Rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Jedan dio rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ibrahimovic-ipak-na-celu-buduce-komisije-za-razgranicenje-sa-hrvatskom">Ovo je Pobjedi odgovoreno iz MVP-a</a> na pitanja o sastavu radnih tijela i aktivnostima koje ona sprovode u okviru bilateralnih pregovora naše zemlje sa nama susjednom članicom Evropske unije.
Nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) prošle sedmice izjavio kako će biti na čelu komisije koja će sa Hrvatskom pregovarati o budućnosti broda „Jadran“, Pobjeda je zatražila potvrdu ove informacije iz Vlade i iz MVP-a. Iz Vlade nam je tada pojašnjeno da, s obzirom na to da su bilateralni odnosi u nadležnosti resora diplomatije, odgovore na ova pitanja možemo dobiti iz tog ministarstva, ali i naveli da trenutno postoji više radnih tijela.
Poslije više od sedmice, Pobjeda je juče konačno dobila odgovore MVP o dinamici rješavanja otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
<h2>Pomaci</h2>
- Cjelokupan proces rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom koordinira MVP, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova mr Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka), u čemu se ostvaruje intenzivna saradnja sa drugim nadležnim resorima i tijelima, a posebno vodeći računa o propisanim nadležnostima. U pogledu planirane dinamike za ovu godinu, očekuje se nastavak snažnog dijaloga sa susjednom Hrvatskom, koji će nesumnjivo dati doprinos ukupnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31, za što su još ranije ispunjena završna mjerila – naveli su iz tog ministarstva.
Oni su podsjetili na veoma značajnu činjenicu kako su dvije zemlje tokom prošle godine zabilježile „vidan napredak u unapređenju bilateralnih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja“. Kako su dodali, to je bio rezultat „kontinuirane i konstruktivne komunikacije na visokom i najvišem nivou, zasnovan na principima ravnopravnosti, otvorenosti i savezništva“.
- Iako je još mnogo posla pred nama, ostvareni pomaci, kojima je domaća javnost svjedočila, više su nego vidljivi. Napredak je prepoznat i od evropskih partnera, koji pozitivno gledaju na odgovoran pristup Crne Gore u ovom procesu, a što je i konstatovano u izvještaju Evropske komisije – istakli su iz MVP.
Osnovni mehanizam koordinacije rješavanja otvorenih pitanja su, kako su naveli, bilateralne političke konsultacije između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Oni služe kao osnova za dogovor o njihovoj dinamici, uz jasno opredjeljenje da se svakom od njih pristupi temeljno i sa dužnom pažnjom, imajući u vidu njihovu kompleksnost i osjetljivost. Jedan dio ovih pitanja rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio, zbog specifičnosti i kompleksnosti određene materije, podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora – precizirali su iz resora kojim rukovodi Ibrahimović.
Dalje su podsjetili kako je, nakon sedam godina pauze, obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Njega čine predstavnici resora i manjina obje države.
Intenziviran je i rad Vladine komisije za nestala lica, formirane 13. decembra 2024. godine. U njenoj su nadležnosti pitanja koja se odnose na nestale sa teritorije Crne Gore u oružanim sukobima na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I ova tema biće predmet daljih razgovora sa hrvatskom stranom.
- Imajući u vidu suprotna stanovišta u odnosu na dato pitanje, u narednom periodu očekuje se i formiranje komisije koja će se baviti razmjenom argumentacije o Školskom brodu „Jadran“, na čijem će čelu biti ministar odbrane Krapović, a čiji će sastav biti dogovoren u komunikaciji resornog ministra sa potpredsjednikom Vlade Ibrahimovićem – naveli su iz MVP.
Novitet je i to što će se kroz posebno radno tijelo definisati i pitanje granica, koje su bile definisane posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno Protokolom o privremenom graničnom režimu, potpisanim još 2002. godine.
- Uzevši u obzir nadležnosti propisane Zakonom o vanjskim poslovima, inicirano je formiranje komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, i za pripreme za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, na čijem čelu će - shodno odgovarajućem Zaključku Vlade - biti predstavnik MVP – rečeno je Pobjedi iz resora Ibrahimovića.
<h2>Otvorena pitanja</h2>
Podsjećamo, hrvatska vlada formirala je sredinom decembra komisiju za povrat broda „Jadran“ i sukcesiju vojne imovine, što smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska našoj zemlji zaustavila još u decembru 2024. godine. U dokumentu o formiranju ovog radnog tijela navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima vojne sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.
S obzirom na ovakvu poziciju Hrvatske, mnogi su najavu da će na čelu te komisije u našoj zemlji biti Krapović, komentarisali kao (ne)svjesno izazivanje novih nevolja.
S obzirom na brojne provokativne poteze kojima se Krapović „okitio“ u proteklih godinu i po, teško da se on može smatrati dobronamjernim. Njegove ekstremne aktivnosti su intenzivirane nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Ibrahimović i Gordan Grlić Radman 21. juna prošle godine potpisali dokument kojim je ozvaničena predaja objekta Doma kulture „Josip Marković“ hrvatskoj manjini u Tivtu. Prvo je Ministarstvo odbrane izdalo specijalne značke sa siluetom broda „Jadran“ i pokušalo da ih dijeli čak i na sjednici Vlade. Zatim je Krapović najavio da će ovaj brod biti zaštićen kao crnogorsko kulturno dobro (što se i pokušalo krajem prošle godine). Konačno, ministar vojni je „prijetio“ i uklanjanjem spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju.
Da je Hrvatska spremna snažno diplomatski da odgovori na takve poteze, poznato je još od sredine 2024. godine, kada je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Tada je Hrvatska odredila status „persona non grata“ liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Krajem iste godine, stigao je i non-pejper Hrvatske, kojim se Crna Gora poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima.
Kao tačka sporenja naveden je i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, uključujući prava na obrazovanje i povrat imovine. Od Crne Gore se očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“, jer je godinama izostajalo procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore. Hapšenje Milorada Kovačevića u Zeti krajem prošle godine mogao bi se tumačiti kao dobar napredak u toj oblasti.
Nadalje, Hrvatska traži da se sazna sudbina njenih 14 nestalih građana, da logor u Morinju (i dalje) bude vidno obilježen, te da se razmotri promjena imena bazena u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Hrvatska očekuje onemogućavanje „pokušaja zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“, referirajući na kampanju uoči popisa 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori. Nezaobilazna stavka je i definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi pomenuti Protokol iz 2002. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ibrahimović

Citizens of Montenegro are advised to refrain from traveling to Iran until further notice, the Ministry of Foreign Affairs (MFA) announced.
- In view of the deteriorated security situation in the Islamic Republic of Iran, the Ministry recommends that citizens of Montenegro refrain from traveling to that country until further notic - the statement says.
At the same time, it adds, Montenegrin nationals who are currently in the territory of the Islamic Republic of Iran are advised, in accordance with their possibilities and personal assessment, to consider leaving the country, while strictly observing the applicable security recommendations and instructions of the competent authorities.
-The Ministry of Foreign Affairs remains committed to monitoring developments closely, in cooperation with international partners, and will keep the public informed in a timely manner of all relevant circumstances important for the safety of Montenegrin citizens - the Ministry concluded.

MFA: Montenegrin citizens advised to refrain from traveling to Iran until further notice

It is still unknown who will make up the commission tasked with resolving the issue of ownership of the ship „Jadran“ within the Ministry of Foreign Affairs. What officials at the MFA told the ETV Portal is that the commission will be formed in the coming period (without specifying a deadline), and that its composition, as they state, will be agreed upon by Deputy Prime Minister and Minister of Foreign Affairs Ervin Ibrahimović and Minister of Defence Dragan Krapović. It has also been agreed, they add, that Minister Krapović will head the commission.
- The issue of the status of the training ship „Jadran“ is a complex one, which Montenegro wishes to resolve exclusively through dialogue with the Republic of Croatia, in the spirit of good-neighbourly relations, friendship and openness - officials from Minister Ibrahimović’s department said.
As they note, bearing in mind the complexity of the legal, historical and other aspects, as well as the existing, opposing positions regarding the status of the training ship „Jadran“, the agreement reached by the two sides during bilateral political consultations is to exchange the arguments at their disposal through open dialogue, in order to relieve bilateral relations of this issue.
- We maintain the position that the only way to resolve not only this, but all other open issues, is to discuss them exclusively on the basis of an exchange of facts and exact data, relieving the process of emotions or personal impressions - they stated.
In this context, the Ministry of Foreign Affairs has sent an initiative to the Ministry of Defence, referring to the need to establish a specialized commission that will deal with this issue.
- Since the said issue falls within the competence of the Ministry of Defence, it has been agreed that the commission will be headed by the Minister of Defence - the MFA said.
As stated in their remarks to the ETV Portal, the decision on the personal composition of this body, whose establishment is expected in the coming period, will be made as part of consultations between Deputy Prime Minister and Minister of Foreign Affairs Ibrahimović and Minister of Defence Krapović.
At the end of last year, the Government of Croatia established a commission for the return of the training ship „Jadran“ and other military property from Montenegro.

Miraš Dušević

Krapović to head the commission on the ship „Jadran“, composition to be agreed with Ibrahimović

Svi retrogradni i hegemonistički projekti doživjeće poraz punopravnim članstvom Crne Gore u Evropskoj uniji, poručio je u intervjuu za TV E potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ibrahimović je ocijenio da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja uspjeh cijelog društva, ističući da zasluge pripadaju i vlasti i opoziciji, te da je time poslata poruka da Crna Gora može biti jedinstvena kada su u pitanju njeni strateški ciljevi. Poručio je i da su napadi na temeljne vrijednosti Crne Gore dio hibridnih pokušaja da se zemlja uspori na evropskom putu, za šta je odgovornost pripisao pojedinim medijima i političarima koji su, kako je kazao, završili političku karijeru i podredili je apanažama iz susjednih država.&nbsp;
Govoreći o odnosima sa Hrvatskom, istakao je da je nakon pet godina zastoja obnovljen dijalog, uz jasnu spremnost da se otvorena pitanja rješavaju.
<h2>EU put</h2>
Na pitanje novinarke Televizije E kakva je bila 2025.godina i šta očekuje u 2026.godini ministar kaže da je zatvaranjem pet poglavlja na samom kraju 2025.godine generacijski iskorak i poruka međunarodnim partnerima da je Crna Gora spremna da bude član evropske porodice.
- Dali smo snažan podstrek ne samo našem društvu, nego i cijelom regionu, jer vjerujemo da punopravnim članstvom Crne Gore u EU 2028.godine šaljemo snažnu poruku da je Balkan spreman da bude garant stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, pa i Evropske unije - rekao je Ibrahimović.
Podcrtava da je najvažnije to što je 27 država poslalo poruku da vjeruje u ono što radi Crna Gora, da ima prijatelje u zemljama članicama EU i da će, kako ističe, podržati Crnu Goru na evropskom putu.
- Zacrtali smo ambiciozan plan, da sljedeće godine završimo pregovarački proces, a 2028.godine da budemo 28. članica Evropske unije. Nije ništa slučajno, radimo dobro i čini mi se da je naše društvo sazrelo i ovaj uspjeh ne bi bio moguć da nije crnogorsko društvo, spremno da ispuni taj cilj. Ovdje moram povući snažnu i aktivnu ulogu Ministarstva vanjskih poslova, odnosno naše diplomatsko konzularne mreže - istakao je Ibrahimović.
Podsjeća da će Crna Gora biti domaćin Samita Zapadni Balkan, da će predsjedavati Berlinskim procesom, kao i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a ove godine, dodaje on, i Fondom za Zapadni Balkan.&nbsp;
- Ovo je godina u kojoj je Crna Gora poslala poruku da može da bude jedinstvena, da političari mogu da slušaju građane kada imaju svoj cilj, a to je istorijski cilj - da Crna Gora bude sljedeća članica Evropske unije - poručio je Ibrahimović.
Upitan da prokomentariše odnose sa susjednom Hrvatskom i kakvi su koraci Ministarstva vanjskih poslova u bilateralnim pregovorima, ministar kaže da je zahvalan toj zemlji na saradnji, promociji i podršci koju pruža Crnoj Gori kako nekad pri ulasku u NATO savez, tako i pri pristupanju Crne Gore u EU.
<h2>Nastavak pregovora sa Hrvatskom</h2>
Podsjeća i da će ubrzo Crnu Goru posjetiti njegov hrvatski kolega Goran Grlić Radman, te da će tada nastaviti pregovore o otvorenim pitanjima dvije države. Očekuje da će Crna Gora pokazati zrelost i zahvalnost prema Hrvatskoj.&nbsp;
- Vjerujte da je Hrvatska naša prijateljska država, podržala je svih ovih pet poglavlja. To je poruka da Hrvatska želi dobrosusjedsku saradnju i dobro građanima Crne Gore. Sa druge strane, moram pohvaliti ono što mi radimo. Vi znate da je poglavlje 31 i tehnički i sadržajno sa tog aspekta potpuno spremno za zatvaranje. Dobili smo izvanrednu, možda i najveću ocjenu od Evropske komisije za poglavlje 31 i 30. Mi radimo dobru stvar i samim tim su pozdravili usklađivanje naše vanjske politike sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Dozvolite i da smo mi posle dugih 5 godina bez bilateralnih konsultacija sa nama prijateljskom državom Hrvatskom uspjeli da odmrznemo taj status i da smo prije nekih godinu dana počeli bilateralne konsultacije i napravili ogroman progres. Ne zaboravimo da imamo tri decenije neka otvorena pitanja sa našom prijateljskom državom Hrvatskom. Međutim, ono što je glavno - sjeli smo poslije pet godina, otvorili dijalog i pokazali iskreot da želimo da ova pitanja riješimo u skorijem periodu. Vjerujem, na osnovu intenzivnih razgovora sa mojim kolegom Grlićem Radmanom, da je i njegova želja da ta otvorena pitanja zatvorimo i da u narednom periodu, kao i do sada, potvrdimo da se ipak radi o dvije prijateljske susjedne države koje su saveznice u NATO savezu i vrlo brzo vjerujem da ćemo to i biti u Evropskoj uniji- naglasio je Ibrahimović.
<h2>MVP i diplomate pokazali znanje</h2>
Na pitanje Televizije E kakva je crnogorska diplomatska mreža i da li je bilo kašnjenja u imenovanjima ambasadora, ministar ističe da se osim rada na mjerilima mora uporedo raditi i na snaženju crnogorske diplomatije.&nbsp;
- Zahvaljujem se predstavnicima diplomatsko konzularne mreže koji su uradili izvanredan posao. Ali, da ne bih bio kao neki, pa da kažem da je samo Ministarstvo vanjskih poslova zaslužno za zatvaranje ovih pet poglavlja, zahvalan sam svima, ali želim da istaknem važnost onoga što rade predstavnici diplomatsko konzularnog predstavništva i ono što Ministarstvo vanjskih poslova radi u zvaničnim komunikacijama. U narednom periodu će biti vrlo važno koliko će ta politička diplomatija da uradi posao, ali isto tako kako će parlamentarna diplomatija da uradi posao. Ja vjerujem da su Ministarstvo vanjskih poslova i diplomate naše pokazali znanje, pokazali su šta je cilj naše diplomatije - da jačamo međunarodni ugled Crne Gore, partnerstvo između država i u narednom periodu, da pošaljemo poruku da Crna Gora njeguje civilizacijske vrijednosti, odnosno da naša država zaslužuje, ne samo geografski, istorijski, kulturološki, nego i vrijednostima &nbsp;da bude u društvu najrazvijenijih zemalja Evropske unije - naglasio je Ibrahimović.
<h2>Svi koji su doprinijeli atmosferi linča da budu privedeni pravdi</h2>
Na pitanje da li smatra da bi trebalo da postoji odgovornost crnogorskih političara zbog naprasnog ukidanja bezviznog režima turskim državljanima, o netačnim informacijama policije da su učestvovali u incidentu, u kojem zapravo i nijesu učestvovali, ministar podsjeća da su on i svi ministri Bošnjačke stranke bili protiv ukidanja bezviznog režima za državljane te zemlje.
Vjerovali su, prisjeća se on, da se takva odluka može loše odraziti po prijateljske i svake druge odnose između dvoje države koji su tradicionalno prijateljski.&nbsp;
- Znate da smo kasnije pojačali snažno naše diplomatske aktivnosti i zahvalan sam prijateljima iz Turske, posebno mojem kolegi Akanu Fidanu, koji je razumio trenutnu situaciju i ja mogu iskreno da kažem da smo uspjeli da preduprijedimo da može doći do pogoršanja odnosa između dvije države koji su tradicionalno jaki i koji sigurno ne mogu tako lako da se poruše. S druge strane, većina u Vladi donijela je odluku na osnovu utiska u tom trenutku, radi postizanja bezbjednosti, mira, stabilnosti u našoj državi i zaštiti, ne samo građana Crne Gore, nego i građana drugih država - istakao je Ibrahimović.
Smatra da država mora pomno da prati na narative, poput onog koji su doveli do incidenta sa turskim državljanima i koji su uspjeli "u blažem obliku" da odvrate jedan broj Turaka da ne posjete Crnu Goru.
Očekuje da će svi oni koji su doprinijeli atmosferi linča prema turskim državljanima biti privedeni pravdi. Podsjeća da je u ovom slučaju procesuirano više od 30 osoba.&nbsp;
- Prije desetak dana se govorilo da je oko 9.000 turskih državljana napustilo Crnu Goru, ali sa druge strane je i dalje veliko interesovanje za posjetu Crnoj Gori. Ministarstvo vanjskih poslova je poslalo diplomate u Istanbul i Ankaru, tako da je postupak izdavanja viza ubrzan i mogu da kažem da smo uradili uspješan taj dio posla. Ovakva dešavanja se ne smiju u narednom periodu dešavati u Crnoj Gori - poručio je Ibrahimović.
<h2>Rezultati zahvaljujući vlasti i opoziciji</h2>
Upitan koliko je teško voditi konzistentnu vanjsku politiku u Vladi koja je sačinjena od partija koje imaju različite političke, ideološke i programske ciljeve, ministar smatra da je takva Vlada primjer demokratskog sazrijevanja jedne države.
- Ja vjerujem da je svima jasno da osnovne državne ciljeve i projekte nema pravo niko da zamijeni zbog političkih kalkulacija. Svi rezultati su bili zahvaljujući i opoziciji i vlasti…. Svi zakoni i sve odluke u vezi evropskog puta Crne Gore su na Vladi jednoglasno donijete, mi smo posvećeni tom cilju. Svi moraju imati odgovornost, ovaj generacijski cilj mora pokazati da li je neko deklarativno za evropski put ili nije. Kako će sljedeće godine i 2027. sve biti izazovniji evropski put, tada će se vidjeti ko je deklarativno a ko stvarno i na djelu za evropske integracije i ono što građani žele - zaključio je Ibrahimović.

Ibrahimović: Temeljne vrijednosti napadaju političari sa apanažama

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra, 20. decembra, u zvaničnoj posjeti Republici Azerbejdžan, na poziv ministra vanjskih poslova te zemlje Džejhuna Bajramova.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, zvanična posjeta predstavlja konkretan izraz spremnosti Crne Gore za nastavak unapređenja bilateralne saradnje, jačanje institucionalnih veza i intenziviranje političkog dijaloga sa Azerbejdžanom.&nbsp;
Tokom boravka u Azerbejdžanu, ministar Ibrahimović će imati sastanke sa visokim zvaničnicima, što će biti prilika za dodatno osnaživanje odnosa u oblastima od obostranog interesa, sa posebnim fokusom na ekonomsku saradnju.

Ibrahimović u zvaničnoj posjeti Azerbejdžanu

Zatvaranje poglavlja dodatno je potvrdilo snažnu posvećenost reformama i učvrstilo poziciju Crne Gore kao najnaprednijeg kandidata u procesu proširenja, poručeno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na 24. Međuvladinoj konferenciji između Evropske unije i Crne Gore, koja je održana u Briselu, u sastavu delegacije koju je predvodio predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Crna Gora je danas zatvorila pet pregovaračkih poglavlja, čime je, kažu u MVP, napravljen jedan od najznačajnijih iskoraka u dosadašnjem toku pristupnih pregovora.&nbsp;
- Time Crna Gora ulazi u finalnu fazu pristupnog procesa, koja otvara mogućnost započinjanja rada na Sporazumu o pristupanju Evropskoj uniji - navedeno je u saopštenju MVP.
Kako su rekli u tom resoru, ostvareni rezultati su plod su predanog rada i koordinacije cjelokupne državne administracije, uključujući napore Ministarstva vanjskih poslova i diplomatskokonzularne mreže.&nbsp;
- Oni ujedno potvrđuju da ispunjavamo očekivanja naših građana, imajući u vidu da više od 80 odsto njih podržava članstvo u EU, jasno opredjeljujući društvo ka evropskim vrijednostima i standardima - naglašeno je u saopštnju.
Poručeno je da Vlada Crne Gore ostaje čvrsto opredijeljena cilju da pregovarački proces bude zaokružen do kraja 2026. godine, u skladu sa jasno definisanom mapom puta, koja, kako kažu u MVP-u, jeste ambiciozna, ali "kao što su dosadašnji rezultati pokazali – u potpunosti realna i dostižna".&nbsp;
- Dodatnu potvrdu tog napretka predstavlja i posljednji Izvještaj Evropske komisije, koji je ocijenjen kao najbolji do sada - naveli su u MVP.
Iako svjesni izazova koji slijede u završnoj, najzahtjevnijoj fazi pregovora, u MVP-u su uvjereni da je Crna Gora spremna da preuzme punu odgovornost u završnici evropskog puta.&nbsp;
- Period pred nama donosi i dodatne prilike da tu spremnost potvrdimo u praksi, uključujući i aktivniju ulogu Crne Gore u regionalnim i evropskim inicijativama, čime se dodatno jača kredibilitet naše države kao pouzdanog partnera na međunarodnoj sceni. Crna Gora se već danas ponaša kao odgovorna članica Evropske unije. Po svojim vrijednostima i vanjskopolitičkom opredjeljenju, ona već pripada evropskoj zajednici, što potvrđuje i stoprocentna usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU - ističe se u saopštenju.
U završnoj fazi pregovora, stalna, proaktivna i sadržajna komunikacija sa državama članicama Unije ostaje, navode u Ministarstvu, od ključnog značaja.&nbsp;
- Ministarstvo vanjskih poslova ostaće snažno posvećeno tom cilju, uz uvjerenje da Crna Gora ima kapacitet i političku volju da ispuni sve preostale obaveze i postane sljedeća članica EU - zaključeno je u saopštenju.

MVP: Crna Gora se već danas ponaša kao odgovorna članica EU

Ministarstvo vanjskih poslova najoštrije osuđuje vandalski čin ispisivanja grafita kojima se veliča genocid i slavi osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić na objektu Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici.
Ovaj gnusni i neprihvatljivi čin, kako je saopšteno iz resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović, predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
- Crna Gora nedvosmisleno osuđuje svaki pokušaj negiranja ili relativizacije genocida u Srebrenici, kao i veličanja ratnih zločina i njihovih počinilaca. Takvi postupci su u suprotnosti sa politikom dobrosusjedskih odnosa i opredjeljenjem Crne Gore da doprinosi regionalnom pomirenju, stabilnosti i trajnom miru - istaknuto je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Građani Crne Gore, kako dodaju, baštine evropske vrijednosti, a ovakav čin vide kao nešto što je u suštoj suprotnosti sa temeljnim načelima na kojima počiva naša država.
- Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i da je Crna Gora na Generalnoj skupštini UN-a, u maju mjesecu prošle godine, bez rezervi podržala usvajanje Rezolucije o Srebrenici, kojom se između ostalog, osuđuju i djela koja veličaju osobe pred međunarodnim sudovima osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ministarstvo vanjskih poslova očekuje da nadležni organi hitno identifikuju i procesuiraju počinioce ovog vandalskog čina, te da se preduzmu sve neophodne mjere radi zaštite diplomatsko-konzularnih predstavništava u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore.
- Ministarstvo izražava punu solidarnost sa Ambasadom Bosne i Hercegovine u Podgorici i institucijama Bosne i Hercegovine, uz snažnu poruku da u Crnoj Gori nema mjesta za govor mržnje, glorifikaciju zločina i napade na diplomatska predstavništva - zaključuju u saopštenju.

MVP osudilo vandalski čin ispisivanja grafita na Ambasadi BiH: Direktan napad na temeljne civilizacijske vrijednosti

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće sjutra u Briselu na prvom dijalogu Evropska unija (EU) - Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, dijalog predstavlja novu fazu u jačanju strateškog partnerstva Crne Gore i EU.
&nbsp;Navodi se da je cilj dijaloga unapređenje saradnje u oblastima bezbjednosti i odbrane, kao i jačanje otpornosti na savremene bezbjednosne prijetnje i izazove, posebno u kontekstu aktuelnog geopolitičkog okruženja.
&nbsp;- Učešće Ibrahimovića biće prilika za potvrdu snažne posvećenosti Crne Gore evropskoj agendi, kao i napretka u usklađivanju sa politikama i standardima Unije, posebno u oblasti zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike EU - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz Ministarstva su kazali da će dijalog omogućiti produbljivanje saradnje u jačanju institucionalne i društvene otpornosti Crne Gore, kroz unapređenje kapaciteta u oblastima poput kriznog menadžmenta, sajber bezbjednosti i borbe protiv hibridnih prijetnji.

Ibrahimović sjutra na prvom dijalogu EU - Crna Gora u oblasti bezbjednosti i odbrane

Ambasadorka Crne Gore u Slovačkoj Stanica Anđić predala je akreditivna pisma predsjedniku Slovačke Petru Pelegriniju, čime je zvanično stupila na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Slovačkoj Republici - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Anđić je, kako se navodi u saopštenju, zahvalila predsjedniku Slovačke na kontinuiranoj podršci koju njegova zemlja pruža Crnoj Gori, posebno u kontekstu evropske integracije.&nbsp;
- Naglasila je da će svoj mandat posvetiti daljem razvoju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, te podvukla značaj održavanja dinamičnog političkog dijaloga i intenziviranja bilateralnih aktivnosti - kazali su u MVP.
Pelegrini je, kako dodaju, izrazio uvjerenje da će njen mandat doprinijeti daljem unapređenju odnosa između dvije države.
- Dodatno je naglasio kontinuiranu podršku Slovačke evropskom putu Crne Gore, te je pohvalio dosadašnji napredak - navodi se u saopštenju.
U razgovoru sa državnim sekretarom Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Marekom Eštokom, kako se dodaje, sagovornici su usaglasili da se uzvratne političke konsultacije na nivou ministarstava vanjskih poslova održe u Podgorici na proljeće 2026. godine, što će predstavljati važan doprinos daljem produbljivanju saradnje.

Anđić stupila na dužnost ambasadorke Crne Gore u Slovačkoj: Mandat ću posvetiti daljem razvoju saradnje

Partnerstvo sa UNIDO rezultiralo je nizom konkretnih projekata koji doprinose održivom razvoju, energetskoj tranziciji i zelenoj transformaciji, što je u skladu sa nacionalnim prioritetima i procesom evropske integracije, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Rijadu, Kraljevina Saudijska Arabija, gdje je učestvovao na 21. zasijedanju Generalne konferencije UNIDO.&nbsp; Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, posjeta je protekla u znaku afirmisanja privrženosti Crne Gore održivom ekonomskom razvoju u kontekstu saradnje sa UNIDO, kao i intenziviranja političkog dijaloga i afirmacije nove faze u bilateralnim odnosima Crne Gore, sa domaćinom Generalne konferencije, Saudijskom Arabijom.&nbsp; Učestvujući na zasijedanju Generalne konferencije UNIDO, Ibrahimović je ponovio snažnu posvećenost Crne Gore multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija.&nbsp; - On je istakao je komplementarnost ciljeva održivog razvoja i reformskih procesa Crne Gore, te pohvalio značaj organizacije u oblastima inovacija, zelene ekonomije i rodne ravnopravnosti u industriji - navedeno je u saopštenju MVP. Tokom boravka u Rijadu, Ibrahimović je imao više bilateralnih razgovora. Tokom Generalne konferencije UNIDO, ministar je razgovarao sa generalnim direktorom UNIDO-a, Gerdom Milerom, kojem je čestitao reizbor i izrazio uvjerenje da će nastaviti da doprinosi unapređenju efikasnosti rada organizacije.&nbsp; U odvojenom susretu sa ministrom industrije Bahreina, Abdulom bin Adelom Fahrom, predočeno je veliko interesovanje te zemlje za ulaganje u oblasti od ključnog značaja za razvoj Crne Gore, poput industrije i turizma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123161120_512546fcb68f9dc8bf554e69e67652760bc80473a05623d87f3c6c2ceee1d4ec.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123161120_512546fcb68f9dc8bf554e69e67652760bc80473a05623d87f3c6c2ceee1d4ec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Rijadu"> <figcaption>Generalne konferencije UNIDO(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Sagovornici su ocijenili da će intenziviranje političkog dijaloga na najvišem nivou doprinijeti povećanju obima vanjskotrgovinske razmjene, investicija i snaženju ukupne saradnje dvije zemlje - istaknuto je u saopštenju MVP-a. U bilateralnom razgovoru sa delegacijom Katara, potvrđeni su tradicionalno prijateljski i partnerski odnosi dvije zemlje, zasnovani na međusobnom uvažavanju i otvorenosti.&nbsp; Šef diplomatije je naglasio da odluka Vlade Crne Gore da otvori Ambasadu u Kataru, sa sjedištem u Dohi, predstavlja potvrdu zainteresovanosti Crne Gore da gradi još dinamičnije odnose i saradnju. Istakao je očekivanje da će Katar, u duhu reciprociteta, u narednom periodu razmotriti otvaranje svoje ambasade u Crnoj Gori.&nbsp; Sagovornici su se saglasili da postoji značajan potencijal za unapređenje saradnje u oblastima investicija, turizma, obnovljive energije, tehnologija i inovacija.&nbsp; - Ujedno je potvrđena spremnost Crne Gore da, kao kredibilna članica NATO i prva sljedeća članica EU, doprinese regionalnoj i globalnoj stabilnosti kroz dijalog, partnerstvo i konstruktivni angažman u međunarodnim inicijativama - poručeno je u saopštenju MVP.

Ibrahimović u Rijadu: Saradnja sa UNIDO je potvrda posvećenosti multilateralizmu sa UN u njegovom središtu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: ministarstvo-vanjskih-poslova