<p>Medresa ,,Mehmed Fatih“ i dalje nije na listi licenciranih srednjih škola u Crnoj Gori, prema informacijama dostupnim na sajtu Vlade.</p>
<p>Ta vjerska srednja škola se finansira iz budžeta i od 2019. godine je dobila 3,1 milion eura, prema nalazu Državne revizorske institucije.</p>
<p>Pobjeda očekuje od Ministarstva prosvjete odgovore zbog čega na spisku licenciranih privatnih škola nema Medrese.</p>
<p>Sredstva za finansiranje Medrese uplaćena su na račun Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori. Medresa se iz budžeta finansira od 2018. godine, a prvi ugovor sa njom je potpisao<b> Damir Šehović</b>, tadašnji ministar prosvjete.</p>
<p>DRI je uvidom u Glavnu knjigu trezora utvrdila da je ta škola do 2021. godine iz budžeta primala 50.000 eura na mjesečnom nivou. Naredne, 2022. godine, Medresa je dobila 800.000 eura za tu i 2023. godinu.</p>
<h2>Akreditovani za izvođenje vjerske nastave</h2>
<p>Bivši ministar prosvjete <b>Miomir Vojinović</b> je prilikom saslušanja na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u decembru 2022. godine kazao da Medresa nema licencu. Licencu, kazao je tadašnji načelnik Direkcije za strategije, normativno-pravne poslove i harmonizaciju propisa <b>Mijajlo Đurić</b>, ova vjerska škola ne može da dobije jer ne ispunjava jedan od osnovnih uslova - nemaju obezbijeđen vaspitni, odnosno nastavni i drugi stručni kadar, kako to nalaže Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju.</p>
<p>Medresa je, prema ugovoru sa Vladom, akreditovana za izvođenje vjerske nastave, a izvodi javno važeći program usvojen od Nacionalog savjeta – ali bez licence cjelokupnog nastavnog kadra.</p>
<p>Srednja vjerska škola - Medresa „Mehmet Fatih“ nikada nije podlegla postupku licenciranja, potvrđeno je Pobjedi prošle godine iz Ministarstva prosvjete.</p>
<p>Mešihat Islamske vjerske zajednice se 2017. godine obratio Ministarstvu prosvjete zahtjevom kojim je tražio da se Medresa finansira iz budžeta Crne Gore uz obrazloženje da škola izvodi javno važeći program od 2015. godine.</p>
<p>Prema odredbama člana 139 stav 3, srednja vjerska škola koja izvodi javno važeći obrazovni program može se finansirati iz budžeta Crne Gore u skladu sa članom 138 pod istim uslovima koji su propisani za javne ustanove.</p>
<p>Vlada Crne Gore je 15. marta 2018. godine donijela zaključak kojim je prihvatila ugovor o finansiranju SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“, zaključen između Ministarstva prosvjete i Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, i zadužila Ministarstvo prosvjete da za potrebe realizacije ovog ugovora isplati SVŠ Medresa „Mehmet Fatih“ sredstva u iznosu od 500.000 eura.</p>
<p>Ugovor o finansiranju po Zakonu je Vlada mogla samo da potpiše sa školom-Medresom da je ova imala licencu i imala status pravnog lica (član 139 Opšteg zakona propisuje: "Međusobna prava i obaveze između privatne ustanove i države, uređuju se upravnim ugovorom.")</p>
<p>Iako se prema Zakonu o obrazovanju i vaspitanju propisuje da se ustanova, nakon dobijanja rješenja o licenciranju, upisuje u Centralni registar privrednih subjekata i stiče svojstvo pravnog lica, u ovom slučaju to nije Medresa, već Mešihat.</p>
<h2>Program verifikovan retroaktivno</h2>
<p>Druga privatna srednja vjerska škola, Pravoslavna gimnazija „Sveti Sava“ se nalazi na listi licenciranih srednjih škola Ministarstva prosvjete. Ona je iz budžeta za dvije godine postojanja dobila 1.800.000. Ugovor sa Vladom je potpisala gimnazija, a ne njen osnivač Mitropolija SPC.</p>
<p>Ta škola je dobila licencu u aprilu 2022. godine za vrijeme mandata ministarke <b>Vesne Bratić</b>. Komisija za licenciranje je tada utvrdila da škola, čije se prostorije nalaze u stambeno-poslovnoj zgradi ispod brda Gorica u Podgorici, ispunjava sve uslove za rad. Isto je utvrdila i za srednju vjersku školu – Gimnazija ,,Mitropolit hadži Sava Kosanović“ u Nikšiću, koja je nedugo nakon toga odustala upravo zbog neriješenog prostora. To nije spriječilo Vladu Crne Gore da novac namijenjen za tu gimnaziju usmjeri u Podgoricu.</p>
<p>Osim toga, u vrijeme kada je školi „Sveti Sava“ data licenca, Nacionalni savjet za obrazovanje nije bio formiran, a Ministarstvo se pravdalo time da će se nastava izvoditi po javno važećem programu koji je taj savjet ranije propisao za ostale gimnazije, te da nema potrebe da bude posebno analiziran za tu školu.</p>
<p>Nacionalni savjet za obrazovanje je tek 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio da je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to - katihizis i crkveno pjevanje.</p>
<p>Izgradnja gimnazije ,,Sveti Sava“ je još uvijek u toku, pa je ove godine upisana i druga generacija đaka, tako da ih je sada 44.</p>
<p>Prema Pravilniku, površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni i da je najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za učionicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni... Takođe, potrebna je i fiskulturna sala sa pratećim prostorijama... I sve se to zasad nalazi u par prostorija stambeno poslovne zgrade ispod Gorice.</p>
<h2>DRI dala izvještaj, čeka se SDT&nbsp;</h2>
<p>Finansiranje obje vjerske škole je nezakonito, potvrdila je Državna revizorska institucija. Zbog toga je Centar za građansko obrazovanje (CGO) prije tri dana podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv N. N. lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrila isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori.</p>
<p>To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) u svom izvještaju o reviziji pravilnosti finansiranja vjerskih zajednica iz budžeta Crne Gore i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za budžet Crne Gore.</p>
<p>DRI je utvrdila da finansiranje nije urađeno u skladu sa članom 138 ovog zakona na osnovu ekonomske cijene obrazovanja učenika za obrazovni program, broja učenika, koeficijenta programske grupe u koju je obrazovni program razvrstan i drugih kriterijuma karakterističnih za obrazovni program, ustanovu i određeno područje.</p>
<p>- Iako su ove isplate pokrivane ugovorima o finansiranju i aneksima tih ugovora, a u skladu sa zaključcima Vlade, jasno je da nikakvi zaključci Vlade niti ugovori i aneksi ne mogu imati pravnu valjanost ako su suprotni zakonu – istakli su iz CGO.</p>
<p>Smatraju da kršenje zakonskih odredbi, koje su jedan vid brane diskrecionom, i moguće koruptivnom, djelovanju funkcionera koji odlučuju o finansiranju vjerskih škola, zahtijeva profesionalnu pozornost SDT-a.</p>
<p>Koliko košta školovanje jednog đaka u vjerskoj školi bilo je predmet revizije Državne revizorske institucije, koja je od Ministarstva prosvjete zatražila odgovor na koji način su opredijeljena sredstva – 1,7 miliona za oko 350 učenika Medrese i 44 učenika Pravoslavne gimnazije. Kada se budžet tih škola uporedi sa javnim srednjim školama i brojem učenika u njima, dobija se iznos koji potvrđuje da država mnogo više ulaže u srednjoškolce koji pohađaju vjerske obrazovne ustanove.</p>
<p>DRI je istakla u nalazu da je finansiranje vjerskih zajednica neuređeno, a srednje vjerske škole nijesu dobijale novac iz budžeta u skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Revizori ističu da Ministarstvo prosvjete ne raspolaže dokumentacijom na osnovu koje se može uvjeriti na koji način je vršen obračun iznosa koji su uplaćeni srednjim vjerskim školama. Iznosi sredstava koji se uplaćuju vjerskim školama određeni su zaključcima Vlade Crne Gore, a Ministarstvo vjerskim školama uplaćuje iznos u skladu sa zaključenim ugovorima.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete nije dostavilo državnom revizoru metodologiju za izračunavanje ekonomske cijene obrazovanja učenika za svaki obrazovni program.</p>
<p>A da školovanje svakog đaka ne košta isto, može se vidjeti i na primjeru broja učenika u školama u odnosu na novac koji dobijaju. Prema riječima direktora gimnazije „Sveti Sava“ <b>Jugoslava Blagojevića</b>, prve godine tu školu je pohađalo 12 učenika, dok su ove godine upisana 44 učenika. Medresa „Mehmed Fatih“, koja postoji znatno duže, sada ima oko 360 učenika.</p>
<p>Akademik <b>Slobodan Backović</b> je tačno prije dvije godine napravio računicu. Tako je 2022. godine, ulaganje u obrazovanje u Crnoj Gori izgledalo ovako, prema njegovim proračunima:</p>
<p>- Medresa je od 2018, uključujući i ovogodišnja sredstva, dobila iz budžeta 2.800.000 €. Fakultet za crnogorsku jezik ove godine dobio je 540.000 eura, Ispitni centar 768.306, Centar za stručno obrazovanje 640.678, Zavod za školstvo 1.430.796 eura. Medresa i škola ,,Sveti Sava“ zajedno su ove godine dobile iz budžeta dobile tri puta više od Fakulteta za crnogorski jezik, više nego Ispitni centar i Centar za stručno obrazovanje zajedno i više od krovne obrazovne institucije Zavoda za školstvo. Može li neko imati logično objašnjenje kako ove dvije vjerske škole mogu imati veći budžet od Zavoda za školstvo?- pitao se prije dvije godine nekadašnji ministar prosvjete</p>
<p>Pobjeda je nedavno objavila da je prilikom rebalansa budžeta u avgustu ove godine odlučeno da 1,7 miliona eura za finansiranje vjerskih škola da Ministarstvo pravde, a ne Ministarstvo prosvjete, kao što je to dosad bio slučaj.</p>
<p>Iz Ministarstva pravde su naglasili da će se ovo pitanje posebno razmotriti, jer je budžetska godina u toku, te da predmetna aktivnost još nije realizovana.</p>
<p>Tražiće se i izjašnjenje resora koji je nadležan za pitanje obrazovanja, odnosno Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva pravde, kojim rukovodi ministar Bojan Božović.</p>
<p>- Nakon što Vlada Crne Gore donese o predmetnom pitanju konačnu odluku, o istoj ćete biti blagovremeno obaviješteni – kazali su iz tog ministarstva, odgovarajući na pitanja Pobjede.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

I sa licencom, a i bez nje, vjerske škole se nezakonito finansiraju

<p>Osnovna škola "Krsto Radojević" u bjelopoljskom naselju Tomaševo neće raditi dok traje potraga za osumnjičenim za dvostruko ubistvo u selu Sokolac.<br/>
<br/>
To je potvrđeno je Portalu RTCG iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).<br/>
<br/>
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u MPNI, Svetlana Drobnjak, u dopisu direktorici te škole zamolila je da nastava za učenike ne bude organizovana dok nadležne institucije ne potvrde da je njihov dolazak i boravak u školi bezbjedan.<br/>
<br/>
- MPNI je spremno da Vam pomogne u organizaciji pružanja psihološke podrške učenicima, ukoliko procijenite da im je potrebna za prevazilaženje situacije kojoj su izloženi kao stanovnici navedenog područja - navodi se u dopisu u koji je RTCG imao uvid..<br/>
<br/>
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VGC) Zoran Lazarević kazao je da su pripadnici VCG i policije uključili sve kapacitete i tehnike kojima raspolažu kako bi locirali A.B. osumnjičenog za dvostruko ubistvo.<br/>
<br/>
U selu Sokolac u petak uveče ubijeni su J.M. i M.M, dok policija od tada traži osumnjičenog.</p>

Škola u Tomaševu neće raditi dok se ne pronađe osumnjičeni za dvostruko ubistvo

<p>Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama kojim rukovodi <b>Ernad Suljević</b> nema zakonskih ovlašćenja za nadzor ili kontrolu aktivnosti ovih organizacija, saopšteno je Portalu ETV iz ovog resora, na pitanja koja smo im uputili u slučaju zloupotrebe grupe đece iz Pljevalja, čalnova i članica folklornog ansanbla Srpskog kulturnog centra „Patrijarh Varnava“, koji su odvedeni na prijem kod predsjednika Republike Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, kao paravan za promociju hegemonističkog programa „srpski svijet“.</p> <p>- U skladu sa važećim zakonskim propisima Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama nadležno je za poslove u oblasti registracije političkih partija i nevladinih organizacija kao i vođenje propisanih evidencija iz oblasti nevladinih organizacija i političkih partija. Naglašavamo da se naša uloga svodi na administrativni proces registracije, te nemamo zakonskih ovlašćenja za nadzor ili kontrolu aktivnosti tih organizacija nakon njihove registracije. lzuzetno, monitoring vrši Ministarstvo ukoliko su u skladu sa konkursom opredijeljena sredstva nevladinim organizacijama za finansiranje projekata za oblast za koju je Ministarstvo i osnovano – navode iz Suljevićevog resora.</p> <p>Ističu kako su „aktivnosti koje realizuje jedna nevladina organizacija samo i isključiva odgovornost te organizacije i onih koji su istu osnovali“.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920180916_8f563bacfba048aed31d59ae12205ae5ca1deca63fe776aee716100e6fdfdb96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920180916_8f563bacfba048aed31d59ae12205ae5ca1deca63fe776aee716100e6fdfdb96" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Ernad Suljević"> <figcaption>Ernad Suljević<span>(Photo: Opština Bijelo Polje)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ukoliko postoje sumnje na zloupotrebu ili nezakonite aktivnosti, preporučujemo da se obratite nadležnim institucijama. Takođe, smatramo posebno važnim da kontaktirate relevantne institucije koje se bave zaštitom dječjih prava, ukoliko postoji sumnja da su prava djece ugrožena – posavjetovali su iz ovog ministarstva.</p> <p>Međutim, iako je grupa djevojčica i dječaka iz Pljevalja u Beogradu bila očigledno zloupotrijebljena u političke svrhe crnogorske institucije se neće baviti ovim grubim kršenjem dječijih prava, jer su se sve proglasile nenadležnim?!</p> <p>Portalu ETV i iz kancelarije ombudsmana (zaštitnika ljudskih prava i sloboda), prije nekoliko dana je rečeno da nijesu „dobili pritužbe roditelja/staratelja koje bi ukazivale na eventualnu zloupotrebu njihove djece u smislu da nijesu bili upoznati sa karakterom skupa na kom učestvuju ili bilo kojom drugom povredom prava“.</p> <p>- Ono što je važno u ovakvim situacijama jeste podatak ko su organizatori - da li Ministarstvo ili neka pojedinačna vaspitno-obrazovna ustanova organizuju skupove koji podrazumijevaju učešće djece, a na kojima se promovišu političke poruke – što bi bilo nezakonito. U konkretnom slučaju, nadležno Ministartsvo obavijestilo je javnost da nijedna od 163 osnovne škole u Crnoj Gori nije organizovala odlazak učenika i nastavnika na pomenuti prijem – saopšteno nam je, pored ostalog, iz kancelarije na čijem je čelu <b>Siniša Bjeković</b>.</p> <p>Crnogorska đeca upotrijebljena su u okviru obilježevanja novouspostavljenog srpskog praznika - Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, 15. septembra, kada je medijima predstavljeno kako je Vučić priredio prijem za učenike i nastavnike osnovnih škola iz Crne Gore i entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska, te da im je srpski predsjednik poručio da je „Srbija njihova kuća, baš kao što je i njegova i kuća svih nas“.</p> <p>- Dočekujem vas raširenih ruku i sa velikim ponosom što ste ovdje danas da zajedno proslavimo ono što nas čini jednim – našu ljubav prema našem narodu i našoj otadžbini – rekao je on, pored ostalog.</p> <p>Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, nakon burne reakcije dijela javnosti, saopštili su da nijedna crnogorska škola nije organizovala odlazak učenika/ca i nastavnika/ca kod Vučića.</p> <p>To je potvrdio i premijer <b>Milojko Spajić </b>koji je novinarima kazao da „prosvjetni sistem nije inicirao ekskurzije ovog tipa“ i da ne mogu da utiču „na ljude gdje da provode slobodno vrijeme“ i da utiču na „folkoraše koji su tamo bili“?!</p> <p>Bivši ministar prosvjete Crne Gore prof. dr <b>Slobodan Backović</b> za Portal ETV kazao je ranije da iako škole ne snose direktnu odgovornost za političku zloupotrebu đece u Beogradu, za potrebe predsjednika Srbije Vučića i projekta „srpski svijet“, prosvjetna zajednica bi morala da reaguje.</p> <p>- Na primjer, da iniciraju razgovor zašto djeca nijesu prisustvovala časovima, a upotrijebljena su u drugoj državi za političke potrebe. U svakom slučaju, neophodna je reakcija ne samo prosvjetnih vlasti, već su morale da reaguju i institucije koje se bave zaštitom prava djece, jer se radi o očiglednoj zloupotrebi u političke svrhe, ali i nacionalističke. Eto, dotle smo došli da djecu koristimo i za Vučićev velikodržavni projekat. Takve stvari ne bi smjeli da dozvolimo. Prosvjetna zajednica može da učini makar toliko da razgovaraju sa djecom, da im se objasni zašto je to što se dogodilo loše. Naravno, pod uslovom da nam prosvjetna zajednica nije indoktrinirana – istakao je Backović.</p> <p>NVO Srpski kulturni centar „Patrijarh Varnava“, u obimnoj analizi Digitalnohg forenzičkog centra „Kampanje uticaja: Pokušaji oblikovanja unutrašnje i spoljne politike Crne Gore“, objavljenoj 31. maja ove godine, svrstana je među organizacije „sa ruskim i srpskim predznakom koje se aktiviraju tokom važnih društveno-političkih događaja, a koje svojim djelovanjem negiraju suverenost Crne Gore, posebnost crnogorskog identiteta, jezika, kulture i tradicije, urušavaju sekularni i građanski karakter države i ugrožavaju evroatlantski put Crne Gore“.</p> <p>Istaknuto je da se radi o organizacijama koje su u suštini krajnje desničarske.</p>

Kaćuša Krsmanović

Nemaju ovlašćenja za nadzor ili kontrolu

<p>Aktuelna ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović aktivni je učesnik svega ,,što smo uradili obrazovanju”, budući da je bila kadar u vladama koje je predvodio DPS, u tijelima koje imaju izuzetan značaj kada je u pitanju obrazovanje - poručio je portparol te partije Miloš Nikolić.</p>
<p>Tako je, ističe, Jakšić-Stojanović bila član Nacionalnog savjeta za obrazovanje u periodu od 2017. do 2021. godine, odnosno tijela koje je verifikovalo sve važne odluke u obrazovanju Vlade koju je predvodila Demokratska partija socijalista.</p>
<p>- Takođe, Jakšić-Stojanović je bila članica Radne grupe za pripremu strategije visokog obrazovanja 2016-2020. i članica Radne grupe za pripremu Zakona o visokom obrazovanju - naveo je on.</p>
<p>Zbog toga je upozorio da vodi računa kad potpisuje politička saopštenja koja joj, kako je istakao, pišu drugi.</p>
<p>- ... Da birate riječi, jer u suprotnom, ispadate licemjerni i dovodite u pitanje svoj profesionalni integritet. Nemojte da završite kao Saša Mujović, kome je meritokratija zakočila na Marini Jočić, Miju Lekiću i Milutinu Đukanoviću i koji je pod pritiskom i nagovorom drugih, ispao lažov na očigled crnogorske javnosti - zaključio je Nikolić.</p>

1250x600

Nikolić: Jakšić-Stojanović aktivni učesnik svega ,,što smo uradili obrazovanju” - budući da je bila kadar u vladama koje je predvodio DPS

<p>U Centru za građansko obrazovanje (CGO) ukazali su da je danas 45 poslanica i poslanika parlamentarne većine, od kojih mnogi gazeći i sopstvena obećanja od ranije, glasalo za <a href="https://etv.me/drustvo/poslanici-ponovo-izglasali-opsti-zakon-o-obrazovanju-i-vaspitanju">izmjene i dopune Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju</a> koje vraćaju moć ministru ili ministarki prosvjete da bira i razriješava na stotine direktora javnih obrazovnih ustanova.</p>
<p>- CGO izražava žaljenje što umjesto normi koje bi doprinijele potrebnoj demokratizaciji obrazovnog sistema imamo norme koje otvaraju prostor za kadriranje u službi partijskih i partikularnih interesa a ograničavaju decentralizaciju i obesmišljavaju postojanje školskih odbora – kazali su u toj NVO.</p>
<p>Obrazovanje, podvlače, mora biti oslobođeno svih političkih uticaja i pritisaka, i fokusirano na kvalitet.</p>
<p>- Ovim rješenjem se vraćamo unazad, uz dodatno urušavanje profesija prosvjete i autonomije rukovodnog kadra u ovom sektoru, a posljedično i kvaliteta čitavog obrazovnog sistema – ocijenili su u CG.</p>
<p>Ovaj potez poslanika i poslanica, prema mišljenju CGO, ogoljava činjenicu da ne žele da rade na jačanju i unaprjeđenju institucionalnog sistema.</p>
<p>- Odlučnost koju je pokazalo 45 poslanika/ca, ostajući gluvi za brojne i utemeljene kritike zainteresovane javnosti, i ignorišući priliku koji im je predsjednik države dao vraćajući te izmjene i dopune zakona na ponovno odlučivanje, ogoljava činjenicu da oni ne žele da rade na jačanju i unaprijeđenju institucionalnog sistema i demokratskoj konsolidaciji – zaključili su u CGO.</p>

Obrazovanje ponovo postaje „politička pijaca“

<p>Navršile su se tri godine od kada je bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić bahato i drsko u jednom danu razriješila sve direktore vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori. U takozvanoj apostolskoj, 42. Vladi Zdravka Krivokapića, blagonaklono su gledali na njenu odluku. No, šteta koju je Bratić nanijela obrazovnom sistemu je ogromna, a na naplatu su stigli i odštetni zahtjevi po tužbama koje su podnijeli beskrupulozno smijenjeni direktori.&nbsp;</p>
<p>Bivša ministarka Bratić pravdala se kako je odluku donijela isključivo da bi se otvorio proces depolitizacije obrazovnog sistema, što se pokazalo kao najobičnija obmana, jer su pozicije smijenjenih direktora i direktorica preuzeli isključivo kadrovi podobni pobjednicima izbora 30. avgusta 2020. godine i, uglavnom, bliski Crkvi Srbije. A šteta po budžet, koju će, kako to već biva, platiti građani, brojaće se stotinama hiljada eura.&nbsp;</p>
<p>Tada smijenjena direktorica OŠ "Oktoih" Mirjana Radulović, u emisiji "Bez pravila" koja se emituje na TV E večeras u 22 sata, prisjetila se tog 12. jula kada je razriješeno preko 240 direktora. "Kada govorim o ovoj haranzi nad tadašnjim direktorima i na osvetoljublju tadašnje ministarke prosvjete i ljudi koji su je doveli na tu funkciju, samo bih upotrijebila jednu divnumisao, divnog mudraca sa ovih prostora, našeg Katunjanina Sule Radova koji kaže - "Ne idi zagonom, već zakonom". Zakon nije odigrao nikakvu ulogu, sve je išlo zagonom nažalost, i mi smo smijenjeni sa te funkcije", kazala je u emisiji "Bez pravila" Mirjana Radulović.</p>
<p>Izmjenama i dopunama zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju, koji je usvojen u junu 2021. godine, dodati su članovi kojima se propisuje da se u roku od mjesec izaberu novi školski odbori i raspiše konkurs za izbor novih direktora u svim obrazovnim ustanovama. Upravo ove izmjene, smatraju sagovornici "Bez pravila", iskoristili su Bratić i njeni saradnici za &nbsp;"obračun" sa čelnicima vaspitno-obrazovnih ustanova. "Ministarstvo prosvjete je, pored činjenice da nije predložilo svoje predstavnike i svijesti da se bez njihovog predstavnika ne može obrazovati školski odbor, razriješilo direktore sa pozivom da oni nijesu formirali školski odbor. Ne možete mi reći da resorni ministar, koji je pod sobom tada imao četiri ministarstva, kompletnu stručnu službu, pravnike... da nije dobio odgovor da je to nezakonito", istakao je advokat Mihailo Volkov, koji zastupa više od 100 smijenjenih direktora u postupcima protiv Ministarstva prosvjete.&nbsp;</p>
<p>Takođe, da je bio plan smijeniti direktore po svaku cijenu, ocjenjuju sagovornici "Bez pravila", jasno je bilo i iz sadržaja rješenja koja su im dostavljena, a u kojima su bile nezamislive greške, poput skandaloznog rješenja o razrješenju osobe koja je preminula. "Postojala su rješenja sa pogrešnim imenima, sa bivšim direktorima, jedne čak preminule direktorice, tako da je to urađeno na brzinu, bahato, samo sa namjerom da se to što prije riješi. I, riješilo se u jedan dan", podsjetila je novinarka Jelena Nelević Martinović. Za advokata Volkova bilo je očekivano da će se dešavati greške u rješenjima Ministarstva prosvjete, s obzirom da od strane tog resora nije bilo provjera činjenica i okolnosti. "To je, plastično govoreći, izgledalo ovako - nekoliko službenica po nalogu ministarke su se zaključale u kancelariju i u roku od dan,dva ištancale 244 rješenja o razrješenju sa istim datumom, gdje su mijenjale samo imena i nazive škola. Bilo je za očekivati da će se, bez provjere činjenica i okolnosti, dešavati takve nedopustive greške - da se donese jedan pravni akt koji se odnosi na osobu koja nije živa. I to ne da je pravno bilo frapantno, nego to govori koliko se neko u datom momentu bavio tom osobom i njenim radnim angažovanjem i time da li je prekršila zakon, kada nije znao da ta osoba više nije među živima", rekao je za "Bez pravila" Volkov.&nbsp;</p>
<p>Emisiju "Bez pravila" pogledajte večeras u 22 sata na TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbbdZJ8WjVGg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tri godine od smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova

<p>Po mom i ljudskom i profesionalnom utisku nije baš suština u tom zakonodavnom okviru, suština je mnogo dublja, mnogo teža, mnogo ozbiljnija, sistemske prirode -kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat <b>Zdravko Begović</b>.</p>
<p>Femicidom, kao novim krivičnim djelom, smatra Begović, suštinski se ništa ne bi promijenilo, jer u , dodaje on, Krivičnom zakoniku postoji &nbsp;kvalifikovano takvo djelo.</p>
<p>- Kvalifikovani oblik krivičnog djela ubistvo, teško ubistvo, koje ima dispoziciju ko liši člana svoje porodice, ili porodične zajednice, kojeg je prethodno zlostavljao, kazniće se kaznom dugotrajnog zatvora. Ta kazna može biti od najmanje 10 godina, pa čak 30 ili 40 godina. Zakonodavac je to na jedan vrlo kvalitetan način, sa vrlo visokom zakonskom kaznom definisao. Uvođenje sad jednog takvog novog krivičnog djela ne bi promijenilo suštinu. Sa druge strane, ono osnovno krivično djelo koje je vezano za nasilje nad ženama, odnosno porodično nasilje i nasilje u porodičnoj zajednici je, &nbsp;zahvaljujući uticaju nevladinog sektora, javnost je zaista &nbsp;upoznata učestalim situacijama, koje gotovo svakodnevno imamo u porodicama. Sudovi su pooštrili kaznenu politiku, i to na jedan vrlo značajan način, čak imamo i ono obavezno uputstvo vrhovnog državnog tužioca upućeno svim tužiocima, gdje je navedeno da sa posebnom pažnjom i da u velikom broju slučajeva stavljaju predloge za određivanje pritvora - rekao je Begović.</p>
<p>Zakonodavni okvir je uređen na kvalitetan način, smatra Begović, i sudovi su već počeli da primjenjuju zakone &nbsp;i, dodaje on, da podižu ljestvicu kad je, kako kaže, kaznena politika u pitanju.</p>
<p>- Ja, kao pravnik, ne bih imao nešto dodati mimo toga. Po mom i ljudskom i profesionalnom utisku nije baš suština u tom zakonodavnom okviru, suština je mnogo dublja, mnogo teža, mnogo ozbiljnija, sistemske prirode. Kao što svi znate, mi živimo na Balkanu, ta jedna istorija odnos muškarca prema ženi, njegovo pravo da mu žena pripada kao svojina, jeste zaista jedan vrlo ozbiljan, težak i neprijatan problem, koji se može riješiti jedino nekim kvalitetnim pomacima u obrazovanju mladih ljudi, predstavljanju prave slike i odnosa žene u porodici, društvu i jednog strašnog ataka na svijest svih građana Crne Gore, da dožive žene upravo onako kako i zaslužuje i kakvo joj mjesto pripada i gdje bi ona trebala da bude oslonac svake porodice, a ne da bude žrtva vandalstva, divljaštva i primitivizma - istakao je Begović.</p>
<p>Sagovornik Budilnika podsjeća da vjekivima postoji takav odnos prema ženi na ovim prostorima, dodaje on, gdje je primitivizam u jednom znatnom dijelu postojao, makar kad je, kako kaže, žena u pitanju.</p>
<p>- Zaboravljeno je sve ono dobro što je žena činjela i državi Crnoj Gori i muškarcima svim u porodici, pa samim taj odnos i saznanje da je žrtva žena koje nema snage, koja je nemoćna pred muškarcem, koja nema podršku u društvu, praktično daje pravo muškarcu, pod navodnicima, kažem metaforički, da može da radi šta god hoće. Nažalost, to je zaista tako. Ja apelujem na sve strukture našeg društva, naravno na ovu sudsku, prije svega, i tužilačku, da učine sve, da svojim mehanizmima, koje im je zakon omogućio, utiču da toga bude što manje, a naravno, kroz škole i ustanove, institucije, javnost, sredstva informisanja, da se vrši ne samo pritisak, nego jedna vrsta prave predstave o tome šta sve žena može da znači u životu jednog čovjeka i jedne porodice - zaključio je Begović.</p>

Begović: Nasilje prema ženama ukorijenjeno u istoriji odnosa žene i muškarca na Balkanu, neophodna sistemska promjena

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Jevto Eraković </b>upozorio je na premijerskoom satu predsjednika Vlade <b>Milojka Spajića</b> da bi pristajanjem na ucjene lidera Nove srpske demokratije <b>Andrije Mandića</b> u vezi sa dvojnim državljanstvom i promjenama Ustava gurnuo Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost. &nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima, Spajić i Pokret Evropa sad su krenuli na put bez povratka i ušli u zagrljaj iz kojeg nema spasa, a Andrija Mndić zauzvrat pokušava da spasi poziciju premijera, zbog čega im građani Crne Gore više ne vjeruju</p>
<p>- Glas za vašu stranku je isto što i glas za Andriju Mandića. Iza dokumenta Barometar 26 krije se još jedna zamka. Takozvani specijalni tretman za teme koje su škakljive za vas. Teme Ustava i dvojnog državljanstva. Prema tome, ako pristanete na ucjene oko dvojnog državljanstva i neustavne promjene Ustava, budite spremni na posljedice. Budite sigurni da biste time gurnuli Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost, a naročito u ovakvoj bezbjednosnoj situaciji u kojoj se država nalazi – kazao je Eraković.</p>
<p>Spajić se Erakoviću zahvalio „na brizi za našu državu“.</p>
<p>- Mislim da je Barometar 26 jedan od fantastičnih načina na koji možete da pokažete tu brigu. On podrazumijeva da zajedničkim snagama uvedemo Crnu Goru u EU, a to je poziv i vama, a taj poziv je suštinski vapaj – odgovorio je Spajić izbjegavajući da komentariše pitanja promjene Ustava i temu u vezu sa dvojnim državljanstvom.</p>

Eraković Spajiću: Ako pristanete na ucjene Mandića gurate Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv okrivljenih, predsjednika i članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore <b>Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića </b>i <b>Predraga Marsenića, </b>zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom izbora &nbsp;generalnog direktora RTCG <b>Borisa Raonića </b>1. juna<b> </b>2023. godine.</p> <p>Boris Raonić je za tri godine čak četiri puta imenovan od Savjeta RTCG za generalnog direktora Javnog servisa.</p> <p>Viši sud u Podgorici, odlučujući po žalbi RTCG na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici po tužbi Nikole Markovića, utvrdio je da je Savjet nezakonito imenovao Raonića za direktora.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138" data-rendition-name="original" width="980" height="740" loading="lazy" alt="Kopija dopisa Osnovnog državnog tužilaštva"> </figure>  <p><br/></p> <p>Drugi put je Savjet RTCG u junu prošle godine nezakonito imenovao Raonića, i to nakon pravosnažne presude takođe po tužbi Markovića, a sud je tada utvrdio da Raonić nije ispunjavao uslove iz konkursa iz 2021. godine, ali i da je bio u sukobu interesa jer je u vrijeme kandidature za generalnog direktora bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM).</p> <p>Veći dio članova Savjeta tada je odlučio da postupi po presudi, ali nijesu diskvalifikovali Raonića, već ponovo glasali za njega, ignorišući upozorenja potpredsjednice tog upravljačkog tijela <b>Marijane Camović Veličković</b> da ,,ulaze u zonu krivične odgovornosti”.</p> <p>U izjavi za crnogorske medije Camović Veličković je istakla da je riječ o ,,ukupno sedmoj presudi koja isto kažli da se članovi Savjeta, uporno glasajući za Raonića, ponašaju kao korumpirane osobe“.&nbsp;</p> <p>Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ljetos je vratilo podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu spise predmeta koji se odnose na prošlogodišnje ponovno imenovanje Raonića na funkciju generalnog direktora.&nbsp;</p> <p>Današnje saopštenje je objava prvog konkretnog koraka prema sankcionisanju nezakonitog ponašanja članova Savjeta Javnog servisa.&nbsp;</p>

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Drljevića i ekipe iz Savjeta

<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finananijskih istraga podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru protiv B.G. (49) i B.D. (42), zbog sumnje da su izvšili krivično djelo prevara u saizvršilaštu, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Oni su, kako se sumnja, lažnim prikazivanjem činjenica doveli u zabludu oštećeno lice da im na štetu svoje imovine u maju i junu 2024. godine preda ukupni novčani iznos od 2.000 eura.</p>
<p>"Naime, B.G. i B.D. su obećali oštećenom nesmetani nastavak izvođenja radova na objektu u mjestu Dobre vode u Baru, iako su znali da je protiv ovog lica pokrenut pretkrivični postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Baru zbog sumnje da je izvršio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a za koji objekat je prethodno sačinjen zapisnik kojim se zabranjuje dalje izvođenje građevinskih radova i da je doneseno rješenje o uklanjaju – rušenju bespravnog objekta", istakli su iz Uprave policija.&nbsp;</p>
<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala neselektivno, poručuju, nastavljaju intenzivne policijsko – tužilačke mjere i radnje na suzbijanju svih oblika kriminaliteta.</p>

Krivična prijava protiv dvije osobe zbog prevare

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: ministarstvo-prosvjete