Oktobarske plate za 11 rukovodilaca u Ministarstvu pravde iznosile su 18.000 eura, pokazuju podaci o mjesečnim neto zaradama u tom resoru, koji su objavljeni na sajtu Vlade Crne Gore.
Ministru pravde Bojanu Božoviću za prošli mjesec je isplaćeno 1.831 euro, a državnom sekretaru Sergeju Sekuloviću 1.913 eura.
V.D. sekretar Ministarstva Đorđije Ivanović zaradio je 1.742 eura, generalni direktor za pravosuđe Miomir Jauković 1.636 eura, a generalni direktor Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama Dragan Radović 1.582 eura.
Plate generalnom direktoru za krivične sankcije i nadzor Stevanu Brajuškoviću i generalnom direktoru Direktorata za informaciono-komunikacionu tehnologiju pravosuđa i bezbjednost podataka Draženu Radonjiću iznosile su 1.575 eura.
Generalna direktorka Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Jelena Grdinić u oktobru je zaradila 1.528 eura, v.d. generalnog direktora za međunarodnu pravosudnu saradnju Blagoje Gledović 1.582 eura, a v.d.generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU Jasna Jovović 1.496 eura.
V.D. generalnom direktoru Direktorata za pravosudni nadzor u Ministarstvu pravde Senidu Strikoviću isplaćeno je 1.543 eura.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za plate rukovodiocima u Ministarstvu pravde 18.000 eura: Božoviću 1.830, a Sekuloviću 1.913 eura...

Ministarstvo pravde potpisalo je nezakonit sporazum sa Sindikatom sudstva Crne Gore, čime su stvorene ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje zahtijevaju hitnu reakciju - saopštili su iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Oni su decidni da je sporazum o uvećanju zarada za zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima zaključen protivno važećim propisima.
- Jer se predviđeno uvećanje zasniva na varijabilnom dijelu zarade u skladu sa Odlukom Vlade o varijabilnom dijelu zarade koja se, prema članu 1, izričito ne odnosi na državne službenike i namještenike zaposlene u organima sudske vlasti - naveli su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Oni su stava da je jasno da se navedena odluka ne može primjenjivati na zaposlene u pravosuđu, te da bi realizacija ovog sporazuma predstavljala očigledno prekoračenje službenih ovlašćenja i preduzimanje radnje izvršenja koja bi mogla imati obilježja krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.
- Pored toga, sam sporazum je ništavan jer ga je potpisalo lice koje, u skladu s pozitivnim pravom Crne Gore i važećim zakonskim rješenjima, nema status granskog sindikata i stoga nije ovlašćeno da u ime zaposlenih u pravosuđu potpisuje dokumente ove vrste. Na taj način dovedena je u pitanje sama zakonitost i validnost potpisanog sporazuma - naveli su u reagovanju.
Dodatno ih, kažu, zabrinjava činjenica da sporazum, osim što je nezakonit, ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada.
- Varijabilni dio zarade zavisi od raspoloživih budžetskih sredstava i saglasnosti Ministarstva finansija, što znači da bi u svako doba, usljed nedostatka sredstava ili uskraćene saglasnosti, zaposleni u sudovima i tužilaštvima mogli ostati bez najavljenog povećanja - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Posebno je, podvlače, sporno što je predviđeno uvećanje od 102 eura planirano da se isplaćuje na svaka tri mjeseca - što, cijene oni, dodatno potvrđuje manjkavost i neodrživost ovog rješenja koje se pokušava predstaviti kao korak ka poboljšanju položaja zaposlenih u pravosuđu.
Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore posebno ukazuje na javne izjave predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić koja je pozvala na poštovanje zakona prilikom sprovođenja štrajka.
- Imajući u vidu da predsjednica obavlja funkciju koja simbolizuje stub pravosudnog sistema, smatramo da je nužno da se javno izjasni o zakonitosti zaključenog sporazuma, o primjenjivosti njegovih odredaba i o eventualnoj odgovornosti potpisnika - naveli su oni.
Smatraju da je njena dužnost, s obzirom na funkciju na kojoj se nalazi, da javnosti objasni koje će konkretne mjere preduzeti u cilju zaštite zakonitosti, državnih službenika i namještenika koji rade u sudovima i tužilaštvima, kao i same reputacije pravosuđa.
- Takođe, pozivamo je da objasni na koji način ovakav sporazum, koji je očigledno nezakonit i nepravedan, može doprinijeti evropskim integracijama Crne Gore, odnosno napretku u zatvaranju poglavlja 23 i 24, koja se odnose upravo na vladavinu prava i pravosuđe. Ako predsjednica Vrhovnog suda nije u stanju da zaštiti državne službenike i namještenike od nezakonitih i štetnih akata, postavlja se pitanje kako može doprinijeti izgradnji pravnog poretka i evropskog puta Crne Gore zasnovanog na zakonitosti, jednakosti i pravdi - naglasili su u Sindikatu uprave i pravosuđa.
Pozvali su i ministra pravde Bojana Božovića da se izjasni da li je navedeni sporazum i dalje na snazi i da li će ga, uprkos njegovoj očiglednoj nezakonitosti nastajati da realizuje, iako bi njegovom realizacijom mogao ući u zonu krivične odgovornosti.
- Pozivamo i ministra finansija (Novicu Vukovića) da javno saopšti da li zaposleni u pravosuđu, koji svakodnevno nose teret funkcionisanja sistema, zaslužuju zarade koje bi privukle i zadržale stručan i kvalitetan kadar, ili će se nastaviti politika potcjenjivanja njihovog rada i obesmišljavanja pravosudne profesije, sve zarad prikupljanja političkih poena - naveli su oni.
Sindikat upozorava da će svaki vid pritiska ili uticaja na zaposlene u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i svaki pokušaj ograničavanja sindikalnog organizovanja i djelovanja, biti smatran ozbiljnim kršenjem ustavnih prava i međunarodnih konvencija koje garantuju slobodu sindikalnog djelovanja.
- U tom smislu, Sindikat će iskoristiti sve raspoložive pravne mehanizme radi zaštite zaposlenih i ukoliko bude potrebno, podnijeti krivične prijave protiv pojedinaca koji vrše pritiske na zaposlene i sindikalne predstavnike, te će javno ukazati na njih kao na lica koja ne poštuju evropske i međunarodne standarde u oblasti radnih i sindikalnih prava - jasni su oni.
Državni službenici i namještenici – sekretari, savjetnici, psiholozi, vještaci, šefovi pisarnica, upisničari, daktilografi, tehnički sekretari, dostavljači i mnogi drugi predstavljaju, naglašavaju oni, sami stub pravosudnog sistema Crne Gore.
- Oni svakodnevno sprovode pravdu, a istovremeno žive u nepravdi. Bez pravednog i adekvatnog vrednovanja njihovog rada, bez minimalnih uslova za dostojanstven život i rad, ne može se očekivati da će pravosudni sistem davati rezultate koji se od njega očekuju, niti da će doprinijeti napretku Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. Zaposleni u pravosuđu traže samo ono što pripada svakom građaninu Crne Gore, a to je minimum poštovanja i jednaka prava, dok su zarade u drugim sektorima već uvećavane i po nekoliko puta - naveli su u reagovanju.
Zbog svega navedenog, Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore ponovo poziva sve relevantne subjekte da usaglase minimum potrebnih uslova kojim će se obezbijediti dostojanstven život i rad državnim službenicima i namještenicima u pravosuđu, prije nego što šteta po sistem i društvo postane nenadoknadiva.

Portal ETV

Sindikat uprave i pravosuđa: Sporazum sa Ministarstvom pravde je nezakonit i ne sadrži ni suštinsko uvećanje zarada

Mlada Podgoričanka koja je u sedmom jesecu rizične trudnoće završila u zatvoru u Spužu, 24. oktobra, po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković, koja je osudila na zatvorsku kaznu jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu petogodišnju djevojčicu zato što je on, kako tvrdi, zlostavlja, danas je odlukom Ministarstva pravde puštena na slobodu.
- Zahtjev za prekid je usvojen i zaista je Ministarstvo pravde promptno reagovalo. Postupili su efikasno, donijeli rješenje u skladu sa zakonom, a odluka je, prije svega, humana, naravno, i opravdana kada se uzmu u obzir sve okolnosti i sve činjenice predmetnog slučaja – kazao je Portalu ETV advokat Stefan Jovanović, koji zastupa mladu Podgorričanku.
I ona je zadovoljna odlukom i zahvalna ministru pravde Bojanu Božoviću.
- Zaista sam zahvalna što je ministar reagovao brzo. Zahvalna sam i komandirima u zatvoru u Spužu na korektnom odnosu – rekla je ona za Portal ETV.
U rješenju Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija i kontrolu, Direkcije za kontrolu izvršenja kazni zatvora i mjera bezbjednosti donijetom danas, pored ostalog piše, da se usvaja zahtjev advokata Jovanovića.
Prema navodima iz rješenja, mlada Podgoričanka se pušta na slobodu zato što je trudna, ali i ističe da je „po prestanku razloga zbog kojih je prekid odobren, imenovana dužna da se javi Upravi za izvršenje krivičnih sankcija radi nastavljanja izvršenja kazne, u roku od 15 (petnaest) dana od dana prestanka razloga iz stava 1 dispozitiva ovog rješenja“.
U obrazloženju odluke piše da je advokat Jovanović 30. oktobra podnio Ministarstvu pravde zahtjev za prekid izvršenja kazne zatvora njegovoj klijetkinji, zbog trudnoće, koja je visokorizična.
- ...iz navedenog razloga njen dalji boravak u prostorijama UIKS-a, imajući u obzir tamo prisutne higijenske i druge uslove života, mogao samo naškoditi njenom zdravstvenom stanju. Smatra da je iz razloga humanosti neophodno prekinuti izvršavanje predmetne kazne zatvora, kako bi zatvorenica mogla da na slobodi, na adekvatan način i u normalnim životnim i higijenskim uslovima, vodi računa o svojoj visoko rizičnoj trudnoći – citaraju se navodi advokata.
Ukazuju i da je advokat Jovanović u podnesku dostavljenom Ministarstvu pravde ukazao na činjenicu da je neophodno u hitnom postupku donijeti odluku, jer njegovoj klijentkinji „od dana kada je sprovedena u UIKS na izdržavanje izrečene kazne zatvora, nije omogućeno primanje terapije koja joj je propisana od strane ljekara specijaliste“.
- Cijeneći zahtjev punomoćnika za prekid izvršenja kazne zatvora, a uzimajući u obzir u zahtjevu navedene razloge, te pribavljenu dokumentaciju u vezi razloga zbog kojih se traži prekid izvršenja kazne, utvrđuje se da su ispunjeni zakonski uslovi da se zatvorenici odobri prekid izvršenja predmetne kazne – piše u rješenju.
Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim.
- ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake.
Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal.

Kaćuša Krsmanović

Po nalogu Ministarstva pravde Podgoričanka u sedmom mjesecu rizične trudnoće puštena iz zatvora

Predsjednik Sindikata sudstva Dejan Đukić i Ministarstvo pravde na čelu sa Bojanom Božovićem potpisali su sporazum o prekidu štrajka sudske administracije.
Beneficije toga, kako je Đukić kazao Vijestima, zaposleni će osjetiti već sljedećeg mjeseca, kada prime novembarsku zaradu.
On je kazao da je ispunjeno 90 odsto njihovih zahtjeva, čime je zadovoljan, kao i da se uvećanje zarade "primaklo prvobitnom zahtjevu za povećanje od 30 odsto".
Đukić je Vijestima rekao i da je sa Božovićem dogovoreno da jedan predstavnik tog Sindikata učestvuje u radnoj grupi pri izradi Zakona o zaradama u sudskoj administraciji, nakon čega će biti potpisan i Granski kolektivni ugovor (GKU) za oblast sudstva.
Od 6. oktobra u pojedinim sudovima trajao je jednosatni prekid rada zbog višegodišnjeg nezadovoljstva primanjima, a bio je najavljen i generalni štrajk za 3. novembar.
Zaposleni u sudskoj administraciji tražili su povećanje plata od oko 30 odsto, kao privremeno rješenje dok se ne uspostavi dugoročni model koji bi uredio zarade i koeficijente u pravosudnim organima.&nbsp;
Pored toga, zahtijevali su donošenje posebnog propisa koji bi regulisao napredovanje, zvanja i materijalni položaj službenika i namještenika u sudovima i tužilaštvima, a neki od njih zahtijevaju i potpisivanje novog GKU-a za oblast pravosuđa.

Potpisan sporazum o prekidu štrajka zaposlenih u sudstvu, ispunjeno 90 odsto zahtjeva

Advokat Stefan Jovanović, zastupnik mlade Podgoričanke koja je u petak popodne, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici, završila u zatvoru na izdržavanje petnaestodnevne kazne na koju je osuđena, jer je odbijala da kćerku preda bivšem mužu, dostavio je Ministarstvu pravde, ministru Bojanu Božoviću, hitan zahtjev za prekid kazne, zatš što je žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, što je potvrđeno i pregledom u Kliničkom centru, na koji je upućena iz UIKS-a u utorak.
- Posjetio sam klijentkinju u prostorijama UIKS-a i danas sam predao Ministarstvu pravde, u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, zahtjev za prekid izdržavanja kazne koja joj je izrečena. Zahtjev sam podnio zato što su ispunjeni zakonski uslovi za prekid izdržavanja kazne. Ona je trudnica, u sedmom mjesecu je trudnoće, a trudnoća je, prema medicinskoj dokumentaciji visokorizična. Pregledana je i prije dva dana i tim pregledom je ustanovljena visokorizična trudnoća. U zahtjevu Ministarstvu pravde tražio sam da te činjenice provjere uvidom u njen medicinski karton, odnosno taj posljednji izvještaj ljekara – kazao je&nbsp;
ISPUNJENI ZAKONSKI USLOVI
Kategričan je da su ispunjeni svi zakonski uslovi za prekid kazne.
- Prije svega iz humanih razloga nadležno ministarstvo, u skladu mogućnostima, mora što brže da reaguje kako bi ispitalo sve navode iz ovog zahtjeva i u krajnjem kako bi prekinulo kaznu zatvora. Kao advokat nemam namjeru da ulazim u postupke u toku pred nadležnim sudom i u činjenice koje se odnose, na samo dijete i sve te postupke, već kroz ovaj zahtjev samo apelujem na Ministarstvo pravde da ispita sve okolnosti i da prekine izdržavanja kazne zatvora, jer su za to ispunjeni svi zakonom propisani uslovi – zaključio je Jovanović.
O petogodišnjoj djevojčici mlade Podgoričanke brine njena porodica kojoj je naloženo da je preda ocu, ali dvije primopredaje – u utorak i druga danas bile su neuspješne jer je dijete odbilo da ide sa ocem.
- I danas smo je poveli, ali je ona vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je familija Podgoričnake.
Tvrde i kako su im u utorak izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila.
- Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni za naš Portal.
SUTKINJA HRKOVIĆ POMJERILA KAMERU
Dostavili su nam i video zapis sa sigurnosne kamere pred ulaznim vratima njihovog stana na kojem se vidi sutkinja Ina Hrković, koja je došla u pratnji policije i drugih službenika, prije nekoliko dana, da im naloži predaju đeteta.
Na snimku se vidi kako sutkinja Hrković pomjera kameru kako se ne bi vidjela njihova komunikacija sa porodicom Podgoričanke.
- To što je uradila je neprihvatljivo – poručuju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FQTqzA1g-zD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>VIDEO: Sutkinja Ina Hrković pomjera kameru ispred stana porodice mlade Podgoričanke</div>
&nbsp;Objavili smo da je Podgoričanka prošlog četvrtka doputovala iz inostranstva kada je policija zaustavila na aerodromu i saopštila joj da se sjutradan, u petak, u četiri popodne, javi u stanicu policije.
- Ona je pošla i dala izjavu policijskom službeniku po krivičnoj prijavi bivšeg supruga. Tužilac je potom naložio da bude puštena kući, ali kada je krenula zaustavili su je policajci iz Javnog reda i mira i sproveli je kod inspektora koji joj je saopštio da moraju da je sprovedu u zatvor na izdržavanje kazne od 15 dana, jer ne da dijete bivšem suprugu – ispričala je ranije našem portalu njena familija.
Rekli su i da je u Spuž dovedena „bez uputnog akta“, koji je sutkinja naknadno dostavila.
U petak je u policiji, kako su nam rekli, izjavu dala i majka uhapšene Podgoričanke.
Sutkinja Osnvnog suda u Podgorici Ina Hrković kaznila je Podgoričanku na petnaestodnevnim zatvorom, jer odbija da bivšem suprugu preda njihovu djevojčicu zato što tvrdi da je on fizički zlostavlja.
ODLUKA SUDA
Sutkinja je još u maju naložila ovoj ženi da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom, jer je on, kako tvrdi, tuče, zbog čega je protiv njega podnijela i krivičnu prijavu. Tužilaštvo je tu prijavu odbacilo.
Mlada Podgoričanka odbija da kćerku predaje ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim rekla da je tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Od tada traži da njihov kontakt bude isključivo pod nadzorom, što je sud odbio.
S druge strane, sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“.
Portal ETV uputio je pitanja ministru pravde Bojanu Božoviću, a nakon što je advokat Jovanović danas dostavio Ministarstvu hitan zahtjev za prekid kazne.

Djevojčica i danas odbila da ide kod oca, izvršitelj, tvrdi porodica, prijetio babi đeteta da će im se „ovo obiti o glavu“

Ministarstvo pravde dostavilo je reprezentativnim sindikatima predlog za prevazilaženje situacije u vezi sa obustavom rada dijela pravosudne administracije, koji uključuje poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih i zaključivanje granskog kolektivnog ugovora nakon usvajanja zakona o zaradama i drugim pravima zaposlenih u pravosuđu.
Iz Sindikata uprave i pravosuđa saopštili su ranije da će, ukoliko poslodavac ne ispuni zahtjeve, od 29. oktobra zaposleni u sudskoj i tužilačkoj administraciji samoinicijativno organizovati dvosatnu obustavu rada.
Ministarstvo pravde saopštio je danas da je dostavilo reprezentativnim sindikatima predlog za prevazilaženje situacije u vezi sa obustavom rada dijela pravosudne administracije, “uz maksimalno uvažavanje predloga koji su dostavili socijalni partneri, a u skladu sa mogućnostima”.
- Predlog podrazumijeva ispunjenje dijela zahtjeva za bolji materijalni status zaposlenih u pravosudnoj administaciji, formiranje radne grupe za izradu zakona o zaradama i drugim pravima zaposlenih u pravosudnoj administraciji i zaključivanje granskog kolektivnog ugovora, nakon usvajanja pomenutog zakona - naveli su iz Ministarstva na Fejsbuku /Facebook/.
Iz tog resora su kazali da su uvjereni da će socijalni partneri ponuđeno rješenje razmotriti, i prihvatiti, te da će na taj način i navedeni problemi biti okončani.
- Ministarstvo pravde potvrđuje svoju spremnost na nastavak socijalnog dijaloga uz međusobno uvažavanje i zajedničko djelovanje u cilju unaprjeđenja položaja zaposlenih u pravosudnoj administaciji i efikasnog funkcionisanja pravosuđa u Crnoj Gori - dodaje se u objavi.

Ministarstvo pravde predložilo rješenje za unapređenje položaja zaposlenih u pravosudnoj administraciji

Mi ćemo još iduću sedmicu nastaviti jednočasovnu obustavu rada &nbsp;od 11 do 12 sati, a ako do tada ne dobijemo poziv za razgovor: donijećemo odluku o radikalizaciji, odnosno generalnom štrajku - saopštila je predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću Slađana Miljanić.
Ona je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, istakla da su na ovakve mjere prinuđeni, te da do danas nijesu dobili nijedan poziv za pregovore od ministra finansija Novice Vukovića.
- Tražili smo razgovor sa ministrom finansija i svakog dana očekujemo da će nas pozvati na pregovore, ali do danas nijesmo dobili nijedan poziv - kazala je Miljanić.
Podvukla je i da bi glavna podrška upravo trebalo da dođe iz tog resora.
- Od kad je grupa D izbrisana iz Zakona o zaradama u javnom sektoru - mi smo upućeni na granske kolektivne ugovore koji do danas nemamo. Već imamo jedno veliko nezadovoljstvo koje svakim danom raste. Mnogo godina smo bili na pregovorima, vlade su se mijenjale, a dobijali smo smo samo klimanje glavom. Imamo podršku ministra pravde (Bojana Božovića) i on je zaista sa nama razgovarao više puta, ali nemamo glavnu podršku - Ministarstva finansija. Njih ovom prilikom pozivam da konačno sjednu sa nama i da krenemo u dijalog jer je krajnje vrijeme - poručila je Miljanić dodajući da se sigurno neće povući, te da je to jedinstvena odluka.
<h2>GENERALNI ŠTRAJK BI IZAZVAO KOLAPS</h2>
Kazala je da se osjećaju loše zbog jednočasovne obustave rada - ali da su na to bili primorani.
- Nije lijepo kad građanin ne može da uđe na vrata suda, prosto nam je žao i izvinjavam se svima zbog neprijatnosti - ali ih molim za strpljenje i razumijevanje jer smo potrošili sve sisteme pregovora i dijaloga - navela je Miljanić.
Mnogo je, kaže, građana je pred vratima sudova i suđenja odloženo.
- Sudije su zaista opterećene, kao i službenici i saradnici. Ni ova jednočasovna obustava nije nešto dobro, a generalni štrajk bi izazvao kolaps sudstva, ali nama je cilj da nas neko čuje, poštuje i adekvatno nagradi za rad - jasna je Miljanić.
Njihove mjere bi, kaže ona, najveći problem izazvale građanima koji neće moći da ostvaruju svoja prava i pravdu.
- Naš cilj je dogovor. Izgubili smo povjerenje. Sigurno ćemo se iduće sedmice sastati da donesemo radikalniju mjeru - a to je generalni štrajk - i to iako znamo da snosimo veliku odgovornost i da možda nećemo primati plate. Toliko smo složni i saglasni i po cijenu toga ćemo pristati da obustavimo instituciju zvanu sudstvo - navela je predsjednica Sindikalne organizacije Osnovnog suda u Nikšiću.
<h2>PLATE ISPOD MINIMALCA</h2>
Oni, kako je precizirala, traže povećanja od 30 odsto.
- To je oko 140 eura - a na godišnjem nivou za sve okvirno oko milion i 400. Mi samo tražimo ono što nam zakonom pripada i što zaslužujemo - decidna je Miljanić.
Na pitanje kako je moguće da su njihove plate ispod 600 eura, ona je kazala da to pitaju svakog dana.
- I kucamo do minstarstva do ministarstva. To pitanje je zaista na mjestu, jer ako je minimalna zarada 600 eura - naša je 558. Jasno je da je neka greška, a krivce za to jedino možem tražiti u ljudima koji su pravili i održavaju ovakav sistem - odnosno u Vladi i Ministarstvu finansija - jasna je Miljanić.
Naglasila je da teško žive jer su troškovi života znatno porasli.
- Zaposleni u sudstvu obavljaju složene poslove, imaju ozbiljne predmete, državne tajne, dokaze - a plaćeni su ispod minimalca. Zato ne možemo govoriti o normalnim uslovima za život. Velika je odgovornost na njima - a i veliko nezadovoljstvo - ukazala je Miljanić.
<h2>GKU BI ZNAČIO STABILNOST I POŠTOVANJE</h2>
Granski kolektivni ugovor bi za njih, kaže, značio stabilnost, sigurnost i poštovanje zaposlenog.
- Zaposleni koji radi u instituciji kao što je sud - koji dijeli pravdu, a nezadvoljan je, mora biti adekvatno nagrađen da bi pružio maksimum. Ako imate nezadovoljnog službenika - nemate ni pravosuđe koje funkcioniše kako bi trebalo - upozorila je Miljanić.

Anja Ivanović

Miljanić: Još iduće sedmice jednočasovna obustava rada, nakon toga donosimo odluku o generalnom štrajku

Beograd i dalje ćuti na zahtjev Crne Gore za izručenje bivšeg visokog funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, koji je 2016. pravosnažno osuđen zbog organizovanog kriminala. Marović, a to su potvrdile i brojne dosadašnje medijske objave, uprkos međunarodnoj potjernici, slobodno šeta Beogradom. Apsolutna zastara izvršenja zatvorske kazne Maroviću nastupa u oktobru 2026.&nbsp;
- Ministarstvo pravde je u maju 2025. godine uputilo ponovni upit - urgenciju Ministarstvu pravde Republike Srbije kojom je zatražilo informacije o postupanju po zahtjevu Crne Gore za izručenje imenovanog, pozivajući se istovremeno na naša prethodna zvanična obraćanja povodom predmetne stvari. Do danas nijesmo primili odgovor nadležnih organa Republike Srbije u ovom predmetu - kazali su Portalu ETV u Ministarstvu pravde kojim rukovodi Bojan Božović.&nbsp;
Kako ističu, Ministarstvo pravde je u prethodnom periodu u više navrata obavještavalo javnost u odnosu na predmet izručenja Svetozara Marovića u dijelu nadležnosti ovog ministarstva.
- Podsjećanja radi, u odnosu na Svetozara Marovića je na snazi međunarodna potjernica NCB Interpola Podgorica, kao i zahtjev za izručenje koji je Republici Srbiji upućen još 2019. godine - naveli su za Portal ETV&nbsp;
<h2>KRIVICU PRIZNAO</h2>
Svetozar Marović je 2016. godine, nakon priznanja krivice, osuđen zbog vođenja kriminalne grupe koja je nanijela višemilionsku štetu opštini Budva. Ipak, prije nego što je započeo izdržavanje zatvorske kazne, Marović je napustio Crnu Goru i sklonio se u Srbiju.
Uprkos tome što se nalazi pod međunarodnom potjernicom, Marović se – prema brojnim medijskim izvještajima – godinama nesmetano kreće po Beogradu.
<h2>VUČIĆ KAŽE DA NIJE DO NJEGA</h2>
U maju ove godine, povodom novog crnogorskog zahtjeva, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da on lično ne odlučuje o izručenju.
- Pravosudni organi Srbije, u skladu sa Ustavom, evropskim i svjetskim poveljama, odlučuju o izručenju traženih osoba – kazao je Vučić, odgovarajući na pitanje novinara na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani.
<h2>BEZ POMAKA DEVET GODINA</h2>
Prošlo je devet godina od kada je Crna Gora pravosnažno osudila Svetozara Marovića, a zahtjevi za njegovo izručenje i dalje ne nailaze na odgovor iz Srbije. Zvanični Beograd ćuti, dok bivši visoki funkcioner DPS-a, i pored optužbi i kazne, i dalje izbjegava pravdu.
<h2>ZASTARA</h2>
Pravosnažno osuđenom Svetozaru Maroviću, 10. oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara izvršenja kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci. Tada Maroviću Beograd više ne mora biti alternativa, jer će moći kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru.

Miraš Dušević

Beograd odbija da izruči Svetozara Marovića, apsolutna zastara kazne nastupa 10. oktobra 2026.

Vlada premijera Milojka Spajića, sa rekordna 32 člana, ispunila je svega 61,1 odsto planiranih obaveza u prvoj polovini godine. Iako je riječ o skoro deset procenata boljoj realizaciji u odnosu na isti period 2024, pojedini ključni resori značajno su podbacili. Među njima je i Ministarstvo pravde, koje je sprovelo tek 33,3 odsto planiranih aktivnosti. Programom rada Vlade za prva dva kvartala 2025. godine planirano je 229 aktivnosti, a realizovano je 140. Godinu ranije od planirane 194 aktivnosti, ostvarene su 102.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43" data-rendition-name="original" width="3264" height="2818" loading="lazy" alt="Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine"> <figcaption>Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine</figcaption> </figure>  Nijednu obavezu nijesu ispunila četiri resora - Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo sporta i mladih, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ministarstvo dijaspore. Ispod 50 odsto realizacije bili su resori pravde (33,3 odsto), poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (38,5 odsto), zdravlja (40 odsto), regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama (40 odsto), te energetike i rudarstva (42,9 odsto). <h2>Pravda zakazala</h2> Posebno zabrinjava slab učinak Ministarstva pravde, s obzirom na ključnu ulogu resora Bojana Božovića u ispunjavanju uslova za zatvaranje Poglavlja 23 (vladavina prava) i doprinos reformama presudnim za ubrzanje evropskog puta Crne Gore. U prvoj polovini godine ovo Ministarstvo je od devet planiranih obaveza ostvarilo svega tri: pripremilo je Strategiju digitalizacije pravosuđa 2025–2028. sa Akcionim planom za period 2025–2026, zatim Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2024–2027. za 2024. godinu, te Analizu efikasnosti sistema izvršenja za period januar–decembar 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68" data-rendition-name="original" width="871" height="450" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2025.(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, ono što je trebalo da se razmatra na Vladi, a nije još na stolu je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, čiji je nacrt 11. juna ove godine upućen na javnu raspravu. Čeka se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, za koji Vlada navodi da je pripremljen, ali da nakon usklađivanja sa Evropskom komisijom tek treba da bude procesuiran. Nijesu finalizovani ni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Prijedlog zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o računarskom kriminalu o unaprijeđenoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ljubljansko-haške konvencija o međunarodnoj saradnji u istrazi i gonjenju krivičnog djela genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih međunarodnih zločina. Izostao je i Akcioni plan za sprovođenje Strategije izvršenja krivičnih sankcija (2023 -2026) za period 2025 -2026, sa Izvještem o implementaciji Akcionog plana za 2024. godinu. Podsjećamo, Božović je naslijedio Andreja Milovića koji je razriješen na prijedlog premijera Spajića uz obrazloženje da "nije bio na liniji &nbsp;prioriteta Vlade", da je svojim djelovanjem "narušio ukupan ugled cijele Vlade i parlamentarne većine", ali i da "nije na adekvatan način odgovorio očekivanjima i zadacima". Međutim, vrijeme i statistika demantovali su premijera. Krajem jula prošle godine Milović je razriješen, ali je ostavio resor sa 86,7 odsto obavljenih zadataka, odnosno od 15 realizovano je 13 planiranih aktivnosti za prvih šest mjeseci 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5" data-rendition-name="original" width="912" height="663" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2024.</figcaption> </figure>  &nbsp; <h2>Stagnacija</h2> Štaviše, upravo u njegovom mandatu usvojen je set zakona neophodnih za pozitivno mišljenje Evropske unije o ispunjavanju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (IBAR). Nakon toga, Milović je sam pozvao Spajića da zbog, kako je objasnio, pritiska koje trpi iz Pokreta Evropa sad i dijela vladajuće većine, u najkraćem roku podnese inicijativu Skupštini da ga razriješi sa te funkcije, što je premijer i učinio. Crna Gora je tada ušla u novu fazu pregovora sa EU, obezbijedivši pozitivan IBAR. Godinu &nbsp;kasnije, međutim, zvanični podaci ne govore u prilog ozbiljnoj posvećenosti evropskom putu. Tome u prilog govode i podaci koje je objavio Radio Slobodna Evropa - u prvoj polovini prošle godine Vlada je ispunila 92 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Ministarska evropskih poslova Maida Gorčević, međutim, za ANtenu M je kazala kako nijesu usporili tempo, "već su preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji".&nbsp; Čak i njen resor bilježi blagi pad u realizaciji planiranih aktivnosti u prva dva kvartala ove godine. Za razliku od prošlogodišnjeg stoprocentnog učinka, u prvoj polovini 2025. MEP je ostvario pet od predviđenih šest obaveza, odnosno 83,3 odsto. <h2>Najuspješniji</h2> S druge strane, samo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ispunilo je sve četiri planirane obaveze u prvoj polovini godine.&nbsp; Među najuspješnijima po stepenu realizacije ističu se i Ministarstvo ekonomskog razvoja (95,2 odsto), Ministarstvo saobraćaja (90 odsto), Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija koje je skoro dupliralo učinak u odnosu na prošlu godinu (86,7 odsto), Ministarstvo vanjskih poslova (80 odsto)...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6" data-rendition-name="original" width="1085" height="807" loading="lazy" alt="Ministarstva - realizacija aktivnosti"> <figcaption>Ministarstva - realizacija aktivnosti</figcaption> </figure>  Prosjek su popravili Ministarstvo finansija - sa lanjskih 50 odsto podiglo realizaciju na 68,8 odsto, dok je Ministarstvo javne uprave napredovalo sa 20 na 50 odsto ostvarenih obaveza. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je na 57,1 odsto ispunjenih aktivnosti. Ministarstvo odbrane je od osam planiranih obaveza realizovalo šest, odnosno 75 odsto, a Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava od devet šest, odnosno 66,7 odsto. Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo je 10 od 17 aktivnosti, što čini 58,8 odsto, dok je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 13 predviđenih završilo sedam, odnosno 53,8 odsto. Ministarstvo turizma koje vodi Simonida Kordić ispunilo je polovinu obaveza od zadatih 12. <h2>Evaluacija rada i promjene</h2> Spajić je više puta isticao da su svi članovi Vlade do jednog podložni promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će, kako je rekao, zavisiti konačne odluke. Poručio je da će oni koji ne budu dobro radili biti smijenjeni. Međutim, to se još nije desilo. Portal ETV je ekskluzivno početkom avgusta objavio dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je, i pored slabašnog učinka njegovog resora, &nbsp;i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp; Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović koji je dobio prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), te ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp; Prema informacijama koje je Portal ETV nedavno objavio, premijer je riješen je da uskoro uđe u rekonstrukciju Vlade. Informacije od više izvora iz Spajićevog Pokreta Evropa sad govore da mjesta u izmijenjenoj Vladi neće biti za nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali da će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-ce-nove-ministre-birati-iz-aktuelne-parlamentarne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ministarstvo pravde od visokog učinka do začelja: Božovićev resor ispunio trećinu obaveza

Eksperti Evropske komisije sugerisali su da se nezakonito bogaćenje javnih funkcionera propiše kao zasebno krivično djelo. U Ministarstvu pravde kažu da propisivanje tog krivičnog djela nije jednostavno, te da se u saradnji sa međunarodnim partnerima i stručnom javnošću traži najefikasniji model.&nbsp;
U Agenciji za sprečavanje korupcije podvlače da je najvažnije da se institucijama omoguće mehanizmi za krivično gonjenje, što bi dovelo do najboljih rezultata.
Pravnici upozoravaju da višegodišnje oklijevanje pokazuje da zapravo nema volje da se donese propis kojim bi se tretiralo neopravdano bogaćenje funkcionera.
Iako se više od deceniju najavljuju sankcije za nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, i ovog puta ostali su ispod radara Krivičnog zakonika. Još uvijek ništa od rješenja koje bi, kako navode u civilnom sektoru, trebalo da proizvede snažan odvraćajući efekat.
U Ministarstvu pravde pak uvjeravaju da se u saradnji sa Savjetom Evrope traži najefikasniji model.
- Uvođenje posebno krivičnog djela koje se odnosi na postojanje nesrazmjere između zvaničnih prihoda i imovine je takođe predmet diskusije sa međunarodnim ekspertima - naveo je oždržavni sekretar Sergej Sekulović.
Da je neophodan dobar normativni okvir koji institucijama daje odgovarajuće mehanizme za kažnjavanje nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera, saglasni su i u Agenciji za sprečavanje korupcije.
- Krivično djelo u ovom djelu mora da postoji, ali mislim da to nije ono što je najbitnije i nije ono što je najnužnije. Nužno je da institucije rade, da institucijama se daju pojedinačne nadležnosti i obaveza negdje da rade zajedno - kazao je direktor ASK Dušan Drakić.
On dodaje da će to pitanje biti i predmet novog zakona o sprečavanju korupcije, koji je u pripremi, ako im se kako napominje, da je veća nadležnost agenciji. A u cilju bolje i sveobuhvatnije kontrole planirano je unapređenje i drugih zakona.
- Ovo nije posao samo jedne institucije, nego je ovo zadatak svih institucija koji kod svoje zajedničkih razrednih podataka moraju doći do odgovora na pitanje da li javni funkcioneri imaju neopravdano uvećanje imovine ili ne - kazao je Drakić.
I dok se čeka najefikasnije zakonsko rešenje, stručna javnost smatra da je riječ o izgovorima za neurađen posao.
Advokat Saša Vujović kaže da zakonodavac i nema volju da to krivično djelo stavi u pravni sistem Crne Gore.
- I vjerovatno se radi nekim izgovorima da je potrebno uskladiti sa međunarodnim ekspertima kako treba da glasi krivično djelo, međutim jasno je iz komparativnog prava kako bi to krivično djelo moglo da glasi i jasno je da od strane međunarodnih partnera vrši prtisak da se uvede takvo krivično djelo - kazao je on.
Podsjećamo, i u osvrtu Akcije za socijalnu pravdu navodi se poruka da se uvođenjem krivične sankcije otvara prostor za vođenje finansijskih istraga koje mogu da dovedu do proširenog oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, što je, kako navode, konstatovano i u izvještaju konsultanta angažovanog strane Ministarstva pravde.

Sekulović: Tražimo najefikasniji model za kažnjavanje nezakonitog bogaćenja funkcionera

Na referendumu u Zeti o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna do 17 sati glasalo je 48,4 odsto upisanih birača.
To je agenciji MINA rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić.
On je kazao da do sada nije zabilježena nijedna nepravilnost.
&nbsp;Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, koji glasaju na 29 biračkih mjesta.
&nbsp;Birališta će biti otvorena do 20 sati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.

Do 17 sati na referendumu u Zeti glasalo 48,4 odsto birača

Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija je i dalje nestabilna u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i na Kosovu, jer je BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom, dok je na Kosovu na snazi Rezolucija UN 1244 koja priznaje suverenitet Srbije nad Kosovom, koji je proglasio svoju nezavisnost, prenosi danas francuski list Figaro.
Situaciju u regionu je opisao stručnjak za Balkan Frederik Sajo, koji je mnogo putovao po zemljama bivše Jugoslavije, sarađivao je sa veb-sajtom Balkans Infos, sada je na čelu Eurasiexpress-a, a objavio je knjigu "Kraj Jugoslavije".
Sajo je za Figaro rekao da je Dejstonski sporazum okončao oružani sukob i definisao Ustav BiH, federalne države koja objedinjuje Federaciju BiH (hrvatsko-muslimansku) i Republiku Srpsku, od kojih je svaka već imala svoj ustav.
Time su institucionalizovali etničku podjelu zajednica koje su se sukobile 1992. godine. Trideset godina kasnije, BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom. Sporazum nadgleda visoki predstavnik koga imenuje Savjet bezbjednosti UN, čija su ovlašćenja proširena Savjetom za sprovođenje mira (PIC) u Bonu 1997. godine.
- To je nedavno dovelo do sukoba između visokog predstavnika Kristijana Šmita i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, oko vlasništva nad zemljištem koje pripada srpskom entitetu. Dodika je osudio Bosanski sud pravde, a prevremeni predsjednički izbori su raspisani 23. novembra, na kojima je pobijedio Siniša Karan, bliski Dodikov saradnik- rekao je Sajo.
Šmitov legitimitet osporava Republika Srpska jer ga je imenovao PIC, formiran nakon Dejtonskog sporazuma (u kojem se on ne pominje), a ne Savet bezbjednosti UN kako je predviđeno sporazumom.
Sajo je rekao da je poslije rata u BiH uslijedio rat na Kosovu.
Na Kosovu, Rezolucija UN 1244 ostaje na snazi, kojom se priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Međunarodna misija (UNMIK) je zadužena za stvaranje institucija koje omogućavaj "suštinsku autonomiju" Kosova, koje su postepeno prenijete u Prištinu, dok NATO (KFOR) nastavlja da osigurava bezbjednost, podsjetio je Figaro.
Međutim, 2008. godine kosovski parlament je jednostrano proglasio nezavisnost.
- Evropska unija, odgovorna za olakšavanje dijaloga između Beograda i Prištine u cilju integracije, ipak nije uspjela da sprovede Briselske sporazume iz 2013. godine, koji predviđaju stvaranje Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom na Kosovu u zamjenu za međunarodno predstavljanje Prištine- naveo je Sajo.
On je dodao da njihovo sprovođenje otežava "ultranacionalistička politika odlazećeg premijera Aljbina Kurtija, pristalice Velike Albanije".
Francuski stručnjak je rekao da su Iran, Saudijska Arabija i Turska igrali značajnu ulogu u pružanju vojne i diplomatske pomoći Bosni.
On je naveo primjer da je 1990. godine, predsjednik Alija Izetbegović ponovo objavio Islamsku deklaraciju u kojoj je proglasio šerijatski zakon nespojivim sa evropskim pravom.
Prema njegovim riječima, lojalne "nemuslimanske manjine" imaju koristi od "zaštite" unutar "Islamske države", dok se lojalne "muslimanske manjine" smatraju lojalnim unutar "neislamske zajednice" ako uživaju slobodu da praktikuju svoju religiju, jer se "islamski poredak može uspostaviti samo kada su muslimani u većini".
Ova politička strategija, inspirisana Muslimanskim bratstvom, bila je povezana sa učešćem stranih džihadista u bosanskom ratu, u okviru brigade El-Mudžahid bosansko-muslimanske vojske.
Bilo ih je oko 5.000, a potom su raspršeni u razne međunarodne terorističke mreže. Njihovo proterivanje je odlučeno u Dejtonu, ali su terorističke mreže, posebno iranske, nastavile da budu aktivne tajno u Bosni, putem muslimanskih nevladinih organizacija, dodao je Sajo, prenio je Figaro.

Figaro: Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija u BiH i dalje nestabilna

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić osudio je teroristički napad u Australiji i izjavio saučešće predsjednicima Predstavničkog doma i Senta Parlamenta Australije.
- Najoštrije osuđujem brutalni teroristički napad u Bondi biču, Australiji, u kojem je tokom proslave Hanuke ubijeno 12 nedužnih ljudi, a više njih ranjeno. Tim povodom uputio sam pisma saučešća predsjednicima Predstavničkog doma i Senata Parlamenta Australije - napisao je Mandić na mreži X.
Crna Gora, istakao je Mandić, stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma.
- U ovim teškim trenucima moje misli su uz porodice žrtava, a povrijeđenima želim brz oporavak - naveo je on. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2000233116430922185%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000229377460625874%7Ctwgr%5E516933d6d053e03d0dcacacd7423f4a1b810f074%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić osudio napad u Sidneju: Crna Gora stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma

Začuđeni smo medijskim navodima koje plasira bivši menadžment Crnogorske plovidbe, a u vezi sa poslovanjem te kompanije, saopštili su iz Ministarstva pomorstva.
- Biznis plan na koji se pozivaju, a koji su ranije dostavili Ministarstvu pomorstva, u potpunosti pokazuje nedovoljno znanje tadašnjeg menadžmenta za rukovođenjem jednom državnom kompanijom- poručili su iz ministarstva.
Iz resora pomorstva su kazali da, radi objektivnog informisanja javnosti, žele da pojasne, kako navode, "potpunu suludost" ideje tadašnjeg menadžmenta, a za koju su smatrali da je spasonosno rješenje za Crnogorsku plovidbu.
- To rješenje se ogleda u u činjenici da su predlagali uzimanje novog kredita za kupovinu novih brodova, a da su zaboravili, namjerno ili ne, da ni kredit uzet kod Exim banke za kupovinu prva dva broda, nije vratila Crnogorska ploviba, već je veći dio platila država kao garant po kreditu, po kom osnovu Crnogorska plovidba duguje oko 37 miliona eura državi Crnog Gori- kazali su.
Ako u medijskim navodima, uz potpuno odsustvo sluha za realne argumente i mogućnosti, kao mantra se ponavlja da je Crnogorska plovidba mogla uzeti kredit kod domaćih/stranih banaka za nabavku novih brodova “bez ikakvog daljeg učešća ili garantovanja države kao vlasnika kompanije”, pokazuje se vrlo otvoreno, da nije cilj informisanje javnosti o istini, već kontinuirano manipulisanje neistinama i u tom duhu kreiranje javnog mnjenja.
- Ko iole poznaje bankarski sektor, može reći da takav potez nije moguć iz razloga što je realna tržišna vrijednost brodova skoro pa duplo manja od obaveza koje Crnogorska plovidba ima, a što je vrlo jednostavno provjeriti. Kada svi prihvatimo tu činjenicu, da Crnogorska plovidba nije kreditno sposobna, onda svako dalje predlaganje biznis planova koji su bazirani na toj osnovi, pada u vodu, što se direktno odnosi i na biznis plan koji se pominje u medijima, a koji je pripremljen od strane tadašnjeg odbora direktora. Dakle, u mjeri koliko je besmislen biznis plan na kom osnovu se baziraju određeni tekstovi u medijima, toliko je besmisleno i reagovanje na same navode, ali isto je potrebno radi objektivnog informisanja javnosti- navode iz ministarstva.
Navedeno, kako dodaju, potvrđuje i činjenica da Crnogorskoj plovidbi od strane komercijalne banke, nije odobreno ni produženje tada postojećeg overdraft kredita u iznosu od oko 400.000 eura, što "jasno ukazuje na opšte finansijsko stanje i potpunu kreditnu nesposobnost kompanije".
- Shodno tome, predlozi bivšeg menadžmenta bili su zasnovani na paušalnim pretpostavkama, bez ikakvog konkretnog uporišta i operativnog plana finansiranja, koji podrazumijeva validnu potvrdu banke kojom bi se istakla spremnost finansiranja i potvrdila izvodljivost predloženog rješenja. Dakle, ako već dostavljate biznis plan, osnovno što bi trebalo da se podrazumijeva, jeste izvodljivost predloženih pravaca djelovanja…- navodi se u saopštenju.
Iz ministarstva ističu da se, u odnosu pisanja određenih medija i naslov “Materijal im bio odličan a potom rekli da ništa ne valja”, još jednom potvrđuju "konstantni pokušaji manipulacije".
- Istina je da je gospodin Lazarević, u ime odbora direktora, predao biznis plan / analizu u Ministarstvu pomorstva u Podgorici, ali ne i da je ona prvobitno 'odlično ocijenjena', pa naknadno prezentovana sa zaključkom da 'ništa ne valja'. Impresije o nekom dokumentu se ne donose u momentu kada ga preuzimate (naročito ako ima 30-ak strana), već nakon što ga detaljno izanalizirate- &nbsp;poručuju iz resora kojim rukovodi Filip Radulović.
Iz ministarstva konstatuju da čak ni pomenuti biznis plan nije produkt samoinicijativnosti tadašnjeg odbora direktora, čiji je predsjednik bio Jovo Lazarević, već nešto "što je rezultat upornog insistiranja Ministarstva pomorstva da se animiraju članovi odbora direktora da rade svoj posao i daju održivo rješenje za nastavak poslovanja Crnogorske plovidbe, što,nije bio slučaj".
Pružanjem konstantnog otpora da se napravi analiza stanja od strane nezavisnog tijela, poslata je očigledna poruka da je naslonjenost na državnu kasu i održavanje statusa quo uz dugovanja od blizu 40 miliona eura, bilo najprihvatljivije rješenje. Takođe je bilo prihvatljivo i rješenje da se na brodovima 'Kotor' i '21. maj', nezakonito ukrcavaju članovi posade iz zemalja sa kojima Crna Gora nema potpisan sporazum, što je direktno kršenje zakona.
- A takođe, odgovornost za tehničku ispravnost brodova i odnos posade u ključnim momentima, nosi tadašnji odbor direktora na čelu sa Jovom Lazarevićem i ostatak menadžmenta, a čijeg rada rezultat su i tri zadržavanja broda 'Kotor' u nekoliko mjeseci, za koje se vezuju i enormni nagomilani troškovi po svjetskim lukama u ukupnom iznosu od oko 2.4 miliona eura i na kraju, kao jedino rješenje, odluka Vlade o prodaji brodova kako bi se kontrolisala šteta i sačuvao barem dio državne imovine- kazali su iz ministarstva.
Podsjećaju da su u prethodnom periodu podnijeli i krivičnu prijavu protiv odgovornih lica u društvu, za šta očekuju i reakciju nadležnih institucija.
- Iako u potpunosti razumijemo pomorsku tradiciju Boke i značaj pomorstva, ne samo za Boku već i za državu Crnu Goru, tim prije smatramo da pribjegavanje manipulacijama u ovom slučaju nije pravi put. Ministarstvo pomorstva ostaje posvećeno razvoju i temeljnoj reformi pomorstva u Crnoj Gori, ali na zdravim osnovama, što će i vrijeme pokazati- zaključuje se u saopštenju.

Ministarstvo pomorstva: Tražili kredit za nove brodove, a da pri tom ni stare nisu platili

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: ministarstvo-pravde