Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jovan Jovanović izabran za sudiju Ustavnog suda, Radović i Vučinić nijesu dobile potrebnu podršku

Evidentna je šira podrška izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, kandidatkinje koja može ujediniti podršku različitih političkih opcija i stručne javnosti, bez kompromisa na račun Ustava Crne Gore - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nakon što je on obavio konsultacije sa poslaničkim grupama i poslanicima koji su se odazvali njegovom pozivu na dijalog.
Tokom razgovora je, kako se navodi u saopštenju, potvrđeno zajedničko uvjerenje da Crnoj Gori trebaju ljudi od znanja i integriteta koji čuvaju institucije.&nbsp;
- Najnoviji izvještaj Evropske komisije naglasio je da su odlaganja u izboru sudija Ustavnog suda izazvala ozbiljnu zabrinutost zbog nepoštovanja nezavisnosti i principa podjele vlasti. Upravo zato, predstojeći izbor predstavlja test političke zrelosti, odgovornosti i posvećenosti evropskim integracijama - istaknuto je u saopštenju.
Parlament, kako dodaju, sada ima priliku da taj test položi izborom sudija koji svojim znanjem i iskustvom mogu garantovati profesionalan i nezavisan rad Ustavnog suda.&nbsp;
- Posebno se izdvaja profesionalna biografija Mirjane Vučinić, koja kroz svoje dugogodišnje pravničko iskustvo pokazuje upravo te vrijednosti – znanje, integritet i institucionalnu odgovornost. Iskustvo je sticala u Ustavnom sudu, brojnim državnim organima i advokaturi, što joj omogućava cjelovito poznavanje pravnog sistema Crne Gore. Posjeduje položen pravosudni ispit. Posebno se ističe njeno učešće u reformskim procesima u okviru međunarodnih projekata SIGMA/OECD i UNDP, u izradi zakona, te u projektima jačanja transparentnosti i integriteta javnih institucija - precizirano je u saopštenju.
Budućnost Crne Gore, kako su naglasili iz Kabineta Milatovića, traži znanje, integritet i povjerenje građana u institucije.
- Ustavni sud, kao ključna institucija u zaštiti ustavnosti i prava građana, mora imati sudije koje su dokazale svoju stručnost i nezavisnost. Izbor takvih sudija biće jasna poruka političke zrelosti države i odlučnosti da institucije vode profesionalci koji služe Ustavu, a ne partijama - zaključili su u saopštenju.

1250x600

1084x550

Kabinet Milatovića: Evidentna šira podrška izboru Vučinić za sutkinju Ustavnog suda, može ujediniti podršku različitih političkih opcija i stručne javnosti

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je pismo poslanicima Parlamenta Crne Gore, pozivajući ih na konsultacije oko prijedloga Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda.
- Na sjednici Skupštine Crne Gore održanoj 14. oktobra 2025. godine razmatran je prijedlog za izbor gospođe Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda Crne Gore, koji sam uputio 15. maja 2025. godine. U prvom krugu glasanja, gospođa Vučinić je dobila 16 glasova za, nijedan glas protiv i 44 uzdržana glasa. Smatram da je, uoči narednog glasanja, korisno da svi poslanici imaju priliku da dodatno sagledaju njen profesionalni put, iskustvo i pristup pitanjima od značaja za rad Ustavnog suda - kazao je Milatović.&nbsp;
Stoga, kako se navodi, odlučio je da pokrene dodatne konsultacije sa svim zainteresovanim poslanicima i poslaničkim klubovima.&nbsp;
- Na ovim sastancima biće prisutna i gospođa Mirjana Vučinić, koja će neposredno predstaviti svoj profesionalni angažman i viđenje uloge Ustavnog suda u jačanju ustavnosti i vladavine prava - dodao je Milatović.&nbsp;
Milatović je naveo da je uvjeren da će otvoren i konstruktivan dijalog sa poslanicima doprinijeti potpunijem sagledavanju kandidature, te da vjeruje da gospođa Vučinić, svojim iskustvom i integritetom, može biti kandidatkinja oko koje se može ostvariti širok stepen saglasnosti u Skupštini Crne Gore.
- Kao i uvijek, spreman sam za dijalog i zajednički rad u interesu Crne Gore - stoji u pismu predsjednika Milatovića.

Milatović: Mirjana Vučinić kandidatkinja koja može objediniti podršku

Jasmina Beharovic

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Delegacija Evropske unije (EU) u Crnoj Gori poručila je državnom parlamentu da u oktobru izabere nedostajuće sudije Ustavnog suda.&nbsp;
Oni su to rekli Vijestima nakon što je vladajuća većina u ponedjeljak sabotirala održavanje sjednice najvišeg zakonodavnog doma na kojoj je trebalo da se odlučuje o predlogu šefa države Jakova Milatovića da advokatica Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda.&nbsp;
- Evropska unija (EU) poziva crnogorsku Skupštinu da, na sjednici u oktobru, obezbijedi imenovanje preostalih sudija Ustavnog suda, zasnovano na zaslugama i transparentnosti. Potpuno funkcionalan i nezavisan Ustavni sud je ključan za zaštitu prava građana, očuvanje demokratske stabilnosti i garantovanje slobodnih i fer izbora - kazali su iz Delegacije EU.&nbsp;
Oni su, naveli da EU poziva Crnu Goru da bez odgađanja sprovede preporuke Venecijanske komisije u vezi s izmjenama zakonodavstva, kako bi se, prema njihovim riječima, ojačala nezavisnost Ustavnog suda i garantovalo njegovo nesmetano i efikasno funkcionisanje.
- Ovi koraci su od ključnog značaja ne samo za evropski put Crne Gore, već prije svega za zaštitu osnovnih sloboda građana - naveli su iz Delegacije EU.
Većina poslanika vlasti nije omogućila usvajanje dnevnog reda sjednice parlamenta koju je inicirao Milatović sa predlogom da Vučinić bude izabrana za sutkinju. Glasalo je 59 skupštinara, od kojih je 21 bio za predloženi dnevni red, dok je 38 bilo uzdržano (nije bilo glasova protiv). Milatovićev predlog u proceduri je od sredine maja. Bez obzira što nije razmatran, ostaće u proceduri.&nbsp;
Ustavni sud radi u krnjem sastavu, s obzirom na to da ima četvoro od sedam sudija, koliko bi ukupno ta institucija trebalo da ih ima. Sudije bira i razrješava Skupština - dvoje na predlog predsjednika Crne Gore i petoro na predlog Ustavnog odbora parlamenta.

Delegacija EU poručila Skupštini: U oktobru izaberite sudije Ustavnog suda

U Ustavnom sudu nema nikakve krize i sve funkcioniše, ali očigledno je da predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nije iskomunicirao na pravi način o svom predlogu za člana pomenutog suda, rekao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević u emisiji “Klub Aplus”.
Podsjetimo, parlamentarna većina Skupštine Crne Gore odbila je juče da razmotri Milatovićev predlog da nova sutkinja Ustavnog suda bude Mirjana Vučinić. Milatović je taj akt većine nazvao “kukavičkim” potezom i optužio ih za produbljivanje ustavne krize.
Urošević, pak, tvrdi da Milatović nije najbolje iskomunicirao sa onima koji su trebali da taj predlog podrže, odnosno sa poslanicima i parlamentarne većine i opozicije.
- Ovakve teme treba da se iskomuniciraju na pravi način. U suprotnom imamo situaciju kakvu smo juče imali”, kazao je Urošević.
Kako kaže Urošević, Milatoviću pozicija daje mogućnost da predloži jednog kandidata, ali ne i da ga odredi.
- Kandidat treba da se izglasa u parlamentu, tako je po Ustavu i zakonu. Tako da nema potrebe za ljutnjom i takvim nekim pričama- rekao je Urošević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Urošević poručuje da nema potrebe trčati i raditi nešto preko koljena.
- Taj kandidat se, čini mi se, bira na 12 godina, tako da treba izabrati najbolje rješenje. Naći ćemo podobne kandidate, nije nikakva trka- poručio je Urošević.
I PES-u je cilj, kaže Urošević, da se kompletira Ustavni sud, ali nikako za dva dana.
- Nema dileme da mi želimo da sve kompletiramo. Cilj nam je da dođemo do najboljih mogućih kandidata, a ne da zbog nečijeg hira trčimo i hrlimo bez detaljne rasprave. To su dugotrajni mandati, Ustavni sud je krovna institucija i najznačajnija po hijerarhiji i ne smijemo dozvoliti da se tu napravi greška- ocijenio je Urošević.
Prema riječima Uroševića, Milatovićeve konstatacije da je na djelu politički kukavičluk su neprimjerene.
- Priča da je sada Crna Gora ugrožena nije tačna. Sve funkcioniše i bez brige za Milatovića, kompletiraće se ovaj proces i privešće se kraju- zaključio je Urošević.
Mjesecima unazad Ustavni sud funkcioniše na ivici kvoruma jer, od ukupno sedam sudija aktivno je svega četvoro.
Uz najavu da jednoj od sudija Desanki Lopičić ističe mandat u decembru, u slučaju izostanka izbora nedostajućih sudija, Ustavni sud će biti u blokadi.
Podsjećanja radi, ustavna kriza u Crnoj Gori traje od sredine 2022. godine kada je Ustavni sud bio blokiran jer je bilo aktivno samo troje sudija.
Zbog izostanka dogovora o izboru nedostajućih sudija, Evropska unija i Sjedinjene države su apelovali na političke subjekte u Crnoj Gori da se dogovore o deblokadi Ustavnog suda bez koga nisu mogli da se održe izbori.

Urošević: Naći ćemo podobne kandidate za članove Ustavnog suda, nije nikakva trka

Vladajuća većina je vrlo svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika države i Ustavni sud, a sa druge strane su pokazali da i pravosudna imenovanja moraju da budu proizvod isključivo klijentelizma i političke trgovine - ocijenila je politikološkinja i kolumnistkinja Antene M Nevena Kovačević nakon što na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Skupštine nije usvojen dnevni red na kojem je trebalo da bude prijedlog za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda.
Institucionalni razvoj se, kako je Kovačević kazala gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, živi već pet godina.
- A juče je ponovo obesmišljena Skupština kao najviši zakonodavni dom, ali i institut predsjednika države od strane njegovih koalicionih partnera - ukazala je Kovačević.
Imali smo, ustvrdila je politikološkinja, obesmišljavanje kompletnog sistema parlamentarizma, što uključuje, između ostalog, i institut vanredne sjednice.
- Postavlja se pitanje, po ko zna koji put, ako imamo ovakvo obesmišljavanje parlamentarne demokratije iz svih poslovnički predviđenih instituta, zašto je uopšte Andrija Mandić kao predsjednik Skupštine zakazao sjednicu, ako je postojalo saglasje parlamentarne većine da oni neće podržati kandidatkinju za sutkinju Ustavnog suda - rekla je Kovačević.&nbsp;
Vladajuća većina je, smatra Kovačević, vrlo svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika države i Ustavni sud, a sa druge strane su pokazali, kako je kazala, da i pravosudna imenovanja moraju da budu proizvod isključivo klijentelizma i političke trgovine.
- Niko ne može biti izabran ukoliko nije podoban iz ovog, ili onog razloga za parlamentarnu većinu, a sve što smo juče čuli kao izgovore zbog kojih predmetna kandidatkinja za njih nije podobna su dnevno političke floskule koje mislim da ne vrijedi komentarisati - istakla je Kovačević.
Smatra da su neke odluke Ustavnog suda bile u najmanju ruku sporne, a eklatantan primjer je Temeljni ugovor, na osnovu koga, kako kaže, crkva Srbije gospodari teritorijom Crnom Gori.
- Ali bolje je svakako da imamo bilo kakav Ustavni sud, nego da je on nefunkcionalan, jer ako suspendujete Ustavni sud onda ste u potpunosti suspendovali pravnu sigurnost građana i države u cjelini. Nažalost se pokazalo u praksi prethodnih godina da su sva pravosudna imenovanja, i ona koja smo hvalili nekad i mi i evropski partneri, bila posljedica nekih političkih dogovora i kalkulacija - istakla je Kovačević.
To, kaže, danas vidimo po izostanku reakcija vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na određenim procesima koji se dešavaju u državi - poput slavljenja ratnih zločinaca, prijetnji medijima, obračuna vlasti sa civilnim sektorom, advokatima.
- U potpunosti imamo ignorisanje bilo kakvih primjedbi i civilnog sektora i ostalih relevantnih drustvenih činilaca. Tu posebno vidimo da je Tužilaštvo pod političkom kontrolom, a posljednji takav primjer je slučaj predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, gdje smo imali evidentan primjer izazivanja rasne i vjerske mržnje, a Tužilaštvo je zaključilo da nema elemenata tog krivičnog djela - zaključila je Kovačević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Kovačević: Vladajuća većina svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika Crne Gore i Ustavni sud

Sve ukazuje na to da bi trebalo snažnije i odlučnije da djelujemo, da bismo se ubrzano kretali na putu ka Evropskoj uniji, ali onda se dese ovakvi potezi, koji nam govore da ne postoji svijest u vladajućoj većini o važnosti trenutka u kojem se nalazimo. Ili, da budem precizniji, svijest kao takva i te kako postoji, zato oni i rade sve da bi taj put blokirali. To je za Antenu M poručio politički analitičar Marko Savić, komentarišući jučerašnji potez vladajuće većine u parlamentu Crne Gore, čiji su poslanici, osim Maje Vučelić i Miodraga Lakovića, bili uzdržani pri glasanju za dnevni red vanredne sjednice na kojem je bila jedna tačka – rasprava o izboru Mirjane Vučinić za sudiju Ustavnog suda, na prijedlog predsjednika države Jakova Milatovića.
Savić kaže da se to desilo i vjerujući vladi Dritana Abazovića, koja je trebalo da ubrza proces evropskih integracija, a onda je potpisan tzv. Temeljni ugovor, a nakon dobijanja IBAR-a usvojena Rezoluciju o Jasenovcu.&nbsp;
- Sad ulazimo u sljedeću fazu gdje ne bi trebalo da ponavljamo greške koje smo radili u prošlosti, a zapravo ih sad obnavljamo - ističe Savić.
Sa stanovišta trvenja u većini, bilo da oni sarađuju na lokalu ili na državnom nivou, Savić kaže da Milatović pokušava da preostali dio mandata iskoristi za izgradnju političkog integriteta koji bismo naslijepo morali pripisivati svakome ko obnaša ulogu predsjednika države.
- Međutim, čini mi se da je naknadna pamet najgora pamet, pa tako se Milatoviću direktno i na ovaj način vraća svako političko neuko manevrisanje. Opet, to je za mene koji posmatram procese manje važno. Važno je da vrlo konkretno i otvoreno kažemo da je blokada Ustavnog suda instrument koji koristi vladajuća većina kako bi izvršila politički uticaj na to ko, kada i kako će biti izabran. Ovo je zapravo guranje cjelokupne crnogorske političke scene u cajtnot. Kad krenemo da dobijamo packe od EU i međunarodne zajednice, onda će se navrat -nanos opet birati sudije Ustavnog suda na način kako to Andrija Mandić odredi. Ovakav potez je priprema za to - potcrtava Savić.
Ocjenjuje i da je politički integritet kategorija nepoznata većini naših političara.
- Tako da osnovne zamjerke za advokatici Vučinić dolaze gotovo isključivo iz tabora Demokrata, kojie prednjače u onome što danas nazivamo političkim, odnosno partijskim zapošljavanjima, koji su najmanje pozvani da govore o integritetu kao takvom, bez obzira da li ovaj predlog dolazi od Milatovića, koji takođe ima svojih falinki, odnosno nedostataka u obavljanju funkcije, to je manje važno - kaže Savić.
Svaki izbor koji je drugačiji od onoga koji je zamislio Andrija Mandić i većina koju on predvodi, blokira se, dodaje analitičar.
- To je manir koji pokazuju isključivo društva koja imaju komponentu hibridnosti, da ne kažem autoritarizma, jer na sreću još nismo skliznuli u takav oblik, ali određene vrste kompetitivnog autoritarizma kakav je Crna Gora danas kao društvo nam slikovito pokazuju ovi primjeri. Nije posrijedi nedostatak vremena, nije nedostatak akcije od strane onih koji bi trebalo ove ljude da predlože. Ovo je apsolutno politička trgovina bez osnovne mjere brige o interesu svih građana i građanki i o interesu Crne Gore kao države - apostrofira Savić.
<h2>Kod Krapovića isplivao manjak znanja i kapaciteta, a višak ega i ambicije</h2>
Komentarišući skandalozni potez Ministarstva odbrane na čijem je čelu Dragan Krapović, da Anteni M zabrani da prisustvuje događaju koji taj resor organizuje, Savić ističe da je sloboda medija i sloboda medijskog izvještavanja vrhunska demokratska vrijednost koju nije naučila, nijedna vlada od obnove nezavisnosti do danas.
- Međutim, stepen u kojem oni koji su na političkim funkcijama, koji su silom nekakvih čudnih okolnosti i silom nekih čudnih prilika došli na ta mjesta, pokušavaju da ograniče, ne samo slobodu medija i slobodu medijskog izvještavanja, nego i mnoge druge slobode i osnovna ljudska prava, je frapantan. Ovo je sad pokazatelj da nemaju politički integritet i da nijesu dorasli bilo kakvoj funkciji, a ne funkciji ministra - ocijenio je Savić.
Ministarstvo odbrane, dodaje, nije Krapovićevo, već svih građana i građanki Crne Gore.
- I upravo, da iole ima tu svijest kod sebe, znao bi da to znači da svi oni koji izvještavaju, informišu sve te građane i građanke, bez obzira na to sviđala se uređivačka politika nekog medija njemu ili ne. To je primjer kako manjak znanja, manjak kapaciteta, a višak ega i političke ambicije isplivava kroz nešto što mi danas prepoznajemo, a šta su komponente jednog čistog autoritarizma, a to je ono kad se udara na medije i na medijske slobode - poručuje Savić.
Za Antenu M je, kako kaže, zatvoreno ili zaključano Ministarstvo odbrane, za neke druge je omogućeno da rade svoj posao na terenu, a neki treći se napadaju fizički i verbalno, oni ili njihove porodice.&nbsp;
- Taj manir je dobio autoritarni oblik pogotovo posle 2020. godine i dominantno sa vladom Dritana Abazovića. Da zaključim, gledajući medijsku scenu u Crnoj Gori, mislim da nema složnosti oko mnogih pitanja, ali oko ovih pitanja bi trebalo da bude. Želio bih da vidim na toj press konferenciji praznu salu. Danas je riječ o Anteni M, sjutra može to biti bilo ko drugi u zavisnosti od toga ko će da vrši određenu funkciju. A demokratija nije da mi čekamo ko će doći novi na vlast i ko će novi vršiti određenu političku funkciju i da mjerimo hoće li on biti dovoljno široke ruke da nam da slobode ili da nam te slobode ograniči ili oduzme. To treba ponavljati i tupiti svakom od aktera vlasti trenutno da bi budući znali kako da se ponašaju - zaključio je Savić.

Savić: Milatoviću se vraća neuko političko manevrisanje

To što na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore nije usvojen dnevni red, pa se nije raspravljalo o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda produbljuje krizu, pokazuje nepoštovanje prema predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ali i prema instituciji Ustavnog suda.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E rekla, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Ona je stava i da je to manipulativan odnos prema predsjedniku države, ali i prema instituciji kakava je Ustavni sud.&nbsp;
<h2>KALKULACIJE</h2>
Na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore, za predloženi dnevni red, osim opozicije, glasali su i poslanici Miodrag Laković i Maja Vučelić, ali to nije bilo dovoljno tačka o izboru Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda bude tema rasprave u parlamentu. Sutkinja Vučinić prijedlog je predsjednika države Jakova Milatovića.
Crna Gora je krajem decembra 2024. godine, odlukom parlamentarne većine da neustavno skrati mandat sutkinji Draganu Đuranović, upala u duboku ustavnu i institucionalnu krizu - koja bi se, ukoliko parlamentarna većina nastavi da opstruira izbor sudija ove najviše sudske instance, mogla produbiti do te mjere da Ustavni sud u potpunosti bude blokiran.
Slučaj neusvajanja dnevnog reda na vanrednoj sjednici Skupštine čije je sazivanje tražio Milatović, kako bi poslanici raspravljali o njegovom prijedlogu, ogolio je, kaže Uljarević, &nbsp;koliko je parlamentarna većina spremna da gazi svaku instituciju u kojoj ne može da obezbjedi apsolutnu većinu podobnih.
- A očito je da gospođa Vučinić iz nekog razloga nije percipirana kao podobna i da se sada ide u jednu vrstu planirane pojačane krize Ustavnog suda. On je i ovog trenutka nekompletan i sa jednom poteškoćom u odlučivanju, ali već krajem godine kad budemo došli u situaciju da treba da se bira dvoje sudija Ustavnog suda, možemo imati daleko veći problem. Radi se o tome da oni unaprijed kalkulišu koga i kako mogu dobiti i koliko ko može imati, uslovno rečeno svojih, umjesto da se jača ta ključna institucija koja nam je važna, kako zbog sistema vladavine prava, tako i zbog onoga što treba da bude stub zaštite građanki i građana - rekla je Uljarević.
Istovremeno, iz Pokreta Evropa sad su saopštili da se moraju poštovati odluke Venecijanske komisije, uz poziv ministru pravde Bojanu Božoviću, koji je iz redova te partije, da se uključi u posao.
Uljarević smatra da bi za tu partiju bilo bolje da se nije oglasila, jer način na koji su to uradili je, kaže, kontraproduktivan po njih same.
- Osim toga što prozivaju sopstvenog ministra za izostanak akcije, vjerujem nedovoljno promišljeno, oni naglašavaju i ko je odgovoran, odnosno neodgovoran kada je riječ o primjeni preporuka Venecijanske komisije. Međutim, nadam se da će ovo izazvati i jednu vrstu novog alarma i u samoj Evropskoj komisiji. Podsjetila bih da smo već imali jednu zabrinutost u institucijama Evropske unije kada smo prije dvije - tri godine jedva &nbsp;kompletirali Ustavni sud, da su dolazili specijalni izaslanici. Bojim se da ponovo ulazimo u tu situaciju i da ovoga puta vladajuća većina neće imati na koga da upre prstom sem na sebe - istakla je ona.
<h2>MANDIĆ NEDOSTOJAN</h2>
Komentarišući to što je predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić čestitao Dan srpskog jedinstva, koji se obilježava u susjednoj Srbiji i od nedavno u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, iako nije čestitao Dan nezavisnosti države čijim parlamentom predsjedava, Uljarević kaže da je riječ o licemjernom odnosu. Mandić, dodaje ona, je jedan od najviših zvaničnika koji ne poštuje državu, ali državne beneficije uredno koristi.
- Bilo da se radi o onome što su njegove nadoknade, ili svih onih koje je zapošljavao u sopstvenom kabinetu i onih drugih privilegija koje oni imaju. To je, naravno, i poniženje institucija i poniženje i države i on time iako misli da izražava osobitu lojalnost prema Beogradu i vlastima u Srbiji, u suštini pokazuje da je čovjek bez integriteta, jer ako može na takvoj poziciji da pokazuje tu vrstu nepoštovanja i ponižavanja u odnosu prema simbolima Crne Gore, a na drugoj strani idolopoklonstva prema onome što personifikuje neku drugu dŕžavu, on potvrđuje da nije dostojan obavljanja te funkcije - naglasila je Uljarević.
<h2>IMPROVIZOVANJE REKONSTRUKCIJE</h2>
Govoreći o izjavi premijera Milojka Spajića o “permanentnoj rekonstrukciji Vlade”, kaže da niko ne vidi tu rekonstrukciju i ne vjeruje da može doći do stvarne rekonstrukcije.
- Kako vrijeme odmiče vidimo da se tu radi o jednoj improvizaciji, o jednom nekontrolisanom haosu koji se u suštini održava na onome što je balans partikularnih i partijskih interesa, Spajić svakim danom postaje sve slabiji i gubi uticaj u toj Vladi, on jeste prvi čovjek u onom pokaznom dijelu, ali ne i onaj koji može sve svoje odluke da izgura - rekla je Uljarević.
<h2>PRIJETNJE SU JEFTINIJE</h2>
Osvrnula se i na slučaj izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda &nbsp;u Botunu i kontradiktorne stavove predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je, kaže, spreman da ugrozi lokalnu vlast zbog kolektora, ali ne i da izađe iz Vlade. Prema njenim riječima jeftinije je zaprijetiti izlaskom iz vlasti na lokalnom nivou, nego gubiti poluge u Vladi.
- To je dobar primjer kako se populizam određenim političarima obija o glavu. Milan Knežević je godinama hranio taj otpor građana i građanki Botuna prema izgradnji kolektora, isključivi zbog toga što je taj projekat prvobitno bio lansiran od strane Vlade DPS-a. Danas vidimo da stručna ekološka javnost navodi da je to opravdan projekat i on sad gleda kako da se što jeftinije izvuče iz nečega u šta se sam upetljao - istakla je Uljarević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUjR2zxOzpKA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Uljarević: Očito da Vučinić nije percipirana kao podobna, ide se u vrstu planirane pojačane krize Ustavnog suda

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, komentarišući to što Skupština nije usvojila dnevni red na kom bi bio prijedlog da Mirjana Vučinić bude sutkinja Ustavnog suda, kazao da je današnji potez vlasti u neodgovaran i da je posrijedi klasični politički kukavičluk. - Dodatno su odlučili da prodube ustavnu krizu. Jasno su stavili do znanja da nijesu protiv predloženog kandidata za sudiju Ustavnog suda, već funkionalnog Ustavnog suda - rekao je Milatović na vanrednoj konferenciji za medije.&nbsp; To, ističe Milatović, nije stvar političke taktite već poretka i evropske budućnosti Crne Gore. On je dodao da je javnost prethodnih dana svdjedočila diskreditaciji kandidatkinje Mirjane Vučinić, a danas klasičnom političkom kukavičluku. Smatra da nije postojao nijedan razlog da se danas ne raspravlja o njegovom prijedlogu i da se Vučinić ne izabere za sutkinju. Ovakva situacija, upozorava, mogla bi dovesti do potpune blokade Ustavnog suda. - Ustavni sud je stub našeg sistema i garant slobode... - podsjetio je Milatović. Prema njegovim riječima, izostanak podrške kandidatkinji Vučinić predstavlja neodgovoran čin koji direktno urušava ugled i kredibilitet suda. - Građani očekuju rješenja, a ne opstrukcije. Ovakvo ponašanje ozbiljno šteti članstvu Crne Gore u EU. Neophodno je pokazati političku zrelost - poručio je Milatović. On tvrdi da Vučinić nije produkt zakulisnih dogovora, te da se zato o njoj danas nije glasalo. - Zato što ni ona, ni ja ne pristajemo ni na kakav zakulisni dogovor. Jedini moj zahtjev da posao sudije obavlja po Ustavu i zakonu Crne Gore i zato ona danas nije izabrana - uvjeren je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250915130920_136e02ddfc941a7ac99a24c464603a828c2388c59fc24189199c12432392d2b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250915130920_136e02ddfc941a7ac99a24c464603a828c2388c59fc24189199c12432392d2b5" data-rendition-name="original" width="1067" height="775" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Jakov Milatović(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>  <h2>Udar na časnog pravnika</h2> Notorna je neistina, tvrdi on, da je Vučinić bila koleginica njegove majke. - Sram ih bilo, sve rade za svoje male, uske partijske interese - poručio je Milatović. Predsjednik države se osvrnuo i na zamjerke dijela vlasti da je Vučinić zastupala kompaniju Bemax. - Ovaj argument ocjenjujem kao društveno opasan jer targetira advokatsku profesiju u cjelini. Ona je ekspertkinja koju su sve firme u Crnoj Gori angažovale. Ovakve zamjerke su udar na svakog časnog pravnika - istakao je Milatović. Ako je Bemax sporan, Milatović pita zašto oni koji osporavaju kandidatkinju sjede u Vladi koja je samo u protekle dvije godine dala 40 miliona eura ugovora toj kompaniji. <h2>Taoci političkih kalkulacija</h2> Dodaje da smo si taoci političkih kaklukacija. - Danas svjedočimo da je Crna Gora zarobljena država, u kojoj se produbljava ustavna kriza, a gdje su građani ostavljeni potpuno pravno nezaštićeni - konstatovao je Milatović. Podsjetio je i da je nekadašnji Demokratski front izabrao Draganu Đuranović za sudiju Ustavnog suda, a da je pritom "svima jasno rekla da je član DPS-a". - Ti veliki borci protiv DPS-a. Onda su tu istu ženu protivustavno penzionisali - podsjetio je Milatović. Pozvao je predsjednika Vlade da se vrati na put odgovornosti i put koji zemlju - Ovo što trenutno radi njegov Poslanički klub nije taj put - zaključio je Milatović.

Vjera Ljuljđuraj

Tamara Klikovac

Milatović: Neodgovoran potez vlasti i klasični politički kukavičluk, Vučinić nije plod zakulisnih dogovora - zato nije izabrana

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: mirjana-vucinic