prof. dr Gordana Pavić Jeknić, advokat Ibrahim Smailović i Ivan Medenica, predsjednik Komiteta mladih pravnika.</p>
<p>Na pitanje "Dana" da li je razgovarano o izvještaju Venecijanske komisije Branislav Radulović istakao je da je potpuno sprovođenje preporuka Venecijanske komisije pitanje suštinskog ostvarenja vladavine prava i ispunjenja međunarodnih obaveza, preuzetih potpisivanjem Sporazuma.</p>
<p>– Bila je to prilika da ukažemo da nije došlo do njihove realizacije i pored protoka dogovorenog vremena i hitnosti njihove implementacije. Udruženje pravnika Crne Gore, koje je u posljednjih 20 godina imalo više profesionalnih kontakata s predstavnicima Venecijanske komisije, posebno u oblasti ustavno-pravne materije, izrazilo je spremnost da u okvirima svojih stručnih i profesionalnih kompentencija pomogne procesu implementacije preporuka komisije – kazao je Radulović.</p>
<p>Prema nezvaničnim informacijama, Satler će, najvjerovatnije, od stranaka tražiti jasan vremenski okvir i konkretne korake koji će voditi ka primjeni mišljenja Venecijanske komisije, koje je zvanično dostavljeno institucijama Crne Gore 17. juna. Iako ta mišljenja formalno nemaju obavezujući karakter, u ovom slučaju dobijaju težinu jer su se potpisnici martovskog sporazuma – među kojima su premijer i više opozicionih partija – saglasili da će stavovi Venecijanske komisije biti osnov za rješavanje spornih ustavno-pravnih pitanja, uključujući izbor sudija Ustavnog suda.</p>

Satler vraća Spajića i opoziciju za pregovarački sto

<p>Nema te Venecijanske, ni Evropske komisije koja će ovu vlast dovesti "k poznaniju prava", poručio je <b>Ivan Vujović</b>, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza.</p>
<p>Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije <b>Dragani Đuranović</b>. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvk-skupstina-morala-da-postuje-proceduru-u-slucaju-duranovic-ne-smije-imati-diskreciono-pravo-u-odlucivanju-o-prestanku-mandata-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Uzalud non pejper i stav Venecijanske komisije - oni će po starom - smatra Vujović.</p>
<p>Prema njegovim riječima Crna Gora mora da istrpi još jednu ekipu slučajnih, da iživi svoj minut slave.</p>
<p>- Nije to što piše već kako oni čitaju - neznanje i brzobrazluk u akciji - zaključio je Vujović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1933512190499172411%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Uzalud non pejper i stav Venecijanske komisije - oni će po starom

<p>Venecijanska komisija (VK) je u nacrtu mišljenja rekla ono što smo znali da će reći – parlamentarna većina prekršila je Ustav kad je bez obavještenja Ustavnog suda penzionisala sutkinju tog suda <b>Draganu Đuranović</b>, saopštio je šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore <b>Andrija Nikolić</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvk-skupstina-morala-da-postuje-proceduru-u-slucaju-duranovic-ne-smije-imati-diskreciono-pravo-u-odlucivanju-o-prestanku-mandata-sudija&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- To implicira da je opozicija s potpunim pravom blokirala rad Skupštine, braneći Ustav - naveo je Nikolić na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijamnikolic%2Fstatus%2F1933512954718392445%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.</p>
<p>Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.</p>

Nikolić: VK u nacrtu mišljenja rekla ono što smo znali, opozicija sa potpunim pravom blokirala rad Skupštine

<p>Venecijanska komisija stava je da je Skupština Crne Gore trebalo da ispoštuje proceduru koja podrazumijeva zvanično obavještenje od strane Ustavnog suda o prestanku funkcije <b>Dragani Đuranović</b>. VK je u nacrtu mišljenja, u koji je Portal ETV imao uvid, upozorila da je parlament obavezan da poštuje pravila propisana Zakonom o Ustavnom sudu, naglašavajući da, kao političko tijelo, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija.</p>
<p>Komisija podsjeća na princip lojalne saradnje među državnim institucijama i dodaje da starosna granica za odlazak u penziju sudija treba da bude jasno utvrđena u zakonu. Takođe, u Nacrtu mišljenja se ističe da sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu za očuvanje integriteta i nesmetanog funkcionisanje Suda kao temeljnog garanta Ustava i demokratskog poretka.</p>
<h2>Kontroverze i tumačenja</h2>
<p>Venecijanskoj komisiji je krajem marta upućen zahtjev za mišljenje povodom konstatovanja prestanka funkcije sutkinji Dragani Đuranović u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine kada je Ustavni odbor donio zaključak bez prethodnog obavještenja sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za odlazak u penziju.</p>
<p>Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK.</p>
<p>U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer je ostao sa četvoro, od sedam sudija, nakon što je 31. maja <b>Budimir Šćepanović </b>stekao uslove za penziju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.5845%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkvorum-na-klimavim-nogama-politicka-igra-sa-sudbinom-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Venecijanska komisija danasrazmatra Nacrt mišljenjakoji su kreirali &nbsp;<b>Marta Kartabija</b> (Italija), <b>Majkl Frend</b> (Malta), kao i dvojica delegata koji su posjetili Crnu Goru <b>Erik Holmojvik</b> (Norveška) i ekspert i bivši član VK <b>Filip Dimitrov </b>(Bugarska).</p>
<p>- Zahtjev za ovo mišljenje proističe iz događaja koji su se odigrali od juna 2024. godine i koji su rezultirali prestankom mandata sudije Ustavnog suda zbog starosne granice. Pojavila se kontroverza u vezi sa primjenom Zakona o radu, propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju od 66 godina, ili Zakona o PIO, koji od 2024. godine predviđa starosnu granicu od 65 godina. Venecijanska komisija naglašava da nije u njenoj nadležnosti tumačenje nacionalnih ustavnih normi i spornih odredbi domaćeg zakonodavstva ili da procenjuje ustavnost određenih akcija koje preduzimaju parlament i Ustavni sud. Njen zadatak je ograničen na ocjenjivanje predmetnih pitanja u svjetlu evropskih i međunarodnih standarda i prakse i davanja preporuka sa ciljem izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti - navedeno je u Nacrtu mišljenja VK u koji je naš portal imao uvid.</p>
<p>VK podsjeća da je sigurnost mandata do obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa, a da je to još važnije u slučaju sudija Ustavnog suda jer ova institucija igra najvažniju ulogu u funkcionisanju demokratije kao konačni arbitar o pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava.&nbsp;</p>
<h2>Izbjeći sumnje i dvosmislenosti</h2>
<p>- Iako je starosna granica, u principu, objektivan osnov za prestanak mandata i na demokratskom zakonodavcu je da definiše starosnu granicu za odlazak u penziju sudija, Komisija je kritikovala promjene starosne granice za odlazak u penziju ili trajanja mandata sudija, čak i kao dio opšte reforme pravosuđa, kada su te promjene bile ishitrene, nisu potkrijepljene ubjedljivim razlozima ili su retroaktivne, jer mogu uticati na nezavisnost i efikasnost Suda. Takođe, radi pravne sigurnosti, starosna granica za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda treba da bude jasno utvrđena u zakonu, izbjegavajući svaku sumnju ili dvosmislenost i svaku diskreciju tijela koje donosi odluke o penzionisanju, posebno ako je to političko tijelo kao što je parlament - napominje se u mišljenju.&nbsp;</p>
<p>Postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda, napominju, treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprječava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj.</p>
<p>Kako dodaju, vrhovni državni interes za funkcionisanje Ustavnog suda s jedne strane podrazumijeva da treba da postoje mehanizmi koji sprječavaju kašnjenja u obnavljanju sastava Ustavnog suda, a s druge da nijedna državna institucija, uključujući i sam Ustavni sud, ne bi trebalo da ima moć da blokira proces nominovanja.&nbsp;</p>
<p>- Pored toga, ako dođe do blokiranja ili odlaganja obnove sastava, trebalo bi da se uspostave mehanizmi kako bi Ustavni sud mogao da nastavi sa funkcionisanjem - konstatuje VK.</p>
<p>Podsjećaju da član 154 Ustava Crne Gore utvrđuje tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudija Ustavnog suda: na lični zahtjev sudije, kada sudija ispunjava uslove za starosnu penziju i ako je sudija osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.&nbsp;</p>
<p>- Ustavni sud je dužan da preduzme dvije radnje u postupku koji se odnosi na prijevremeni prestanak mandata svojih sudija radi ispunjenja uslova za starosnu penziju: prvo, da na sjednici utvrdi činjenice o ispunjenju uslova za starosnu penziju. Drugo da obavijesti predlagača o ispunjenju uslova za starosnu penziju, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za starosnu penziju. Zakon o Ustavnom sudu ne reguliše oblik takvog „utvrđivanja“, koje, čini se, &nbsp;nemaju formu ni „odluke“, ni „rješenja“ - ističe se u Nacrtu mišljenja.</p>
<p>Dalje se navodi da se čini da je Ustavni sud protumačio član 154 Ustava kao zahtjev za donošenje „odluke“, koja zauzvrat zahtijeva većinu glasova.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, Ustavni sud, umjesto da konkretno odluči o postojanju uslova za prestanak mandata, donio je odluke samo o tome da li da pošalje obavještenje predlagaču ili ne. Kao posljedica ovog tumačenja, kada Sud nije postigao većinu za slanje obavještenja, nije donio nikakvu formalnu odluku, i postoji samo zapisnik o glasanju, koji ponekad, ali ne uvijek, sadrži i upućivanje na zakon koji je Sud uzeo u obzir. U većini slučajeva, stav Ustavnog suda o primjenljivosti Zakona o radu može se zaključiti samo "a contrario" (razlog suprotnosti), iz nepostizanja većine potrebne za slanje obavještenja predlagaču. Čak i kada je Ustavni sud naveo zakon koji smatra primjenljivim, nije naveo nikakvo obrazloženje - dodaje se u Nacrtu mišljenja.</p>
<h2>Poštovati procedure</h2>
<p>VK je izrazila žaljenje što su nedostatak jasnih zakonskih odredbi o starosnoj granici i propust Ustavnog suda da, kroz formalne, obrazložene odluke, razjasni koji je zakon po ovom pitanju mjerodavan, doveo do pravne nesigurnosti.</p>
<p>Ipak, Venecijanska komisija smatra da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru propisanu Zakonom o Ustavnom sudu, koji zahtijeva formalno obavještenje od strane Ustavnog suda i podsjeća na obavezu lojalne saradnje među državnim institucijama u skladu s principima vladavine prava.</p>
<p>Komisija takođe smatra da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne predviđa opsežna pravila o sukobu interesa i samoizuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, vodeći računa o potrebi da se osigura da Ustavni sud, kao garant Ustava, može da funkcioniše kao demokratska institucija.</p>
<p>Venecijanska komisija je pozdravila saglasje da je potrebna zakonska reforma kako bi se osiguralo da se slična situacija ne ponovi.&nbsp;</p>
<p>- Ovo mišljenje se odnosi na elemente koji bi mogli postati dio takvih reformi. Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučuje razmatranje sljedećih predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji se izričito odnosi na starosnu granicu za odlazak u penziju sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog mehanizma u vezi sa obavještavanjem o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; usvajanje odredbe kojom se sudiji dozvoljava da nastavi da obavlja svoju funkciju dok novi sudija ne preuzme dužnost, kako bi se izbjegla situacija u kojoj su sudijske pozicije upražnjene zbog činjenice da novi sudije nisu imenovani; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda zbog sukoba interesa, uz dužno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanja funkcionisanja Ustavnog suda - zaključuje se u Nacrtu mišljenja, uz poruku da VK ostaje na raspolaganju vlastima u Crnoj Gori za bilo kakvu dalju pomoć u ovom pitanju.</p>

Tamara Klikovac

VK: Skupština morala da poštuje proceduru u slučaju Đuranović, ne smije imati diskreciono pravo u odlučivanju o prestanku mandata sudija

<p>Riječi crnogorskog mudraca i člana “Kuluka” (prve sudske instance u Crnoj Gori) <b>Sule Radova</b> “Ne po zagonu, no po zakonu”, koje su danas uklesane na ploči postavljenoj na Pravnom fakultetu UCG, trebalo bi uklesati na ulazu u Skupštinu Crne Gore.</p>
<h2>Blaga forma – snažan sadržaj </h2>
<p>Mišljenje Venecijanske komisije – Evropske komisije za demokratiju putem prava (tijelo Savjeta Evrope) iako nijesu obavezujuća – snagom svog <b>stručnog autoriteta</b> predstavljaju snažan mehanizam za uspostavu vladavine prava, posebno u državama sa “hramajućom” demokratijom i slabim institucionalnim mehanizmima zaštite <b>vladavine prava.</b></p>
<p>Crna Gora ima bogato iskustvo saradnje sa ovim <b>respektabilnim tijelom Savjeta Evrope</b> koje okuplja 60 država - sve evropske države osim Bjelorusije i Rusije (zvanično isključena 18.03.2022. godine nakon agresije na Ukrajnu) i druge van evropske države poput Kanade, Izraela, Brazila itd.</p>
<p>Ukoliko se na plenarnoj sjednici VK potvrdi “preliminarno mišljenje” da je Skupština Crne Gore bila dužna da “poštuje proceduru prilikom penzinosanja sudije Ustavnog suda” to –pored blage forme u kojoj se saopštava bi značilo – <b>prekršen je Ustav</b>!</p>
<p>To bi bila <b>profesionalna, stručna i lična satisfakcija</b> za sve koji su upozoravali da se – Ustav u dijelu člana 154 stav 3 morao poštovati i teška “diskvalifikacija” svih koji su to pitanje <b>relativizovali, prećutali ili na kršenju Ustava insistirali</b>.</p>
<p>Što se tiče političara – oni su “neuka stranka” i oni se uvijek mogu, za savaku svoju grešku, pozvati na “imunitet.” Pravnici – <b>ne</b>. </p>
<h2>Vlada bez “mišljenja”</h2>
<p>Saradnja Crne Gore sa Venecijanskom komisijom traje još od pred-referendumskog perioda kada je od strane <b>Vojislava Koštunice</b> i njegovih istomišljenika u Crnoj Gori dovođeno u pitanje ko ima biračko pravo na referendumu. Od tada do danas VK je dala na desetine mišljenja, a samo u prvoj polovini 2024. godine dala je najmanje pet za Crnu Goru i to povodom zakona koji uređuju rad Sudskog savjeta i sudija, o državom tužilaštvu, o specijalnom državnom tužiocu … Tu je i mišljenje o zakonu koji uređuje pitanje zapljene i konfiskacije imovine pribavljene kriminalnom radnjom (139 plenarna sjednica VK 21/22.06.2024. godine).</p>
<p>Nažalost, Crna Gora, ipored zahtjeva za mišljenjem, ista <b>nije u svim prilikama uvažila</b> (slučaj sa izmjenama Zakona o predsjednika) a dodatan problem sa “Venecijancima” može biti i <b>Zakon o Vladi</b> iz oktobra 2023. godine. Naime, Ministarstvo javne uprave je zatražilo mišljenje na nacrt Zakona koje je razmatrano na 6-7 oktobra 2023. godine, a prijedloga ovog Zakona <b>još nema u proceduri</b>.</p>
<p>Tek slijedi zahtjev za mišljenje vezano za – <b>izborno zakonodavstvo</b>.</p>
<p>Dakle, svi putevi i dalje vode u – Veneciju.</p>
<h2>Ustavni sud – samo (stalan)</h2>
<p>U “nacrtu mišljenja” Venecijanske komisije se navodi da “postojanje osnova za privremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda treba da <b>ocijeni sam Ustavni sud</b>, kao elemenat organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav <b>neprimjeren spoljašnji uticaj</b>”. Šteta što nijesu dodali – bivših predsjednika…</p>
<p>Posebno treba obratiti pažnu, kada se objavi konačno mišljenje, na dio koji govori o – <b>pravnoj sigurnosti</b>.</p>
<p>VK konstatuje: “I ako primjenjivost Zakona o radu nije bila nedvosmisleno i eksplicitno utvrđena, procedura propisana Zakonom o Ustavnom sudu, koja zahtjeva formalno obavještenje Ustavnog suda, ipak je <b>trebala da bude poštovana</b> od strane parlamenta.” </p>
<p>Možda, sada neki od kandidata za sudije Ustavnog suda nauče da neznanje demonstrirano na Odboru nije “prekršaj” već ozbilja profesionalna diskvalifikacija.</p>
<p>Ali, i za to ima lijeka ako se poslušaju riječi <b>Aristotela</b> - ”Prvi korak ka znanju je priznanje neznanja.”</p>
<h2>EK – VK</h2>
<p>U pogledu <b>ozbiljnih implikacija</b> koje će proizvesti mišljenje VK, posebno u budućim izvještajima EK vezanim za <b>vladavinu prava</b>, ne treba zanemariti da je prije neki dan u “non – pejperu” Evropske komisije, između ostalog, navedeno da je prethodni period od godinu dana: “obilježila duboka institucionalna i politička kriza nakon <b>odluke Skupštine da jednostrano konstatuje</b> da je sutkinja Ustavnog suda stekla uslov za penziju”. </p>
<p>Dodatno, eksplicitno je zaključuno da ova: “odluka<b> nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom</b> koja zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda”. </p>
<p>EK je dalje, polazeći od ovog stava, zaključila: “Ovakvi događaji izazvali su <b>veliku zabrinutost</b> u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i<b> podjele vlasti</b> sadržanih u Ustavu"!</p>
<p>Pritom, EK upozorava da <b>dodatnu zabrinutost</b> izaziva i činjenica “što je procedura parlamenta za izbor novog sudije Ustavnog suda nastavljena i <b>nije zaustavljena</b> do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije”. </p>
<h2>Tumači zagondžije</h2>
<p>Sada slijedi serija domaćih “tumačenja” šta je VK mislila, kazala, protumačila ….</p>
<p>Što se Udruženja pravnika tiče mi smo svoje kazali <b>kada je trebalo</b>, koliko je trebalo i <b>kako je trebalo</b>. </p>
<p>Stoga, sada ovim zagondžijama što im je “zagon ispred zakona” kao ih opisa Sula, ostavljamo – <b>naknadnu pamet.</b></p>
<p>Što se Vlade tiče,<b> bolje je pamet u glavu, </b>jer potpis premijera na dokument koji je sačinjen u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori <b>ozbiljno obavezuje</b> i nije se igrati sa “našim najvažnijim spoljno-političkim partnerom”.</p>
<p>Treba li podsjetiti da je EK u “non-pjeperu” <b>upozorila</b> da će "od suštinskog značaja biti da se mišljenje Venecijanske komisije <b>u potpunosti primijeni</b> i da se poštuju uslovi političkog sporazuma, kako je dogovoreno između Vlade (uključujući i parlamentarnu većinu) i opozicije.
 </p>

Zagon i zakon

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DP)<b> Ivan Vuković</b> kazao je da je Venecijanska komicija potvrdila ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora.</p>
<p>Vijesti, koje su imale u uvid u mišljenje Venecijanske komisije, pišu da je Skupština Crne Gore trebalo da poštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda (US) o sticanju uslova za prestanak funkcije <b>Dragani Đuranović </b>u toj sudskoj instituciji.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvenecijanska-komisija-danas-o-prijevremenom-prestanku-mandata-sutkinje-dragane-duranovic-i-nacrtu-zakona-o-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Venecijanska komisija potvrdila je ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora kada je, protivno Ustavom propisanoj proceduri, penzionisana sutkinja Ustavnog suda - naveo je Vuković na mreži X.</p>
<p>On je naveo da bi bilo lijepo ovim povodom čuti, kako je rekao, pravne "stručnjake" iz vladajuće većine.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1933431245779734674%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: VK potvrdila stav opozicije, lijepo bi bilo čuti pravne stručnjake većine

<p>Učenički parlament Gimnazije Cetinje obratio se direktorice te ustanove <b>Sanji Jelić</b> žaleći se na ponašanje nove profesorice hemije <b>Stanice Nedović</b> koja se, kako tvrde, obraća učenicima na način koji nije u skladu sa profesionalnim i pedagoškim standardima.</p>
<p>U mišljenju dostavljenom direktoci Jelić, Učenički parlament obavještava da su na sastanku 31. januara ove godine ustanovili mnogo problema u ophođenju profesorice Nedović prema učenicima.&nbsp;</p>
<p>- Smatramo da svojim izjavama i stavovima stvara neprijatnu atmosferu u učionici, narušava dostojanstvo učenika i postavlja neprimjerene zahtjeve. Profesorica Stanica Nedović se obraća učenicima na način koji nije u skladu sa profesionalnim i pedagoškim standardima, koristeći izraze poput: “imam veću titulu i poziciju od vas”, “zamoli me”, “želim da mi ustajete vojnički”, “sa obrazovanjem dobijaš dostojanstvo”, “nedostojni ste gimnaziji”, “ treba da imate veće strahopoštovanje prema nekome sa visočijim obrazovanjem“ i “drago mi je da vidim strahopoštovanje kod tebe” – navedeno je u obraćanju Učeničkog parlamenta Gimnazije Cetinje u koji Portal ETV imao uvid.</p>
<p>Napominju da u demokratskom društvu termin “strahopoštovanje” ne postoji, da ga je sprovodio Adolf Hitler i da ga sprovode diktatori po svijetu.</p>
<p>- A u Crnoj Gori vlada demokratija pa taj primjer ne postoji ni na jednom nivou – konstatuju u Učeničkom parlamentu.</p>
<p>Dodaju da se profesorica Nedović upoređuje sa Petrom II Petrovićem Njegošem, ističe da ima „umni vid“ i insistira na tome da joj se učenici obraćaju sa posebnom vrstom poštovanja koje prevazilazi uobičajene norme odnosa između profesora i učenika.</p>
<p>Ovakav način komunikacije, napominju, nije u skladu sa osnovnim pravima učenika i principima obrazovanja.&nbsp;</p>
<p>U Učeničkom parlamentu Gimnazije smatraju da Nedović ovim krši više odredbi Ustava, među kojima član 8 - Zabrana izazivanja i podsticanja mržnje i diskriminacije, član 17 - Zaštita dostojanstva i prava učenika, član 19 - Pravo na slobodu i ličnu sigurnost i član 74 - Pravo na obrazovanje.</p>
<p>- Smatramo da profesor u srednjoj školi treba da se ponaša profesionalno, sa poštovanjem prema učenicima, bez nametanja osjećaja hijerarhijske nadmoći. Iako je prirodno da nastavnik ima autoritet u učionici, mislimo da treba da se temelji na znanju, poštovanju i sposobnosti da inspiriše učenike, a ne na zahtjevima za strahopoštovanje ili vojničko ustajanje. Izrazi poput „imam veću titulu i poziciju od vas“ ili „želim da mi ustajete vojnički“ djeluju neprimjereno u obrazovnom kontekstu, jer ne doprinose zdravoj komunikaciji i učenju. Koristeći ovakav ton, profesorica, prelazi granice profesionalnog ponašanja. Ovakvo ponašanje u nastavi stvara neprijatnu atmosferu, pa Vam se shodno tome i obraćamo – napomenuli su u Učeničkom parlamentu.</p>
<p>Kao dodatan problem ističu to što profesorica ima poteškoća sa korišćenjem crnogorskog jezika u nastavi.&nbsp;</p>
<p>- Umjesto da se koristi službenim jezikom, često koristi stručne izraze na drugom jeziku, koji učenicima nijesu poznati. Ovo otežava praćenje nastave i razumijevanje gradiva, čime se krši član 11 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji jasno propisuje da se nastava izvodi na službenom crnogorskom jeziku. Osim toga profesorica govori pretiho, uz obrazloženje da “sa većim obrazovanjem postaješ tiši” – navedeno je u obraćanju Učeničkok parlamenta.</p>
<p>Smatraju da je, u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, odnosno članom 111, prema kojem nastavniku prestaje radni odnos ukoliko ponižava ili vrijeđa učenika, potrebno preduzeti odgovarajuće mjere.&nbsp;</p>
<p>- Profesorica je svojim postupcima, navedenim u prethodnim primjerima, prekršila ove principe. Smatramo da je takva reakcija neophodna kako bismo kao učenici mogli ostvariti svoje pravo na obrazovanje u okruženju međusobnog poštovanja i u skladu sa profesionalnim pedagoškim standardima. Očekujemo Vaš odgovor i preduzimanje adekvatnih koraka kako bi se ovakvo ponašanje sankcionisalo – poučili su direktorici Jelić iz Učeničkog parlamenta Gimnazije Cetinje.</p>
<h2>CGP pisao ministarki Jakšić-Stojanović: Ko štiti direktoricu Jelić i drži je po svaku cijenu na čelu cetinjske Gimnazije</h2>
<p>Povodom ovog slučaja nevladina organizacija CGP obratila se danas otvorenim pismom ministarki prosvjete, nauke i inovacija<b> Anđeli Jakšić-Stojanović</b>, upozoravajući na, kako navode, alarmantno stanje u Gimnaziji na Cetinju i direktno urušavanje obrazovnog sistema u toj ustanovi.</p>
<p>Pismo je upućeno nakon brojnih pritužbi roditelja i profesora, a u njemu se insistira na hitnom reagovanju Ministarstva u skladu sa već utvrđenim zakonskim nepravilnostima.</p>
<p>“Srozavanje ugleda cetinjske Gimnazije je nešto što ne smijemo i nećemo dozvoliti, poručuju iz CGP, pozivajući se na zapisnik Uprave za inspekcijske poslove br. UP IN 01-749/25 - 338/3, koji je sastavljen nakon inspekcijskog nadzora obavljenog 27. maja 2025.</p>
<p>Prema tvrdnjama iz pisma, inspektorka Grbavčević je pred Savjetom roditelja usmeno iznijela preporuku za razrješenje direktorice Snežane Jelić, navodeći brojne povrede zakona i procedura.</p>
<p>U dopisu se podsjeća da su problemi u upravljanju Gimnazijom dokumentovani još krajem prošle godine, kada je Prosvjetna inspekcija, po prijavi profesora Milorada Tomića, donijela rješenje 12. decembra 2023. godine (UP IN- 0401-741/23-47064/5), kojim je takođe potvrđena povreda zakona.</p>
<p>- Pored brojnih inicijativa koje su ukazivale na nezakonitosti u radu direktorice, posebno zabrinjava ignorisanje obraćanja Đačkog parlamenta, koji je 4. februara 2025. uputio zahtjev Prosvjetnoj inspekciji, navodeći konkretne probleme u funkcionisanju škole - navodi se u obraćanju CGP.</p>
<p>Iz ove NVO upozoravaju da se već duže vrijeme sprovodi sistematsko urušavanje nastavnog kadra, kroz smjene kvalifikovanih i iskusnih profesora i njihovu zamjenu osobama čije su kompetencije upitne, pa i onima koje po zakonu ne bi smjele obavljati nastavničke funkcije.</p>
<p>- Direktorica zapošljava po sopstvenim aršinima, ignorišući zakon, i uporno tvrdi da to "nije ništa strašno". To stvara osnovanu sumnju da uživa političku ili institucionalnu zaštitu. Zato pitamo ko štiti direktoricu Jelić i nepoštovanjem zakona je drži po svaku cijenu na čelu nekada ugledne cetinjske Gimnazije - ističe se u dopisu.</p>
<p>CGP poziva MPNI da postupi u skladu s nalazima inspekcije i preduzme hitne mjere.</p>
<p>- Nečinjenjem se šalje poruka da su institucije slabe, a da je partijska ili ideološka lojalnost važnija od stručnosti, obrazovanja i dobrobiti đece - zaključuje se u otvorenom pismu koje potpisuje ovlašćena predstavnica ove organizacije Svetlana Pajović-Musić.</p>

Učenički parlament Gimnazije Cetinje žali se na ponašanje profesorice hemije: Narušava dostojantsvo đaka, upoređuje se sa Njegošem, slabo govori crnogorski…

<p>Ministarka evropskih poslova<b> Maida Gorčević </b>očekuje da će sjednica Skupštine, na kojoj će se poslanici ponovo izjasniti o Sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), biti održana prije Dana nezavisnosti i uvjerena je da će ponovo dobiti većinsku podršku.</p>
<p>- Nemamo još tačan datum nove sjednice. Naravno, to će biti što prije, nastoji se da bude održana prije praznika. Da li će to biti 19. ili 20. maj - odlučiće predsjednik Skupštine i o tome obavijestiti poslanike - kazala je Gorčević u emisiji "Iznova" na Televiziji Nova M.</p>
<p>Crnogorski parlament je 23. aprila, po hitnom postupku, usvojio zakone o potvrđivanju dva sporazuma koja je Vlada potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.</p>
<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>je šest dana kasnije proglasio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o ekonomskoj saradnji, dok je drugi koji se odnosi na Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.</p>
<p>Prethodno je zatražio mišljenje komesarke za proširenje <b>Marte Kos</b> koja je u odgovoru Milatoviću konstatovala da ovaj dokument na prvi pogled nije suprotan pravu Evropske unije (EU), niti Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore EU (SSP), ali upozorava da bi nepravilna primjena i tumačenje nekih njegovih odredbi mogli dovesti do kršenja ovih propisa u oblasti javnih nabavki i diskriminacije evropskih i crnogorskih kompanija u korist potencijalnih investitore iz UAE.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Dok predsjednik države, opozicija i NVO sektor smatraju da je Kos potvrdila ono na šta sve vrijeme upozoravaju, odnosno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma koji odudaraju od pravne tekovine EU, a tiču se javnih nabavki, tendera i konkurencije, u vlasti su zadovoljni stavom iz EK i tumače ga kao zeleno svjetlo postojećoj sadržini dokumenta.</p>
<p>Na tom stanovištu je i ministarka Gorčević koja tvrdi da se mišljenje evropske komesarke ne kosi ni sa jednom izjavom iz Vlade.</p>
<p>- Jasna poruka koju smo dobili iz ovog mišljenja je da Sporazum sa UAE nije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, nikakvim odredbama koje se kose sa evropskim pravom, niti na bilo koji način može ugroziti naš evropski put. Međutim, s obzirom da je EK naš partner i prijatelj u cjelokupnom procesu, oni nam nude podršku i pomoć kako bi na najbolji način išli ka implementaciji i potpisivanju ugovora koji će i dalje biti usklađen sa pravom EU - istakla je Gorčević.</p>
<p>Vjeruje, kako je rekla, da su mišljenjem komesarke Kos odagnate dileme oko Sporazuma, ali i da su postavljena neka nova pitanja vezana za ugovor.&nbsp;</p>
<p>Komentarišući glavne primjedbe da Sporazum ne poštuje princip konkurencije i ravnopravnog položaja na tržištu i da bi se mogla prekrišti pravila EU o javnim nabavkama, Gorčević je rekla da svaki međudržavni ugovor koji proističe iz sporazuma mora dobiti mišljenje Evropske komisije prije potpisivanja.</p>
<p>- U slučajevima da neki nacrt ugovora ne bude dobro napisan i predat, EK će nam skrenuti pažnju prije njegovog potpisivanja. To smo u obavezi, posebno u završnoj fazi zatvaranja poglavlja, i niko neće dozvoliti da neka tehnička procedura ugrozi naš vanjskopolitički cilj - uvjerava Gorčević.</p>
<p>Stoga je uvjerena da poslanici sada definitivno mogu glasati kao i prije nekoliko nedjelja.</p>
<p>Podršku Sporazumu sa UAE prvi put su dali Pokret Evropa sad, Nova srpska demokratija, Demokrate, Bošnjačka stranka, a Gorčević je uvjerena da će poslanici iz tih partija ponovo pritisnuti zeleni taster.</p>
<p>- Na osnovu informacije koju sada imam i razgovora sa političkim partijama vjerujem da će biti isti ishod kao i prvi put - zaključila je Gorčević.</p>

Gorčević: Skupština će ponovo o Sporazumu prije praznika, očekujem isti ishod

<p>U jutarnjoj emisiji „Srećan dan“ otvaramo jedno od najvažnijih pitanja današnjice – odlazak iz Crne Gore. Analiziramo psihologiju odlaska i povratka: zašto ljudi odlaze, šta ih motiviše, kakva ih realnost dočeka u inostranstvu i da li se vraćaju.</p>
<p>Donosimo i priču o Novogodišnjoj bajci na ledu. Gošća emisije biće Valentina Mitrović, PR menadžerka ovog spektakla, koja će otkriti kako se stvara scenska magija na ledu i šta publika može očekivati od ovogodišnjeg izdanja.</p>
<p>U rubrici „Srećni AI“ bavimo se savremenim roditeljstvom – kako mame i tate danas vaspitavaju djecu uz podršku vještačke inteligencije, koja pitanja najčešće postavljaju i koje ih nedoumice prate u digitalnom vremenu.</p>
<p>Gledajte emisiju „Srećan dan“ od 9 do 11 sati na Televiziji E.</p>

„Srećan dan“: Odlazak iz Crne Gore, novogodišnja čarolija na ledu i roditeljstvo u digitalnoj eri

<p>Na četvrtoj sjednici Savjeta omladinskih inicijativa u Podgorici razgovarano je o konkretnim inicijativama koje spajaju vrijednosti, znanje i učešće mladih: od prevencije vršnjačkog nasilja do otvaranja kulture prema novoj publici, saopšteno je iz kabineta predsjednika Crne Gore.</p>
<p>Savjet je, kako navode, predstavio inicijativu prevencije vršnjačkog nasilja sa ciljem da se gradi empatija, povjerenje u stručne službe i brza institucionalna reakcija. Plan uključuje i edukativne sadržaje koji otvaraju teške društvene teme bez partijskog okvira.</p>
<p>- U oblasti kulture, Savjet je najavio istraživanje navika i potreba mladih, kao i seriju događaja, razgovore sa umjetnicima, kulturne šetnje i posjete ključnim lokalitetima, uz partnerstva sa institucijama i sadržaj prilagođen mladima. Cilj je da kultura postane pristupačnija, dinamičnija i bliža novim generacijama. Crna Gora ostaje posvećena cilju EU 2028: uz više šansi za mlade, jače institucije i zajednicu koja bira rezultate, a ne izgovore - zaključuje se u saopštenju.</p>

Četvrta sjednica Savjeta omladinskih inicijativa: Mladi za politiku koja radi i rješava

<p>Društvena mreža Iks blokirala je oglašavanje Evropske komisije, kao odgovor na odluku Evropske unije (EU) da kazni kompaniju sa 120 miliona eura zbog kršenja odredbi Zakona o digitalnim uslugama, prenio je danas BBC.</p>
<p>Nikita Bir, jedan od direktora kompanije, optužio je regulatore EU da su iskoristili prostor za oglašavanje na mreži kako bi u petak objavili post o kazni za Iks.</p>
<p>- Izgleda da mislite da se pravila ne odnose i na vaš nalog - poručio je on i dodao: „Vaš nalog je ukinut.“</p>
<p>Portparol Evropske komisije rekao je za BBC da Komisija „uvijek koristi društvene mreže u dobroj vjeri“.</p>
<p>Kazna izrečena Iksu u petak prva je novčana sankcija u skladu sa Zakonom EU o digitalnim uslugama.</p>
<p>Regulator EU naveo je da je sistem tzv. plavih oznaka na platformi „obmanjujući“, jer kompanija nije verifikovala korisnike, čime ih izlaže riziku od prevara, lažnog predstavljanja i drugih oblika manipulacija zlonamjernih aktera.</p>
<p>Platforma Iks ima rok od 60 dana da odgovori Komisiji na primjedbe o „plavim oznakama“, u suprotnom će se suočiti sa dodatnim kaznama.</p>
<p>Vlasnik kompanije, Ilon Mask, nakon izricanja kazne izjavio je da EU „treba ukinuti“, a na mreži je podijelio i objavu drugog korisnika koji je poredi sa fašizmom.</p>
<p>Američki državni sekretar Marko Rubio, kao i Federalna komisija za komunikacije (FCC), optužili su regulatora EU za napad i cenzurisanje američkih kompanija, ocjenjujući da je „prošlo vrijeme cenzurisanja Amerikanaca na internetu“.</p>

Mreža Iks blokirala oglašavanje Evropske komisije na svojoj platformi

<p>Na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, oko 18 časova, došlo je do incidenta u kojem je kamion zakačio krošnju drveta, nakon čega se stablo obrušilo na kolovoz i privremeno blokiralo saobraćaj.</p>
<p>Stablo je palo preko sve tri saobraćajne trake, pa se saobraćaj odvija otežano na ovoj dionici. Kako se može vidjeti na snimku Portala ETV, usljed nezgode i gradski autobus je završio zaglavljen na zelenoj površini.</p>
<p>Na lice mjesta upućene su službe, a očekuje se dolazak ekipe „Zelenila“ koja će ukloniti drvo i omogućiti normalizaciju saobraćaja.</p>
<p>Za sada nema informacija o eventualnim povrijeđenima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ1LJy6gqX_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

(VIDEO) Kamion zakačio drvo, stablo palo na Bulevar Svetog Petra Cetinjskog

<p>Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar<b> Dario Vraneš</b> automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.</p>
<p>- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...</p>
<p>Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.</p>
<p>Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.</p>
<p>Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...</p>
<p>Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.</p>
<p>Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...</p>
<p>U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...</p>
<p>Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.</p>
<p>Turke, u objavi, nije pominjao.</p>
<p>Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Od domaćina skupa <b>Alena Sulejmanovića </b>pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.</p>
<p>Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.</p>

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

<p><b> </b>Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (<b>Seren Kjerkegor</b>)</p> <p>Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, <b>Dario Vraneš</b>, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika <b>Vudroa Vilsona</b> kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom.</p> <h2><b>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</b></h2> <p>A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj <b>Nikola</b> je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer <b>Poenkare</b> je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. </p> <p>Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?!</p> <p>Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. <b>Erik Hobsbaum</b> konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše <b>Orvel</b> u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema <b>Jirgenu Habermasu</b>, pretpostavlja građanski identitet.</p> <h2> <b>REVIZIJA ISTORIJE</b></h2> <p>Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. </p> <p>Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. </p> <p>Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ <b>Ratka Mladića</b> i <b>Radovana Karadžića</b>. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. </p> <p>Ne bih se još jednom bavio <b>Pavlom Đurišićem</b>, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod <b>Hermana Nojbahera</b>, specijalnog <b>Hitlerovog</b> izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa <b>Sekulom</b> <b>Drljevićem</b> i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: <b>Musić M. Begiji</b> (rođena 1943), <b>Šljivo M. Hajriji</b> (1943), <b>Šljuka Š. Emi</b> (1943), <b>Moćević J. Simbuli</b>, (1943) <b>Moćević M. Đuzidi</b> (1943), <b>Čorbo L. Latifi</b> (1943), <b>Musić S. Hajru</b> (1943), <b>Mašović A. Elmasi</b> (1943), <b>Kelemiš J. Rašidu</b> (1943), <b>Sijamić R. Zumri</b> (1943), <b>Mašović DŽ. Hazbiji</b> (1943), <b>Šatara M. Nuri </b>(1943), <b>Hekalo M. Muradifu</b> (1943)... svi zaklani u kolijevkama!</p> <p> <b>FRANCUSKI MEDIJI</b></p> <p>Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“.</p> <p>Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.</p>

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

<p>Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, <b>Vesna Pejović,</b> nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.</p>
<p>Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.</p>
<p>- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.</p>
<p>Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.</p>
<p>- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.</p>
<p>Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.</p>
<p>- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.</p>

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

<p>Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, <b>Vesna Pejović</b>, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije <b>Lazaru Šćepanoviću</b>, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. <b>Brđanina </b>i<b> Adžića </b>nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.</p>
<p>Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b>.</p>
<p>Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.</p>
<p>- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.</p>

Tag: misljenje