Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saslušao je detaljan izvještaj pregovaračkog tima o kontaktima sa američkom stranom i naložio da se finalizuje dokument o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.
Ukrajinska delegacija je definisala jasan akcioni plan za narednih 14 dana, koji uključuje pripremu dokumenata i pripremu za njihovo moguće potpisivanje.
- Naložio sam da se finalizuje i na najvišem nivou podnese na razmatranje dokument Sjedinjenih Američkih Država o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. Ovo bi trebalo da bude dokument istorijskog nivoa, i upravo taj nivo tekst sada dostiže- naveo je Zelenski na Telegramu, prenosi ukrajinski javni emiter Suspilne.
Prema njegovim riječima, tekst dostiže nivo koji će osigurati stratešku odbranu zemlje.
Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko i ekonomski blok vlade dobili su zadatak da obezbijede ekspertizu sporazuma u formatu Ukrajina-SAD i trilateralnih sporazuma Ukrajina-Evropa-Amerika, dodao je Zelenski.
- Utvrdili smo neophodne parametre za mehanizme korišćenja sredstava za obnovu koja će doći od naših partnera- naveo je.
Zelenski je potvrdio da je američka strana u komunikaciji sa Rusijom u vezi sa „osnovnim političkim okvirom“ za okončanje rata.
- Formulisali smo našu viziju, i mora postojati jasna povratna informacija od Rusije o tome da li su spremni da okončaju rat pod realnim uslovima. Ako takve spremnosti nema, pritisak na agresora mora nastaviti da se povećava- naglasio je Zelenski.
On je ukazao na „efikasnost taktike borbe protiv flote tankera u senci i finansijskih šema za zaobilaženje sankcija“.
Pozvao je na proširenje ovih praksi na Rusiju kako bi, u slučaju odbijanja sklapanja mira, „odgovor svijeta bio maksimalno ograničavanje ruskih izvoznih prihoda“.
Zelenski je najavio sastanak na kojem će se razgovarati o potrebama Ukrajine za novim raketama za protivvazdušnu odbranu.
Predsjednik je sa vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Sirskim, razgovarao o pitanjima vezanim za protivvazdušnu odbranu i snabdijevanje od partnera.
Pored toga, prema njegovim riječima, Ukrajina planira raspored sastanaka i daljih pregovora sa SAD u vezi sa mirovnim planom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: Pregovori sa SAD u odlučujućoj fazi, spremamo se za potpisivanje dokumenata

Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da predloženi dokument ne uzima u obzir ključne ruske interese. Izvor iz Kremlja naveo je za Bloomberg da Moskva plan od 20 tačaka vidi samo kao polaznu osnovu za dalje pregovore.
Prema tom izvoru, ruska strana smatra da plan ne sadrži važne odredbe za Rusiju, posebno kada je riječ o garancijama da se NATO neće dalje širiti na istok, kao i o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog članstva u Evropskoj uniji. Moskva traži i ograničenja veličine ukrajinskih oružanih snaga, jasne garancije za status ruskog jezika u Ukrajini, ukidanje zapadnih sankcija i rješavanje pitanja ruske imovine zamrznute na Zapadu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prethodno je predstavio plan od 20 tačaka, naglasivši da Ukrajina ne pristaje na odricanje od članstva u NATO-u, ali da je spremna na određene teritorijalne i bezbjednosne kompromise. Nacrt sporazuma predviđa sigurnosne garancije SAD-a i evropskih država, obnavljanje sankcija u slučaju nove ruske agresije, kao i poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine.
Kontrola teritorija ostaje najspornije pitanje, a Zelenski je najavio mogućnost nacionalnog referenduma kao konačne potvrde mirovnog sporazuma, uz uslov trajnog prekida vatre. Moskva je poručila da će svoje naredne poteze definisati nakon daljih kontakata s američkom stranom, ističući da ne želi javno raspravljati o detaljima pregovora.

Putin odbacuje novi mirovni plan: Rusija traži izmjene mirovnog plana SAD-a i Ukrajine

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su SAD i dalje posvećene postizanju mirovnog sporazuma, nakon što je obaviješten o razgovorima koje su ukrajinski pregovarači vodili sa američkom stranom.
Kako je prenio pariski list Le Monde na svom sajtu, Zelenski je sinoć u svom redovnom obraćanju rekao da je dobio detaljan izvještaj sekretara Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustema Umerova i načelnika Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga Andrija Hnatova, poslije njihovih sastanaka sa američkim predstavnicima.
Zelenski je rekao da se pripremaju nacrti sporazuma i da su određene tačke razmatrane tokom razgovora.
- Ostajemo u stalnom kontaktu sa SAD i računamo na nastavak saradnje - rekao je predsjednik Ukrajine.
Zelenski je dodao da Vašington želi konačni mirovni sporazum, navodeći da Ukrajina u potpunosti sarađuje i da "nikada neće biti prepreka miru".
Međutim, naglasio je, Rusija mora da prestane da "sabotira diplomatiju" i da ozbiljno shvati okončanje rata.
Ukrajinski predsjednik je takođe pozvao na kontinuirani pritisak na Moskvu da okonča agresiju, tvrdeći da međunarodna zajednica posjeduje "sve neophodne instrumente" da to postigne.

Zelenski: Vašington i dalje posvećen postizanju mirovnog sporazuma

Dok američki, ukrajinski i evropski političari i diplomate razmatraju detalje mirovnog plana koji su inicirale SAD, u ukrajinskoj javnosti se raspravlja o mogućem ishodu ruskog rata protiv Ukrajine. Tema su i takozvane „crvene linije“ koje ni pod kojim uslovima ne smiju biti pređene u okviru kompromisa.
<h2>Ne žele diplomatsko rješenje po svaku cijenu</h2>
Različite ankete pokazuju da većina građana Ukrajine ne želi da prihvati mirovne planove koji uključuju teritorijalne ustupke ili ne predviđaju bezbjednosne garancije. Istraživanje koje je sproveo ukrajinski New Europe Center pokazalo je da gotovo 65 odsto građana smatra da Ukrajina ne bi trebalo da ulazi u pregovore s Rusijom bez bezbjednosnih garancija, dok je više od 86 odsto uvjereno da bi zamrzavanje linije fronta samo odložilo novu rusku agresiju.
Anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 75 odsto stanovništva odbacuje trenutno razmatrani mirovni plan, koji predviđa povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa i brojčano ograničenje ukrajinskih oružanih snaga.
- Većina je otvorena za pregovore i okončanje rata diplomatskim putem i čak je spremna na teške kompromise. Istovremeno, odbacuju se planovi koji se doživljavaju kao kapitulacija - kaže Anton Hrušecki iz KIIS-a za Dojče vele.
Dodaje da je stabilna većina Ukrajinaca spremna da trpi rat koliko god bude potrebno.
<h2>Javnost ostavlja državnom vrhu u Kijevu malo manevarskog prostora</h2>
Ovaj jasan stav društva ide u prilog i ukrajinskim vlastima. Oleksij Haran iz ukrajinske fondacije „Demokratske inicijative“ objašnjava da to nije nova pojava. Još za vrijeme predsjednika Petra Porošenka javnost je postavila jasne crvene linije koje nisu smjele biti pređene.
- Danas javno mnjenje pomaže Volodimiru Zelenskom da se suprotstavi pritisku SAD i jasno stavi do znanja šta ukrajinski narod neće prihvatiti. Stav društva je argument za Zelenskog u pregovorima sa SAD. On može da ukaže na to da bi nezadovoljstvo moglo destabilizovati Ukrajinu i izazvati unutrašnji konflikt – a to je upravo ono što Vladimir Putin želi - kaže politikolog.
Zbog toga ukrajinsko rukovodstvo neće potpisivati sporazume koji bi mogli izazvati proteste u zemlji. Nedavni korupcioni skandal u okruženju predsjednika Zelenskog dodatno je ojačao ulogu javnosti kao svojevrsnog osigurača u pregovorima, objašnjava Oleh Saakjan iz „Nacionalne platforme za otpornost i koheziju“ u razgovoru za Dojče vele.
- Oslabljen korupcionim skandalom, Zelenski je dobio suženi manevarski prostor za kompromise. U SAD su se neki obradovali skandalu nadajući se da će Zelenski sada biti spremniji na kompromis u vezi s mirovnim sporazumom - kaže stručnjak.&nbsp;
Međutim, dogodilo se upravo suprotno. Ukrajinsko društvo ostavlja Zelenskom veoma malo manevarskog prostora u pregovorima.
<h2>Spremnost na proteste protiv nametnutog mira s Rusijom</h2>
Ankete takođe pokazuju da je stanovništvo Ukrajine spremno da protestuje protiv nepravednog, nametnutog mira. Prema istraživanju koje je sproveo New Europe Center, svaki drugi građanin bi izašao na ulice ukoliko bi ukrajinsko rukovodstvo u pregovorima pristalo na kompromise koje građani smatraju neprihvatljivim.
Prema riječima Oleha Saakjana, ukrajinsko društvo ima ključnu ulogu kada je riječ o jednostavnom odbacivanju neprihvatljivih sporazuma. Vlada je toga svjesna. Predsjednička kancelarija, zahvaljujući brojnim anketama, zna gdje se za društvo nalaze crvene linije, kaže stručnjak.
To su, između ostalog, nedostatak bezbjednosnih garancija, teritorijalni ustupci i održavanje izbora bez odgovarajućih zaštitnih mjera, naglašava Saakjan. Ipak, politikolog smatra da bi javnost, ukoliko bi to bila „jedina gorka pilula sporazuma“, pod određenim okolnostima mogla da prihvati odustajanje od članstva u NATO-u. Međutim, sporazum bi morao da sadrži garancije u skladu sa članom 5 NATO ugovora, koji obavezuje saveznike da pomognu državi članici u slučaju napada.
<h2>Potreban je dijalog sa društvom</h2>
Ključno pitanje je, međutim, kako se rezultati anketa uklapaju u političku realnost s kojom se ukrajinsko rukovodstvo suočava u pregovaračkom procesu, smatra Oleksandr Suško iz organizacije International Renaissance Foundation.
- Ukrajinsko društvo veoma ozbiljno shvata pitanje cijene mira. Uprkos svim tragedijama rata i visokoj cijeni u krvi koju Ukrajina svakodnevno plaća za nastavak borbi, Ukrajinci jasno žele da ishod rata ne ugrozi suverenitet, nezavisnost i osnovne stubove države, naročito njenu odbrambenu sposobnost - kaže stručnjak u razgovoru za Dojče vele.
Istovremeno priznaje da će potraga za kompromisima za društvo biti teška i da će predstavljati ozbiljan test odnosa između države i građana.
Ako su smanjenje vojske, bezbjednosne garancije ili druga osjetljiva pitanja već sada predmet konkretnih pregovora, vlada bi, smatra Suško, o tome trebalo da vodi iskren dijalog sa stanovništvom. Bez takvog prethodnog dijaloga, u zemlji bi moglo doći do ozbiljnih tenzija.

Ukrajinci žele mir, ali ne po svaku cijenu

Američki zvaničnici saopštili su novinarima da su dva dana intenzivnih pregovora između Ukrajine, SAD-a i evropskih zvaničnika rezultirala jasnim napretkom u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, ali da je i dalje ostala značajna praznina oko pitanja teritorija. Prema izjavama američkih zvaničnika, strane se približavaju sporazumu o sigurnosnim garancijama koje bi se temeljile na članku 5. NATO-a o kolektivnoj odbrani. Time bi se Ukrajina odrekla želje za članstvom u NATO savezu. No ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je proveo sedam sati sa Trampovim savjetnicima u Berlinu tokom protekla dva dana, potvrdio je da strane i dalje imaju „različite stavove o teritoriju“.
Zamjena teritorija
Dakle, riješena je praktično jedna od dvije glavne tačke trenja tokom nekoliko sedmica pregovora – sigurnosne garancije koje bi Ukrajina dobila od SAD-a i njihovih evropskih saveznika. Problem je što, prema Amerikancima, te garancije stupaju na snagu tek nakon kompletnog dogovora, koji uključuje lokacije poslijeratnih linija kontrole. Američki zvaničnik rekao je za Axios da će odluka o teritorijalnom pitanju biti na Ukrajini. Istovremeno, zvaničnik je naglasio da ostatak američke ponude – uključujući najjače sigurnosne garancije do sada – „neće biti na stolu zauvijek“. Iz toga se može zaključiti da će, za konačni dogovor o miru, Ukrajina morati pristati na teritorijalne ustupke u Donbasu.
Američki plan predviđa da se Ukrajina povuče sa otprilike 14% regije Donbasa koju kontroliše, ali koju je Rusija proglasila svojim teritorijem. U najnovijem nacrtu, to područje bi postalo demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“. Ovisno o strani, i uzimajući u obzir veće područje tzv. sivih zona koje ne kontroliše nijedna strana, procjenjuje se da bi Ukrajina morala ustupiti oko 5.000–6.000 km² Donbasa, koji Rusija još nije okupirala. „Zauzvrat“ bi dobila nazad oko 2.000–3.000 km² svog teritorija u drugim ukrajinskim regijama koje Rusija drži okupiranim.
Zelenski i „slobodna ekonomska zona“
Predsjednik Zelenski je odbacio ideju „slobodne ekonomske zone“, logično se upitavši zašto Rusija tamo jednostavno ne bi intervenirala nakon što se ukrajinske trupe povuku. No, u kombinaciji sa američkim sigurnosnim garancijama, to bi se moglo izbjeći. Ipak, za sada Zelenski odlučno odbija bilo kakve ustupke oko teritorija. On je naglasio da želi jasnije razumjeti kako će sigurnosne garancije funkcionisati prije donošenja bilo kakvih odluka o teritoriju.
Jedan od američkih zvaničnika rekao je da je „90% problema riješeno“ između SAD-a i Ukrajine, ali da neka od preostalih pitanja zahtijevaju tehničke rasprave.&nbsp;
- Vjerovatno će se ovog vikenda održati razgovori negdje u Sjedinjenim Državama, možda u Miamiju, sa radnim grupama i vojnim osobljem koje će proučavati karte- rekao je zvaničnik, potvrdivši da će se sa Ukrajinom i dalje razgovarati o teritoriju.
Američki zvaničnik tvrdi da su ukrajinski i evropski sagovornici bili iznenađeni što je američka strana spremna ponuditi toliko sigurnosnih garancija i da SAD vjeruju da će se Rusija složiti.&nbsp;
- Predsjednik Donald Tramp vjeruje da može nagovoriti Rusiju da prihvati ovo garancijsko rješenje slično članku 5. NATO-a“, rekao je zvaničnik. On je dodao da će sigurnosne garancije „morati ići pred Senat- ali nije precizirao hoće li administracija tražiti formalni ugovor.
Američki argument je da sporazum Ukrajini nudi snažne sigurnosne garancije, ubrzava njen put ka Evropskoj uniji i stavlja milijarde dolara na stol za obnovu – ali dolazi sa „gorkom pilulom“ velikih teritorijalnih ustupaka. Rusija bi, zauzvrat, osigurala teritorijalne dobitke i priliku za reintegraciju u globalnu ekonomiju i zajednicu naroda. Misija, kako ju je opisao jedan američki zvaničnik, je „osmisliti najjači mogući paket, kako bismo vidjeli možemo li Rusiji ponuditi nešto što će zatvoriti ovo pitanje“.
Oprez u Kijevu i Evropi
Zvaničnici u Kijevu i evropskim prijestolnicama oprezni su jer smatraju da bi Ukrajina mogla pristati na bolne ustupke, a Rusija bi ih mogla odbiti i čekati na više. Evropski lideri oprezno su pozdravili promjenu stava Trampove administracije u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je prvi put osjetio da se sve strane ponašaju kao saveznici iz istog tabora. „Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažovati oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu tako da Rusi ne bi imali sumnje da će američki odgovor biti vojni ako Rusi ponovo napadnu Ukrajinu.“
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da je pitanje sigurnosnih garancija postalo „jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom prema održivom miru. „No mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijima, nego i o tome želi li Rusija uopšte mir“, dodao je Kristerson.
Osiguranje interesa Rusije
Za sada nije jasno koliko bi razgovori u Berlinu mogli uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da je ruski zahtjev da Ukrajina ne uđe u NATO temeljno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom sporazumu. Kremlj je priopćio da će božićno primirje, koje je predložio kancelar Merc, zavisiti od toga da li se postigne trajni mirovni sporazum ili ne.
Peskov je naglasio da nije vjerovatno da će Rusija prihvatiti prekid vatre ako se Ukrajina fokusira na „kratkoročna, neodrživa rješenja“ umjesto na trajno rješenje.
&nbsp;- Želimo mir. Ne želimo primirje koje će Ukrajini dati predah da se pripremi za nastavak rata. Želimo zaustaviti ovaj rat, ostvariti svoje ciljeve, osigurati svoje interese i garantovati mir u Evropi za budućnost. To je ono što mi želimo- zaključio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Zapad pregovara sam sa sobom o Ukrajini, Kremlj poručuje: Želimo mir po svojoj mjeri

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da bi predlozi o mirovnom sporazumu, dogovoreni sa američkim zvaničnicima, mogli da budu finalizovani u narednih nekoliko dana i potom predstavljeni Rusiji.&nbsp;
Prema njegovim riječima, predloge će američki izaslanici predstaviti Kremlju prije mogućih daljih sastanaka u SAD sledećeg vikenda.
&nbsp;- Nacrt mirovnog plana o kojem se razgovaralo sa SAD u Berlinu u ponedjeljak nije savršen, ali je vrlo izvodljiv- rekao je Zelenski novinarima, prenosi AP.
&nbsp;On je upozorio da ostaju neriješena neka ključna pitanja, posebno šta će biti s ukrajinskom teritorijom koju su okupirale ruske snage.
&nbsp;Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je danas da Rusija želi sveobuhvatni mirovni sporazum, a ne privremeno primirje.
&nbsp;- Želimo mir, a ne primirje koje bi Ukrajini dalo predah i pripremilo je za nastavak rata. Ali ako Ukrajina traži trenutna a neodrživa rešenja, malo je vjerovatno da ćemo biti spremni da učestvujemo- rekao je Peskov.
&nbsp;Američki zvaničnici su u ponedjeljak izjavili da postoji konsenzus Ukrajine i Evrope o oko 90 odsto mirovnog plana koji su sastavile SAD.
Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da misli da su "sada bliži nego ikada mirovnom rješenju".

Zelenski: Mirovni planovi biće predstavljeni Rusiji za nekoliko dana

Nakon više od pet sati, pregovori između ukrajinskih i američkih zvaničnika o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini prekinuti su večeras, a njihov nastavak zakazan je za ponedjeljak ujutro. Informaciju je potvrdio Dmitro Litvin, savjetnik ukrajinskog predsjednika, piše Reuters.
- Pregovori su trajali više od pet sati i završeni su za danas uz dogovor da se nastave sutra ujutro- poručio je Litvin novinarima putem aplikacije WhatsApp. Litvin je takođe naveo da zvaničnici razmatraju nacrte dokumenata te da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisati ishod pregovora u ponedjeljak, nakon što budu konačno završeni.
Podsjetimo, pregovori su počeli u popodnevnim satima, a sastanku su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Razgovorima je prisustvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Berlin: Pregovori ukrajinske i američke delegacije bez zaključka, nastavak sjutra

U Berlinu je danas popodne počeo sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, piše DW.
Sastanku ukrajinske i američke delegacije prisustvuje i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Započeli smo naš sastanak- &nbsp;kratko je saopštio Zelenski na društvenoj mreži Telegram.
<h3>Ključne bezbjednosne garancije</h3>
Uoči sastanka, Zelenski je na mreži X poručio da je najvažnije obezbijediti mehanizme koji će garantovati bezbjednost.
&nbsp;- Ključno je da svi koraci koje dogovorimo s partnerima funkcionišu kako bi osigurali trajnu bezbjednost. Samo pouzdana jamstva mogu donijeti mir. Računamo na to da će naši partneri nastaviti konstruktivno da rade- dodao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinsko rukovodstvo insistira na bezbjednosnim garancijama Zapada kao preduslovu za eventualni prekid vatre s Rusijom, strahujući od mogućnosti ponovnog napada u budućnosti.
Zelenski je ponovo isključio mogućnost ustupanja ukrajinske teritorije Rusiji u zamjenu za mirovni sporazum s Moskvom. S druge strane, Rusija i dalje insistira da se Ukrajina povuče iz cijelog istočnog regiona Donbas, uključujući i područja koja nijesu pod njenom kontrolom, što postavlja kao glavni uslov za bilo kakav dogovor.

Berlin: Počeli pregovori Ukrajine i SAD-a o prekidu vatre

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da Ukrajina privodi kraju dokument o miru sa 20 tačaka i da će ga „uskoro“ predstaviti Sjedinjenim Državama.
Zelenski je u objavi naveo da će Ukrajina i SAD danas održati nove razgovore o poslijeratnoj obnovi i ekonomskom razvoju.
- Privodimo kraju rad na 20 tačaka temeljnog dokumenta koji bi mogao definisati parametre okončanja rata i očekujemo da ćemo ga uskoro predati Sjedinjenim Državama, nakon zajedničkog rada s timom predsjednika Donalda Trampa i partnerima u Evropi- rekao je Zelenski.
Najavio je da će nakon tih razgovora uslijediti virtualni sastanak tzv. Koalicije voljnih.
- Vrlo produktivno radimo na osiguranju buduće sigurnosti i sprječavanju ponavljanja ruske agresije- dodao je Zelenski.

Zelenski: Dovršavamo dokument o miru koji ćemo uskoro predstaviti Amerikancima

Ukrajina i njeni evropski partneri uskoro će biti spremni da Vašingtonu predstave “prečišćen dokument”, u vezi sa okončanjem rata sa Rusijom, najavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Zelenski je naveo da su u Londonu, u razgovoru sa predstavnicima Velike Britanije, Francuske i Njemačke, razvijene nove komponente mirovnog sporazuma, kakve će biti ponuđene Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), prenosi Fonet.
- Stavovi ukrajinske i evropska strane su sada više razvijeni i spremni smo da ih predstavimo partnerima u SAD-u. Uz američku stranum, očekujemo brze i sprovodljive korake- rekao je Zelenski.

Zelenski: Uskoro prečišćen dokument mirovnog sporazuma

Predsjednik Vlade Milojko Spajić sastao se sa predsjednikom Singapura Tharmanom Shanmugaratnamom, pri čemu je istaknuta važnost strateških pozicija dvije zemlje u kontekstu povezivanja jugoistoka Azije i jugoistoka Evrope.
Tokom razgovora razmotrena je mogućnost saradnje u okviru programa obuka koje sprovodi Singapur, s ciljem jačanja upravljačkih kapaciteta i unapređenja modela upravljanja u različitim oblastima od javnog interesa.
Premijer Spajić je naglasio da su efikasnost i disciplina od posebnog značaja za proces evropske integracije Crna Gora, ističući da, uprkos ograničenim kadrovskim kapacitetima, država ubrzano zatvara pregovaračka poglavlja sa ciljem da 2028. godine postane punopravna članica Evropska unija.
Kako je saopšteno, Singapur se navodi kao jedan od najboljih primjera kako mala država, oslonjena na snažne institucije, nultu toleranciju na korupciju, visoku efikasnost i disciplinu, može ostvariti izuzetan razvoj i globalnu relevantnost.

Spajić sa predsjednikom Singapura: Učimo od najboljih modela efikasnog upravljanja

Književnik, publicista i bibliotekar Marijan Mašo Miljić preminuo je u 75. godini, poslije duge i teške bolesti. Biće sahranjen u petak, 23. januara, na Novom groblju u Podgorici.
Rođen u selu Luka (opština Žabljak), 5. avgusta 1951. godine. Završio je Filološki fakultet, grupa za opštu književnost sa teorijom književnosti, u Beogradu 1977. godine. Radio je kao profesor u Obrazovnom centru na Cetinju, potom kao bibliotekar u Centralnoj narodnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“ na Cetinju i kao rukovodilac Biblioteke Istorijskog instituta Crne Gore u Podgorici.
Bio je predśednik Društva bibliotečkih radnika Crne Gore.
Objavio je dvije knjige poezije „Đavolje laži“ (1982) i „Vrijeme taštine“ (1995). U časopisima i novinama objavljivao je tekstove iz oblasti književne i likovne kritike, publicistike, kulture, istoriografije i bibliografije. Priredio je nekoliko vrijednih izdanja: „Povjesnica Crnogorska odabrane istorije Crne Gore do kraja 19. vijeka“ (Podgorica 1997); u koautorstvu sa prof. dr Branislavom Kovačevićem objavio je knjigu „Crna Gora i Crnogorci u Novoj Evropi“ (Podgorica 2005) i „Drobnjačke davije i presude 1872-1902“ (Podgorica 2005), a sa Draganom Kujovićem „Ban crnogorski Novica Cerović“ (Podgorica 2005). U publikaciji povodom godišnjice referenduma „Dvadeset prvi maj“ objavljen je njegov tekst „Četvrto crnogorsko vaskrsnuće“.
Sa akademikom Brankom Pavićevićem priredio je knjigu „Dušan Vuksan, Građa za istoriju Crne Gore do 1851.“ (Podgorica 2006). U oblasti književnosti pripremio je knjigu „Otkrivanje crnogorske Atlantide: savremena kritika o književnom djelu Jevrema Brkovića“ (Podgorica 2006). Obilježavanju troipovjekovnog jubileja naših iseljenika u Peroju, kao najstarijoj sačuvanoj enklavi crnogorske dijaspore, doprinio je objavljivanjem knjige „Crnogorci u Peroju 1657-2007.“
Bio je saradnik Leksikografskog centra CANU i doprinio objavljivanju važnih leksikona iz različih društvenih oblasti. Dobitnik je značajnih nagrada, između ostalih i nagrade „Dr Niko Simov Martinović“, najvećeg priznanja u crnogorskom bibliotekarstvu. Često je znao da kaže kako je bibliotekarstvo bilo „njegova radna, ali i životna sudbina“.

Preminuo književnik i publicista Marijan Mašo Miljić

Izvještaj Komisije za sprovođenje analize poslovanja FK "Arsenal" Tivat dostavljen je odbornicima i biće razmatran na sjednici Skupštine opštine zakazanoj za 11. februar. Njegov sadržaj, kako je saopštio odbornik SDP-a u SO Tivat i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić, &nbsp;jasno ukazuje da problemi u funkcionisanju kluba prevazilaze sportski okvir i otvaraju pitanje institucionalne odgovornosti.
Komisija je formirana nakon ozbiljnih posljedica po ugled grada i kluba, uključujući sankcije UEFA, s ciljem da se utvrdi kako je moguće da klub koji se u značajnoj mjeri finansira javnim novcem funkcioniše bez adekvatnog nadzora i kontrole.
Nalazi Izvještaja, prema njegovim riječima, ukazuju na nefunkcionalan sistem upravljanja, netransparentno finansijsko poslovanje i izostanak odgovornosti, uz pasivnu ulogu Opština Tivat kao ključnog finansijera kluba.
Lisičić podsjeća da je i ranije ukazivao da slučaj FK „Arsenal“ Tivat nije izolovan incident, već dio šire slike institucionalne neodgovornosti u Opštini Tivat, te da Izvještaj Komisije tim upozorenjima sada daje institucionalnu težinu.
– Sjednica Skupštine zakazana za 11. februar ne smije se svesti na puko formalno razmatranje dokumenta – poručio je Lisičić.
On je naveo da predsjednik Opštine nije reagovao ni kada su se pojavile prve ozbiljne indicije o zloupotrebama, niti nakon što su izrečene sankcije UEFA.
– Pred Skupštinom 11. februara više nema prostora za izgovore. Ovo je trenutak kada odgovornost mora biti preuzeta, a ne relativizovana – istakao je Lisičić.
Kako je zaključio, sjednica Skupštine mora rezultirati konkretnim mjerama, koje podrazumijevaju hitnu smjenu rukovodstva FK „Arsenal“ Tivat, kao i pokretanje odgovarajućih krivičnih prijava od strane osnivača, odnosno Opštine Tivat, u skladu sa nalazima Izvještaja i važećim propisima.
– Javnost Tivta zaslužuje institucije koje rade svoj posao, a ne institucije koje postaju paravan za neodgovornost i sistematske propuste – poručio je Lisičić.

Lisičić: Izvještaj Komisije dostavljen odbornicima, Skupština 11. februara mora preuzeti odgovornost

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je Rusija spremna donirati jednu milijardu američkih dolara iz suverene imovine zamrznute u Sjedinjenim Američkim Državama Odboru za mir predsjednika Donalda Trampa te se obavezati na neodređen iznos za obnovu Ukrajine.
Putin je rekao da razmatra Trampov poziv da se pridruži njegovom Odboru za mir, koji je upućen desetinama svjetskih lidera, uključujući i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Tramp je prvi put predložio ovu inicijativu u septembru, kada je najavio svoj plan za okončanje rata u Gazi. Kasnije je pojasnio da će mandat odbora biti proširen i na rješavanje drugih sukoba širom svijeta. Prema povelji, stalni članovi moraju finansijski podržati odbor uplatom od po milijardu dolara svaki.
Putin je ponudio da se jedna milijarda dolara iz zamrznute imovine iskoristi u razgovorima s palestinskim liderom Mahmudom Abasom u četvrtak.
<h2>Šta je rekao Putin?</h2>
Putin je rekao da Rusija može donirati novac toj inicijativi zbog ruskog „posebnog odnosa s palestinskim narodom“, prema komentarima koje je Kremlj prenio sa sjednice Vijeća sigurnosti u srijedu.
Putin bi kasnije u četvrtak trebao da se sastane s američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kašnerom, pri čemu je Kremlj naglasio važnost bilateralnih ekonomskih odnosa i trgovine u tekućim razgovorima.
Centralna banka je u svom posljednjem sveobuhvatnom izvještaju o rezervama s početka 2022. navela da je oko 11 odsto od ukupno 613 milijardi dolara zlatnih i deviznih rezervi, odnosno oko 67 milijardi dolara, bilo držano u imovini denominiranoj u američkim dolarima. Imovina denominirana u dolarima može se držati samo u depozitarima sa sjedištem u SAD-u.
Centralna banka procjenjuje da je oko 300 milijardi dolara ruskih suverenih fondova zamrznuto od zapadnih zemalja. Većina te imovine je zamrznuta u Evropi i čuva se u belgijskom depozitaru „Euroclear“. Radna grupa za ruske elite, posrednike i oligarhe (REPO), koju su 2023. godine formirali G7, Evropska unija i Australija, procijenila je da je zamrznuto oko 280 milijardi dolara ruske suverene imovine.
„Axios“ je u septembru 2023. izvijestio da je radna grupa identifikovala samo pet milijardi dolara ruske suverene imovine zamrznute u SAD-u.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi ovaj potez zahtijevao odmrzavanje imovine od strane američkih vlasti, te da Rusija i dalje smatra zamrzavanje nelegalnim.
- Još uvijek nije jasno kako će to biti pravno uređeno. Sve to tek treba da se razmotri - rekao je Peskov.
Ruska centralna banka je prošlog decembra podnijela tužbu u Moskvi tražeći 230 milijardi dolara odštete od Eurocleara, kao odgovor na odluku EU da zamrzavanje učini neograničenim i na prijedloge da se imovina konfiskuje radi finansiranja Ukrajine.
Izvori Rojtersa su prošle godine naveli da je Rusija otvorena za ideju korišćenja zamrznute suverene imovine za obnovu Ukrajine kao dio mirovnog sporazuma, ali će insistirati da se dio novca potroši na teritorije koje kontroliše.

Tag: mirovni-pregovori