Manjinska vlada Mišela Barbinijea nije dobila povjerenje francuskog parlamenta na današnjem glasanju i time je postala prva administracija koja je na taj način smijenjena od 1962. godine.
Ukupno 331 poslanik, i lijevih i desnih partija, glasao je za prijedlog nepovjerenja ovoj vladi - koji je podnijela ljevičarska koalicija NFP.
Za pad vlade bila potrebna većina od 288 glasova.
Barnije, koji je na funkciji proveo jedva tri mjeseca, sada je dužan da podnese svoju ostavku, kao i ostavku svoje vlade, predsjedniku Emanuelu Makronu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pala francuska vlada, Barnije dužan da podnese ostavku

Francuski poslanici glasaće danas o povjerenju vladi premijera Mišela Barnijea. 
 
Ako parlament izglasa nepovjerenje, Barnijeova koalicija biće prva francuska vlada koja će na taj način biti smijenjena u više od 60 godina, u vrijeme kada se zemlja bori s budžetskim deficitom, piše Rojters. 
 
Rasprava će početi u 16 sati, a glasanje se očekuje oko tri sata kasnije. 
 
Barnije je sinoć, u televizijskom intervjuu, rekao da ostaje otvoren za pregovore o budžetu s krajnje desničarskim Nacionalnim okupljanjem (RN) Marin Le Pen i drugim strankama, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
- Zavisi o poslanicima koji svaki ima dio odgovornosti pred Francuzima, pred glasačima, a i pred Francuskom koja je u prilično ozbiljnom trenutku - rekao je Barnije o izglasavanju povjerenja. 
 
On je upozorio da je "mnogo napetosti, osjećaja nepravde i bijesa u vazduhu". 
 
Barnije je odbacio je ideju koju su iznijeli neki članovi njegove vlastite stranke desnog centra da bi predsjednik Francuse Emeanuel Makron trebalo da da ostavku kako bi deblokirao krizu, nazvavši ga "jednim od garanta stabilnosti zemlje". 
 
Nakon sedmica napetosti politička kriza došla je do vrhunca kada je Barnije rekao da će pokušati progurati dio budžeta koji se odnosi na socijalno osiguranje kroz parlament bez glasanja nakon što nije uspio dobiti podršku RN-a. 
 
Barnijeova koalicija i tabor Le Pen, koji podržavaju manjinsku koaliciju, okrivili su jedni druge. 
 
- Blokiranje budžeta za nas je jedini način na koji nam ustav daje pravo da zaštitimo građane - rekla je Le Pen novinarima po dolasku u parlament. 
 
Ljevica i krajnja desnica zajedno imaju dovoljno glasova da sruše Barnijea, a Le Pen je potvrdila da bi njena stranka trebalo da glasa za predlog zakona o nepovjerenju, koji je iznio lijevi savez.

1250x600

1084x550

Francuski poslanici glasaju o povjerenju Vladi

Francuska Vlada je danas odbila da odgovori na pitanje da li bi na svojoj teritoriji uhapsila predsjednika Rusije Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koje je Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu optužio za ratne zločine.
Prošle nedjelje je MKS optužio Netanjahua za ratne zločine nad Palestincima u Pojasu Gaze, navodi AP.
Francuski premijer Mišel Barnije je izjavio u parlamentu da Francuska poštuje obaveze zasnovane na međunarodnom pravu.
Poslije toga je Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu poručilo da Netanjahu ima imunitet, jer Izrael nije članica MKS u Hagu
Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu je navelo da Francuska i Izrael imaju istorijske veze, kao demokratske države, opredijeljene za vladavinu prava i poštovanje nezavisnog pravosuđa.
Francuska namjerava da nastavi blisku saradnju sa Netanjahuom, radi ostvarenja mira na Bliskom Istoku, saopšteno je iz Pariza.

Francuska Vlada odbila da odgovori da li bi na svojoj teritoriji uhapsila Putina i Netanjahua

Čudi nas žučna reakcija odbornice BS gospođe Kurtagić Kalender oko 
pozicije potpredsjednik SO koju naziva nevažnom i izmišljenom iako je to 
zapravo to zapravo uža specijalnost BS u Vladi - izmišljene pozicije - poručili su u Evropskom savezu Bara nakon što je Sehera Kurtagić Kalender tvrdila da je izbor Amara Borančića iz Liberalne partije za potpredsjednika loklanog parlamenta nastavak prakse diskriminacije, te da su u pitanju političke kombinatorike.&nbsp;
U Evropskom savezu Bara kažu da ih čudi da je ona odlučila da umjesto direktno na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine, svoje stavove saopštava putem medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-bs-u-ocigledno-nijesam-dovoljno-dobar-musliman-za-bosnjacku-stranku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ili su to pak odlučili njeni nadologodavci, očigledno se plašeći snage 
Evropskog saveza u Baru, pa se kriju iza imena drugih? Ni nas mnogo ne zanima šta misli bilo ko od njih pojedinačno, ali nećemo dozvoliti nikom, pa ni BS da u kontinuitetu pokušava da naruši multietnički sklad u Bar zarad sitnih partijskih poena i kojeg glasa na izborima. Za njih imamo jedonstavan savjet i recept, ukoliko bi se funkcioneri BS, a posebno najbliži članovi njihovih porodica, povukli sa funkcija, bilo bi sasvim dovoljni funkcija za sve Bošnjake u Baru ali i širom Crne Gore - naveli su u Evropskom savezu.
Iz pristojnosti, kažu, neće govoriti o imenama i porodičnim vezama koje su poznate.
- Ali varaju se ako misle da građani to ne vide, te da danas iko više želi da podržava porodični biznis zvani Bošnjačka stranka - dodali su oni.
Zato su, podvlače, u BS najmanje pozvani da bilo koga prozivaju zbog fotelja.
- Kad čitav Bar i Crna Gora znaju da se upravo zarad fotelja rukovodstva njihove partije, koje u tom slučaju zaista jesu izmišljene, čvrsto politčki 
prigrlili čak i četnickog vojvodu Andriju Mandića, i postali njegov 
vjeran koalicioni partner. Ne prezajući da taj čin pravdaju navodnom 
brigom za Bošnjake. Koliko im je ta priča pila vodu najbolje svjedoči 
rezultat u Podgorici, gdje su izgubili vise od polovine biračkog tijela, 
a sva je prilika isti rezultat će ponoviti i u Baru pa otud nervoza - poručili su u Evropskom savezu Bara. 
 
Bar je, dodaju, uvijek bio grad otvoren za svakog čovjeka i dao je širokogrudo svima dio sebe ne pitajući za ime i prezime.
- A to je potvrdio upravo i jučerašnji izbor na Skupštini. Na kraju, rukovodeće pozicije dobijaju se na izborima, poverenjem građana i biografijom koja gospođi Kurtagić Kalender očito nije mjerilo, a ne nikako na popisu stanovništva - zaključili su u saopštenju.

Evropski savez Bar: Ukoliko bi se funkcioneri BS i članovi njihovih užih porodica povukli, bilo bi sasvim dovoljno funkcija za sve Bošnjake

Francuska je dobila novu vladu desnog centra na čelu sa Mišelom Barnijeom danas, gotovo dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora koji nisu donijeli jasnog pobjednika, a produbili su političke podjele dok se zemlja bori sa ekonomskim i diplomatskim izazovima.
Nova 38-člana vlada ima najviše ministara iz Makronovog centrističkog saveza i konzervativne republikanske partije.
Žan Noel Baro, novi ministar spoljnih poslova je centristički političar poznat po svom radu u digitalnoj transformaciji i evropskim poslovima.
Novi ministar finansija je Antoan Armand, koji će morati da predloži budžet za 2025. godinu usred pritiska Brisela da riješi sve veći dug Francuske.
Sebastijen Lekornu ostaje na mjestu ministra odbrane. On je dosad bio ključan u jačanju vojnih kapaciteta Francuske, uključujući modernizaciju odbrambenih sistema i slanje vojne pomoći Ukrajini.
Posao ministra unutrašnjih poslova pripao je Brunu Retaillju, konzervativcu koji će se sada baviti kritičnim domaćim pitanjima kao što su nacionalna bezbjednost, imigracija i sprovođenje zakona.
Barnijeova sposobnost da efikasno vlada već je pod lupom, a njegovi politički protivnici na ljevici poručili su da će ga izazivati na svakom koraku.
Stranka krajnje ljevice Žan-Lika Melanšona, Francuska Nepokorna, održala je danas proteste protiv njegove vlade i naziva Barnijeovo imenovanje negiranjem volje birača.
Nacionalni okupljanje krajnje desničarska partija Marin Le Pen saopštila je da će pažljivo pratiti rad vlade i da ima dovoljno glasova u parlamentu da je sruši, ali je izrazila spremnost da sarađuje po ključnim budžetskim pitanjima.

Francuska dobila novu vladu desnog centra dva mjeseca nakon izbora

Hiljade ljudi izašlo je u subotu na ulice širom Francuske protestujući protiv odluke predsjednika Emanuela Makrona da imenuje političara desnog centra Mišela Barnijea za premijera, a ljevičarske stranke optužuju ga za krađu parlamentarnih izbora.
Makron je u četvrtak imenovao 73-godišnjeg Barnijea, konzervativca i bivšeg pregovarača Evropske unije o Bregzitu, za premijera, čime je okončana dvomjesečna potraga nakon njegove odluke da raspiše parlamentarne izbore koji su doveli do podijeljenog parlamenta u tri bloka.
U svom prvom intervjuu kao šef vlade, Barnije je u petak naveče kazao da će njegova vlada, kojoj nedostaje jasna većina, uključivati konzervativce, članove Makronovog tabora, i kako se nada, neke iz ljevice.
Barnije se suočava s zastrašujućim zadatkom pokušaja pokretanja reformi i budžeta za 2025, dok je Francuska pod pritiskom Evropske komisije i tržišta obveznica da smanji svoj deficit, prenosi Rojters.

Protest u Francuskoj nakon što je Makron izabrao Barnijea za premijera

Predsjednik Francuske Emanuel Makron imenovao je bivšeg evropskog komesara Mišela Barnijea za premijera te države, saopšteno je iz Jelisejske palate. 
 
Barnije (73) je postavljen na funkciju predsjednika Vlade Francuske skoro dva mjeseca od održavanja parlamentarnih izbora, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
U saopštenju se navodi da je Barnije dobio zadatak da formira vladu jedinstva koja će služiti zemlji i francuskom narodu. 
 
- Imenovanje je uslijedilo poslije nezapamćenog niza konsultacija tokom kojih je, u skladu sa svojim ustavnim obavezama, predsjednik osigurao da premijer i buduća vlada ispunjavaju sve uslove da budu što je moguće stabilniji i dobiju priliku da stvore što šire jedinstvo - navodi se u saopštenju. 
 
Makron i njegovi savjetnici tražili su kandidata koji bi u parlamentu mogao da pridobije podršku poslanika iz različitih grupa, kako bi se spriječilo da opozicija brzo obori novu vladu. 
 
Barnije je bio glavni pregovarač Evropske unije u vrijeme Bregzita i izlaska Velike Britanije iz Unije. 
 
On je uticajna ličnost u republikanskoj konzervativnoj partiji i za sobom ima političku karijeru dugu decenijama. 
 
Bio je ministar ekologije tokom mandata predsjednika Fransoa Miterana, ministar spoljnih poslova u vrijeme Žaka Širaka i ministar poljoprivrede u mandatu predsjednika Nikole Sarkozija.

Barnije novi premijer Francuske

Jedan od lidera Evropskog saveza i predsjednik Socijaldemokratske partije Ivan Vujović oglasio se povodom slučaja bivše ministarke Vesne Bratić i posjete mitropolita SPC Joanikija Mićovića, nakon što je puštena iz pritvora, poručivši da primitivna, inferiorna i poražena politika mora istovremeno biti i ekstremno licemjerna.
- Dugogodišnja degutantna tužilačko-policijska praksa pravljenja spektakla od privođenja osumnjičenih redovno je "oslobodiocima" bila povod za javnu egzaltaciju. Ko će brže, gotovo ritualno, u bljutavim saopštenjima da unaprijed osudi, likuje nad lisicama osobe bliske bivšem režimu i divi se javnom performansu. Utisak je da je u svim tim slučajevima malo falilo da traže javno kamenovanje, giljotinju ili neki sličan oblik pogubljenja po kratkom postupku - kaže Vujović.
Kako dodaje, nivo radosti skoro da je bio jednak njihovoj ljubavi prema fotelji ili odsustvu osjećaja za javnu odgovornost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.6741%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjoanikije-posjetio-vesnu-bratic-nakon-sto-joj-je-ukinut-pritvor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kada je red došao na nekog njihovog kuknjava, zapomaganje, leleci. Kako to da se tako postupa sa jednom ex ministarkom, profesoricom Univerziteta itd. Odjednom proradi senzibilitet za primjernu vladavinu prava ili pretpostavku nevinosti. Naravno, ex ministarka se hapsi jer je nacionalno nepodobna, srpstvo je opet ugroženo, doziva se Joanikije koji naravno staje u odbranu onih koje je i doveo na vlast - ističe Vujović.
Ipak, prema njegovim riječima, "sva ova parada političkog kiča i nemorala je zapravo ljekovita stvar" jer, dodaje, ništa tako upečatljivo, kao ova saga o hapšenju Vesne Bratić, ne prikazuje svijest ove bulumente na vlasti i njihovih "duhovnih" pokrovitelja.
- Njihovo poimanje pravde glasi: ugroženi smo ako mi nemamo višak prava; što je u slučaju onih drugih epska pravda to je u slučaju "naših" skandal i sramota. Pravosuđe ja fenomenalno kad hapsi i pritvara one druge, a kad to radi na isti način našima tada je to DPS pravosuđe - istakao je Vujović.
Jedino gore od ovog, kako dodaje, odvratnog licemjerja je lakoća i ostrašćenost kojim ga demonstriraju.
- Da budem jasan - bilo mi je degutantno gledati na koji način privode V.Bratić jednako kao što mi je bio degutantan čin privođenja u svim prethodnim slučajevima. I da, smatram da je ex ministarka nevina dok se suprotno ne dokaže u sudskom postupku. Isto mislim za sve ostale protiv kojih se vode postupci. I tu politička bliskost ne igra ulogu - objasnio je Vujović.
Prema njegovim riječima, upravo u tome leže suštinske razlike u Crnoj Gori.
- Nijesu one dominantno političke, nacionalne ili vjerske. One su bazično vrjednosne - bolje reći civilizacijske - zaključio je Vujović.

Vujović: Što je u slučaju drugih epska pravda to je u slučaju "naših" skandal i sramota

Napadnuta je fabrika za proizvodnju raketa u Rusiji, koja proizvodi raketne sisteme Iskander i Orešnik.
Ruski Telegram kanali izvijestili su o napadu na Votkinsku mašinsku fabriku u Udmurtiji.
Lokalni stanovnici su takođe u chat grupama tvrdili da su radionice broj 22 i broj 36 oštećene u napadu.
Guverner Udmurtske Republike, Aleksandar Brečalov, potvrdio je da je jedan od objekata u regiji pogođen.
Prvi nezvanični izvještaji ukazuju da ima žrtava, prenose ruski mediji.
Neki Telegram kanali tvrdili su da je postrojenje u Udmurtiji bilo meta krstarećih raketa Flamingo.

Ukrajinci pogodili rusku fabriku za proizvodnju raketa Iskander i Orešnik

Film „Žalim te/Regretting You” (2025) zasnovan na istoimenom bestseleru biće prikazan u okviru revije „Ljubav na filmu” IX u ponedjeljak, 23. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati.
U središtu ove drame nalaze se Morgan Grant (Allison Williams) i njena kćerka Klara (Mckenna Grace), koje se nakon iznenadne tragedije suočavaju s razarajućim otkrićem o izdaji unutar njihove porodice. Dok pokušavaju preboljeti gubitak i razjasniti nerazumijevanja, njihova priča postaje svjedočanstvo o snazi porodičnih veza, unutrašnjoj borbi i obnovi povjerenja. U filmu glavne uloge tumače Dejv Franko, Mejson Tems, Skot Istvud i Vila Ficdžerald.
Projekcija filma, kako se navodi u saopštenju, biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od pet eura dostupne su onlajn na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Projekcija filma „Žalim te” u poneđeljak u KIC-u

Američka vojska saopštila je u petak da je izvela još jedan smrtonosni napad na plovilo za koje se sumnja da je učestvovalo u krijumčarenju droge u istočnom dijelu Tihog okeana.
Južna komanda Sjedinjenih Američkih Država objavila je na društvenim mrežama da se plovilo „kretalo poznatim rutama narko-trgovine u istočnom Pacifiku i bilo uključeno u operacije krijumčarenja droge“.&nbsp;
Navodi se da su u napadu poginule tri osobe. Na video-snimku, koji je priložen uz objavu, vidi se čamac koji pluta morem prije nego što ga zahvata plamen.
Napad izveden u petak povećao je broj poginulih u udarima administracije Donalda Trampa na navodna plovila povezana s trgovinom drogom na najmanje 148 osoba, u najmanje 43 napada sprovedena od početka septembra u Karipskom moru i istočnom dijelu Tihog okeana.
Tramp je izjavio da su Sjedinjene Američke Države u „oružanom sukobu“ s kartelima u Latinskoj Americi i opravdao napade kao nužnu eskalaciju s ciljem suzbijanja dotoka droge. Međutim, njegova administracija ponudila je malo dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje o ubijanju „narkoterorista“.
Kritičari su doveli u pitanje ukupnu zakonitost ovih napada, kao i njihovu efikasnost, dijelom zato što se fentanil, koji stoji iza mnogih smrtonosnih predoziranja, u Sjedinjene Američke Države najčešće krijumčari kopnenim putem iz Meksika, gdje se proizvodi od hemikalija uvezenih iz Kine i Indije.
Napadi na plovila izazvali su i snažne kritike nakon otkrića da je vojska u naknadnom udaru usmrtila preživjele iz prvog napada na čamac. Administracija Donalda Trampa i brojni republikanski zakonodavci tvrdili su da je takva akcija bila zakonita i neophodna, dok su demokratski zakonodavci i pravni stručnjaci ocijenili da je riječ o ubistvima, pa čak i mogućem ratnom zločinu.

Tag: misel-barnije