Ministarstvo pomorstva će podržati sve projekte koji doprinose boljoj zaštiti i lakšoj komunikaciji sa našim pomorcima, saopštio je resorni ministar, Filip Radulović.
On je na sastanku sa predstavnicima nevladine organizacije Pomorci istakao važnost unapređenja saradnje između Ministarstva i organizacije koja djeluje u interesu pomoraca.&nbsp;
&nbsp;- Podržaćemo sve projekte koji doprinose boljoj zaštiti i lakšoj komunikaciji sa našim pomorcima. Cilj je da svaki pomorac, gdje god da se nalazi osjeti sigurnost i podršku svoje države- poručio je Radulović. &nbsp;
NVO Pomorci predstavila je svoje planove, među kojima je pružanje podrške mladim pomorcima koji rade na brodovima pod stranim zastavama, kao i domaćim pomorcima kojima je potrebna pomoć u administrativnim postupcima.&nbsp;
- Poseban fokus je na razvoju online platforme pomorac.me, koja okuplja pomorce i omogućava lakšu komunikaciju i dostupnost informacija- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Radulović je rekao da Ministarstvo prepoznaje vrijednost tih inicijativa.&nbsp;
&nbsp;On je posebno podržao inicijativu za razvoj sistema pravne i medicinske podrške na daljinu, kao i funkcionalnost na platformi koja bi omogućila da pomorci u nevolji jednim klikom pošalju signal nadležnim službama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Podržaćemo sve projekte koji doprinose boljoj zaštiti pomoraca

Crnu Goru vidimo kao ozbiljnu državu i partnera koji pruža velike mogućnosti za investiranje - poručio je predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor kompanije „Faminas Investment Group“ i "Exim Finance Dubai" Salah Al Naser na sastanku sa ministrom pomorstva Filipom Radulovićem u Dubajiu.
Oni su, kako je saopšteno iz resora pomorstva, razgovarali o mogućim investicijama u pomorski sektor Crne Gore, sa posebnim fokusom na saradnju u vezi AD Barska plovidba.
- Današnji sastanak jasno potvrđuje da je pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore - rekao je Radulović.
Planirano je, kako su naveli u saopštenju, da Vlada, odnosno resorno Ministarstvo, potpiše Memorandum o razumijevanju sa „Faminas Investment Group“ do kraja godine čim se za to stvore formalno-pravne pretpostavke.
- Ovaj korak predstavlja značajan podsticaj za unapređenje pomorskog sektora i jačanje ekonomskih veza između Crne Gore i UAE i u potpunosti je u skladu sa potpisanim međudržavnim sporazumima - naveli su u Minstarstvu pomorstva.
Investitor iz Dubajia pokazao je, prema njihovim riječima, interesovanje i za investicije u drugim sektorima o čemu će biti više razgovora tokom njegove posjete Crnoj Gori.

500x500

1084x550

Radulović u Dubaiju: Pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore

Vlada Crne Gore donijela je odluku o prodaji brodova „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“, nakon detaljne analize poslovanja i tehničkog stanja flote Crnogorske plovidbe, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović.&nbsp;
Kako je poručio, odluka je rezultat višegodišnjeg negativnog poslovanja i sve lošijeg stanja brodova, zbog čega njihovo dalje zadržavanje više nije bilo održivo.
- Kompanija je godinama poslovala neprofitabilno, brodovi su bili u lošem tehničkom stanju, a akumulirani dugovi prema državi danas iznose oko 37 miliona eura. Uzimajući u obzir sve okolnosti, prodaja je bila jedina odgovorna i racionalna odluka, kojom se sprječava dalje gomilanje gubitaka i devalvacija državne imovine - navodi Radulović.
<h2>Niža tržišna cijena zbog lošeg stanja i medijskog uticaja</h2>
Prema procjeni vrijednosti broda „Kotor“, sprovedenoj na daljinu uz korišćenje tehničke dokumentacije, njegova vrijednost bila je nešto preko devet miliona američkih dolara. Međutim, realne ponude sa tržišta bile su niže zbog brojnih faktora: narušenog tehničkog stanja brodova, gubitka klase, tržišnih okolnosti, ali i, kako ističe Radulović, negativnog uticaja domaćih medijskih navoda koji nijesu bili utemeljeni na činjenicama.
- Medijska pažnja i senzacionalistički tekstovi značajno su otežali pregovore sa potencijalnim kupcima. Kreditori su se više puta pozivali upravo na informacije iz medija, što je negativno uticalo na cijenu i uslove prodaje - navodi ministar.
<h2>Propali pregovori sa EOS grupom, dogovor postignut sa Dancima</h2>
Radulović pojašnjava da je prvobitna namjera Odbora direktora Crnogorske plovidbe bila da se pronađe strateški partner, ali su pregovori sa EOS grupom propali zbog neslaganja oko ključnih uslova – posebno zbog odbijanja da se konstituiše hipoteka kao garancija za kaparu.
Zbog dugih i neproduktivnih pregovora sa EOS-om, kompanija se okrenula drugim ponuđačima. Ponuda grčkog partnera je ocijenjena kao finansijski nepovoljna, dok su uslovi danskog ponuđača – Navision Group – prihvaćeni kao fer i transparentni. Ugovor je potpisan 17. septembra i već je u fazi realizacije.
- Dogovor se sprovodi bez ikakvih problema. Posada i povjerioci iz UK i SAD su uredno isplaćeni, a u toku su finalni dogovori oko primopredaje broda 'Kotor' - navodi se u saopštenju.
<h2>Ministarstvo: Postupali smo zakonito i bez političkog uplitanja</h2>
Ministarstvo pomorstva, kako je saopšteno, nije se operativno miješalo u proces prodaje, već je djelovalo u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima.&nbsp;
Radulović je demantovao navode udruženja kapetana, ocjenjujući ih kao netačne i neosnovane.
- Vladini zaključci su donijeti u skladu sa važećim propisima. Udruženje kapetana, koje broji svega pet članova i čiji je kredibilitet poznat javnosti, predvodi Janko Milutin iz URA-e – osoba koja nikada nije bila kapetan - istakao je Radulović, dodajući da se ovakvi istupi mogu tumačiti isključivo kao politički motivisani pokušaji diskreditacije procesa.

Radulović: Vlada odlučila da proda dva broda zbog gubitaka i lošeg stanja flote

Sve trajektne linije iz crnogorske Luke Bar prema Italiji i Albaniji obustavljene su nakon urušavanja dijela gata na putničkom terminalu u Baru, piše Radio Slobodna Evropa.
Hrvatska Jadrolinija i italijanska Adria Ferries čiji feriboti plove na ovim linijama otkazale su do daljnjeg putovanja na relacijama sa Italijom - Bar–Bari i Bar–Ankona. Na sajtu Barske plovidbe zvanično je saopšteno da 5. i 12. avgusta iz Barija neće krenuti ka Baru.
Otkazana su i putovanja italijanskog feribota "AF Mia" koji iz Ankone, preko Bara, ide do Drača u Albaniji.
Za putnike koji su već kupili karte, kompanija Barska plovidba saopštila je da će biti organizovan alternativni prevoz do Drača ili Dubrovnika (Hrvatska), navodeći da mogućnost povrata novca.
Ove linije bile su ugovorene do kraja ljetnje sezone.
Ministarstvo pomorstva se nije oglašavalo.
<h2>Kako je došlo do oštećenja?</h2>
Prema saopštenju iz Luke Bar, do urušavanja je došlo 31. jula, nakon što je brod "AF Mia" napustila luku.
Sumnja se da je oštećenje izazvano radom elise tog feribota.
- Uvidom na licu mjesta od strane stručnjaka Luke Bar konstatovana su oštećenja i pojava dva otvora ispunjena morskom vodom, čije su okvirne dimenzije zone oštećenja oko 15 x 15 metara - navodi se u saopštenju.
Iako je način vezivanja broda ranije dogovoren sa nadležnima, sumnja se da se feribot u nekim momentima približio obali više od dozvoljenog minimalnog rastojanja, što je dodatno narušilo stabilnost zida.
Ministarstvo pomorstva naložilo je Luci Bar, kao koncesionaru, hitan inspekcijski nadzor i procjenu štete.
Lučka kapetanija odlučiće o daljoj upotrebi veza.
<h2>Putnici obaviješteni mejlom, snalaze se sami</h2>
Putnici su o otkazivanju linija obaviješteni putem mail adrese, uz obrazloženje da je riječ o vanrednim okolnostima, odnosno urušavanju pristaništa u Luci Bar i odluci Lučke kapetanije o obustavi saobraćaja.
U mejlu Jadrolinije navodi se da je, kao alternativa, ponuđen polazak iz Barija za Dubrovnik, umjesto za Bar.
Redakciji Radija Slobodna Evropa obratila se Mirjana, jedna od putnica koja je imala kartu iz Barija za Bar, odakle je planirala nastavak putovanja vozom do Beograda.
- Sjutra je trebalo da se vratimo iz Barija za Bar, karta kupljena preko Jadrolinije. Par dana ranije stigao je mejl da se dio luke urušio, bez jasnih detalja. Umjesto povratka u Bar, da ćemo biti prebačeni za Dubrovnik, bez pomoći oko prevoza do Bara, smeštaja... - kaže Jovana.
Dodaje da Jadrolinija nije organizovala prevoz od Dubrovnika do Bara.
Uz to, strahuje da će joj propasti i rezervacija za smještaj, moguće i karta za voz.
- Zvali smo željezničku stanicu u Baru, tražili da nam pomjere datum poratka, ali su rekli da to mogu samo ako im lično donesemo kartu, što naravno ne možemo, jer smo, kao što smo i rekli, fizički onemogućeni - navodi Jovana.
Kako kaže, uputila je mejl sa molbom ali ne zna da li će im izaći u susret.
<h2>Ne zna se kada će saobraćaj biti uspostavljen</h2>
Nepoznato je koliko će vremena trebati za sanaciju oštećene obale i kada će saobraćaj biti uspostavljen.
Lučka infrastruktura, uključujući dokove, je u vlasništvu države.
Za sanaciju je nadležno Ministarstvo pomorstva i Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Iz ovih institucija nisu se oglasili.

Zbog urušavanja na doku u Luci Bar obustavljene trajektne linije za Italiju i Albaniju

Udruženje saobraćajnih inženjera i tehničara Crne Gore obratilo se danas saopštenjem za javnost, u kojem se navodi da se pridružuju zahtjevu za smjenu ministra Filipa Radulovića.
Kako su naveli, žele kao udruženje iz oblasti saobraćaja, da izraze saglasnost i bezrezervnu podršku Udruženju pomorskih kapetana Crne Gore.
- Saglasni u svim navodima koje su kolege naveli, pridružujemo se njihovom zahtjevu za smjenu ministra Filipa Radulovića - navodi se u saopštenju koje potpisuje izvršni direktor mr Nenad Babić, diplomirani inženjer.
Mišljenja su, kažu, da je Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore pokrenulo jednu apsolutno opravdanu inicijativu, uz pri tome veoma valjanu argumentaciju, jer je, tvrde, ministar Filip Radulović bitno doprinio urušavanju saobraćajnog sistema i pomorske privrede Crne Gore, i svojim nesavjesnim i nestručnim radom u prethodnom periodu doprinio da većina saobraćajnih i pomorskih preduzeća budu u stanju raspada, sa udvostručenim gubicima, što se, dodaju, može vidjeti iz završnih računa.
- Njegova ključna odgovornost jeste u činjenici da je na grub način ignorisao struku, da nije preduzeo baš ništa da se počnu rešavati brojni nagomilani problemi, da je učestvovao u izboru Bordova direktora u kojima nema stručnih osoba i izboru direktora preduzeća bez referenci. Gospodin Radulović, kao biotehnolog po vokaciji, bez radnog iskustva, nije bio u prilici da može da donosi valjane stručne strateške odluke iz tako bitnih privrednih oblasti kao što su saobraćaj i pomorstvo bez pomoći stručnih ljudi, a nije pokušao da iznađe rešenje, i time je bitno doprinio da se saobraćaj i pomorstvo u Crnoj Gori spuste na najniži mogući nivo u svojoj istoriji - dodaje se u saopštenju.
Crnogorski saobraćajni sistem i crnogorska pomorska privreda, prvenstveno luke i brodarstvo, a usko sa time i ostala saobraćajna preduzeća, u takvom su tehničko-tehnološkom, organizacionom i funkcionalnom stanju, da zahtijevaju hitne, ključne i korjenite promjene, jer ćemo kao država doći veoma brzo u stanje da ostanemo bez mnogih preduzeća, što Vlada Crne Gore, kako ističu, ne bi nipošto smjela da dopusti.
- Ovo je krajnji momenat da se nešto preduzme u cilju spašavanja onog što se još može spasiti. Neko ko je imao priliku, a nije ništa uradio, sigurno ne bi trebao da ima više podršku Premijera, i morao bi pod hitno da bude smijenjen, te naravno da snosi odgovornost za stanje resora kojim je rukovodio. Brod „Kotor” je samo slika stanja saobraćajnih preduzeća, prvenstveno željeznice, naših luka i brodarskih kompanija, a takvom stanju je u mnogome doprinio ministar Filip Radulović. Kao nestranačko udruženje želimo da naglasimo da naše obraćanje ima isključivo veze sa strukom i stanjem u saobraćajnim i pomorskim preduzećima - zaključuju.

1250x600

Saobraćajni inženjeri CG: Spajić hitno da smijeni Radulovića

Svi zakonski mehanizmi su iscrpljeni i više nije moguće pomoći Crnogorskoj plovidbi, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović. On je medijima dostavio fotografije i video zapise koji prikazuju stanje u kojem se brod “Kotor” trenutno nalazi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712200756_f4d9b558872557334b0e1af71edac223012a38e396dfdba2172a738702c191c1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712200756_f4d9b558872557334b0e1af71edac223012a38e396dfdba2172a738702c191c1" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska plovidba"><figcaption>Crnogorska plovidba(Photo: Ministarstvo pomorstva)</figcaption></figure>  Radulović je podsjetio da je 20. juna američka obalska straža (Coast Guard) zaustavila brod u luci Savana zbog pada sistema sigurnog upravljanja, uzrokovanog nedostacima na glavnom i pomoćnim motorima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712200756_6201809a7021bf5ac630d610890ac595224e9b9b1cbeaaebc42625ec654683a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712200756_6201809a7021bf5ac630d610890ac595224e9b9b1cbeaaebc42625ec654683a8" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska plovidba"><figcaption>Crnogorska plovidba(Photo: Ministarstvo pomorstva)</figcaption></figure>  On je kazao da razumije nezadovoljstvo pojedinaca zbog odluke o prodaji brodova Crnogorske plovidbe, ali da zakonskog izlaza nije bilo. - Svi zakonski mehanizmi su iscrpljeni i više nije moguće pomoći Crnogorskoj plovidbi - istakao je Radulović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712200756_5bf6169f3b77b04ee9321c9f026ca4c5d731132cd8780c0076a72078428897ae.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250712200756_5bf6169f3b77b04ee9321c9f026ca4c5d731132cd8780c0076a72078428897ae" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="Brod Kotor, Crnogorska plovidba"><figcaption>Brod Kotor, Crnogorska plovidba(Photo: Ministarstvo pomorstva)</figcaption></figure>  Prema njegovim riječima, kompanija duguje državi oko 37 miliona EUR, dok se troškovi vezani za zaustavljanje broda u luci Savana i dalje gomilaju, a kompanija nema sredstava da ih pokrije. - Ne možemo više gurati probleme pod tepih. Moramo rješavati višedecenijske izazove, pa i kada su ta rješenja bolna - poručio je Radulović.

Radulović: Više nije moguće pomoći Crnogorskoj plovidbi

Država više nema zakonskih mogućnosti da pomaže Crnogorskoj plovidbi, te zbog toga je i predloženo da ta kompanija proda svoja dva broda i pokuša da spriječi njihovo “hapšenje” u nekoj od svjetskih luka, saopšteno je iz Ministarstva pomorstva.
- Brod Kotor više od 20 dana zarobljen je u luci Savana i nije u stanju sposobnosti za plovidbu zbog niza iznenadnih otkaza opreme, kvarova i grešaka posade i menadzmenta- navodi se u saopštenju.
Kako iz Ministarstva pomorstva objašnjavaju, svakodnevno se nagomilavaju enormni troškovi koji već prijete da kroz kratak naredni period premaše vrijednost broda, a Crnogorska plovidba nema novca da izmiri trenutna dugovanja, zbog čega su advokati društva „Moran“ pokrenuli postupak „hapšenja“ broda i trenutno sprječavaju njegovo isplovljavanje iz luke Savana".
„Hapšenje“, kako dodaju, bi u krajnjem dovelo do prodaje broda na licitaciji i izvjesno prodaji u bescijenje za visinu ukupnih potraživanja, gdje bi nastao višemilionski gubitak.
- Situacija sa brodom Kotor negativno utiče na status drugog broda ove kompanije, 21. maj, koji se takođe nalazi u veoma lošem stanju. Odluka o prodaji je bolna, ali jedina razumna opcija kako bi se brod prodao po tržišnim uslovima, namirili povjerioci i ostatak novca vratio u državni budžet- kazali su iz Ministarstva.
Naime, zaključuju iz resornog ministarstva, Crnogorska plovidba duguje državi više od 37 miliona eura, a bilo koji novi vid finansijske pomoći toj kompaniji bio bi suprotan Zakonu o kontroli državne pomoći. Trenutna nelikvidnost Crnogorske plovidbe onemogućava isplatu bilo kakve obaveze ili bilo kog povjerioca.

Ministarstvo pomorstva: Odluka o prodaji je bolna, ali jedina razumna opcija

Pomorska linija Bar – Bari uspostavljena je danas, ali je prvi polazak kasnio. Feribot, koji je po redu vožnje trebalo da isplovi iz barske luke u 11 sati, nije krenuo na vrijeme, iako je ukrcaj bio završen.
U Barskoj plovidbi nijesu znali da preciziraju uzrok kašnjenja, rekavši za CdM da je ukrcaj završen, ali feribot još nije isplovio.
- Zbog čega – ne znamo - rekli su u Barskoj plovidbi.
Ministar pomorstva Filip Radulović danas je saopštio da je linija Bar – Bari uspostavljena i da će saobraćati do početka septembra.
- Ovo je još jedna pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što predstavlja značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore - rekao je Radulović.
Linija je uspostavljena u saradnji sa hrvatskim prevoznikom “Jadrolinija”.
- Ova linija predstavlja sigurnost i održivost u razvoju putnika i robe. Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu - poručio je ministar.
Radulović je podsjetio da su već uspostavljene linije Budva – Dubrovnik i Kotor – Dubrovnik, a da će od narednog utorka početi da saobraća i linija Bar – Ankona.

Kasnio prvi polazak: Uspostavljena pomorska linija Bar – Bari

Pomorska linija Bar-Bari uspostavljena je danas i saobraćaće do početka septembra, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović.
- Ovo je još jedna pomorska linija koju je uspostavila aktuelna Vlada, što predstavlja značajan korak u razvoju pomorske infrastrukture Crne Gore - rekao je Radulović.
Pomorska linija Bar-Bari uspostavljena je u saradnji sa renomiranim hrvatskim prevoznikom “Jadrolinija“.
- Ova linija predstavlja sigurnost i održivost u razvoju putnika i robe. Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu - kazao je Radulović.
Ministar Radulović je podsjetio da su već otvorene linije Budva-Dubrovnik i Kotor-Dubrovnik, a da će od narednog utorka biti uspostavljena linija Bar-Ankona.

Uspostavljena pomorska linija Bar-Bari, od utorka Bar-Ankona

Opštinski odbor Demokrata iz Kotora izražava, kako su saopštili, najoštrije protivljenje namjeri Ministarstva pomorstva za smjenu borda direktora Crnogorske plovidbe AD, na čijem je čelu kapetan Jovo Lazarević.
Oni su poručili su da „stoje čvrsto“ uz predsjednika borda i kompletan bord direktora, te da cijene da bi njihova smjena, u ovom trenutku i na ovakav način, predstavljala „politički i profesionalno štetan potez, s nesagledivim posljedicama po budućnost Crnogorske plovidbe, ali i ukupnog sektora pomorstva u Crnoj Gori“.
- Sa indignacijom odbacujemo sve javno plasirane insinuacije koje se odnose na nesavjestan rad sadašnjeg rukovodstva Crnogorske plovidbe, kao i bilo kakve navode o namjerno pričinjenoj šteti kompaniji. Očekujemo da se svi takvi navodi, ukoliko postoje osnovi, ispitaju od strane nadležnih institucija, jednako kao što očekujemo da se ispita i šta zapravo stoji iza namjere da se Crnogorska plovidba „utopi“ u Barsku plovidbu. Javnost ima pravo da zna da li su u pitanju stručni razlozi ili prikriveni interesi koji nijesu u službi javnog dobra - naveli su oni.
Kotorske Demokrate se protive i pripajanju Crnogorske plovidbe AD Barskoj plovidbi jer, kako su kazali, smatraju da bi takva odluka „obesmislila napore da se očuva pomorstvo u Kotoru i dodatno urušila kapaciteti jedne od dvije preostale nacionalne pomorske kompanije“.
- Opštinski odbor Demokrata snažno podržava sve napore da se stanje u Crnogorskoj plovidbi popravi, modernizuje i stabilizuje. Grad Kotor, sa svojom viševjekovnom pomorskom tradicijom, mora imati aktivnu i ravnopravnu ulogu u oblikovanju budućnosti crnogorskog pomorstva - naglasili su oni.
Pozivaju Ministarstvo pomorstva da „pokaže institucionalnu odgovornost, da se uzdrži od ishitrenih poteza i da se kroz otvoren dijalog sa lokalnom zajednicom i strukom pronađe održivo i dugoročno rješenje“. Ističu kako su „strpljenje i razboritost nužni kako bi se izbjegle greške koje bi mogle imati duboke političke i društvene posljedice“.
- Ukoliko Ministarstvo pomorstva ignoriše naš stav i nastavi sa aktivnostima na smjeni borda direktora, Opštinski odbor Demokrata iz Kotora neće učestvovati u donošenju bilo kakvih odluka niti u radu bilo kog tijela koje bi proisteklo iz takvog procesa. Naša politička i moralna odgovornost prema građanima Kotora, kao i prema očuvanju i unapređenju pomorske tradicije, nalaže nam da takvim pokušajima pružimo jasan otpor - zaključili su oni.

Demokrate iz Kotora protiv smjene borda direktora Crnogorske plovidbe: Ministarstvo pomorstva da se suzdrži od ishitrenih poteza

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: ministarstvo-pomorstva