Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović poručio je na drugoj Međunarodnoj konferenciji za sprečavanje krijumčarenja migranata, koja se održava u Briselu, da u budućnosti ne smijemo da dozvolimo da organizovane kriminalne grupe budu moćnije od institucija sistema.
Govoreći na panelu „Fokus na suzbijanje krijumčarenja migranata u digitalnoj oblasti“, kojim su predsjedavali izvršna direktorica EUROPOL-a, Ketrin de Bol i ministar unutrašnjih poslova Pakistana Saida Nakvija, Šaranović je istakao da digitalizacija, iako korisna, istovremeno postaje najveći prostor za djelovanje krijumčarskih mreža, koje koriste kriptovalute, društvene mreže i zatvorene komunikacione kanale za organizovanje ilegalnih ruta.
- Vrijeme reakcije je postalo ključni faktor bezbjednosti. Krijumčari evoluiraju svakog dana - i zato države moraju evoluirati brže. Crna Gora je zemlja koja više nije slaba karika na krijumčarskim rutama, već zemlja koju krijumčari migranata zaobilaze, poručio je Šaranović i dodao: „Crna Gora je mala zemlja, ali snažan i odgovoran saveznik. Zajedno sa evropskim partnerima, među državama koje postavljaju standarde, a ne onima koje ih samo slijede - naveo je on.
Šaranović je naglasio da Crna Gora već sprovodi intenzivnu modernizaciju policije, te da su pokrenute intenzivne aktivnosti na digitalinoj transformaciji sistema bezbjednosti sa ciljem da se kroz digitalizaciju procesa rada stvore uslove za dobijanje pravovremenih informacija koje će omogućiti snažan odgovor na sve oblike kriminala. 
Dodao je da crnogorska policija u onlajn prostoru već sprovodi aktivnosti koje uključuju online patroliranje, analizu digitalnih tragova, pristup elektronskim dokazima.
Kao jedan važan korak ka bržoj i efikasnijoj razmijeni operativnih podataka sa međunarodnim partnerima ministar je govorio o formiranju Međunarodnog operativnog 24/7 centra po EU standardima, a koji je prvi takav na Zapadnom Balkanu.
Sagovornici na panelu uputili su zajedničku poruku da je borba protiv digitalnog krijumčarenja migranata izazov koji nijedna država ne može voditi sama, te da je neophodno jačati partnerstva, razmjenu podataka i sinhronizovane operacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šaranović: Crna Gora među državama koje postavljaju standarde, a ne onima koje ih samo slijede

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspisalo je tender za radove na prilagođavanju standardima prostorija za zadržavanje u stanicama policije na Cetinju i u Baru, vrijedan više od 73.000 eura bez PDV-a.
Rekonstrukcija pritvorskih prostorija u odjeljenjima bezbjednosti Cetinje i Bar podrazumijeva građevinske, električne, bezbjednosne i instalaterske radove, sa ciljem unapređivanja bezbjednosti, uslova boravka i nadzora pritvorenih osoba, kao i boljih radnih uslova za službenike.
Radovi, prema tenderskoj dokumentaciji, obuhvataju sanaciju postojećih prostorija, izgradnju novih pregradnih zidova, ugradnju industrijskih podnih obloga, sanaciju zidnih i fasadnih površina, te postavljanje specijalnih antivandal elemenata — od prozora do sanitarne opreme.
Poseban dio projekta čini modernizacija bezbjednosnih sistema. Planirana je ugradnja savremenog video-nadzora sa kamerama visoke rezolucije, digitalnim snimačima, UPS napajanjem, kao i kompletnim sistemom kontrole pristupa, interfonije i IP telefonije namijenjene za bezbjednu komunikaciju. Sistem će omogućiti pouzdan i kontinuiran nadzor nad svim pritvorskim prostorijama.
U segmentu elektroinstalacija predviđena je ugradnja nove razvodne table, LED antivandal rasvjeta, kao i sigurnosna i anti-panic rasvjeta u skladu sa standardima. Biće izvršena i detaljna ispitivanja instalacija, uz izradu projekta izvedenog stanja.
Rekonstrukcija uključuje i poboljšanje klimatskih uslova u pritvorskim prostorijama kroz ugradnju kanalskog sistema za grijanje, hlađenje i ventilaciju.
Poseban dio zahvata odnosi se na ugradnju novih bravarskih elemenata – metalnih vrata sa sigurnosnim šalterom, fiksnih sigurnosnih prozora sa „pancir” staklom i vanjskih zaštitnih rešetki od punog željeza.&nbsp;
Izvodiće se i radovi na vodovodnim i kanalizacionim instalacijama, uključujući ugradnju senzorskih česmi i novih umivaonika, uz sprovedena testiranja i ateste.
Završnom fazom obuhvaćena su testiranja i puštanje kompletnog sistema u rad, kao i obuka nadležnog osoblja za upravljanje novom opremom.
T.K.

MUP modernizuje pritvorske prostorije u Baru i Cetinju: Novi video-nadzor i sigurnosne barijere

Nasilje nad ženama predstavlja nedopustivo kršenje ljudskih prava i jedan od najozbiljnijih društvenih izazova sa kojima se suočavamo, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, iz MUP-a poručuju da nasilje nad ženama ne može i ne smije biti tolerisano. Svaki čin nasilja, poručuju, biće adekvatno, dosljedno i pravovremeno sankcionisan.
- Iako je porodično nasilje i dalje najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama u Crnoj Gori, važno je naglasiti da ono ne poznaje prostor i vrijeme. Nasilje se dešava i u javnom prostoru, na radnim mjestima, u političkoj i društvenoj sferi, u medijima i digitalnom okruženju. Njime su pogođene aktivistkinje, političarke, novinarke, zaposlene žene — sve one koje se suočavaju sa neravnopravnošću, prijetnjama, pritiscima ili zloupotrebom moći - navedeno je u saopštenju MUP-a.
Nasilje, kako kažu u tom resoru, nije samo fizički napad, kako ga često percipiramo, već obuhvata psihičko i emocionalno zlostavljanje, prijetnje i ucjene, ekonomsko uskraćivanje, seksualno uznemiravanje, digitalno nasilje i svaki oblik ponašanja kojim se žena dovodi u stanje straha, podređenosti ili kontrole.
- Svi ovi oblici nasilja su zakonom zabranjeni i ostavljaju duboke posljedice — ne samo na žrtve, već i na društvo u cjelini - podsjećaju u MUP-u.
Poručuju da žene u Crnoj Gori moraju uživati puna, Ustavom garantovana ljudska prava, zaštićena i međunarodnim dokumentima koje je država ratifikovala. Uloga institucija je, podsjećaju, da obezbijede sigurnost, dostojanstvo i život bez straha za svakog građanina i građanku.
Prepoznajući složenost ovog problema, kao i ranije uočene nedostatke u institucionalnom odgovoru, Ministarstvo unutrašnjih poslova iniciralo je formiranje Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Ovo međuresorno tijelo aktivno djeluje, bilježi konkretne rezultate i predstavlja važan korektivni mehanizam u radu nadležnih službi. Operativni tim kontinuirano prati pojedinačne slučajeve nasilja kako bi se obezbijedilo brzo, usklađeno i odgovorno postupanje svih institucija - navedeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se i ove godine priključuje globalnoj kampanji ”16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”. U okviru kampanje biće emitovana tri videa, koji prikazuju različite oblike nasilja nad ženama. 
Iako su priče različite, poruka je, kažu, ista: Prijavite nasilje.
- Ohrabrujemo sve žene koje trpe bilo koji vid nasilja da ga prijave pozivom na broj 122 ili putem mobilne aplikacije Policija CG. Samo prijavljivanje omogućava institucionalnu reakciju i obezbjeđuje da svaki nasilnik bude priveden pravdi. Država stoji uz svaku ženu koja odluči da prekine ćutanje. Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja da gradi sistem koji prepoznaje, razumije i efikasno reaguje na nasilje nad ženama, sistem koji štiti svaku ženu, bez izuzetka - poručeno je iz MUP-a.

MUP: Svako nasilje nad ženama biće adekvatno, dosljedno i pravovremeno sankcionisano

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Svetlana Đokić

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ministarstvo unutrašnjih poslova - Direktorat za zaštitu i spašavanje, kao partner na projektu „RESILIENCE - Jačanje otpornosti na klimatske promjene u južnom Jadranu“, bilo je domaćin četvrtog sastanka Upravnog odbora projekta i stručne radionice, održanih 11. i 12. novembra u Trening centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici. Na događaju su učestvovali predstavnici partnera: Nacionalne agencije za civilnu zaštitu Albanije, Odsjeka za civilnu zaštitu i upravljanje hitnim situacijama Regije Pulja, Službe civilne zaštite Regije Molize, Vodovoda Regije Pulja i Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje, zajedno sa predstavnicima domaćina i lokalnih službi zaštite i spašavanja. Tokom sastanka Upravnog odbora razmotren je napredak u sprovođenju projektnih aktivnosti i plan rada za naredni period, uključujući pripremu strateških dokumenata - Zajedničke strategije upravljanja vodama i Protokola o saradnji u oblasti civilne zaštite, kao i realizaciju nabavki opreme i jačanja kapaciteta. Drugog dana održana je radionica na temu „Analiza požarne sezone 2025 - izazovi, naučene lekcije i prekogranična saradnja“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112181120_37d51130aa949ffb64828d28a116dd4dbe98bad20185f09251c783254028c832.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251112181120_37d51130aa949ffb64828d28a116dd4dbe98bad20185f09251c783254028c832" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="radionica"> </figure>  Radionicu su otvorili i pozdravne riječi uputili Miodrag Bešović, generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje, i Radomir Šćepanović, načelnik Direkcije za operativne poslove i koordinator projekta RESILIENCE. - Na radionici su predstavljeni rezultati i iskustva Direktorata za zaštitu i spašavanje Crne Gore tokom ovogodišnje sezone požara, uključujući i analizu najkritičnijih događaja, a učesnici iz Albanije i Italije podijelili su svoja iskustva u organizaciji i koordinaciji akcija gašenja požara, sa posebnim osvrtom na vazduhoplovne kapacitete, primjenu EU Mehanizma civilne zaštite i RescEU resursa, kao i na značaj raspoloživosti vodnih resursa u borbi protiv požara - saopšteno je iz MUP-a. Poseban segment radionice bio je posvećen prekograničnoj koordinaciji i primjeni zajedničkih standardnih operativnih procedura između partnerskih institucija, sa ciljem brže i efikasnije reakcije u vanrednim situacijama.&nbsp; Na kraju događaja usaglašene su preporuke za jačanje kapaciteta lokalnih zajednica i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica, unapređenje planiranja i prevencije, kao i konkretni koraci u pripremi za požarnu sezonu 2026. godine. Projekat RESILIENCE, koji kofinansira Evropska unija kroz Interreg IPA Program za južni Jadran 2021–2027, sprovodi se u partnerstvu između institucija iz Albanije, Italije i Crne Gore. Projekat traje do februara 2028. godine, a ukupan budžet iznosi 4.793.738 eura, od čega je za Direktorat za zaštitu i spašavanje Crne Gore opredijeljeno 761.600 eura.

Razmotrene lekcije iz požarne sezone 2025. i planovi za zajedničku reakciju u vanrednim situacija

Tokom jula i avgusta 2025. godine, službenici mješovite patrole Stanice granične policije Rožaje i Odjeljenja bezbjednosti Rožaje evidentirali su sedam slučajeva upotrebe vatrenog oružja tzv. šenlučenja na teritoriji Republike Kosovo, u pograničnom području koje gravitira prema ski-centru Hajla-Štedim, kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Šaranović je to saopštio odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Albina Ćemana o incidentima u kojima je došlo do pucnjave sa teritorije Kosova u pravcu objekata na crnogorskoj strani u zoni skijalista Hajla-Štedim.&nbsp;
- Ministarstvo unutrašnjih poslova bilježi incidente i povrede državne granice koji potiču sa teritorije Kosova. O ovim svim slučajevima pisanim putem obavještavalo je Ministarstvo vanjskih poslova, kako bi se navedena pitanja rješavala diplomatskim putem, uz sprovođenje mjera iz nadležnosti MUP-a i Uprave policije - kazao je Šaranović.
On je rekao da je 23. jula 2025. godine, iz pravca teritorije Republike Kosovo, pucano iz vatrenog oružja u objekat zadnje stanice ski-centra Hajla-Štedim.&nbsp;
- Uviđajem je utvrđeno da je pucano iz vatrenog oružja različitih kalibara i iz više pravaca, pri čemu je krov objekta pogođen sa ukupno 20 projektila. O događaju je blagovremeno obaviještena Granična policija Republike Kosovo, a predmetni incident još uvijek nije rasvijetljen - kazao je Šaranović.
Takođe, kako je rekao, 24. avgusta ove godine je došlo do povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Kosova pucanjem iz vatrenog oružja, kada je sa tri projektila pogođena limena metalna konstrukcija zadnje stanice ski-centra u izgradnji. U momentu incidenta, kako je rekao, patrola Granične policije Crne Gore nalazila se u službenom vozilu neposredno ispod objekta.
- Na sastancima graničnih policija Crne Gore i Republike Kosovo, održanim 31. 7. 2025. godine u Prizrenu i 15. 8. 2025. godine u Rožajama, na nivou šefova graničnih policija obje države, sa posebnom pažnjom razmatrani su granični incidenti i povrede državne granice Crne Gore počinjene sa teritorije Kosova. Na tim sastancima dogovorene su konkretne aktivnosti usmjerene na održavanje stabilnog bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima dvije države. U cilju sprečavanja svih oblika prekograničnog kriminala, dogovoreno je i povećanje broja zajedničkih patrola uz zajedničku državnu granicu - istakao je Šaranović.
On je istakao da Uprava policije planski intenzivira operativno prisustvo i realizuje patrolne djelatnosti pješačkim i motorizovanim patrolama i osmatranjem iz vazduha u cilju obezbjeđenja stabilnog bezbjednosnog ambijenta duž državne granice Crne Gore.
- Ministarstvo vanjskih poslova je povodom ovih događaja, 17. 9. 2025. godine, uputilo Verbalnu notu Ambasadi Republike Kosovo u Crnoj Gori kojom je ukazano na učestale povrede državne granice Crne Gore sa teritorije Republike Kosovo i očekivanje da će nadležni organi Republike Kosovo identifikovati i procesuirati počinioce ovog incidenta. Istom notom, MVP je podsjetilo na značaj sprovođenja zaključenih sporazuma: Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo, Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi–Kućište i Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Kosovo o regulisanju režima pograničnog saobraćaja, koji su, nakon obostrane ratifikacije, stupili na snagu - naglasio je Šaranović.
Ministar je istakao i da je Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama, povodom povreda državne granice u julu i avgustu, formiralo dva predmeta protiv NN učinilaca, zbog krivičnih djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;
- Takođe, rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama navodi da su Uprava policije i službenici Stanice granične policije Rožaje, u saradnji sa Osnovnim tužilaštvom, kontinuirano uključeni u prikupljanje dokaza, dokumentovanje i nadzor lica osumnjičenih za počinjenje krivičnih djela koja se odnose na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja, eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti. Sve aktivnosti sprovedene su u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Crne Gore, uz striktno poštovanje procedura vezanih za obezbjeđenje bezbjednosti službenika i građana, kao i očuvanje integriteta i dokaza. Službenici Uprave policije i Tužilaštva redovno izvještavaju nadležne organe Ministarstva unutrašnjih poslova o svim preduzetim mjerama i rezultatima, čime se omogućava koordinisana reakcija na granične incidente i povrede državne granice - rekao je Šaranović.
Pored toga, Šaranović kaže da su planirane su dodatne preventivne mjere koje uključuju pojačano prisustvo patrola na graničnim prelazima, motorizovane i pješačke patrole u pograničnom području, te korišćenje nadzornih sistema i dronova za praćenje teritorije u cilju smanjenja rizika od ponovljenih incidenata.
- Svi nadležni organi, uključujući MUP, Upravu policije, Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama i Ministarstvo vanjskih poslova, nastavljaju intenzivnu saradnju sa partnerskim organima Republike Kosovo. Koordinacija uključuje redovne sastanke, zajedničke patrole, razmjenu operativnih informacija, kao i preventivne aktivnosti koje imaju za cilj očuvanje bezbjednosnog ambijenta u pograničnim područjima. Na ovaj način Crna Gora demonstrira posvećenost dosljednoj primjeni zakona, zaštiti državne granice i jačanju bilateralne saradnje sa Republikom Kosovo, uz stalnu implementaciju preventivnih i operativnih mjera koje imaju za cilj smanjenje rizika od budućih incidenata. - poručio je Šaranović.
<h2>"Nema imena do kojeg nećemo doći"</h2>
Šarnović je kazao da su službenici Uprave policije, angažovani na suzbijanju i sprečavanju krijumčarenja i distribucije opojnih droga, podnijeli 458 krivičnih prijava protiv 548 osoba (od kojih su 40 članova OKG), zbog počinjenih 507 krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom opojnih droga.
On je rekao da su službenici Uprave policije učestvovali su u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je pronađeno preko 10 tona narkotika.
- U ovom periodu podnijeto je 1.649 prekršajnih prijava protiv 1.654 lica, za počinjenih 1.653 prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. Broj zapljena opojnih droga u istom periodu iznosi 2.413, dok ukupna količina pronađene opojne droge iznosi 1,2 tone (1.218.164,91 grama) i 13.523 komada stabljika marihuane, te 8.961 komad farmaceutskih proizvoda i sintetičkih droga. Službenici Uprave policije i dalje učestvuju u akcijama sa međunarodnim partnerskim službama, pri čemu je ukupno pronađeno preko 10 tona narkotika. - kazao je Šaranović odgovarajući na pitanje poslanika Demokrata Duška Stjepovića.
On je, pored ostalog, istakao hapšenje većeg broja osoba u okviru realizacije predmeta „General” zbog krijumačanjera 2,4 tone kokaina tokom 2020. i 2021. godine, iz Južne Amerike u Evropu i Australiju, kao i realizaciju akcije „Vessel” usmjerenu na otkrivanje krijumčarenja 509 kilograma iste droge crnogorskim brodom „Budva”, koja je zaplijenjena u luci Hamburg, u Njemačkoj, 2. maja 2020. godine.
- Isplivali smo na površinu i pokazali da nema tog imena do kojeg nećemo doći. Svi koji su govorili da sprovoodimo politički veting ili se terete od strane nadležnih organa ili su već u pritvoru - rekao je Šaranović.
Šaranović je rekao da službenici Uprave policije koji su posljednjih 20 godina radili u Odsjeku za borbu protiv droga prednjače u ovim predmetima.
- Ubjedljiva većina policijskih službenika koji su procesuirani u slučajevima organizovanog kriminala su dugogodišnje starješine Odsjeka za borbu protiv droga. Mnogo je imena - od Bugarina, Milovića... - rekao je Šaranović.
<h2>Janović: Pogrešan red poteza</h2>
Šaranović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Janovića o zapošljavanju budućih policajaca, uvjerava da Uprava policije obezbjeđuje visok stepen stručnosti i odgovornosti novih službenika, čime se, tvrdi, minimizuje rizik od eventualnih propusta u radu.
Janović je pitao Šaranovića smatra li da budući policijski službenici mogu da dobiju sva neophodna znanja i vještine koje se uobičajeno dobijaju tokom četvorogodišnjeg školovanja za samo nekoliko mjeseci?&nbsp;
- Ko će biti odgovoran ukoliko se ispostavi da dio njih ne poznaje dovoljno procedure, vještine ili zakonska ovlaćenja neophodna za vršenje poslova policijskog službenika - pitao je Janović.
Šaranović je u odgovoru naveo da je danas objavljena lista kandidata koji su ušli u finalnu fazu provjera Javnog poziva za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja u Upravi policije.
- Nakon navedenih provjera, Ministarstvo unutrašnjih poslova sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva, nakon čega slijede Provjera integriteta i profesionalnih kompetencija kandidata i Provjera znanja, sposobnosti i vještina kandidata - rekao je Šaranović.
Radi se, kako je rekao, o kandidatima koji imaju visoku stručnu spremu. Napomenuo je da će svi kandidati koji budu primljeni u Upravu policije, u okviru ovog posebnog postupka zapošljavanja, proći osnovnu policijsku obuku u saradnji sa Policijskom akademijom.
- Lica koja zasnuju radni odnos u skladu sa članom 133 Zakona o unutrašnjim poslovima, odnosno u posebnom postupku zapošljavanja, dužna su da u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa završe osnovnu policijsku obuku. Policijski službenici koji su zasnovali radni odnos u Policiji u skladu sa članom 133a ovog zakona zasnivaju radni odnos u zvanju policajac i dužni su da ostanu u radnom odnosu u tom policijskom zvanju najmanje tri godine - kazao je, pored ostalog, Šaranović.
Janović je upozorio na pogrešan redosljed poteza po kojem MUP prvo zapošljava policajce, a nakon toga ih šalje na obuku.
- Mi smo jedina država koja nekom daje ovlašćenja, pa ih onda obučava. Ti ljudi moraju da znaju kako da privedu nekog, kako da barataju oružjem. Oni se nazivaju policajcem, pa će tek onda da vrše obuku. Mislim da je to pogrešno - rekao je Janović, pitajući što se dešava sa policajcem.

Tamara Klikovac

Šaranović: Tokom jula i avgusta sedam pucnjava sa Kosova u pograničnom području Hajla-Štedim, u jednoj 20 projektila pogodilo krov stanice žičare

Saradnja između Evropske unije (EU) i Crne Gore u oblasti borbe protiv kriminala i iregularnih migracija donijela je konkretne rezultate - poručio je komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner tokom sastanka sa ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem na Forumu ministara unutrašnjih poslova EU - Zapadni Balkan, koji se održava u Sarajevu.
On je podvukao da moramo nastaviti istom odlučnošću, fokusirajući se na borbu protiv organizovanog kriminala i krijumčarenje migranata.
- Kako Crna Gora napreduje na svom putu ka punopravnom članstvu, nastavićemo da podržavamo vaše reforme koje su sastavni dio procesa proširenja - poručio je Bruner.
U Šaranovićevom resoru su naglasili da je Bruner pohvalio dosadašnje rezultate Crne Gore u oblasti bezbjednosti, upravljanja migracijama, kao i posljednje odluke na planu usklađivanja vizne politike sa vuznom politikom EU, te da je istakao da su konkretni pomaci vidljivi zahvaljujući kontinuiranoj posvećenosti i pouzdanom partnerstvu sa institucijama Evropske unije.
- Ministar Šaranović je ovom prilikom istakao da je borba protiv organizovanog kriminala jedan od ključnih prioriteta Ministarstva unutrašnjih poslova, te da su rezultati koji se u kontinuitetu postižu najbolja potvrda odlučnosti Crne Gore, što EU prepoznaje u Izvještaju o Crnoj Gori koji će biti objavljen narednih dana - naveli su u MUP-u.
Zaključili su da su se Šaranović i Bruner saglasili da je nastavak čvrste saradnje od ključnog značaja za stabilnost i bezbjednost regiona, te izrazili očekivanje da će predstojeće aktivnosti i njegova najavljena posjeta Crnoj Gori dodatno doprinijeti realizaciji zajedničkih prioriteta.

Bruner: Saradnja EU i Crne Gore u borbi protiv kriminala i iregularnih migracija donijela konkretne rezultate

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspisalo je tender vrijedan 256.100 eura bez PDV-a za unapređenje i razvoj sistema softvera za video nadzor gradova.
U okviru projekta planirana je nabavka i ugradnja analitičkih video-servera od 96 terabajta, koji će omogućiti inteligentnu video analitiku, prepoznavanje lica i registarskih tablica, kao i forenzičko pretraživanje snimaka po fizičkim karakteristikama osoba ili vozila.
Predviđeno je i ažuriranje postojećeg softvera za video-nadzor “IndigoVision Control Center”, ugradnja novih licenci i sprovođenje radova sistem integratora koji će povezati nove tehnologije sa postojećim nadzornim mrežama.
Projekat uključuje i implementaciju Video Management System (VMS) platforme enterprise nivoa, obuku administratora i korisnika, te sertifikaciju sistema u skladu sa međunarodnim bezbjednosnim standardima.
Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) je 2019. dala dozvolu za video-nadzor javnih površina, a obaveza MUP-a po toj odluci je da ih obavijesti o svakoj promjeni.&nbsp;
<h2>Gašenje kamera zbog propusta</h2>
Savjet ALZP je u maju 2024. privremeno zabranio Ministarstvu unutrašnjih poslova obradu podataka o ličnosti putem sistema video nadzora javnih površina na teritoriji Podgorice, Bara i Budve, uz obrazloženje da kamere instalirane u tri grada sa softverom za prepoznavanje lica nijesu bile obuhvaćene Saglasnošću Agencije.
Zakonom je predviđeno da prije svake automatske obrade biometrijskih podataka MUP mora tražiti saglasnost AZLP, jer to predstavlja poseban rizik za lična prava i slobode.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović tada je tvrdio da da nema nikakve zloupotrebe, niti fa se manipuliše bilo kakvim ličnim podacima građana.
Tada je saopštio da su kontrolori AZLP obavili nadzor u MUP-u, dodajući da je došlo do propusta u radu jer je određeni dio tehničke specifikacije označen stepenom tajnosti.&nbsp;
- To se radi isključivo iz bezbjednosnih razloga - rekao je Šaranović.
<h2>Alat za efikasnu reakciju</h2>
MUP je krajem jula ove godine, uz saglasnost AZLP, potpisalo Odluku o uspostavljanju sistema video nadzora na teritoriji Prijestonice Cetinje.
- Video nadzor predstavlja moćan alat koji doprinosi ne samo efikasnijoj reakciji službi bezbjednosti, već ima važnu ulogu u prevenciji izvršenja krivičnih djela i remećenja javnog reda i mira. Primjenom savremenih tehnologija želimo da doprinesemo jačanju povjerenja građana, a kroz budući sporazum o saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova, Prijestonice Cetinje i Opštine Herceg Novi definisaćemo i obaveze tokom eksploatacije sistema video nadzora u ovim gradovima - poručili su tada iz Ministarstva.

MUP ulaže 256.000 eura u unapređenje video-nadzora gradova

Agencija za sprečavanje korupcije, Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije i Uprava carina danas su na graničnom prelazu Božaj simbolično započeli kampanju „Granica bez korupcije“, koju će ove tri institucije partnerski sprovoditi tokom narednih mjeseci.
Otvarajući kampanju, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić istakao je da je institucionalni odgovor ono na čemu državne institucije moraju zajednički da insistiraju.
- Šaljemo jasnu poruku da želimo društvo jednakih šansi. Samo kroz koordinisan rad i razmjenu podataka možemo otkloniti korupcijske rizike, ojačati integritet institucija i vratiti povjerenje u njihov rad. Ova kampanja je poziv građanima da prijave nepravilnosti i da znaju da mogu očekivati brz i adekvatan odgovor nadležnih organa - poručio je Drakić.
V.d. direktorice Uprave carina Maja Vučinić naglasila je da je integritet službenika temelj povjerenja u rad institucija i pošten odnos prema građanima i privredi.
- Na granici svaka odluka mora biti čista, svaka procedura jasna, a svaka odgovornost vidljiva. Zajedno sa Agencijom za sprečavanje korupcije i Upravom policije gradimo sistem koji funkcioniše, komunicira i reaguje. Mijenjamo praksu jačanjem integriteta službenika, uvođenjem digitalnog traga i obezbjeđivanjem da svaka prijava dobije institucionalni odgovor - kazala je Vučinić.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović podsjetio je da su granice prva linija bezbjednosti i ključ sigurnosti svakog građanina.
- Uprava policije dosljedno primjenjuje zakon – to je imperativ i obaveza svakog policijskog službenika. Svaka kontrola mora biti zasnovana na zakonu, svako postupanje pravično, a svaka odgovornost jasna. Moramo imati brzu reakciju na svaki oblik korupcije – da bude prepoznata i sankcionisana. Bezbjednost bez kompromisa i nulta tolerancija na korupciju - poručio je Šćepanović.
Kampanja „Granica bez korupcije“ predstavlja prvu aktivnost u okviru nacionalne kampanje „Crna Gora bez korupcije“, koju Agencija za sprečavanje korupcije sprovodi uz podršku Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije.
Tokom narednih mjeseci kampanja će biti proširena na druge ključne sektore – zdravstvo, obrazovanje i lokalne usluge – oblasti koje neposredno utiču na svakodnevni život građana i u kojima povjerenje u institucije mora biti potpuno.
- Gradimo društvo odgovornih institucija i jednakih prava za sve – društvo u kojem korupcija više nije prihvatljiva, jer je to osnovni preduslov za razvoj, prosperitet i vladavinu prava - poručili su iz Agencije za sprečavanje korupcije.

ASK, MUP i Uprava carina zajedno u borbi protiv korupcije na graničnim prelazima

Ministarstvo unutrašnjih poslova je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, Osnovnom školom „Božidar Vuković Podgoričanin“, a uz podršku međunarodne organizacije GIZ, 23. oktobra u tržnom centru „Big Fashion“ organizovalo edukativni kviz za učenike osnovne škole na temu znanja o trgovini ljudima. U realizaciji događaja, podršku su pružili i preduzeće „Putevi d.o.o.“ i Tržni centar „Big Fashion Podgorica“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024141016_c459c989dc89813217cdba2fa7f9a56af4d626f8e023d17f63d82ca08028e8c0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024141016_c459c989dc89813217cdba2fa7f9a56af4d626f8e023d17f63d82ca08028e8c0" data-rendition-name="original" width="6066" height="4335" loading="lazy" alt="Edukativni kviz"></figure>  - Imajući u vidu da je fokus aktivnosti usmjerenih na borbu protiv trgovine ljudima tokom mjeseca oktobra bio upravo na mladima i vršnjačkoj edukaciji, namjera je bila da se kroz interaktivni pristup djeca upoznaju sa ovim fenomenom, kao i da se informišu o tome kako da se zaštite i kome se mogu obratiti. Uz kviz je takođe predstavljena i izložba najboljih likovnih radova na temu trgovine ljudima koje su pripremili učenici škole sa svojim nastavnicima - saopšteno je iz MUP-a. Kako su rekli, ovaj događaj je predstavljao još jednu priliku da se javnost podsjeti da trgovina ljudima nije pojava koja se dešava negdje drugo, već realnost koja se može dogoditi i u našem okruženju – i da je zajednička odgovornost svih nas da istu prepoznamo, spriječimo i reagujemo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024141016_734ca85f560a34a6d551c31fcf1bc260278c861f39582f9e86690bb1adb2d947.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024141016_734ca85f560a34a6d551c31fcf1bc260278c861f39582f9e86690bb1adb2d947" data-rendition-name="original" width="7008" height="4672" loading="lazy" alt="Edukativni kviz"></figure>  - Ministarstvo unutrašnjih poslova će i u narednom periodu nastaviti da ulaže napore na planu jačanja institucionalnih kapaciteta i zaštite žrtava, pokazujući da njeguje kulturu nulte tolerancije prema bilo kojem obliku eksploatacije - poručeno je iz MUP-a.

U TC „Big Fashion“ održan edukativni kviz na temu trgovine ljudima

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: ministarstvo-unutrasnjih-poslova