Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Uprava za statistiku potpisali su danas sporazum o saradnji, s ciljem jačanja institucionalne podrške kreiranju i praćenju demografskih, porodičnih i socijalnih politika u Crnoj Gori, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Sporazum su, u prostorijama Ministarstva, potpisali ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović.
Kako je saopšteno, saradnja dvije institucije obuhvatiće oblasti demografije, porodice, migracija i socijalne politike, a poseban fokus biće na podršci planiranju, izradi i praćenju sprovođenja Nacionalne demografske strategije Crne Gore za period 2027–2037. godine.
Sporazumom je predviđeno i zajedničko učešće u pripremi i objavljivanju analiza, publikacija, studija i izvještaja iz navedenih oblasti, uz razmjenu podataka i stručnih znanja. Dokument je zaključen na neodređeno vrijeme.
Ministar Damir Gutić ocijenio je da sporazum predstavlja važan korak ka odgovornijem oblikovanju javnih politika.
- Potpisivanjem Sporazuma o saradnji sa Upravom za statistiku postavljamo čvrst institucionalni temelj za izradu i praćenje demografskih politika u Crnoj Gori. Ova saradnja omogućava kvalitetniju razmjenu podataka, zajedničke analize i snažniju podršku izradi Nacionalne demografske strategije 2027–2037. Pouzdani i uporedivi podaci su preduslov za odgovorne i efikasne politike- kazao je ministar Gutić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Gutić sa Pejovićem: Postavljamo čvrst institucionalni temelj za izradu i praćenje demografskih politika u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se 256.436 osoba izjasnilo kao Crnogorci, 205.370 kao Srbi, 58.956 kao Bošnjaci, 30.978 kao Albanci, 12.824 kao Rusi, dok su se 10.162 osobe izjasnilo kao muslimani - kazala je pomoćnica direktora Uprave za statistiku Snežana Remiković na konferenciji za novinare na kojoj se predstavljaju konačni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Procentualno, kako je navela, to znači da se 41,12 odsto stanovništvo izjašnjava kao Crnogorci, 32,93 odsto kao Srbi, kao Bošnjaci 9,45 odsto, kao Albanci 4,97 odsto, kao Rusi 2,06 odsto, a kao muslimani 1,63 odsto. Remiković je navela da se o ovom pitanju nije izjasnilo 17.907 građana, odnosno 2,88 odsto.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015111024_74bc6c653850cb936dbbdbf734f57b9df42a8bd223175da1293ab713c143899f" data-rendition-name="original" width="1090" height="626" loading="lazy" alt="popis"> </figure>  Kako je precizirala govoreći o vjerskoj strukturi, na popisu su 443.394 građana kazalo da su pravoslavne vjere, 124.668 islamske vjere, 20.408 katoličke, dok je 14.260 osoba izjavilo da su ateisti. O ovom pitanju nisu željela da se izjasne 13.093 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015141020_d2555ba9db849752ec80ea855f2dd8a9af000f3e64fde49e85396d0b7e9cbfa2" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Snežana Remiković"> <figcaption>Snežana Remiković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Kada se govori o maternjem jeziku, rezultati popisa pokazuju da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovništva (269.307 građana), crnogorski za 34,52 odsto (215.299 građana), bosanski za 6,97 odsto (43.470 građana), albanski je maternji za 5,25 odsto (32.725 građana), ruski jezik za 2,36 odsto (14.731 građanin), srpskohrvatski za 2,08 odsto (12.999 građana), dok 1,71 odsto nije željelo da se izjasni (10.691 građanin).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015111024_c37680f9b04a929d4fef0104375e4f05e63fabc83a195e047eef1fcd402065c2" data-rendition-name="original" width="1102" height="617" loading="lazy" alt="jezik popis"> </figure>  Kada se govori o jeziku kojim građani uobičajeno govore, kako je navela Remiković, podaci pokazuju da se od ukupnog broja stanovnika njih 43,52 odsto (271.422 osobe) uobičajeno govori srpskim jezikom, crnogorskim jezikom uobičajeno govori 36,23 odsto (225.956 osoba), bosanskim 6,68 odsto (41.636 osoba), albanskim 4,49 odsto (27.979 osoba), ruskim 2,21 odsto (13.783) i srpskohrvatskim 1,51 odsto (9.421 osoba). O ovom pitanju nije željelo da se izjasni 1,78 odsto stanovništva (11.176 osoba).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015121032_5c298284092d2745a686dc34f0db95395f2ec00fc3accb1224dc50bf120a3ea9" data-rendition-name="original" width="1047" height="587" loading="lazy" alt="Jezik kojim se uobičajeno govori"> </figure>  Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Monstata Ernad Kolić kazao je da prema podacima popisa u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika, od čega 90,73 odsto (565.804) ima državljanstvo Crne Gore. - Zabilježeno je 240 pojava bez državljanstva - naveo je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241015141020_446cbd8f2e79a712ef827d2302146fa6675d22154125ebefdad9a59ec7e3a344" data-rendition-name="original" width="1000" height="650" loading="lazy" alt="Ernad Kolić"> <figcaption>Ernad Kolić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Polna struktura koja ima državljanstvo Crne Gore pokazuje da su 50,4 odsto žene, a 49,6 odsto muškarci.&nbsp; - Kada posmatramo stanovništvo koje ima državljanstvo strane države, podaci pokazuju da je 54,4 odsto ženskog, a 45,6 odsto muškog pola - rekao je Kolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241015121040_26f5b39d7870f6b755a00ddbdf4442e7f018dd638525736e92f345cde4d7836d" data-rendition-name="original" width="1047" height="592" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Najviše stranih državljana ima iz Ruske Federacije - 13.550, dok je iz Srbije 13.031.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241015121040_b964350a64b9c75af4064754d4582d4b687df750f759424db95e2ae1317aed5b" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Državljanstvo strane države"> </figure>  Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović kazao je da prema konačnim rezultatima popisano je 623.633 osoba sa uobičajenim mjestom boravka u Crnoj Gori, kao i 44.017 građana koji imaju državljanstvo Crne Gore a na radu su, boravku ili školovanje u inostranstvu duže od godinu. - Ovo znači da je ukupno popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, osobe koje nijesu jedinice popisa, kao i strance koji imaju privremeni boravak i koji nemaju namjeru da borave u Crnoj Gori duže od godinu - naveo je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241015141020_f7deb2e30c5782069a1e70b700f9735dfeb79bed4141261152cc39f2ab711eb1" data-rendition-name="original" width="1000" height="671" loading="lazy" alt="Miroslav Pejović"> <figcaption>Miroslav Pejović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Prema polu, kako je precizirao, u Crnoj Gori ima 306.807 muškaraca, dok je žena 316.826.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20241015121012_b0ebf9d37aa2b7e02645dff97872591c4806c2d90a5d0b2b669e25f2654605e0" data-rendition-name="original" width="1048" height="582" loading="lazy" alt="Polna struktura popisa"> </figure>  Prosječna starost stanovništva iznosi 39,7 godina.&nbsp; - U ukupnom broju stanovnika sa uobičajenim mjestom boravka, 565.804 osobe imaju državljanstvo Crne Gore, što predstavlja 90,73 odsto. Državljanstvo Crne Gore i neke druge države ima 10.691 osoba ili 1,71 odsto. Stranih državljana koji imaju uobičajeno mjesto boravka u Crnoj Gori ima 46.878, što predstavlja 7,52 odsto - precizirao je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20241015111016_1fd9774652a06abd1d67880ded7407b9569d29acebfa1437a0c5cbde4db2e149" data-rendition-name="original" width="1048" height="587" loading="lazy" alt="Starosna struktura popisa"> </figure>  Građani su, podsjeća, dobili najbolji mogući način kontrole, odnosno da sami mogu biti provjeriti svoj popisni listić, što je prvi zabilježeni takav slučaj u statističkoj praksi u svijetu. - Uprava za statistiku je samo imala jedan cilj: Da proces zadrži u okvirima struke i profesije i mogu reći da smo u tome uspjeli. Ovo je najtransparentniji popis do sada, od pripremne faze, do faze implementacije, pa i do uvedenih kontrolnih mehanizama - istakao je Pejović. Proces provjere podataka pokazao je da su građani imali visok procenat povjerenja, s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, mali procenat građana pristupio provjeri podataka. - Ovaj popis je definitivno postavio nove standarde kad je kontrola i transparentnost u pitanju. Pokazali smo zrelost ne samo statistike, nego i društva u cjelini - ocijenio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20241015141020_63cf684ba8a3d56ab49e4ae022f0f1aa3d21639c2b1da3b0663ac5197f2ed167" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Milena Vukotić"> <figcaption>Milena Vukotić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Načelnica Odsjeka za demografiju u Zavodu za statistiku Milena Vukotić navela je da najmanji broj stanovnika ima Šavnik 1.569 stanovnika, a Podgorica najviše - 170.505 građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c.png" data-media-id="editor_11" data-image-id="20241015121016_93568c28589ef02595f88f729bf90c0166b08e0301951c0b88cbefcc3118912c" data-rendition-name="original" width="1050" height="582" loading="lazy" alt="Broj stanovnika Crne Gore"> </figure>  Vukotić je precizirala da je broj stanovnika u odnosu na popis iz 2011. porastao za 0,6 odsto. - Alarmantna je činjenica da je ovaj popis pokazao da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, dok smo u popisu 2011. imali samo jednu opštinu u ovom stadijumu - upozorila je Vukotić. Dodala je da se pored Plužina, koji se i 2011. nalazio u stadijumu najdublje demografske starosti, ovom stadijumu od podataka iz 2023. pripadaju i Andrijevica, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Cetinje, Žabljak, Pljevlja i Šavnik u kojima živi 10,07 odsto stanovništva Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080.png" data-media-id="editor_12" data-image-id="20241015111020_74a06f2dbac61922e809bd7a8b45398c7cb87928998566f17a7fd8bb7b6ae080" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Stadijum demografske starosti"> </figure>  Ministar finansija Novica Vuković rekao je na konferenciji za medije, pored ostalog, da će sami podaci popisa biti od nemjerljivog značaja za donošenje planova, strategija i, u krajnjem, kreiranje politika koje su od nadležnosti resora na čijem je čelu. - Dobijeni podaci iz popisa treba da budu osnova za vođenje politika i strategija u svim sferama razvoja društvenog života i kreiranje politika razvoja države Crne Gore i, što je najvažnije, njenu integraciju u Evropsku uniju - istakao je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20241015141020_b94c92d48e27fad99cbae1a0052d4a4b39820958975edb4bb7056593e902963a" data-rendition-name="original" width="1000" height="652" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković (Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Uspjeli su, kako dodaje, profesionalno i po zakonu, poštujući međunarodne standarde, da u potpunosti ispoštuju sve, a sami proces popisa koštao je blizu šest miliona eura, tačnije 5.997.168,72 eura. <h2>Pitanja da se drže statistike</h2> Na pitanje novinara premijeru Milojku Spajiću, koji je bio gost na konferenciji za medije, da li će se pokrenuti pitanje da se srpski jezik uvede kao službeni, s obzirom na rezultate popisa koji pokazuju da više od 250.000 građani govori ovim jezikom, nije bilo odgovora. Moderatorka je zamolila da se drže pitanja isključivo koja se odnose na statistiku, ističući da su premijer i druge zvanice u svojstvu gostiju prisutni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20241015141024_f3729dee6baceaf772546f4503144e0996d2841f4592603c0ab6676a8b13818a" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa"> <figcaption>Milojko Spajić na predstavljanju rezultata popisa(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Odgovarajući na pitanje o razlici u ukupnom broju stanovnika, odnosno to da smo imali preliminarni podatak da u Crnoj Gori živi 633.000 građana, a sada 623.000, Remiković je rekla da obrada podataka koja je rađena nakon unosa i prikupljenih podataka tokom obrade definiše se mjesto uobičajenog boravka za koje se može da se obradom utvrdi da je drugačije u odnosu na ono koje je definisano terenskim radom. - Preliminarni rezultati izvode se tokom terenskog rada, na papirnim upitnicima, i to tako što se na osnovu obrazaca spisak lica izvodi sumarno na osnovu broja domaćinstava. Taj sumar se prenosi u takzovani kontrolnik, to je sumar na nivou popisnog kruga, a on se zati prenosi u P9 obrazac, koji je sumar na nivou opštine. U kontrolniku imamo i određene šifre za prisutnost ili odsustnost građana i sve njih imamo kao popisnu kategoriju, ali je njihov status izveden isključivo iz pitanja na samoj popisnici. Različitost u preliminarnim i konačnim podacima nije ništa neuobičajeno - navela je ona.&nbsp; Na pitanje da li je izvodljiva kontrola podataka i nakon objave konačnih rezultata popisa, s obzirom na zahtjev opozicije, Pejović je odgovorio odrično. - Mi smo dali mogućnost građanima da u roku od sedam dana provjere svoje podatke, što je sasvim dovoljno, a vidjeli ste da je nakon gašenja softvera svega 20.000 osoba provjerilo svoje podatke. Vjerujem da je to veoma mala zainteresovanost i to pokazuje veliko povjerenje u sami proces - ocijenio je on. Na pitanje što znači podatak da se devet opština nalazi u stadijumu najdublje demografske starosti, Vukotić je rekla da je suština rada Monstata i statistike da se prepozna pojava na osnovu koje Vlada treba da donosi određene politike i strategije. - Mislim da je Vlada odlično primila k znanju ovu informacije, a naravno da očekujemo u narednom periodu i druge podatke koji će doprinijeti dubljoj analizi ove problematike - navela je ona.

Jasmina Beharovic

Kao Crnogorci se izjašnjava 41,12 odsto stanovništva, kao Srbi 32,93 odsto

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović kazao je da je sasvim dovoljan rok od sedam dana za korišćenje aplikacije za provjeru podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama koji su prikupljeni na popisu stanovništva, domaćinstava i stanova od 3. do 28. decembra prošle godine.
Kako je ranije najavljeno iz Monstata, građani će podatke prikupljene tokom popisa moći da provjere od danas putem linka: <a href="https://popis2023.monstat.org/" target="_blank">https://popis2023.monstat.org/</a>.
Pejović je na današnjoj sjednici Odbora za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova ponovio da će konačni rezultati biti objavljeni 15. oktobra, te da u Monstatu žele da priču o popisu uspješno zaokruže.
- Čuli smo od nekih opozicionih poslanika da period od sedam dana za provjeru podataka putem aplikacije neće biti dovoljan, ja kažem da hoće, a i nakon toga, ukoliko budemo imali starije građane koji nijesu dovoljno informatički pismeni, izaći ćemo u susret. Želimo uspješno da zaokružimo ovaj proces, tu smo da izađemo u susret svakom - rekao je Pejović.
On je konstatovao da preostaje obaveza članova privremenog skupštinskog Odbora da izvrše provjeru unešenog materijala, kako je precizirano sporazumom. Tražio je da se odrede predstavnici opozicije i nacionalnih savjeta i koliko je sjutra dostavi spisak onih koji će vršiti tu provjeru.
- Na tri odsto ste tražili ručno brojanje, na pet odsto ste tražili da provjerite vjerodostojnost unešenih podataka. Pa bih zamolio da nam sada malo olakšate. Vaše predstavnike ćemo ugostiti u Monstatu da se izvrši zahtijevana provjera, bilo ručno ili putem aplikacije koju smo pripremili za provjeru vjerodostojnosti podataka - rekao je Pejović.
Monstat je juče objavio Uputstvo za korišćenje aplikacije za provjeru etničko-kulturoloških karakteristika prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini.
Pokretanjem <a href="https://popis2023.monstat.org/">linka</a>, neophodno je unijeti podatke, a to su: statistički ID, odnosno devetocifarski broj sa naljepnice koja se nalazi na kopiji Upitnika za lice (P1) tj. Popisnice.
Nakon što softver pronađe jedinstveni devetocifreni cifarski broj, u sljedećem koraku je neophodno unijeti dodatne informacije, tačnije jedan od identifikacionih podataka sa samog zaglavlja Upitnika za lice (opštinu, ili popisni krug, ili redni broj stana ili redni broj lica).
Ukoliko se podaci o licu nalaze u bazi popisa, softver će na ekranu prikazati rezultate upita, odnosno kako se to lice izjasnilo na četiri pitanja o etničko kulturološkim karakteristikama.
Sesija će trajati 60 sekundi, pri čemu će građani moći da provjerite svoje podatke maksimalno do tri puta dnevno.
- Ukoliko softver iz nekog razloga ne prepozna podatke koje zadate kao upit, a nalaze se na kopiji vaše popisnice, molimo Vas da kontaktirate info centar Uprave za statistiku putem sljedećih brojeva telefona: 020 230 811 ili 068 851 500, kako bi u zajedničkoj komunikaciji otklonili eventualne poteškoće prilikom provjere podataka - kazao je Pejović.
Kopredsjedavajući Odbora Nikola Rakočević iz redova Demokratske partije socijalista najavio je da će imati još jednu sjednicu do objave rezultata popisa na kojoj će usvojiti izvještaj o radu ovog skupštinskog tijela.
 
&nbsp;

Tamara Klikovac

Pejović: Sedam dana dovoljno za provjeru podataka, ali smo spremni da izađemo u susret zahtjevima građana

Direktor Monstata Miroslav Pejović potvrdio je da će softver, putem koga će građani moći da provjere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama, biti dostupan od sjutra, od 11 sati, a sama provjera će trajati do 7. oktobra.
Monstat je pripremio <a href=" https://popis2023.monstat.org/">Uputstvo o korišćenju softvera</a>, koje je dostupno na n sajtu, na više jezika.
Pejović je objasnio da je pokretanjem linka, neophodno unijeti zahtijevane podatke, a to su: statistički ID, odnosno devetocifarski broj sa naljepnice koja se nalazi na kopiji Upitnika za lice (P1) tj. Popisnice. Nakon što softver pronađe jedinstveni devetocifarski broj, u sljedećem koraku je neophodno unijeti dodatne informacije, tačnije jedan od identifikacionih podataka sa samog zaglavlja Upitnika za lice (opštinu, ili popisni krug, &nbsp;ili redni broj stana ili redni broj lica).
- Ukoliko se podaci o licu nalaze u bazi popisa, softver će na ekranu prikazati rezultate upita, odnosno kako se to lice izjasnilo na 4 pitanja o etničko kulturološkim karakteristikama. Sama sesija će trajati 60 sekundi, pri čemu ćete moći da provjerite svoje podatke maksimalno do tri puta dnevno - pojasnio je Pejović.
Ukoliko softver iz nekog razloga ne prepozna podatke koje zadate kao upit, a nalaze se na kopiji popisnice, Pejović upućuje građane da kontaktiraju info centar Uprave za statistiku putem brojeva telefona: 020 230 811 ili 068 851 500, kako bi u zajedničkoj komunikaciji otklonili eventualne poteškoće prilikom provjere podataka.&nbsp;
Pejović je najavio i da će Popis poljoprivrede, najobimnije i najkompleksnije istraživanje u oblasti statistike poljoprivrede, početi sjutra i trajaće do 1.decembra.
- Cilj sprovođenja Popisa poljoprivrede je da se obezbijede međunarodno uporedivi podaci kako za dalja unapređenja zvanične statistike u oblasti poljoprivrede, tako i podaci od značaja za kreiranje politika, u smislu kreiranja održive agrarne politike. Važno je napomenuti, da naši građani daju tačne i precizne podatke jer je isključivo na osnovu kvalitetnih podataka moguće donositi kvalitetne odluke - poručio je Pejović.

1250x600

Pejović pojasnio kako koristiti softver i najavio početak popisa poljoprivrede

Centar za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da uslovljavanje dodjele „Luče“ odličnim uspjehom na eksternoj polumaturi ili maturi može biti prestrogo i dovesti do nepravde prema učenicima koje obrazovni sistem treba da prepozna, podstakne i nagradi zbog dugogodišnjeg truda i talenta.&nbsp;
To je saopštila viša pravna savjetnica CGO-a Snežana Kaluđerović.&nbsp;
Kako je navela u saopštenju, CGO smatra da je usvajanje nove Vladine Uredbe o diplomi „Luča“ opravdano u dijelu potrebe zaštite izvrsnosti, koja je očigledno posljednju deceniju dovedena u pitanje neskladom između školskih ocjena i rezultata na eksternim provjerama znanja.&nbsp;
Istovremeno, ističe Kaluđerović, ukazuju na one aspekte koje mogu dovesti ovaj princip u pitanje, jer izvrsnost treba štititi i obrazovni sistem ne smije kažnjavati djecu zbog ljudskih faktora koji su sastavni dio odrastanja i učenja.
- Naime, svrha ove diplome da je dobiju zaista izvrsni učenici, kao potvrdu ne samo kontinuiranog školskog uspjeha, već i izuzetnosti, odnosno priznanje onima koji su prvi među jednakima, polazeći od pretpostavke da su sve dobijene petice zaslužene - naglasila je Kaluđerović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovaj kriterijum je posebno problematičan za učenike osnovnih škola, dok je možda opravdaniji kod maturanata.
- Odlični učenici nijesu imuni na stres, tremu i strah, a kod mlađeg uzrasta to je još izraženije. Jedan loš dan, zdravstveni problem ili psihološki pritisak mogu dovesti do slabijeg rezultata na ispitu, čime se višegodišnji rad i dosljedan uspjeh praktično poništavaju zbog nekoliko sati testiranja. Takav pristup nije pravičan niti pedagoški utemeljen, a „Luča“ mora biti simbol znanja, rada i izuzetnosti, ali i pravednosti - poručila je Kaluđerović.&nbsp;
Kako je istakla, poseban problem je termin polaganja, koji se odvija usred školske godine, kada učenici paralelno pohađaju redovnu nastavu iz velikog broja predmeta (14), odgovaraju usmeno, pišu testove i kontrolne zadatke, te usvajaju novo gradivo. U takvim okolnostima, dodaje ona, priprema za eksternu provjeru znanja postaje dodatno opterećenje, što učenike izlaže prekomjernom pritisku u već zahtjevnom periodu.
- Obim gradiva koji je potrebno obnoviti i sistematizovati izuzetno je velik, a učenici osnovnih škola sve predmete polažu u samo tri dana. Takav tempo ne ostavlja prostor da se znanje pokaže smireno i postepeno, već favorizuje učenike koji se bolje snalaze pod pritiskom, što ne mora značiti da posjeduju i više znanja. Kada jedan ispit dobije presudnu težinu, sistem postaje rigidan i zanemaruje niz važnih faktora, uključujući različite stilove učenja, psihološku spremnost djece, ali i neujednačene uslove pripreme. Istovremeno, teret odgovornosti se gotovo u potpunosti prebacuje na učenike, dok se manje govori o odgovornosti sistema, podršci nastavnika i kvalitetu procesa ocjenjivanja tokom školovanja - podvukla je Kaluđerović.&nbsp;
CGO, kako ističe, cijeni da eksterna matura može biti važan korektiv, ali ne smije biti jedini presudan uslov za najprestižnije priznanje u obrazovanju.&nbsp;
- Umjesto isključivog restriktivnog modela, potrebno je obezbijediti dodatnu podršku učenicima u pripremi za eksternu provjeru znanja, kao i razmotriti fleksibilnije modele vrednovanja koji uvažavaju kontinuitet rada, a ne samo učinak u jednom danu - zaključuje Kaluđerović.&nbsp;

Kaluđerović: „Luča“ mora štititi izvrsnost, ali ne smije kažnjavati učenike zbog jednog dana

Gost u podkastu Dres nacija reprezentacija bio je Jakov Bijelović, o rvanju, uspjesima, ali i poteškoćama.
Pratite Dres naciju reprezentaciju subotom od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DQgTUMDPCRcM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dres nacija reprezentacija: Gost Jakov Bijelović

I.I. iz Berana uhapšen je zbog sumnje da je udario sugrađanina E.Š. u glavu i ukrao mu 200 eura.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo teška krađa na opasan ili naročito drzak način, a u zakonom predviđenom roku je priveden postupajućem osnovnom državnom tužiocu u Beranama na dalju nadležnost.
- Osim toga, pregledom oštećenog lica E.Š. policija je pronašla novčanicu od 50 eura za koju je posumnjano da je falsifikat - dodali su u policiji.
Sa ovim je događajem takođe upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je naložio da se novčanica uputi na odgovarajuća vještačenja u Forenzički centar Uprave policije, te da se nakon toga protiv I.I. podnese krivična prijava zbog sumnje na falsifikovanje novca.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je udario sugrađanina i ukrao mu 200 eura

Predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić je, na juče održanoj sjednici lokalnog parlamenta, ponovo sa dnevnog reda povukao Odluku o izgradnji gradskog trga. S obzirom na to da odluka pada četvrti put za redom, jer Žugić ne može da obezbijedi većinu u redovima vlasti, jasno je da Žabljakom danas upravlja jedan klasični raštimovani orkestar - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS).
Oni su naglasili da je ovu odluku dva puta predlagao Klub odbornika Durmitorske inicijative, a dva puta predsjednik Žugić koji je njihov predstavnik.
- Sve prethodne odluke su, dakle, povučene zbog pravnih nedostataka. I jučerašnja sjednica ogolila je istinu da je aktuelna vlast na Žabljaku nefunkcionalna, jer nije skrojena na temelju zajedničke vizije o razvoju našeg grada, već je sastavljena na principu fotelja i privilegija koje iste sa sobom donose, odnosno na bazi trgovine mjestima po dubini i na bazi ucjena - naveli su u žabljačkom DPS-u.
Tako nefunkcionalna vlast u praksi, cijene oni, konstatno produkuje probleme.
- Kojima već neko vrijeme u kontinuitetu svjedočimo, usljed kojih je i bilo problema i sa izglasavanjem Budžeta za 2026. godinu, i cijenu tih poremećenih odnosa unutar vlasti plaćaju samo i isključivo građani - naveli su oni.
Ocijenili su da je, nakon svega što se u kontinuitetu ponavlja, jasno da je Žugić izgubio legitimitet da bude predsjednik Opštine.
- Te da svaki dan opstanka ove i ovakve parlamentarne većine je još jedan dan propadanja Žabljaka, koje ćemo zaustaviti pobjedom na izborima i ove nesposobnjakoviće i štetočine poslati u opoziciju - zaključili su u žabljačkom DPS-u.

Tag: miroslav-pejovic