<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>predložio je istaknutu pravnicu - advokaticu <b>Mirjanu Vučinić </b>za sutkinju Ustavnog suda.</p>
<p>Prijedlog je, kako se navodi u saopštenju, uputio Skupštini Crne Gore prijedlog za izbor jednog sudije Ustavnog suda.</p>
<p>- Na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora sa kandidatima, Milatović je odlučio da za sudiju Ustavnog suda Skupštini Crne Gore predloži Mirjanu Vučinić, istaknutu pravnicu - advokaticu - kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.</p>
<p>Mirjana Vučinić, kako je precizirano, diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore 1989. godine, sa prosječnom ocjenom 8,44.</p>
<p>- Bogato pravničko iskustvo sticala je u Ustavnom sudu, Fondu za zdravstvo, Upravi za nekretnine i Republičkom fondu penzijskog i invalidskog osiguranja, a od 2006. godine bavi se advokaturom. Tokom bogate pravničke karijere Vučinić je, pored redovnog radnog angažovanja, učestvovala u realizaciji većeg broja međunarodnih i domaćih projekata. Pravosudni ispit položila je 1995. godine - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Radna biografija Mirjane Vučinić, kako je istaknuto, ukazuje na to da predložena kandidatkinja posjeduje zavidne stručne reference, koje su stečene tokom rada u više državnih organa ali i kroz dugogodišnje bavljenje advokaturom.&nbsp;</p>
<p>- U toku razgovora koji je Milatović obavio sa kandidatkinjom Vučinić pokazala je visok stepen motivisanosti i analitičnosti. Milatović je uvjeren da bi, u slučaju izbora za sutkinju Ustavnog suda, Vučinić dužnost obavljala stručno, savjesno i odgovorno, doprinoseći efikasnosti rada te institucije - navodi se u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović predložio Mirjanu Vučinić za sutkinju Ustavnog suda

<p>Nije mi namjera da podižem nacionalne tenzije, ali je prekardašilo da nam jedan guslarski primitivac iz Krnje Jele non-stop pere moždane vijuge izvrćući istorijske činjenice za potrebe svoje anticrnogorske političke matrice i uništavanja Države Crne Gore, zajedno sa kancerogenim svetosavskim uljezom. Počev od Njegoša, kojeg bezočno ignorišu u stihovima „...kršna i siromašna Crna Gora ne haje ni za Nemanje ni za Murate, pa ni za Bunaparte; oni svi biše i preminuše, i mač svoj o Crnogorce đekoi njih opitaše, pa nestaše, a Crna Gora ostade do vijeka i strašnoga Suda, u svojoj volji i slobodi; a to ti je u slavi“, dok nam prišivaju nemanjićko nasljeđe. Onih Nemanjića, koji spališe sve dukljanske gradove, sem Kotora.</p> <p>Bezbroj je primjera u kojima je teško shvatiti taj štokholmski sindrom Crnogoraca zbog tuđe imperijalne politike, koju je definisao poznati srpski naučnik <b>Jovan Cvijič</b>: „...jedna misao i jedna volja ovladala je svim članovima srpskog naroda, da mu njegova državna teritorija dopre do morske obale i jadranskih pristaništa“ (Jovan Cvijić, Govori i članci, I, Beograd 1921., 208). Već duže vrijeme me proganja želja da objavim bar dva slučaja koji imaju ogroman značaj maltene u svakoj crnogorskoj familiji, a koji pokazuju tu iracionalnu ljubav žrtve prema počiniocu i pomenuti sindrom. </p> <h2><b>Bitka za Skadar</b></h2> <p>Malo je crnogorskih porodica koje nemaju pretke koji su izgubili život u bici za Skadar 1913. godine. U to vrijeme kralj <b>Nikola</b>, želeći da što lakše i što prije zauzme Skadar tražio je pomoć srpske vlade. U početku je dobija i u Skoplju je marta 1913. obrazovan „primorski kor“ pod komandom srpskog generala <b>Petra Bojovića</b>, kojem kralj Nikola 21. marta stavlja pod komandu svu crnogorsku vojsku. No, Petar Bojović kroz četiri dana dobija naređenje od svoje komande da svoje trupe odmah vrati u Srbiju, jer su velike sile odlučile da Skadar pripadne Albaniji. Bojović uprkos naređenju pravi most na rijeci Drinjači, popravlja put i postavlja pontonski most za prebacivanje trupa prema Brnjadoltu. No, 29. marta njegova Vrhovna komanda implicintno traži da odmah obustavi svaku akciju i vrati Drinsku diviziju u Srbiju. Bojović piše svojoj komandi da, ukoliko Crnogorci nastave sa osvajanjem Skadra, a oni to budu samo posmatrali, „Ceo će nas svet i istorija osuditi“.</p> <p>Iako serdar <b>Janko Vukotić</b> moli generala Bojovića da bar ostavi pontonski most koji je srpska vojska napravila, Bojović odbija tu molbu i most je demontiran. Crnogorska vojska je zbog toga morala nastaviti preko Skadarskog jezera, uz ogromne gubitke, kako bi zauzela istočne položaje oko Skadra. <b>Jovan Plamenac</b> piše 31. januara 1925. godine kralju <b>Aleksandru Karađorđeviću</b>: „Da je ovo izdajstvo učinila Crna Gora prema Srbiji, kao što je učinila Srbija prema Crnoj Gori, bili bi u svakom njenom udžbeniku prikazani i Crna Gora i njen narod i njena vojska, kao najveći izdajnici srpskog naroda“. Ali, toga nema u crnogorskim udžbenicima. Čak mnogi, čiji su preci poginuli dok su nastupali ka Brnjadoltu, zahvaljujući odbijanju generala Bojovića, danas baštine tu „izdaju“, kako je imenuje Plamenac.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712220712_869f1554f05076badeb37551ab3f8d7d6554798de111891b5cf7dd6035717b99.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712220712_869f1554f05076badeb37551ab3f8d7d6554798de111891b5cf7dd6035717b99" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Intervju u Jutarnjem listu"><figcaption>Intervju u Jutarnjem listu<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Nakon Velikog rata srpski istoričari, posebno <b>Vladimir Ćorović</b>, utrkivali su se u pisanju da Crna Gora nije imala nijednu značajniju bitku u toku Velikog rata, minimizirajući ulogu crnogorske vojske u tom ratu i potencirajući propagandu podvalu o dogovoru sa Bečom i izdajstvu kralja Nikole. Dugo je vremena Mojkovačkoj bici prećutkivan značaj, da bi pred Drugi svjetski rat dobila oreol velike pobjede crnogorske vojske kojom je „srpskoj vojsci omogućeno da se nesmetano povuče prema ostrvu Krf“. Taj narativ o zaštiti odstupnice srpskoj vojsci je ostao do današnjeg dana, nažalost, čak i u crnogorskoj istoriografiji i publistici. </p> <h2> <b>Pukovnik Petar Pešić</b></h2> <p>No, da se prihvatimo činjenica. Nije naodmet pomenuti da je ministar austrougarski <b>Oto</b>, ponudio Crnoj Gori u julu 1914, kao cijenu za njenu neutralnost, ekonomske, finansijske i teritorijalne dobiti, a među njima, za Crnogorce simbolički značajan, Skadar. Crna Gora je, poznato je, odbila tu ponudu, ušla u rat i pod pritiskom Rusije, od koje je zavisila pomoć u naoružanju i hrani, formirala zajedničku komandu sa Srbijom. Srpska vrhovna komanda izradila je ratni plan operacija crnogorske vojske i poslala ga na Cetinje s grupom oficira, koja će formirati Crnogorsku vrhovnu komandu 23. avgusta 1914. Tu grupu su činili: general <b>Božo Janković</b> na čelu, pukovnik <b>Petar Pešić</b> kao pomoćnik, pukovnik <b>Borivoje Nešić</b> i potpukovnici <b>Dragoljub Mihailović</b> i <b>Đorđe Paligorić</b>, kao članovi. Kapetani <b>Miro Božović </b>i <b>Blažo Marković</b> bili su jedini crnogorski oficiri pri Vrhovnoj komandi Crne Gore?</p> <p>Protivno srpskom ratnom planu, kralj Nikola je „samovoljno“ odvojio jedan dio snaga i pomoću njih 27. juna 1915. zauzeo Skadar. Ruski predstavnik je protestvovao i napuštio Crnu Goru, dok je general Božo Janković podnio ostavku po naređenju svoje Vrhovne komande i vratio se u Srbiju, jer Srbiji nije odgovaralo teritorijalno širenje Crne Gore. Zato je zauzimanje Skadra samo pojačalo srpske intrige o vezama Cetinja sa Bečom. <b>Dušan Pavlović</b>, srpski oficir, koji je kasnije prešao na crnogorsku stranu osudivši postupke svoje Vrhovne komande, izjavio je: „... čvor i petlju crnogorske vojske trebalo je uzeti iz ruku kralja Nikole i njegovih oficira“...</p> <p>Kralj Nikola, nakon ostavke generala Jankovića, 2. jula 1915. imenuje pukovnika Pešića za načelnika štaba crnogorske vojske, čineći kardinalnu grešku, koja će Crnu Goru koštati nestanka. Petar Pešić sam otkriva nakon rata svoju nečasnu ulogu u razbijanju crnogorske vojske. U stručnoj publikaciji „Ratnik“, broj za januar/februar 1925, u obimnom tekstu „Crna Gora u svetskom ratu“, Pešić u retrospekciji iznosi niz ovjerenih dokumenta koji govore o kakvoj ličnosti se radilo. Radilo se o čovjeku bez moralnih skrupula, koji je, po instrukcijama svoje vlade, otvoreno radio na uništenju Crne Gore. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712220712_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712220712_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Petar Pešić u Pravdi"><figcaption>Petar Pešić u Pravdi<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Najžešće kritike Pešić je dobio upravo od strane bivših srpskih oficira, među kojima je prednjačio pukovnik <b>Živko Pavlović</b>. Polemiku je pokrenuo beogradski list „Pravda“. Pavlović je direktno optužio Pešića kao „glavnog krivca za kapitulaciju crnogorske vojske“. Pešić je na to odgovorio, takođe u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“.</p> <h2><b>Mojkovačka bitka</b></h2> <p>Ovo otvoreno priznanje Pešića o razlozima uništenja crnogorske vojske bio je samo uvod da se vratimo na Mojkovačku bitku. Tzv. „Sandžačka vojska“, 2/3 crnogorske vojske pod komandom serdara <b>Janka Vukotića</b> na śeveru Crne Gore, već je do kraja decembra 1915. izvršila svoju osnovnu funkciju koja joj je namijenjna planom Vrhovne komande srpske vojske - zaštitu odstupnice srpske vojske „preko Crne Gore i kroz crnogorsku krv“. Pitanje svih pitanja je zašto je još uvijek važila naredba da se taj prostor ima „braniti do posljednjeg čovjeka“, iako „za njihovim leđima“ nije bilo srpske vojske, jer je 4. januara potonji srpski vojnik napuštio Skadar na putu za Krf. Mojkovačka bitka se dogodila 6. i 7. januara, dva-tri dana nakon toga i teško se oteti utisku da je njen jedini cilj bio desetkovanje crnogorske vojske, koja je platila veliku cijenu, što je doprinijelo porazu Crne Gore. Bez obzira na pobjedu crnogorske vojske. </p> <p>Dok je crnogorska vojska štitila odstupnicu nepostojećih srpskih vojnika, koji su se već nalazili na Krfu, 9. januara je pao Kuk i Austrijanci su nadmoćnim snagama osvojili Krstac, čime je sudbina Lovćena bila zapečaćena, a time i Crne Gore. Slaviti Mojkovačku bitku je slavljenje propasti Crne Gore pod režijom Krfske vlade i Petra Pešića kao izvršioca. </p> <p><b>Petar Plamenac</b> piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još na 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. Desetog decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“...</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712220712_ccd7a7f76cf28979861090514603a83bf9efda751aef4d07e0290615f8f1527b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250712220712_ccd7a7f76cf28979861090514603a83bf9efda751aef4d07e0290615f8f1527b" data-rendition-name="original" width="338" height="500" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić<span></span></figcaption></figure>  <p><br/></p> <p>Janko Vukotić, u intervjuu „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila, objašnjava: „...Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti. Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutradan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I tako je Petar Pešić prevario Janka Vukotića, žalosnu figuru crnogorske istorije!</p> <p>Dok Crnu Goru danas vode nasljednici Petra Pešića i ubijeđuju nas u deluzije kako se radi o istom narodu, o Crnoj Gori kao dijelu srpske istorije, Srpskoj crkvi kao istorijskoj crkvi u Crnoj Gori, dok međusobno dijele funkcije, prestižne nagrade, novac crnogorskih građana, pritom skrivajući crnogorsku zastavu i skraćujući crnogorsku himnu, svima njima stojim na raspolaganju za svaku riječ iz ovog teksta i da je potkrijepim neoborivim istorijskim dokazima. Znam da će svaki častan Srbin, koji osuđuje zločin u Srebrnici i slične zločine, na isti način shvatiti mrlje u sopstvenoj istoriji i zločine koji su činjeni u Crnoj Gori tokom i završetkom Prvog svjetskog rata.</p>

Štokholmski sindrom

<p>Trinaestog julskog jutra, u nedjelju, baš kao što je i ova, zapucala je prva ustanička puška u porobljenoj Evropi, pozivajući narod Crne Gore da se odupre okupatoru i bori za slobodu. Iako je borba ustanika bila kratkog vijeka, nemoćna protiv gotovo 150 000 italijanskih vojnika, u odnosu na 32 000 slabo obučenih i opremljenih dobrovoljaca, značaj Trinaestojulskog ustanka je u tome što je zapalio borbeni plamen i postavio osnove za stvaranje Narodnooslobodilačkog pokreta pod vođstvom KP Jugoslavije. Ovo nije bio kraj borbe, već njen početak, iz koje će, naposlijetku, Crna Gora i Jugoslavija izvojevati dugo sanjanu slobodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010716_48a963f2-684b-43fa-80f1-b34a5db930ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250713010716_48a963f2-684b-43fa-80f1-b34a5db930ef" data-rendition-name="original" width="799" height="575" loading="lazy" alt="13. jul ploča"> </figure>  <p><br/></p> <p>S obzirom na današnju sveprisutniju reviziju istorije, nepohodno je podsjetiti da su komunisti Jugoslavije ORGANIZATORI ustanka. I tu stoji tačka. Ustanku su se na poziv Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak ODAZVALI i PRIKLJUČILI studenti, inteligencija, seljaci i radnici, kao i određeni broj oficira kraljevske vojske, od kojih će neki nastaviti borbu uz Narodnooslobodilčki pokret, a neki će se kasnije naći rame uz rame sa okupatorom.</p> <p>Komunistička partija Jugoslavije već je 15. aprila donijela odluku o borbi protiv okupatora, sa ciljem oslobođenja zemlje. Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak formiran je 24. aprila u Veljem Brdu, nedugo poslije kapitulacije Jugoslavije, jer znatan dio ljudi, a posebno onaj okupljen oko komunista, nije prihvatao italijansku okupaciju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071301078_60ac6133-445f-409f-9204-c9bb6c045db2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071301078_60ac6133-445f-409f-9204-c9bb6c045db2" data-rendition-name="original" width="4613" height="3371" loading="lazy" alt="Ulazak italijanskih trupa u Crnu Goru"> <figcaption>Ulazak italijanskih trupa u Crnu Goru<span>(Photo: NMCG/PA)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Crnogorski komunisti donijeli su odluku o organizovanoj borbi, koja je zahtijevala prethodne pripreme, obuku, sakupljanje oružja. Svjesni svoje neopremljenosti i vojne nespremnosti za veći otpor, razmišljali su prvenstvo o gerilskoj formi rata, sabotažama, prekidima komunikacija i manjim akcijama.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010712_5117f149-10c2-4c16-b0a8-a51567968ef3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250713010712_5117f149-10c2-4c16-b0a8-a51567968ef3" data-rendition-name="original" width="2435" height="1612" loading="lazy" alt="Partijski rukovodioci 1942. godine: Blažo Jovanović, Mitar Bakić, Peko Dapčević, Ivan Milutinović, Savo Orović i drugi"> <figcaption>Partijski rukovodioci 1942. godine: Blažo Jovanović, Mitar Bakić, Peko Dapčević, Ivan Milutinović, Savo Orović i drugi<span>(Photo: PA)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Pripreme za napad na okupatora trajale su od aprila, ali prelomni trenutak za otvoreni poziv na borbu bio je napad Hitlera na Sovjetski Savez 22. juna.</p> <p>Tada komunističko rukovodstvo šalje proglas crnogorskom narodu u kojem poziva sve koji žele slobodu, nevezano od političkog opredjeljenja, vjerske ili nacionalne pripadnosti, da im se priključe u borbi.</p> <p><i>Crnogorski narode! Narode Boke i Sandžaka!</i></p> <p><i>Zbij, pod rukovodstvom Komunističke partije, koja je jedino bila i ostala vjerna narodu, svoje redove i ostvari čvrsto jedinstvo u borbi protiv okupatora i njihovih slugu, za svoje nacionalno oslobođenje! Ne dozvoli da tvoje redove razbijaju agenti njemačko-italijanskog i englesko-američkog imperijalizma! Do nacionalne slobode možeš doći- udružen sa svim porobljenim narodima Jugoslavije i Balkana- jedino u savezu sa velikom, moćnom i nepobjedivom zemljom socijalizma- Sovjetskim Savezom!</i></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713000756_0c059c91dd1c684ac238916260955273837bb29374c91a8fc66fd5c7e75cd9c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250713000756_0c059c91dd1c684ac238916260955273837bb29374c91a8fc66fd5c7e75cd9c6" data-rendition-name="original" width="675" height="211" loading="lazy" alt="Dio iz Proglasa PK KPJ"> <figcaption>Odlomak iz Proglasa PK KPJ<span>(Photo: DACG/PA)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U Crnu Goru 7. jula stiže Milovan Đilas, član Politbiroa CK KPJ, da rukovodi organizacijom ustanka. U Stijeni Piperskoj, 10. jula zasijedao je PK KPJ koji su činili: Milovan Đilas, Božo Ljumović, Blažo Jovanović, Radoje Dakić, Savo Brković, Budo Tomović, Vido Uskoković, Periša Vujošević, Krsto Popivoda i tada je donijeta konačna odluka o podizanju ustanka. KPJ u Crnoj Gori u tom trenutku imala je oko 5000 članova, a kako je većina ljudi bila sa sela i partijske ćelije su organizovane na čitavoj teritoriji Crne Gore, u gotovo svakom selu. Do početka ustanka formirano je 286 grupa sa 6200 boraca. Muškarci su po šumama prolazili vojne obuke, a žene sanitetske kurseve.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071301070_551075d92582ed4381aef7fcd143202432e9dcc521747f268c2403764fb4e6e7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025071301070_551075d92582ed4381aef7fcd143202432e9dcc521747f268c2403764fb4e6e7" data-rendition-name="original" width="203" height="248" loading="lazy" alt="Milovan Đilas"> <figcaption>Milovan Đilas<span></span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010716_80ad9a4b6b77d5e3d29eadbac5e895e700ab46a843bfabd79ade4161901812e8.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250713010716_80ad9a4b6b77d5e3d29eadbac5e895e700ab46a843bfabd79ade4161901812e8" data-rendition-name="original" width="1341" height="1849" loading="lazy" alt="Blažo Jovanović"> <figcaption>Blažo Jovanović<span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Iako je danas uvreženo mišljenje da je Trinaestojulski ustanak počeo kao direktna reakcija na Petrovdanski sabor na kojem je proglašena Nezavisna Crna Gora, kao satelitska tvorevina italijanske uprave, to ipak nije tačno.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071301070_c3250d99b5d85899832d12b30fceae995fe546a9d547075211462fe8ee3f9014.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025071301070_c3250d99b5d85899832d12b30fceae995fe546a9d547075211462fe8ee3f9014" data-rendition-name="original" width="1000" height="707" loading="lazy" alt="Petrovdanski sabor- Joanikije Lipovac"> <figcaption>Petrovdanski sabor- Joanikije Lipovac<span>(Photo: Archivio Storico Instituto Luce)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Prvobitni datum ustanka izabran je dosta simbolično- da to bude 14. jul, dan početka Francuske buržoaske revolucije. Međutim, 14.ti je padao u ponedjeljak, a nedjeljom je italijanska vojska odmarala te je na kraju, uzdajući se u faktor iznenađenja i opuštenost Italijana, odlučeno da početak akcija bude 13. jula.&nbsp;</p> <p>Zapravo, većina prvih ustanika nije ni bila svjesna održavanja Sabora, jer su već krenuli ka ranije određenim pozicijama, prvenstveno u reonu Cetinjskog i Barskog, te dijelu Podgoričkog i Nikšićkog sreza.</p> <p>Ipak, Trinaestojulski ustanak je potpuno anulirao odluke donijete na tom Saboru, dajući tako i smrtonosni udarac svim idejama separatista i federalista o nezavisnoj crnogorskoj državi kao fašističkom satelitu.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071301070_2f69856fd282d8c9bac1cf49fda5ef56eedfd60e989d6386029fde992d84521e.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025071301070_2f69856fd282d8c9bac1cf49fda5ef56eedfd60e989d6386029fde992d84521e" data-rendition-name="original" width="1000" height="736" loading="lazy" alt="Petrovdanski sabor"> <figcaption>Petrovdanski sabor- Sekula Drljević čita Deklaraciju<span>(Photo: Archivio Storico Instituto Luce)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Ogranizatori ustanka bili su iznenađeni odzivom naroda- od početnih 6200 uskoro je bilo preko 30 000 ustanika, što je uveliko prevazišlo formu gerilskog rata i preraslo u opštenarodni ustanak.</p> <p>Ustanici su uspjeli da za kratko vrijeme oslobode veći dio Crne Gore, dok su pod okupacijom ostali Primorje i gradovi koji su pripali Velikoj Albaniji.&nbsp;</p> <p>Formirana je Privremena vrhovna komanda nacionalno-oslobodilačkih trupa za Crnu Goru, Boku i Sandžak, a nakon ukidanja okupatroske vlasti u gradovima, formirani su privremeni sreski, gradski i ponegdje seoski odbori ustaničke vlasti.</p> <p>Uspjehom ustanka bio je zatečen i Josip Broz Tito, koji je oduševljeno poručio ostalim jugoslovenskim narodima da se u svojoj borbi ugledaju na Crnogorce.</p> <p><i>Kucnuo je čas da se digne čitav narod u borbu za svoju slobodu! Na ustanak srpski narode! Ugledaj se na crnogorski narod koji je ustao da zbaci okupatorski jaram italijanskih fašista!</i></p> <p>Zatečeni su bili i Italijani. Komandant vojne i civilne uprave na Crnom Gorom, Alesandro Pircio Biroli, pisao je Musoliniju:</p> <p><i>Držati Crnogorce u pokornosti, u ovim pogoršanim ekonomskim uslovima....zanesene komunističkom ideologijom....pokušati da se održi red obećanjma i ubeđivanjiima- znatno je isto što i orati more, dakle iluzija.</i></p> <p>Ipak, višestruko brojnija i opremljenija italijanska vojska za nešto više od mjesec dana povratila je vlast i ugušila ustanak.</p> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071301078_94edc9edc503e606d0246c8812a3222265fff0ea137298cfdc2281af0ab764da.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025071301078_94edc9edc503e606d0246c8812a3222265fff0ea137298cfdc2281af0ab764da" data-rendition-name="original" width="1738" height="1114" loading="lazy" alt="Italijanski vojnici nad tijelima strijeljanih ustanika"> <figcaption>Italijanski vojnici nad tijelima strijeljanih ustanika<span>(Photo: NMCG)</span></figcaption> </figure>  <p>Posebno je ovdje zanimljivo i važno istaći emancipatorski karakter ustanka, formiran na principima za koje su se komunisti iz ilegale borili već dvije decenije, a to su: sloboda govora, vjeroispovjesti, udruživanja, zbora i dogovora, a posebno je važno pomenuti da su, tokom ustanka, od strane Privremene komande, pravo glasa prvi put u istoriji našeg naroda, dobile žene.&nbsp;</p> <p>Žene su učestvovale u Trinaestojulskom ustanku. Uoči samog ustanka, oko 120 žena je bilo učlanjeno u KPJ, a na važnim pozicijama u mjesnim komitetima bile su Vasa Pavić, Zaga Pavlović, Vjera Kovačević, Danica Marinović, Radmila Nedić, Milica Mušikić, Marija Šoljaga.&nbsp;</p> <p>Kada su pozvali na borbu protiv okupatora, Pokrajinski komitet je pozvao i žene da uzmu učešća:</p> <p><i>Imperijalistički rat i okupator donijeli su glad vašoj djeci, smrt, zarobljeništvo i odvođenje u logore vaših muževa, braće i sinova, poniženje vas kao žene i prisilno prostituisanje. Ustanite u odbranu vaše časti, u odbranu života vaše djece i povežite vašu borbu sa borbom vaših muževa, braće i sinova!&nbsp;</i></p> <p>One su to i činile kroz sakupljenje i doturanje humanitarne pomoći, hrane i robe zarobljenicima i borcima.</p> <p>Odlukom Privremene vrhovne komande, od 22. jula 1941. godine, žene su stekle i pravo glasa, koliko god ono kratkog vijeka bilo, s ozbirom na to da je ustanak već u avgustu ugušen. Svoje novostečeno pravo iskoristile su na Skupštini za izbor Odbora narodnog oslobođenja u Beranama.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250713010720_da21514b513db3d3e5ce27bc92dea48df16fd4825a9cc682ec59cd059c040162.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250713010720_da21514b513db3d3e5ce27bc92dea48df16fd4825a9cc682ec59cd059c040162" data-rendition-name="original" width="600" height="337" loading="lazy" alt="Pokrajinski odbor AFŽ-a za Crnu Goru i Boku-Đina Prlja, Lidia Jovanović, Bosa Pejović, Dobrila Ojdanić"> <figcaption>Pokrajinski odbor AFŽ-a za Crnu Goru i Boku-Đina Prlja, Lidia Jovanović, Bosa Pejović, Dobrila Ojdanić<span>(Photo: DACG)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U proglasu Privremene vrhovne komande istaknuto je da je Narodnooslobodilčki pokret počeo u Crnoj Gori 13. i 14. jula i da je time iz osnova promijenjen politički položaj, jer je ''jedan dio naroda postao nacionalno slobodan i zasniva svoju vlast na sili moćne narodne oslobodilačke vojske.''&nbsp;</p> <p>Na kraju, ponovo u kontekstu današnjih revizija i prekrajanja istorije, nije na odmet ponoviti: ni partizanski ni četnički pokret nijesu postojali za vrijeme Trinaestojulskog ustanka. Njihova formiranja počinju tek u drugoj polovini 1941. godine- partizanski, koji se razvio uz Narodnooslobodilački pokret koji je nosio luču oslobođenja Jugoslavije i četnički, koji se od svojih početaka stavio na raspolaganje okupatoru.</p> <p>Živio 13. jul!!</p> <p><i>&nbsp;</i></p>

Zanimljivosti o Trinaestojulskom ustanku: Prvobitno planirano da počne 14. jula; žene su prvi put stekle pravo glasa i da, organizovali su ga komunisti

<p>Bivši predsjednik Crne Gore <b>Milo Đukanović </b>poželio je srećan 13. jul - Dan Državnosti svima koji poštuju i ponose se tradicijom slobodarstva i nacionalnog dostojanstva naše države.</p>
<p>- Istorijska ostvarenja ovog velikog datuma kroz vjekove osvjetljavaju put napretka i razvoja Crne Gore i predstavljaju siguran okvir za izgradnju modernog demokratskog crnogorskog društva sa izvjesnom evropskom perspektivom - naveo je Đukanović na mreži X.</p>
<p>Kako je istakao, u antifašizmu je "naša sigurnost, naša snaga i naša nada u dugovječnost Crne Gore".&nbsp;</p>
<p>- I sigurna brana od pokušaja revizije istorije kojima svjedočimo i ovih dana. Da je vječna Crna Gora - poručio je Đukanović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1944157152496570433%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1944157152496570433%7Ctwgr%5E9e6b50e21b1068927593aeed4a01863b9ca22c9a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đukanović: Antifašizam je naša sigurnost i brana od pokušaja revizije istorije

<p>Američki potrošači mogu da očekuju nagla povećanja cijena osnovnih namirnica, poput kafe, ako se administracija predsjednika SAD-a <b>Donalda Trampa </b>bude držala plana da uvede carine od 50 odsto na sav uvoz iz Brazila.</p>
<p>Analitičari smatraju da bi predložene carine na uvoz zaustavile dopremanje brazilske kafe u SAD, jer ni američke pržionice ni brazilski izvoznici ne bi mogli da premoste razliku u cijenama koja bi nastala zbog novih nameta, prenosi Biznis.ba.</p>
<p>Tramp je u srijedu povećao carine na brazilski uvoz sa deset na 50 odsto, koje stupaju na snagu 1. augusta, uprkos tome što SAD imaju trgovinski suficit od 7,4 milijarde američkih dolara sa Brazilom.</p>
<p>Oko trećine kafe koja se konzumira u SAD, najvećem svjetskom potrošaču tog napitka, dolazi iz Brazila. Ta južnoamerička zemlja je prošle godine isporučila 8,14 miliona vreća od 60 kilograma u SAD, što je 30 odsto više nego 2023. godine.</p>
<p>Viši broker i konsultant za kafu <b>Majkl Nudžent</b> rekao je da će SAD kupiti kafu od nekog drugog - Kolumbije, Hondurasa, Perua ili Vijetnama, ali ne po količini ili cijeni koju nudi Brazil.</p>
<p>- S druge strane, ne mislim da bi bilo ekonomski isplativo prodavati brazilsku kafu u SAD sa carinom od 50 odsto - dodao je Nudžent.</p>

Cijene u SAD naglo rastu

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: mirjana-vucinic

Milatović predložio Mirjanu Vučinić za sutkinju Ustavnog suda

Štokholmski sindrom

Zanimljivosti o Trinaestojulskom ustanku: Prvobitno planirano da počne 14. jula; žene su prvi put stekle pravo glasa i da, organizovali su ga komunisti

Đukanović: Antifašizam je naša sigurnost i brana od pokušaja revizije istorije

Cijene u SAD naglo rastu

PRATITE TVe UŽIVO