Vlasti u Crnoj Gori prvenstveno proizvode ekonomsku nesigurnost, iz koje potom nastaju sve ostale vrste nesigurnosti, ocijenio je ekonomista Mirza Krnić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je naveo, pored kriza izazvanih globalnim dešavanjima poput ekonomske krize iz 2008. godine, pandemije kovida i rata u Ukrajini, na enormnu inflaciju i ekonomsku nesigurnost u Crnoj Gori značajno su uticali i domaći ekonomski programi.
- Vlasti produkuju prvenstveno ekonomsku nesigurnost iz koje nastaju sve ostale nesigurnosti, pa pored kriza koje su izazvane globalnim dešavanjima poput krize iz 2008.gone, covid krize i rata u Ukrajini, na enormnu inflaciju i ekonomsku nesigurnost mahom su uticali programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 - rekao je Krnić.
Dok se evropske integracije u Crnoj Gori često predstavljaju kao sinonim za napredak, stabilnost i bolji životni standard, najnoviji podaci Eurostata, prema riječima Krnića, pokazuju drugačiju sliku svakodnevice velikog broja građana. Prema tim podacima, čak 47,9 odsto stanovnika Crne Gore ne može da priušti neočekivani finansijski trošak, po čemu se Crna Gora, iako nije članica Evropske unije, nalazi ispred svih država članica po ovom negativnom pokazatelju.
- Podaci Eurostata govore da polovina građana ne može da priušti iznenadni trošak, dok druga polovina koja to može priuštiti ne znači da živi lagodan život - objasnio je Krnić.
On je ukazao da većina građana živi „od prvog do prvog“, bez obzira na visinu primanja.
- Većina građana živi od prvog do prvog u mjesecu, čak i oni sa značajnim primanjima da bi riješili stambeno pitanje uzimali su skupe kredite, a vidite kako su eksplodirale cijene na tržištu nekretnina. Ono što je kontinuitet svim vlastima u posljednjih 30 plus 6 godina to je produkovanje nesigurnosti kod građana, prije svega ekonomske nesigurnosti, a iz te nastaje sva druga nesigurnost. Mi uopšte nijesmo pripremljeni za bilo koju krizu - rekao je Krnić.
Podsjetio je i na posljedice ekonomske krize iz 2008. godine, kada su u Crnoj Gori zabilježeni pad zaposlenosti, pad investicija i rast javnog duga, kao i na period nakon kovid krize 2020–2021. godine, koji je obilježila visoka inflacija.
- Na krizu su nesporno uticali programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a nesporan je i globalan uticaj krize na Crnu Goru. Ono što je sporno kod naših vlasti je to što su neaktivne i ne razmišljaju o tome šta će se desiti i da li uopšte naša Vlada vidi kolika je politička nestabilnost u svijetu, šta ako se desi novi rat? Došlo bi do rasta nafte i to bi se sve odrazilo na nas, a taj reaktivni pristup je nekako znakovitost i ove vlasti i prethodnih vlasti, gdje uopšte ne anticipiraju, ne razmišljaju kako da se pripremimo za krize, kako da ostvarimo i opšti interes i dobrobit u vremenima krize ukoliko se kao mali sistem prilagodimo. Ne koristimo prednosti koje imamo - zaključio je Krnić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Krnić: Kontinuitet vlasti u Crnoj Gori je produkovanje nesigurnosti kod građana koji nijesu spremni ni za jednu krizu

Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Mjesne zajednice nijesu tehničko pitanje, već prva linija demokratije, saopštio je odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić, povodom izbora predsjednika mjesnih zajednica u v.d. stanju.
“Upravo zato način na koji vlast postupa prema njima razotkriva njen stvarni odnos prema zajednici. Umjesto da organizuje izbore u mjesnim zajednicama, na šta se sama obavezala, vlast je krenula putem partijskog zauzimanja prostora koji bi morao pripadati građanima. Imenovani su vršioci dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica, bez elementarno adekvatne konsultacija sa zajednicom i uprkos jasno iskazanoj većinskoj volji u pojedinim mjesnim zajednicama”, izričit je Krnić.
Sve ovo je, kaže, formalno moguće jer je vlast izmjenama Odluke o mjesnim zajednicama omogućila da se predsjednici savjeta mjesnih zajednica biraju u v.d. mandatu od strane skupštinskog odbora, na predlog predsjednice Skupštine, bez rasprave na plenumu.
“Time je građanima oduzeto pravo da biraju, a Skupštini dato pravo da odlučuje punim legitimitetom. Simbolične nadoknade za predsjednike savjeta mjesnih zajednica dodatno poručuju da se ne želi snažna, odgovorna lokalna samouprava, već struktura koju vlast može podrediti svojoj političkoj volji. To radi ista ona vlast koja je glasala protiv i da predsjednici mjesnih zajednici budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada”, naveo je Krnić.
Ovime, kako kaže, aktuelna podgorička vlast potvrđuje tezu, bježeći od izbora, da namjerava da mjesne zajednice pretvori u partijsku ispostavu.
“Time nije samo prekršeno obećanje, već je unaprijed u značajnoj mjeri obesmišljen i svaki budući izborni proces za predsjednike savjeta mjesnih zajednica. Čak i ako bi se izbori naknadno organizovali, a trebalo ih je sprovesti u četrdeset mjesnih zajednica do maja naredne godine, stvorena je očigledna “institucionalna prednost” za one koji su već postavljeni u v.d. statusu”, navodi Krnić.
Posmatrajući ovaj šablon komunikacije, kaže on, ne čudi što se od problema do problema građani postavlaju sa velikim nepovjerenjem prema aktulenoj vlasti.
“Rješenje je upravo u organizovanju direktnih izbora u mjesnim zajednicama bez v.d. demokratije, već sa glasovima građana. Upravo iz ovog razloga Preokret je već podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti amandmana koji ovoj vlasti omogućava da određuje predsjednika savjeta MZ bez neposrednih izbora”, zaključio je Krnić.

500x500

1250x600

1084x550

Krnić: Građanima oduzeto pravo da biraju predsjednike MZ

Vlast u Podgorici, koja se zaklinjala u demokratiju i učešće građana, nastavila je istim putem svojih prethodnika sa namjerom da partijski kontroliše rad mjesnih zajednica čime obesmišljava njihovu suštinu, navodi odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić.
- Umjesto da, kako su sami propisali i izglasali, u roku od 12 mjeseci organizuju izbore za organe mjesnih zajednica, oni su „na mala vrata“ sebi omogućili da cijeli proces pretvore u karikaturu. Odboru za izbor i imenovanja i predsjednici Skupštine data su ogromna ovlašćenja da samovoljno postavljaju vršioce dužnosti predsjednika Savjeta mjesnih zajednica, čime su građane potpuno izbacili iz odlučivanja - navodi Krnić u saopštenju.
Ni rok od 30 dana koji su sami odredili za tu aktivnost, kako kaže, nijesu poštovali, a ni tamo gdje su se građani pisano izjasnili koga žele za predsjednika savjeta, njihova volja nije vrijedna ni papira na kojem je napisana.
- Jasno je da lokalna vlast ne želi participaciju, već partijsku podobnost. Očigledno im je cilj da od mjesnih zajednica naprave partijske ispostave, a ne mjesta gdje ljudi slobodno odlučuju o svom okruženju. Koliko vlast poštuje građane i njihove predstavnike, pokazuje i činjenica da su odbili predlog Preokreta da predsjednici savjeta mjesnih zajednica budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada, dok su im za rad odredili 100 eura. Poruka je jasna „niste tu da doprinosite, već da nas slijedite - navodi on u saopštenju.
Preokret ističe da je ovakva praksa ne samo sporna već i opasna po demokratiju.
- Vlast koja se boji građana i njihove riječi pokazuje da je nesigurna u sebe i u ono što radi. Zato ćemo se dosljedno zalagati da se mjesne zajednice vrate građanima, da u njima ljudi odlučuju o prioritetima u svojoj sredini, a ne partijski komesari. S tim u vezi nam predstoji borba da zajedno sa građanima krenemo u oslobađanje mjesnih zajednica od ovog nauma koji je na korist partijskih struktura vlasti, ali štetan po instrumente zaštite interesa zajednice - zaključuje Krnić u saopštenju.

Krnić: Vlast u Podgorici želi da kontroliše mjesne zajednice i od njih da napravi partijske ispostave

Prije dva mjeseca, Podgorica je dobila Odluku o mjesnim zajednicama koja je predviđala neposredne izbore za mjesne zajednice i veće učešće građana, saopšteno je iz Preokreta.
- Ipak, amandman gradonačelnika, zamišljen kao tehnički, doveo je do nastavka stare prakse samovolje – sada čak i unaprijeđene. Partijskozauzimanje mjesnih zajednica biće još drastičnije - ocjenjuje Mirza Krnić, odbornik Preokreta.
Preokret je, kako navodi, na inicijativu građana inicirao da legitimni i od strana građana podržani kandidati vode mjesne zajednice i u prelaznom periodu, ali su od rukovodstva Skupštine saznali da to nije moguće.
- Tako dolazimu u situaciju da će rukovodstvo Skupštine Glavnog grada samo predložiti 40 kadrova za vršioce dužnosti predsjednika mjesnih zajednica, bez izbora, bez roka trajanja mandata i bez javne rasprave. U tom procesu Odbor za izbor i imenovanja postaje alat za legalizaciju partijsko porobljavanje mjesnih zajednica - ističe Krnić.
Prava promjena, kako kaže, ne dolazi zamjenom imena i tabli, već raskidom sa starim navikama.
- Sve drugo je obmana. Umjesto demokratije, dobijamo još dublju partitokratiju – sa novim potpisom - zaključuje Krnić.

Krnić: U Podgorici fingiraju demokratiju a produbljuju partitokratiju

Pokret Preokret zahtijeva da u Statut Glavnog grada Podgorica bude uvrštena odredba prema kojoj će biti zabranjena privatizacija preduzeća "Vodovod i kanalizacija", ali i vodovodnih instalacija.
To je saopštio lider Preokreta Srđan Perić navodeći da će, ako njihova inicijativa ne prođe, pokrenuti pitanje referenduma na nivou grada.
- Upozoravamo da u uslovima ekonomske nesigurnosti i neodgovornog upravljanja postoji realna opasnost da se voda - osnovni uslov života - prepusti privatnim kompanijama, čiji je jedini cilj profit - kazao je Perić.
Odbornik Preokreta Mirza Krnić predstavio je podatke o radu pomenutog preduzeća, navodeći kako im fizička i pravna lica duguju gotovo pet miliona eura, pri čemu gubici na mreži iznose 40 odsto.
- Prema finansijskim iskazima Vodovod i kanalizacija je imao minus u poslovnom rezultatu prethodne godine od 878,885 eura, godinu ranije 1,7 miliona eura, a primjera radi, 2019. godine je poslovni rezultat bio u plusu oko 1,2 miliona eura. To ne znači da je tada bilo sjajno stanje, daleko od toga, ali govori da se ide iz lošeg u gore - kazao je Krnić.

Preokret: Zabraniti privatizaciju Vodovoda, stvara se neopravdani narativ da je to nužnost

Glasanje za Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata je čist akt gaženja opšteg interesa, kojim se stranim investitorima daju zemlja, komunalna infrastruktura i podastire pravni sistem – bez konkursa, bez stvarne kontrole, bez minimuma zaštite domaćih interesa, poručuje Mirza Krnić iz pokreta Preokret.&nbsp;
- U manje od mjesec sa ključnih adresa vlasti smo slušali obećanja efekata investicije koji "skaču" sa 30, na 35, dok po riječima projektovanog investitora stvarna investicija može biti oko 2,5 milijarde eura i to za 15 godina- kazao je Krnić.
Pritom, dodaje on, nema argumenta za isplativost ovakvih ustupaka – samo otvorena vrata za ekstremno povlašćeno investiranje, bez rizika, širom Crne Gore.&nbsp;
- Dodajemo da ovaj posao nema realno obrazloženu dugoročnu opravdanost sa stanovišta promocije i zaštite domaćih interesa na polju ekonomije, planiranja prostora ili zaštite životne sredine. Naglašavamo da su investicije ne samo poželjne, već i potrebne, ali ne način da jedu našu supstancu- poručje Krnić ispred Pokreta Preokret.
Iz ovog Pokreta podsjećaju na to da su činioci ove vlasti, koji su dok su bili u opoziciji govorili o transparentnosti i zaštiti javnog dobra, danas sopstvenim glasovima guraju dogovor koji urušava sve te principe.&nbsp;
Ova odluka, poručuje, ne znači razvoj već prevaljivanja obaveza narednim generacijama.
- Umjesto prilike ostavljamo obaveze. Umjesto da investitor rizikuje, država garantuje. Ova situacija ide i u prilog tezi o nužnosti organizovanja referenduma o ovakvom pitanjima- dodaje Krnić.
Na kraju, da ovakve odluke više ne budu moguće, poručuje Krnić, mora se mijenjati sistem iz temelja.&nbsp;
- Ne samo da se ovakvi sporazumi ne ponavljaju, već da ih možemo opozvati – u ime javnog interesa. To je zadatak koji je od danas pred svima nama - zaključuje Krnić.&nbsp;

Krnić: Današnjim glasanjem vlast gazi ono što je branila dok je bila opozicija

Preokret se zalaže da dio budžeta Glavnog grada bude participativnog karaktera, odnosno da građani imaju mogućnost na to gdje se opredjeljuje dio sredstava iz gradske kase koju oni sami pune, izjavio je Mirza Krnić kandidat za odbornika na listi Preokret – "Ovako više ne može – Srđan Perić".
On poručuje da je decenijski ustanovljena samovolja partija dovela do toga da svaka vlast obećava i planira neizvodive projekte koje zapravo samo predstavljaju bježanje od nesposobnosti rukovodstva ne samo da rukovode gradom, već i da vladaju materijom osnovnog administrativnog funckionisanja.
Tako smo došli do toga, ističe Krnić, da budžet znači samo prostor za marketing, ali ne i za podsticaj za stvaranje uslova za bolji život građana: od kulture, rekreacije, umjetnosti, pa sve do subvencija za preduzetništvo, posbeno onog manjeg.
- Ujedno to bi bila prilika i da djelovi grada sa velikom populacijom skrenu pažnju na svoju potrebu za razvojem. Time bi funkcioneri bili obavezni ne samo prema užem gradskom jezgru, već i prema razvoju svih građana koji glasaju odbornike za Skupštinu Glavnog grada - naveo je Krnić.
Prema njegovim riječima, ne postoji opravdanje zašto Stari Aerodrom, Konik, Zlatica, Zagorič, Zabjelo, Donja ili Gornja Gorica čekaju komunalne sadržaje koje su, kako ističe, odavno trebalo da dobiju.
- Od sportskih terena, parkova, biciklističkih staza, zelenih pijaca ili drugog sadržaja za koji garađani smatraju da su im priritetni – a koje sada nemaju - dodao je Krnić.
U tom pravcu, saopštava Krnić, participativni budžet predstavlja priliku da građani učestvuju u kreiranju gradskog budžeta koji sami pune, a kojim se trenutno raspolaže onako kako partije nalažu – "a između ostalog i za potrebe partijskog zapošljavanja, pa sve do forsiranja projekata koje bi im služili za predizborne svrhe – dobri za reklamiranje, ali ne i da postanu stvarni u skorijoj budućnosti".
- Ovako više ne može, građani moraju biti dio odluke i kontrole u donošenju i sprovođenju odluka koje se tiču upravo njih. Ne postoji opravdanja da i u budućnosti bude tako - poručio je Krnić.

Krnić: Participativni budžet kao brana od samovolje partijskog rukovodstva

Košarkaši Mege pobijedili su večeras u Beogradu ekipu Crvene zvezde 107:102, u 17. kolu ABA lige.
Tim porazom, četvrtim ove sezone, Crvena zvezda je ostala bez šansi da se domogne čelne pozicije u B grupi.
Budućnost je juče napravila veliki korak ka prvom mjestu pobjedom protiv Spartaka u Subotici (75:66), a nakon poraza Cvene zvezde je i definitivno se domogli te pozicije.

Mega iznenadila Crvenu zvezdu, Budućnost osigurala prvo mjesto

Sa našim kolegama iz Hrvatske napravili smo film koji će voljeti cio region, a mi to danas ne možemo da uradimo u Srbiji, kaže glumac i reditelj Dragan Bjelogrlić, koji tumači jednu od naslovnih uloga u filmskom hitu „Svadba“.
Bjelogrlić je na svom Instagram profilu objavio snimak u kojem odgovara na pitanje novinarke o tome šta je bilo najizazovnije u procesu rada na filmu „Svadba“.
- Znaš šta je bilo izazovno? Izazovno je to što veći broj nas glumaca iz Srbije, koji radimo na ovom filmu, posljednjih nekoliko godina ne može da radi u Srbiji. Mi smo na crnoj listi, mi smo zabranjeni. Onda smo otišli u Hrvatsku i sa našim kolegama napravili film koji će voljeti cio region, a mi to u Srbiji danas ne možemo da uradimo - istakao je Dragan Bjelogrlić.
Ispod njegove objave nižu se pozitivni komentari i izrazi oduševljenja filmom „Svadba“, koji je nedavno imao beogradsku premijeru u Plavoj sali Sava centra, pozdravljenu desetominutnim ovacijama publike.
Crvenim tepihom dugim 25 metara na beogradskoj premijeri prošetala je impresivna glumačka ekipa, koju predvode legende regionalnog glumišta – Dragan Bjelogrlić, Rene Bitorajac, Vesna Trivalić, Seka Sablić, Anđelka Stević Žugić, Denis Murić, Roko Sikavica, Marko Grabež, Nika Grbelja i Snježana Sinovčić-Šiškov.
Radnja filma „Svadba“ prati dvije imućne porodice, jednu iz Beograda i drugu iz Zagreba, čija se djeca zaljubljuju daleko od kuće.
Zaplet počinje neplaniranom trudnoćom, koja ubrzava upoznavanje roditelja. Svadba, koja mora ostati strogo čuvana tajna, postaje okidač za lavinu komičnih i napetih situacija koje ubrzo izmiču kontroli.
Uz Igora Šeregija, koji potpisuje i scenario, autorski tim čine direktor fotografije Tomislav Sutlar, montažerka Lea Mileta i scenografkinja Jana Piacun.
Film je nastao u produkciji kuća Eclectica i Viktorija film, pod producentskom palicom Ivana Kelave i Marka Jocića.

Bjelogrlić o "Svadbi": U Hrvatskoj smo snimili film koji će voljeti cio region, a u Srbiji to danas ne možemo

U Budilniku na Televiziji E govorimo o novim pravilima za dodjelu „Lučе“, koja su izazvala brojne reakcije u javnosti. Saznajemo da li je riječ o pravednijem sistemu nagrađivanja najboljih ili o dodatnom pritisku na đake i nastavnike?
Bavimo se i promjenama na Tehnološkom fakultetu, gdje se gasi studijski program metalurgije, dok se fokus preusmjerava na nove, savremenije smjerove. Pitamo da li obrazovni sistem prati potrebe tržišta rada?
Analiziramo i zabrinjavajuće podatke o nezaposlenosti, prema kojima muškarci čine većinu onih bez posla u Crnoj Gori - koji su razlozi i kakve su posljedice tog trenda?
Donosimo i priču iz oblasti zdravstva. Povratak učenika u školske klupe obilježen je naglim porastom oboljelih od gripa, zbog čega su ambulante danima prepune. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

U "Budilniku": O novim pravilima dodjele "Luče", promjenama u Tehnološkom fakultetu, zabrinjavajućim podacima o nezaposlenosti i zdravstvu

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova, Novica Obradović sastao se sa nerezidentnim ambasadorom Republike Azerbejdžan, Kamilom Hasijevim.
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) sagovornici su istakli prijateljske odnose dvije države, kao i uspješnu saradnju na ekonomskom i turističkom planu i izrazili želju da se saradnja u oblasti bezbjednosti podigne na veći nivo.
Ambasador Hasijev naglasio je da su građani Azerbejdžana prepoznali Crnu Goru kao sigurnu turističku destinaciju i atraktivno poslovno okruženje, te da se u posljednjem periodu javlja potreba i za unapređenjem saradnje na bezbjednosnom nivou.&nbsp;
U tom smislu, kako se dodaje, predstavio je inicijativu Azerbejdžana za potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i saradnji u oblasti migracija između nadležnih institucija obje države i iskazao želju da isti bude usaglašen i potpisan na obostranu korist strana potpisnica.
- Državni sekretar Obradović istakao je bliske veze dvije države, te upoznao prisutne sa brojem državljana Azerbejdžana koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori kao i trendove kretanja istog. Na upit ambasadora Hasijeva potvrdio da je Crna Gora uvela vize za državljane Azerbejdžana od 15. januara 2026. godine, a iz razloga evropskih integracija Crne Gore, odnosno usklađivanja vizne politike sa viznom politikom Evropske unije. Naglasio je da je u toku izrada sistema koji će omogućiti da strani državljani elektronskim putem apliciraju za dobijanje crnogorske vize, čime će se znatno olakšati proces - saopšteno je iz MUP-a.&nbsp;
Sagovornici su zaključili sastanak utiskom da postoji značajan prostor za unapređenje odnosa u oblasti bezbjednosti, te da je evidentna volja obje strane da se započne rad u ovoj oblasti.

Tag: mirza-krnic