Maturanti i polumaturanti će uskoro izaći na eksterne provjere znanja koje su zakazane za april i maj, a crnogorski pravosudni sistem već dvije godine nije riješio dva slučaja iz 2023. godine – curenje testova iz matematike i prepisivanje i ocjenjivanje iz CSBH jezika i književnosti.
Osnovno državno tužilaštvo još uvijek izviđa incident od prije dvije godine, kada je ustanovljeno da su maturanti u ogromnom broju prepisivali na eksternoj provjeri znanja iz maternjeg jezika. Ocjenjivači su im dali nule, ali je komisija koju je osnovao tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović ponovo pregledala radove – i dala im petice.
Na pitanja Pobjede da li je završen predmet polaganja maturskog ispita iz 2023. godine, kada su đaci zbog prepisivanja dobili nule, a onda nadležni poništili rezultate i dali im visoke ocjene, te ukoliko nije u kojoj je fazi, iz ODT Podgorica su odgovorili da je formiran i da se nalazi u postupku izviđaja.
- Zbog zaštite interesa postupka, za sada nije moguće saopštiti više detalja – kazali su iz ODT Podgorica u odgovoru koji je poslat 24. marta.
Iz tog tužilaštva nijesu odgovorili na ponovo postavljena pitanja, koja smo proslijedili ove sedmice, kako bismo imali novije informacije.
Povodom curenja testova iz matematike za polumaturante iz 2023. godine se otišlo korak dalje, pa je u Osnovnom sudu u Beranama u toku krivični protiv okrivljene R. T., iz Berana, po optužnom prijedlogu Osnovnog državnog utžilaštva u Beranama zbog krivičnog djela odavanje poslovne tajne. Iz tog suda su kazali da je glavni pretres zakazan za 29. april.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je, nakon prikupljenih dokaza, 30. avgusta 2024. godine Osnovnom sudu u Beranama podnijelo optužni prijedlog protiv test-administratorke T. R.
Iz ODT Berane nijesu odgovorili da li su istragu proširili i na druge osobe, s obzirom na precizne pravilnike Ispitnog centra koji daju uputstva o rukovanju zadacima koji se nalaze u zapečaćenim vrećicama.
<h2>Jedina okrivljena&nbsp;</h2>
Test-administratorka T. R. je zasad jedina okrivljena u ovom slučaju, iako procedure pokazuju da je čuvanje zapečaćenih vrećica odgovornost direktora škole i školskog koordinatora, te da je ona mogla da ih uzme samo pola sata prije početka ispita, a dužna je da vrećicu otpečati pred đacima. Zadaci su dospjeli u javnost sat vremena prije početka provjere znanja, pa je polumaturska provjera znanja otkazana i pomjerena za drugi datum, sa novim zadacima.
Skandal curenja testova za eksternu provjeru znanja za polumaturante je izbio 20. aprila 2023. Od tada se dogodilo sljedeće - ko je pustio u javnost testove iz matematike za eksternu polumaturu, prvo je provjeravao ODT u Rožajama, odakle je i stigla prva informacija da su testovi ,,procurili“.&nbsp;
Tamošnje tužilaštvo je nakon analize utvrdilo da se to dogodilo na teritoriji opštine Berane, a ne u Rožajama, kako je ranije postojala sumnja, pa su spisi predmeta dostavljeni na nadležnost ODT-u Berane, koji je početkom septembra 2023. utvrdio da postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. ODT Berane 7. septembra šalje SDT-u u Podgorici spise predmeta. Predmet se prošle godine ponovo vratio u ODT Berane, a tužioci u avgustu podižu optužnicu protiv jedne test-administratorke.
Sagovornici Pobjede ističu da je veoma zabrinjavajuće i to što škola u Beranama nije reagovala niti pokrenula proceduru kojom bi se razriješio slučaj, jer okrivljena test-administratorka, koju očekuje suđenje, ne može biti jedina u tom lancu. Njoj će se suditi za odavanje službene tajne jer se sumnja da je omogućila da testovi budu dostupni javnosti, umjesto da, kada je već imala uvid u njih, mimo procedura, alarmira javnost, kao što su to odgovorno učinili prosvjetari u Rožajama.
<h2>Detektori pokazali loše rezultate znanja</h2>
Do „curenja“ zadataka je dolazilo i ranije, jer su đaci uspijevali da unose telefone i slikaju testove, koje su slali u organizovane grupe kako bi se zadaci riješili.
Ovo je prvi slučaj da su nadležni osumnjičeni za curenje testova u javnost. Do ove godine su to činili učenici koji su uspijevali da prokrijumčare mobilne telefone u učionice i fotografišu zadatke koje su slali u Vajber grupe koje su imale i preko 1.000 članova. U tim grupama su, pored učenika, bili i studenti ili nastavnici, uglavnom rođaci, koji bi riješili zadatak i poslali takođe putem ove aplikacije.
Kako bi se spriječilo prepisivanje i varanje, Ministarstvo prosvjete i Ispitni centar su uveli detektore, koji otkrivaju mobilne telefone ili elektronske uređaje. Đaci su pokušali da ih sakrivaju, ali su otkriveni i oni nakreativniji koji su ih stavljali u sendviče upakovane u aluminijumsku foliju.
Nakon takve kontrole, dobijeni su realni rezultati znanja polumaturanata i maturanata – koji su bili znatno slabiji od onih koje su imale generacije prije njih. Ipak, kako je ocijenjeno iz Ministaratva prosvjete i Ispitnog centra, takvi rezultati, iako poražavajući, veoma su ljekoviti za društvo jer su omogućili da se stekne realna slika stanja.
<h2>Ocjene i dalje pod lupom</h2>
Kako bi crnogorsko društvo bilo izliječeno, neophodno je da se ukaže na odgovornost i pokažu odgovorni. U slučaju polumaturskog ispita iz matematike, okrivljena je test-administratorka, a u slučaju skandaloznih prepisivanja i još goreg ocjenjivanja testova iz CSBH jezika i književnosti, nema pomaka od 2023. godine.
Prvo je taj slučaj ispitivalo Specijalno državno tužilaštvo - da li je i ko u Ministarstvu prosvjete, Državnoj komisiji za maturski ispit, ali i među test-administratorima, koordinatorima i direktorima srednjih škola nezakonito postupao u slučaju prepisivanja na eksternom testiranju iz predmeta CSBH jezik i književnost. Nakon godinu, prebačen je u ODT-u gdje je, kako smo naveli, i dalje u fazi izviđaja.
Skandal je obilježio završetak te školske godine kada je utvrđeno da je više od 500 učenika prepisivalo, zbog čega im je komisija dala nule. Pod pritiskom javnosti, tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je odlučio da formira novu komisiju koja je ponovo ocjenjivala testove - i đacima dala visoke ocjene. Vojinović je angažovao nove ocjenjivače koji nijesu obučeni za taj posao.
Polaganje maturskog ispita su pratili i protesti. Prvo su nezadovoljni učenici i roditelji „upali“ u Ispitni centar, zato što su ocjenjivači dali nule nakon što je utvrđeno da su prepisivali. Nadležni su popustili pred roditeljima i učenicima, koji su tom prilikom vrijeđali ocjenjivače i zaposlene Ispitnog centra – i priznali da su prepisivali, ali nijesu odustajali od zahtjeva za visokim ocjenama.
Ministar Vojinović je tada odlučio da se testovi ponovo pregledaju, što su ocjenjivači odbili, nakon čega je Vlada smijenila rukovodstvo Ispitnog centra, a oformljena je nova komisiju za ocjenjivanje koja je đacima dala visoke ocjene.
Onda je uslijedio protest ispred Ministarstva prosvjete – protestovali su i nastavnici i roditelji, koji su od Vojinovića tražili da se sačuva dignitet nastavnika i smatrali da su djeca, koja su regularno radila testove, sada diskriminisana.
Polumaturanti i maturanti se spremaju za nove provjere znanja, a država nije riješila dva prošlogodišnja skandala.
Ti predmeti bi trebalo, s jedne strane, da budu upozorenje nadležnima da ne otvaraju vrećice mimo procedura, slikaju testove i šalju ih u javnost. S druge strane, ignorantski odnos sistema prema ovim radnjama može da bude i zeleno svjetlo da se nastavi sa dosadašnjim radnjama za koje posljedice ili ne trpi niko, ili ih snose najniži u hijarerhiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ministrove petice tužilaštvo izviđa dvije godine

Polaganje vozačkog ispita u Crnoj Gori postalo je značajna finansijska investicija, tvrde stručnjaci. Cijena obuke danas gotovo dostiže iznos prosječne plate u državi. I dok se mnogi pitaju da li je ovakav rast cijena opravdan, instruktori vožnje ističu da jeste jer nova ulaganja omogućavaju usklađivanje sa evropskim standardima i praksama. Međutim, pored pitanja koliko će modernizacija auto-škola doprinijeti kvalitetu obuke i vještinama budućih vozača, sve češće se postavlja i ono drugo, podjednako važno pitanje: koliko će budući vozači moći sebi da priušte takvo „modernizovano usavršavanje".
<h2>EVROPSKI STANDARDI, DOMAĆE CIJENE&nbsp;</h2>
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija izmijenili su i dopunili Pravilnik o načinu organizovanja i sprovođenja polaganja vozačkog ispita. Promjene se ne odnose samo na pravila, već i na cijene. Obuka za polaganje sada, u prosjeku, košta oko 900 eura. Stručnjaci upozoravaju da bi nova cijena mogla dodatno opteretiti građane.&nbsp;
- To znači da ćemo, ako je zaista postignut efekat, višom cijenom imati veći nivo kvaliteta i veći nivo bezbjednosti i tokom obuke i poslije, na osnovu znanja koje je stečeno u samom saobraćaju. U tom slučaju to je odlična vijest. Ali, ako se to uradilo zbog same inflacije, povećanja troškova života, goriva, troškovima obuke, odnosno održavanja osnovnih sredstava, onda je to već druga priča i bojim se da sami polaznici kurseva neće dobiti na kvalitetu - ocijenio je za Televiziju E Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Oni koji svakodnevno rade sa budućim vozačima ipak tvrde da je rast cijena opravdan.
- Posljednje promjene Ministarstva uticale su na to da naše dozvole budu priznate i u Njemačkoj, što u mnogome znači priznavanje našeg kvaliteta rada i naše opremljenosti. Mi ne možemo da upotrebljavamo sva sredstva i opremu koja su iz uvoza - gorivo, vozila, oprema i ostalo. Kada budemo morali da se digitalizujemo, da se opremimo savremenim kompjuterima, moraćemo da dobijemo nova vozila. Tu će biti vozila sa više npr. er begova itd. Sve to utiče na cijenu - kazao je za TV E instruktor vožnje Budo Nikolić.
Cijene obuke, kažu stručnjaci, sada su gotovo izjednačene sa evropskim standardima. Ipak, problem nastaje kada se one uporede sa prosječnim primanjima građana Crne Gore.
- U Crnoj Gori će iznos biti od 100 do 120 odsto ličnog dohotka, u drugim državama Evropske unije to je nekih 40 do 45 procenata njihovog ličnog dohotka. Znači, njima je prihvatljivije. U Sjedinjenim Državama, koje su često mjera nekog kvaliteta, cijena obuke u auto školama je do 13 odsto ličnog dohotka. Pričamo o prosječnim primanjima. E, to može malo da izazove problem samih polaznika kako će obezbijediti sredstva za polaganje. Za nekoga ko tek treba da uđe u svijet vožnje iznos od 1.000 do 1.200 eura, koliko to već može da košta, uz već neko ponavljanje testova, dodatih ispita, može da bude dodatno opterećenje - ocijenio je Rabrenović.
<h2>Dodatno opterećenje ili realna cijena</h2>
Instruktori vožnje tvrde da su obuke kod nas i dalje pristupačnije nego u većini zemalja regiona.
- Cijena je slična onima u okruženju, mada je i srazmjerno mnogo niža ako pogledamo prosječne cijene i zarade u regionu. U Crnoj Gori je oko 1.010 eura za avgust, a u Srbiji i Bosni je to negdje od 845 do 880 eura. Tamo cijena obuke prelazi preko te prosječne zarade. Znači, kod nas je cijena obuke i dalje ispod prosječne mjesečne zarade - kazao je instruktor Nikolić.
Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), u Crnoj Gori je tokom 2024. godine zabilježeno 6.649 saobraćajnih nezgoda. U njima je život izgubilo 75 osoba, dok je povrijeđeno više od tri hiljade ljudi.&nbsp;
Upravo zato, polaganje vozačkog ispita od sada podrazumijeva stroža i modernizovana pravila – više časova vožnje, više teorijske nastave, digitalizaciju auto škola i promjenjiva pitanja na ispitu. Cilj je jednostavan - kvalitetnije učenje i bezbjedniji saobraćaj.

Vozački ispit značajna investicija: Mogu li budući vozači priuštiti „modernizovano usavršavanje"?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp sinoć je potpisao akt kojim je okončano najduže zatvaranje vlade u istoriji Sjedinjenih Država, samo nekoliko sati nakon što je Predstavnički dom glasao za ponovno pokretanje obustavljene pomoći za hranu, isplatu plata za stotine hiljada saveznih radnika i oživljavanje oslabljenog sistema kontrole vazdušnog saobraćaja.
Dom, u kojem većinu imaju republikanci, usvojio je paket sa 222 glasa „za“ i 209 „protiv“, uprkos oštrom protivljenju demokrata, koji su ogorčeni jer dugotrajni zastoj nije doveo do dogovora o produženju saveznih subvencija za zdravstveno osiguranje.
Glasanje je održano prvog dana zasijedanja Doma nakon sredine septembra, a time je pokrenut i proces za izjašnjavanje o objavljivanju svih neklasifikovanih dokumenata koji se odnose na pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, nešto čemu se Tramp do sada protivio.
Demokratkinja Adelita Grihalva, koja je u septembru pobijedila na vanrednim izborima za mjesto u Arizoni koje je pripadalo njenom pokojnom ocu, Raulu Grihalvi, položila je zakletvu. Ona je obezbijedila posljednji potpis potreban za peticiju kojom se Predstavnički dom prisiljava da glasa o pitanju Epstinovih dokumenata, nekoliko sati nakon što su demokrate objavile novi set tih materijala.
Paket finansiranja takođe bi omogućio osmorici republikanskih senatora da potražuju stotine hiljada dolara odštete zbog navodnih povreda privatnosti koje su proizašle iz savezne istrage o napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine, koji su izvele Trampovi pristalice.
Dom, pod kontrolom republikanaca, usvojio je paket sa 222 glasa „za“ i 209 „protiv“, a Trampova podrška u velikoj mjeri je ujedinila njegovu partiju uprkos snažnom protivljenju demokrata, koji su ogorčeni jer zastoj koji su pokrenule njihove kolege u Senatu nije donio dogovor o produženju subvencija za zdravstveno osiguranje.
Trampov potpis na zakonu, koji je Senat odobrio ranije ove nedjelje, omogućiće povratak saveznih radnika koji su bili bez posla tokom 43 dana zatvaranja, počev od danas, iako još nije jasno koliko brzo će se sve vladine službe i operacije u potpunosti obnoviti.
- Ne smijemo dozvoliti da se ovo ikada ponovi - rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu tokom kasnonoćne ceremonije potpisivanja, koju je iskoristio da kritikuje demokrate. Ovo, dodaje on, nije način da se vodi zemlja.
Sporazum produžava finansiranje do 30. januara, čime federalna vlada nastavlja put kojim svake godine dodaje oko 1,8 triliona dolara na postojeći dug od 38 triliona.
- Osjećam se kao da sam živio epizodu ‘Sajnfelda’. Proveli smo 40 dana i još ne znam koja je bila radnja - rekao je republikanski predstavnik Dejvid Švajkert iz Arizone, poredeći način na koji je Kongres rukovao zatvaranjem sa zapletima popularnog američkog sitkoma iz devedesetih.
Zaista je, kaže, mislio da će ovo trajati 48 sati.
- Ljudi će reći svoje, iskoristiti trenutak da izbace bijes i vratićemo se poslu... Šta se sada dešava kad je bijes postao politika? - naveo je on.
Kraj zatvaranja uliva određenu nadu da će se usluge, naročito one presudne za vazdušni saobraćaj, uspjeti oporaviti na vrijeme za talas putovanja tokom praznika Dana zahvalnosti, do kojeg su samo dvije nedjelje. Obnova pomoći za hranu milionima porodica takođe bi mogla rasteretiti kućne budžete i omogućiti veće troškove kako sezona božićne kupovine ulazi u pun zamah.

Tramp potpisao akt o okončanju najduže blokade američke vlade u istoriji

Parlament Francuske je danas odobrio obustavljanje nepopularne reforme penzionog sistema iz 2023. godine, vodećeg projekta drugog mandata predsjednika Francuske Emanuela Makrona.
Ta odluka je donijeta sa 255 glasova "Za" i 146 "Protiv", uz većinsku podršku socijalista, Zelenih i ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje.
Uzdržani su bili iz koalicione Makronove stranke Renesansa, dok su protiv bili radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska i komunisti, koji su osudili kašnjenje sprovođenja te reforme.
Ta reforma, koja postepeno povećava zakonsku starosnu granicu za penzionisanje sa 62 na 64 godine, izazvala je velike ulične proteste još prije nego što je prihvaćena s velikim teškoćama i postala tačka okupljanja opozicije.
Usvojeni zakon obustavlja postepeno povećanje starosne granice za penzionisanje na 64 godine do januara 2028. godine, kao i planirano povećanje obaveznog najmanjeg broja uplata mjesečnog penzionog doprinosa.
U praksi, generacija rođena 1964. godine bi se penzionisala sa 62 godine i devet mjeseci (kao i prethodna generacija), umjesto sa 63 godine, koliko je bilo predviđeno reformom. Oni bi se penzionisali sa bar 170 mjesečnih uplata doprinosa umjesto sa 171.

Parlament Francuske obustavio nepopularnu Makronovu reformu penzionog sistema

Crnogorske košarkašice porazom su otvorile novi kvalifikacioni ciklus za Evropsko prvenstvo. U utakmici 1. kola "E" grupe, u Podgorici je slavila Ukrajina 71:65.
Loše šutersko veče imale su izabranice selektorke Jelene Škerović u Bemax areni od početka utakmice, pa su gošće nakon startnih 4:0 za Crnu Goru preokrenule i kontrolisale rezultat. Jedini način na koji su naše uspijevale da ostanu u igri bio je ofanzivni skok, pa su uz bolju odbranu u drugoj četvrtini nakon vođstva Ukrajine 26:19 u 14. minutu, napravile seriju 11:0 i preokrenule na 30:26. Do odlaska na odmor Ukrajinke su uspjele da smanje na poen zaostatka (34:33).
U nastavku međutim Crna Gora i dalje nije uspjela da uhvati šuterski ritam, a Ukrajina je uspostavila ravnotežu u skoku. Odbrana naše selekcije nije imala rješenje za glavne igračice Ukrajinki, koje su ili prečesto ostajale same na šutu, ili lako dolazile do poena ispod koša, posebno u trećoj četvrtini koju su dobile 21:13 i nakon tog perioda vodile 54:47.
Pokušavala je selektorka Škerović izmjenama da pronađe rješenje, ali je Ukrajina kontrolisala vođstvo i na nepuna dva minuta do kraja povela 68:60. Tada su naše vezale 5 poena i vratile tračak nade, ali je na drugoj strani Lijaško pogodila osmu trojku za gošće na utakmici i stavila tačku na meč. Za poređenje, Crna Gora je ubacila samo 3 trojke iz 24 pokušaja, a iz igre je šutirala sa 36% uspješnosti.
Najefikasnija u našoj selekciji bila je Marija Leković sa 15 poena, a Nataša Mek je na povratku u reprezentaciju imala dabl dabl učinak - 13 poena i 12 skokova. Još jedna povratnica, Dragana Živković, igrala je čak 36 minuta i postigla 12 poena uz 6 skokova, a vrijednu rolu je imala i centar Maja Bigović sa 8 poena i 5 skokova.
Kod Ukrajine tri igračice iznijele su cijeli teret - Mirijam Uro-Nili sa 20 poena, Tetjana Jurkevičus sa po 15 poena i skokova, te Alina Jagupova sa 12 poena, 11 asistencija i 9 skokova, jedino uz loše procente šuta.
U drugoj utakmici naše grupe Bugarska je bila više nego ubjedljiva u gostima nad Azerbejdžanom, 141:48. Crnu Goru u drugom kolu očekuje upravo meč u Bakuu sa Azerbejdžanom, a tri dana nakon toga i gostovanje Bugarskoj u Botevgradu.
CRNA GORA - UKRAJINA 65:71
Podgorica - "Bemaks arena". Sudije Ozlem Jalman (Turska), Viktor Nađ (Mađarska), Gilbert Hodža (Albanija).
Crna Gora: MEK 13, KOVAČEVIĆ 8, ŽIVALJEVIĆ 2, Radonjić 2, Aksam, ŽIVKOVIĆ 12, Glomazić, Ilić, Savković 3, Bigović 8, Šćepanović 2, LEKOVIĆ 15.
Ukrajina: Laško 7, Kovtun, Kononičenko, FILEVIČ 4, Laphan 2, Pančuk, Kuleša, Bojko 3, SIVAKOVA 8, URO-NILI 20, JURKEVIČUS 15, JAGUPOVA 12.

Poraz od Ukrajine na startu kvalifikacija

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

VIDEO: Dario Vraneš svoj kabinet „obogatio“ minijaturom biste četničkog vođe Draže Mihailovića, tvrdi da je to figura njegovog đeda

Bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je aktuelnom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i države Jakovu Milatoviću sa zahtjevom da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu u sklopu obilježavanja 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, 175 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njegoša i 180 godina od izgradnje kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost. Obnoviti kapelu znači ispuniti ne samo Njegov, već prije svega Njegošev zavjet (amanet)! - naveo je Krivokapić.
Obnoviti kapelu, cijeni on, znači izgraditi je po uzoru na Njegoševu iz 1846.
- Obnoviti kapelu znači graditi je od izvornog kamena od koga je i prva napravljena! Obnoviti kapelu znači povratiti izgubljeno povjerenje! Obnoviti kapelu znači izmiriti se sa sobom i sa drugima! Obnoviti kapelu znači obnoviti svijest o zajedništvu i međusobnom praštanju! Obnoviti kapelu znači omogućiti veliki preokret kroz svenarodni poduhvat! Obnoviti kapelu znači obnoviti slobodarsku Crnu Goru u kojoj nema pobjednika i poraženih! Obnoviti kapelu znači upaliti slobodarsku „luču“ koja će nam kroz vjekove osvjetljavati trag - naveo je Krivokapić.
Podsjetio je na Njegoševe riječi.
- U to ime, podsjećam vas na zavjet našeg genija, prosvjetitelja, književnika, vladara i vladike - Njegoša: „Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu… To je moja potonja želja, koju u vas ištem, da je ispunite, i ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinit’, kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na dušu” - istakao je Krivokapić.
Podsjetio je da se bivši mitropolit Amfilohije obraćao Vladi otvorenim pismom 2012. tražeći obnavljanje kapele, ali bezuspješno.
- U nadi da je sa vama došlo vrijeme promjena, vrijeme duhovnih i svenarodnih pobjeda, citiram mitropolitove riječi izrečene na Božić 2019: „Neka mauzolej ostane, on nikome ne smeta, ali prije njega ima divno mjesto na kome se crkva može vratiti u onakvom obliku kakva je oduvijek i bila, sa svakim kamenčićem. Tek tada će se Crna Gora i Crnogorci okrenuti jedni drugima” - zaključio je Krivokapić.

Krivokapić pisao Spajiću i Milatoviću: Pokrenite obnovu kapele na Lovćenu, to je naša višestruka obaveza

Ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici pretvorio se u traumatično iskustvo za mladu djevojku koja tvrdi da ju je ljekar seksualno uznemiravao tokom pregleda. Nakon što je slučaj prijavila nevladinoj organizaciji „Prima“, obaviještena je i policija, koja je ubrzo reagovala i uhapsila osumnjičenog ginekologa P. J.
Direktorica NVO „Prima“ Aida Perović potvrdila je da je djevojka prethodne večeri bila na pregledu kod ljekara koji je, prema njenim navodima, izvršio nedozvoljene polne radnje.
- Ona je prethodnog dana u večernjim časovima imala pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi kod ginekologa kada se i desilo seksualno uznemiravanje, odnosno nedozvoljene polne radnje, kako je to sada već tužilac kvalifikovao - navela je Perović.
Iz Uprave policije saopšteno je da su od osumnjičenog P. J. prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, te je on po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu biće priveden tužiocu na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju policije.
Perović je, međutim, ukazala i na neprihvatljivo ponašanje dijela osoblja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), gdje je oštećena bila upućena od strane državnog tužioca radi uzimanja brisa.
- Naša klijentkinja je u institucijama imala loše iskustvo. U KCCG su u prvi mah odbili da uzmu bris, iako je to bilo po nalogu tužioca. Takve situacije ne bi smjele da se dešavaju, jer postoje jasni protokoli u postupanju - kazala je Perović, dodajući da je nakon insistiranja bris ipak uzet.
- Dodatno, ginekolog koji je uzimao bris pitao je pacijentkinju: ‘A sad mi reci, da li se ovo zaista desilo?’ – što je nedopustivo - istakla je ona.
Na slučaj je reagovalo i Ministarstvo zdravlja, koje je saopštilo da očekuje da sve okolnosti događaja budu detaljno ispitane u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Ministarstvo zdravlja u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima. Podsjećamo da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja - navodi se u saopštenju.
O slučaju su, kako je potvrđeno, obaviješteni i Ljekarska komora Crne Gore, Zaštitnik prava pacijenata, kao i zdravstvene ustanove u kojima osumnjičeni ljekar radi.
Direktorica „Prime“ podsjeća da je isti ljekar i ranije bio prijavljivan zbog neprimjerenog ponašanja prema pacijentkinjama.
- Počinilac je i u javnosti poznat po vrlo neprimjerenom i seksualizovanom ponašanju. Imao je više prijava, ali su one bile prekršajne. Sada je, na sreću, djelo kvalifikovano kao krivično - rekla je Perović.
Iz nevladinog sektora poručuju da je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji su, zbog stigme i straha od osude, ostali neprocesuirani, te pozivaju sve žene da se ohrabre i prijave svaku vrstu seksualnog nasilja, posebno u zdravstvenim ustanovama.

Perović: Počinilac je u javnosti poznat po neprimjerenom ponašanju prema pacijentkinjama

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednost Podgorica uhapsili su ginekologa P. J. nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u glavnom gradu, saopšteno je iz Uprave policije.
On se, kako se navodi u saopštenju, sumnjiči za nedozvoljene polne radnje.
- Sa događajem su službenici podgoričke policije upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje po predmetnom događaju nastavio dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici - navodi se u saopštenju.
Od P. J. su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu će u zakonskom roku biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - kazali su iz Uprave policije.

Tag: miomir-vojinovic

Ministrove petice tužilaštvo izviđa dvije godine

Vozački ispit značajna investicija: Mogu li budući vozači priuštiti „modernizovano usavršavanje"?

Tramp potpisao akt o okončanju najduže blokade američke vlade u istoriji

Parlament Francuske obustavio nepopularnu Makronovu reformu penzionog sistema

Poraz od Ukrajine na startu kvalifikacija

PRATITE TVe UŽIVO