Manjinska vlada Mišela Barbinijea nije dobila povjerenje francuskog parlamenta na današnjem glasanju i time je postala prva administracija koja je na taj način smijenjena od 1962. godine.
Ukupno 331 poslanik, i lijevih i desnih partija, glasao je za prijedlog nepovjerenja ovoj vladi - koji je podnijela ljevičarska koalicija NFP.
Za pad vlade bila potrebna većina od 288 glasova.
Barnije, koji je na funkciji proveo jedva tri mjeseca, sada je dužan da podnese svoju ostavku, kao i ostavku svoje vlade, predsjedniku Emanuelu Makronu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pala francuska vlada, Barnije dužan da podnese ostavku

Francuski poslanici glasaće danas o povjerenju vladi premijera Mišela Barnijea. 
 
Ako parlament izglasa nepovjerenje, Barnijeova koalicija biće prva francuska vlada koja će na taj način biti smijenjena u više od 60 godina, u vrijeme kada se zemlja bori s budžetskim deficitom, piše Rojters. 
 
Rasprava će početi u 16 sati, a glasanje se očekuje oko tri sata kasnije. 
 
Barnije je sinoć, u televizijskom intervjuu, rekao da ostaje otvoren za pregovore o budžetu s krajnje desničarskim Nacionalnim okupljanjem (RN) Marin Le Pen i drugim strankama, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
- Zavisi o poslanicima koji svaki ima dio odgovornosti pred Francuzima, pred glasačima, a i pred Francuskom koja je u prilično ozbiljnom trenutku - rekao je Barnije o izglasavanju povjerenja. 
 
On je upozorio da je "mnogo napetosti, osjećaja nepravde i bijesa u vazduhu". 
 
Barnije je odbacio je ideju koju su iznijeli neki članovi njegove vlastite stranke desnog centra da bi predsjednik Francuse Emeanuel Makron trebalo da da ostavku kako bi deblokirao krizu, nazvavši ga "jednim od garanta stabilnosti zemlje". 
 
Nakon sedmica napetosti politička kriza došla je do vrhunca kada je Barnije rekao da će pokušati progurati dio budžeta koji se odnosi na socijalno osiguranje kroz parlament bez glasanja nakon što nije uspio dobiti podršku RN-a. 
 
Barnijeova koalicija i tabor Le Pen, koji podržavaju manjinsku koaliciju, okrivili su jedni druge. 
 
- Blokiranje budžeta za nas je jedini način na koji nam ustav daje pravo da zaštitimo građane - rekla je Le Pen novinarima po dolasku u parlament. 
 
Ljevica i krajnja desnica zajedno imaju dovoljno glasova da sruše Barnijea, a Le Pen je potvrdila da bi njena stranka trebalo da glasa za predlog zakona o nepovjerenju, koji je iznio lijevi savez.

1250x600

1084x550

Francuski poslanici glasaju o povjerenju Vladi

Francuska Vlada je danas odbila da odgovori na pitanje da li bi na svojoj teritoriji uhapsila predsjednika Rusije Vladimira Putina i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koje je Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu optužio za ratne zločine.
Prošle nedjelje je MKS optužio Netanjahua za ratne zločine nad Palestincima u Pojasu Gaze, navodi AP.
Francuski premijer Mišel Barnije je izjavio u parlamentu da Francuska poštuje obaveze zasnovane na međunarodnom pravu.
Poslije toga je Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu poručilo da Netanjahu ima imunitet, jer Izrael nije članica MKS u Hagu
Ministarstvo spoljnih poslova u Parizu je navelo da Francuska i Izrael imaju istorijske veze, kao demokratske države, opredijeljene za vladavinu prava i poštovanje nezavisnog pravosuđa.
Francuska namjerava da nastavi blisku saradnju sa Netanjahuom, radi ostvarenja mira na Bliskom Istoku, saopšteno je iz Pariza.

Francuska Vlada odbila da odgovori da li bi na svojoj teritoriji uhapsila Putina i Netanjahua

Čudi nas žučna reakcija odbornice BS gospođe Kurtagić Kalender oko 
pozicije potpredsjednik SO koju naziva nevažnom i izmišljenom iako je to 
zapravo to zapravo uža specijalnost BS u Vladi - izmišljene pozicije - poručili su u Evropskom savezu Bara nakon što je Sehera Kurtagić Kalender tvrdila da je izbor Amara Borančića iz Liberalne partije za potpredsjednika loklanog parlamenta nastavak prakse diskriminacije, te da su u pitanju političke kombinatorike.&nbsp;
U Evropskom savezu Bara kažu da ih čudi da je ona odlučila da umjesto direktno na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine, svoje stavove saopštava putem medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fborancic-bs-u-ocigledno-nijesam-dovoljno-dobar-musliman-za-bosnjacku-stranku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ili su to pak odlučili njeni nadologodavci, očigledno se plašeći snage 
Evropskog saveza u Baru, pa se kriju iza imena drugih? Ni nas mnogo ne zanima šta misli bilo ko od njih pojedinačno, ali nećemo dozvoliti nikom, pa ni BS da u kontinuitetu pokušava da naruši multietnički sklad u Bar zarad sitnih partijskih poena i kojeg glasa na izborima. Za njih imamo jedonstavan savjet i recept, ukoliko bi se funkcioneri BS, a posebno najbliži članovi njihovih porodica, povukli sa funkcija, bilo bi sasvim dovoljni funkcija za sve Bošnjake u Baru ali i širom Crne Gore - naveli su u Evropskom savezu.
Iz pristojnosti, kažu, neće govoriti o imenama i porodičnim vezama koje su poznate.
- Ali varaju se ako misle da građani to ne vide, te da danas iko više želi da podržava porodični biznis zvani Bošnjačka stranka - dodali su oni.
Zato su, podvlače, u BS najmanje pozvani da bilo koga prozivaju zbog fotelja.
- Kad čitav Bar i Crna Gora znaju da se upravo zarad fotelja rukovodstva njihove partije, koje u tom slučaju zaista jesu izmišljene, čvrsto politčki 
prigrlili čak i četnickog vojvodu Andriju Mandića, i postali njegov 
vjeran koalicioni partner. Ne prezajući da taj čin pravdaju navodnom 
brigom za Bošnjake. Koliko im je ta priča pila vodu najbolje svjedoči 
rezultat u Podgorici, gdje su izgubili vise od polovine biračkog tijela, 
a sva je prilika isti rezultat će ponoviti i u Baru pa otud nervoza - poručili su u Evropskom savezu Bara. 
 
Bar je, dodaju, uvijek bio grad otvoren za svakog čovjeka i dao je širokogrudo svima dio sebe ne pitajući za ime i prezime.
- A to je potvrdio upravo i jučerašnji izbor na Skupštini. Na kraju, rukovodeće pozicije dobijaju se na izborima, poverenjem građana i biografijom koja gospođi Kurtagić Kalender očito nije mjerilo, a ne nikako na popisu stanovništva - zaključili su u saopštenju.

Evropski savez Bar: Ukoliko bi se funkcioneri BS i članovi njihovih užih porodica povukli, bilo bi sasvim dovoljno funkcija za sve Bošnjake

Francuska je dobila novu vladu desnog centra na čelu sa Mišelom Barnijeom danas, gotovo dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora koji nisu donijeli jasnog pobjednika, a produbili su političke podjele dok se zemlja bori sa ekonomskim i diplomatskim izazovima.
Nova 38-člana vlada ima najviše ministara iz Makronovog centrističkog saveza i konzervativne republikanske partije.
Žan Noel Baro, novi ministar spoljnih poslova je centristički političar poznat po svom radu u digitalnoj transformaciji i evropskim poslovima.
Novi ministar finansija je Antoan Armand, koji će morati da predloži budžet za 2025. godinu usred pritiska Brisela da riješi sve veći dug Francuske.
Sebastijen Lekornu ostaje na mjestu ministra odbrane. On je dosad bio ključan u jačanju vojnih kapaciteta Francuske, uključujući modernizaciju odbrambenih sistema i slanje vojne pomoći Ukrajini.
Posao ministra unutrašnjih poslova pripao je Brunu Retaillju, konzervativcu koji će se sada baviti kritičnim domaćim pitanjima kao što su nacionalna bezbjednost, imigracija i sprovođenje zakona.
Barnijeova sposobnost da efikasno vlada već je pod lupom, a njegovi politički protivnici na ljevici poručili su da će ga izazivati na svakom koraku.
Stranka krajnje ljevice Žan-Lika Melanšona, Francuska Nepokorna, održala je danas proteste protiv njegove vlade i naziva Barnijeovo imenovanje negiranjem volje birača.
Nacionalni okupljanje krajnje desničarska partija Marin Le Pen saopštila je da će pažljivo pratiti rad vlade i da ima dovoljno glasova u parlamentu da je sruši, ali je izrazila spremnost da sarađuje po ključnim budžetskim pitanjima.

Francuska dobila novu vladu desnog centra dva mjeseca nakon izbora

Hiljade ljudi izašlo je u subotu na ulice širom Francuske protestujući protiv odluke predsjednika Emanuela Makrona da imenuje političara desnog centra Mišela Barnijea za premijera, a ljevičarske stranke optužuju ga za krađu parlamentarnih izbora.
Makron je u četvrtak imenovao 73-godišnjeg Barnijea, konzervativca i bivšeg pregovarača Evropske unije o Bregzitu, za premijera, čime je okončana dvomjesečna potraga nakon njegove odluke da raspiše parlamentarne izbore koji su doveli do podijeljenog parlamenta u tri bloka.
U svom prvom intervjuu kao šef vlade, Barnije je u petak naveče kazao da će njegova vlada, kojoj nedostaje jasna većina, uključivati konzervativce, članove Makronovog tabora, i kako se nada, neke iz ljevice.
Barnije se suočava s zastrašujućim zadatkom pokušaja pokretanja reformi i budžeta za 2025, dok je Francuska pod pritiskom Evropske komisije i tržišta obveznica da smanji svoj deficit, prenosi Rojters.

Protest u Francuskoj nakon što je Makron izabrao Barnijea za premijera

Predsjednik Francuske Emanuel Makron imenovao je bivšeg evropskog komesara Mišela Barnijea za premijera te države, saopšteno je iz Jelisejske palate. 
 
Barnije (73) je postavljen na funkciju predsjednika Vlade Francuske skoro dva mjeseca od održavanja parlamentarnih izbora, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
U saopštenju se navodi da je Barnije dobio zadatak da formira vladu jedinstva koja će služiti zemlji i francuskom narodu. 
 
- Imenovanje je uslijedilo poslije nezapamćenog niza konsultacija tokom kojih je, u skladu sa svojim ustavnim obavezama, predsjednik osigurao da premijer i buduća vlada ispunjavaju sve uslove da budu što je moguće stabilniji i dobiju priliku da stvore što šire jedinstvo - navodi se u saopštenju. 
 
Makron i njegovi savjetnici tražili su kandidata koji bi u parlamentu mogao da pridobije podršku poslanika iz različitih grupa, kako bi se spriječilo da opozicija brzo obori novu vladu. 
 
Barnije je bio glavni pregovarač Evropske unije u vrijeme Bregzita i izlaska Velike Britanije iz Unije. 
 
On je uticajna ličnost u republikanskoj konzervativnoj partiji i za sobom ima političku karijeru dugu decenijama. 
 
Bio je ministar ekologije tokom mandata predsjednika Fransoa Miterana, ministar spoljnih poslova u vrijeme Žaka Širaka i ministar poljoprivrede u mandatu predsjednika Nikole Sarkozija.

Barnije novi premijer Francuske

Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević danas nije iznosio odbranu u Višem sudu u Podgorici, a na optužbe tužioca Jovana Vukotić da je navodno odavao službene podatke kriminalnoj grupi koju su formirali odbjegli policajac Ljubo Milović i Mileta Ojdanić.
Sudija Simo Rašović prihvatio je prijedlog Kneževićevog branioca, advokata Ranka Radonjića da to učini na narednom ročištu jer mu je Specijalno policijsko odjeljenje u petak oduzelo i lap - top na kojem je pripremao odbranu.
- Pošto je Knežević uhapšen u akciji SDT koja je bila u petak i tada mu je pretresan stan u kojem živi, mi nijesmo mogli da iznesemo odbranu. Odbranu je pripemao na lap topu, gdje je sublimirao sve podatke, činjenice koje smatra da će mu ići u korist. Međutim, svi elektronski uređaji su mu odutzeti od SDT, a određen mu je kućni pritvor &nbsp;- kazao je novinarima ispred Višeg suda njegov branilac, advokat Ranko Radonjić.
On je objasnio da se Knežević u novoj akciji SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije, falsifikovanje službene isprave i nedozvoljeno držanje oružja.
Radonjić je rekao i da je Knežević na saslušanju kod tužioca, a potom i kod sudije za istragu, ispričao da nije sačinio taj dopis, već da je to učinio kolega Aleksandar Bošković.
Dopis je, rekao je Radonjić, ovjeren faksimilom Kneževića.
Radonjić je demantovao tvrdnje u pojedinim medijima da su „svjedoci srušili priču Kneževića“.
-U ovom predmetu svjedoci još nijesu saslušani. Jedino je saslušan Aleksandar Bošković koji je potvrdio navode odbrane Kneževića koji se tiču ovog famoznog dopisa. Koliko sam čuo, Bošković je pristao i na poligrafsko testiranje, na kojem je pitan da li je Knežević sugerisao kako i šta da navede u dopisu. I poligraf je potvrdio odbranu Kneževića u ovom slučaju - istakao je advokat Radonjić.

Radonjić: Bošković potvrdio odbranu Kneževića

03.12.
17:15h﻿
Aleksandru Mijajloviću i Dragu Spičanoviću preinačeno je rješenje o određivanju pritvora (pravosnažno) tako što je Mijajloviću dodata tačka 3 i 4, člana 175 ZKP-a, a Spičanoviću tačka 3.
Naravno, uradio je to Apelacioni sud i naravno jedna sutkinja koja je preuzela vanraspravno vijeće (odsijek za pritvor) i to za svaki slučaj.
I za pojedine.
 
I ni po jada što nema, kako rekoše, novih okolnosti na koje su se pozvali. Sve su stare i razmatrane od strane Višeg suda.
Ali.
Pazite, nema se pravo žalbe na to rješenje.
Preinačen osnov za pritvor, nađene nove činjenice za odluku, nađene nove okolnosti.
Žalbe - jok.
I sada, mislite se vi, da ja treba da se obratim protestnom notom Sudskom savjetu, Ministarstvu pravde, Vrhovnom sudu.
A kako, drugovi i drugarice?
 
Kako kada Boris B. kaže..." ja sam samo poslanik, ali neki likovi treba da nestanu..."(kraj citata).
 
Kako da nestanu, ne znam.
Da ih nema?
Da ih sakriju?
Da nestanu doživotno u Spužu?
Je li ovo smiješno?
Ovo je suludo, opasno.
Nema toga ko nije streknuo.
Miči ih, opasni su, glavni komentar.
Što bi se fatao sa njima, bolje s mirom. Opet - drugi glavni komentar.
Ministre pravde, zamoli da nam dostave odluku sa pravnom poukom.
 
Ili neka mene pouče kako to da se na novo činjenično i pravno stanje o pritvoru žalba ne daje trećem stepenu.
Uostalom, bolje da se ne petljate.
P.S. I glumac koji glumi kralja Lira ne očekuje da postane kralj Lir.

Đe je žalba, stručnjaci?

Pravnik i istoričar Novak Adžić podnio je ostavku na članstvo u Crnogorskom PEN centru.
- Tražim da se ista odmah konstatuje. I moje ime da se izbriše sa spiska članova- navodi Adžić u saopštenju.
On se zahvalio svima i poželio dobro i napredak PEN centru.&nbsp;
- Ali, važna napomena, ne prihvatam da mi jučerašnji i politički balavci kroje politiku, čast izuzecima- poručuje Adžić.

Novak Adžić podnio ostavku u Crnogorskom PEN centru

Odbornici SO Bijelo Polje na današnjoj sjednici usvojili su prijedlog o davanju saglasnosti za izmjenu Statuta JU Ratkovićeve večeri poezije i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.&nbsp;
Od 22 odbornika, koliko ih je bilo prisutno na početku sjednice, prijedlog je podržalo 19, kao i prethodnog puta kada je izglasan zaključak koji je upućen Savjetu JU Ratkovićeve večeri poezije.
Nije bilo glasova protiv, niti uzdržanih.

Odbornici SO Bijelo Polje dali saglasnost za izmjenu Statuta i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Tag: misel-barnije