<p>Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pripremilo je Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o šumama kako bi u što hitnijem roku počela doznaka šuma u privatnom vlasništvu i njihovo korišćenje.</p>
<p>Ovaj prijedlog zakona naći će se, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi Vladimir Joković, u skupštinskoj proceduri iduće sedmice.</p>
<p>- Nakon čijeg usvajanja će odmah početi doznaka i otprema drveta iz privatnih šuma. Do tada će Uprava za gazdovanje šumama i lovištima donijeti rješenja za sječu po predatim zahtjevima privatnih vlasnika - naveli su oni.</p>
<p>Oni se izvinjavaju i pozivaju zainteresovane strane na dodatno strpljenje.</p>
<p>- Uz puno razumijevanje situacije u kojoj su se našli građani koji se bave sječom šuma u privatnom vlasništvu kao i privatni vlasnici šuma, menadžment Ministarstva se izvinjava i poziva zainteresovane i zabrinute strane na dodatno strpljenje, a sve u cilju poštovanja kompletne procedure i donošenja kvalitetnog rješenja za nastalu situaciju na jedini mogući i potpuno zakonit način - zaključili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MPŠV: Nacrt izmjena i dopuna Zakona o šumama biće iduće sedmice u skupštinskoj proceduri

<p>Počela je prijava za ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u &nbsp;sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, nakon što je ovaj Zakon usvojen u Skupštini 12. juna, poručeno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.</p>
<p>Ovim zakonom, kako pojašnjavaju iz MPŠV, &nbsp;uređuje se ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, a u čijoj vlasničkoj strukturi je bila Država i kojima je prestao radni odnos uvođenjem stečaja u tim društvima.</p>
<p>Kako je uređeno, Zakonom o finansijskoj podršci za bivše zaposlene iz sektora drvoprerađivačke i šumarske industrije, pravo na finansijsku podršku iz člana 1 ovog zakona može ostvariti bivši zaposleni koji ispunjava jedan od sljedećih uslova, ako je nakon uvođenja stečaja u privrednim društvima iz člana 1 ovog zakona prijevremeno ostvario pravo na penziju, je zbog uvođenja stečaja u privrednom društvu iz člana 1 ovog zakona dobio rješenje o prestanku radnog odnosa i nije do dana uvođenja stečaja zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca.&nbsp;</p>
<p>Takođe, podsjećaju iz Resornog ministarstva, nije ostvario pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina, do dana stupanja na snagu ovog zakona, a ostvarivo je pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina, do dana stupanja na snagu ovog zakona, u iznosu manjem od iznosa iz člana 6 stav 1 ovog zakona.</p>
<p>Kako bi postupak finansijske podrške bio pokrenut, potrebno je dostaviti kopiju lične karte, a u slučaju da prijavu podnosi zakonski naslednik, dokaz o naslijeđenom pravu (rješnje), kao i Akt kojim je zaposlenom prestao radni odnos (rješenje); Akt kojim je zaposleni/a ostvario/la pravo na penziju (rješenje); Dokaz o neisplaćenim sredstvima po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina koje je sprovodio organ državne uprave nadležan za poslove finansija (ukoliko postoji); Dokaz o isplaćenim sredstvima iz Fonda rada na ime prestanka radnog odnosa kod poslodavca usljed stečaja i prestanka radnog odnosa kod poslodavca zbog tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena (ukoliko postoji).</p>
<p>Prijave za finansijsku podršku otvorene su od 01. jula 2025, a rok za predavanje je 90 dana. Potrebna dokumentacija (u originalu ili ovjerenim kopijama) dostavlja se na Arhivu &nbsp;Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u pisanoj formi na adresu: Rimski trg, broj 46, 81000 Podgorica.</p>

1250x600

1084x550

MPŠV: Počela prijava za ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije

<p>Skupština je, na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojila tri zakona koji predstavljaju ključni korak u procesu usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa propisima EU u okviru pregovaračkog Poglavlja 13 – Ribarstvo.</p>
<p>Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali da je usvojen je Zakon o morskom ribarstvu, koji uvodi savremeni pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.</p>
<p>- Tim zakonom se reguliše privredni, sportsko-rekreativni i naučno-istraživački ribolov. Jačaju se mehanizmi kontrole i zaštite morskih organizama, definišu selektivne ribolovne tehnike i stvaraju preduslovi za zaštitu morskog ekosistema i jačanje konkurentnosti sektora - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Usvojen je i Zakon o akvakulturi, kojim se po prvi put na jedinstven način uređuje ta oblast u Crnoj Gori.</p>
<p>- Zakon omogućava efikasno i održivo obavljanje djelatnosti akvakulture, uspostavljanje nacionalnog strateškog plana, regulisanje tržišta i sledljivosti proizvoda, kao i jačanje institucionalne i naučne podrške - rekli su iz Ministarstva poljoprivrede.</p>
<p>Skupština je usvojila i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi, kojim se po prvi put uređuju način i uslovi za dodjelu sredstava podrške korisnicima kroz strukturne mjere i državnu pomoć u sektoru ribarstva i akvakulture.</p>
<p>- Ovaj Zakon omogućava uvođenje sistema finansijske podrške zasnovanog na pravilima EU, uključujući sistem upravljanja, kontrole i evidencije, te podstiče razvoj konkurentnog, održivog i društveno odgovornog sektora. Zakon je zasnovan na regulativi EU 2021/1139 o uspostavljanju Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, i biće primjenjivan od momenta pristupanja Crne Gore EU - saopštili su iz Ministarstva.</p>
<p>Oni su dodali da sva tri zakona predstavljaju važan korak ka jačanju konkurentnosti crnogorske poljoprivrede i ribarstva, očuvanju prirodnih resursa i napretku u procesu evropskih integracija.</p>

Usvojeni zakoni ključni za usklađivanje sa propisim EU

<p>U Beranama je danas potpisan ugovor o izgradnji Kuće poljoprivrede, značajne infrastrukturne i institucionalne investicije namijenjene jačanju podrške razvoju poljoprivrede na sjeveru Crne Gore.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministrstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, čelnik tog resora Vladimir Joković potpisao je Ugovor sa Mirkom Bjekovićem direktorom "Tehnogradnje čime je ozvaničen početak realizacije ovog strateškog projekta koji će obuhvatiti i opštine Andrijevicu, Plav, Rožaje i Gusinje.</p>
<p>- Kuća poljoprivrede u Beranama zapošljavaće 46 radnika. Prostor obuhvata 664 m² korisne površine, 23 parking mjesta i izgrađuje se na parceli od 1.400 m² - kazali su u Jokovićevom resoru.</p>
<p>Investicija vrijedna 1,3 miliona eura biće, prema njihovim riječima, realizovana u roku od 12 mjeseci.</p>
<p>Izvođač radova je konzorcijum Tehno-Gradnja d.o.o. Pljevlja i Cema d.o.o. Podgorica, dok je za nadzor zadužen Nik-Com d.o.o. Nikšić.</p>
<p>Ministar Jojović je istakao da Berane, kao prepoznat centar voćarske i stočarske proizvodnje, dobija centralno mjesto za objedinjenu institucionalnu podršku. Kuća poljoprivrede predstavlja ulaganje u znanje, stručnost i dostupnost usluga svakom poljoprivredniku, uz jačanje kapaciteta za korišćenje EU fondova i konkurentnost proizvoda na tržištu.</p>
<p>- Projekat je dio šire strategije uspostavljanja mreže regionalnih kancelarija, u skladu sa obavezama iz procesa pristupanja EU i zatvaranja Poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj. Realizuje se u okviru MIDAS 2 projekta, koji se finansira iz zajma Svjetske banke - naglasili su u Ministarstvu.</p>
<p>Joković je izrazio uvjerenje da će Kuća poljoprivrede u Beranama unaprijediti koordinaciju institucija, ubrzati pristup servisima i osnažiti lokalne proizvođače, doprinoseći održivom razvoju ruralnih krajeva.</p>
<p>Potpisivanju je prisustvovao predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac, kao i generalni direktor Direktorata za poljoprivredu, Miroslav Cimbaljević i menadžerka MIDAS projekta, Gorica Radulović.</p>

Berane: Potpisan ugovor o izgradnji Kuće poljoprivrede

<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede <b>Vladimir Joković </b>poručio je da će učiniti sve kako bi do 1. jula bile usvojene izmjene i dopune Zakona o šumama kojim će se naći rješenje za trenutnu situaciju.</p>
<p>Joković se danas sastao sa predstavnicima građana koji se bave sječom šuma, a koji su nezadovoljni zbog nedoznačavanja i otpreme sječe u privatnom vlasništvu.</p>
<p>Joković je primio predstavnike šumara uz naglasak da ima puno razumijevanje za njihovo nezadovoljstvo i istakao da Ministarstvo preduzima sve, kako bi se što prije riješila njihova situacija u skladu sa važećim propisima.</p>
<p>On je naglasio da se nada da će narednih dana ući u skupštinsku proceduru Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o šumama kojim će se naći rješenje za nastalu situaciju.</p>
<p>- Ministar je istakao da je apsolutno na strani šumara, te da se nada da će se u najskorijem vremenu omogućiti doznačenje za ovu godinu - saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.</p>
<p>Nakon sastanka sa njihovim predstavnicima,Joković je izašao ispred institucije kako bi se obratio okupljenim građanima i, kako kažu u Ministarstvu, uvažio njihovo nezadovoljstvo.</p>

Joković: Apsolutno sam na strani šumara, učiniću sve da do 1. jula budu usvojene izmjene zakona

<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede <b>Vladimir Joković</b> potpisao je danas u Pljevljima Ugovor o izgradnji prve Kuće poljoprivrede u Crnoj Gori, vrijedne 1,8 miliona eura. Ugovor je potpisan sa direktorom kompanije Tehnogradnja <b>Mirkom Bjekovićem</b>, a riječ je o objektu koji će objediniti ključne službe za podršku poljoprivrednim proizvođačima.</p>
<p>- Ovo je prva Kuća poljoprivrede u državi u kojoj će biti smještene regionalna kancelarija Direktorata za plaćanja, savjetodavne službe, nadležne inspekcije Ministarstva i opštinski Sekretarijat za poljoprivredu. Na jednom mjestu, proizvođači iz Pljevalja i Žabljaka dobiće sve potrebne informacije i usluge - poručio je ministar Joković.</p>
<p>Objekat će, prema njegovim riječima, imati 46 zaposlenih, i obuhvatiće prostor od preko 600 kvadrata, na ukupnoj površini od 1.630 m².</p>
<p>Ministar je naglasio značaj činjenice da se prvi ovakav objekat gradi upravo u Pljevljima, s obzirom na veliki broj aktivnih proizvođača u ovom dijelu Crne Gore i njihov doprinos ukupnoj proizvodnji.</p>
<p>Potpisivanju ugovora prisustvovali su i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, državni sekretar Ministarstva Krsto Rađenović, direktor Direktorata za plaćanja Marko Radonjić i menadžerka MIDAS projekta Gorica Radulović.</p>
<p>Ugovoreni izvođač radova je konzorcijum Tehno-Gradnja iz Pljevalja i Cema iz Podgorice, dok će nadzor vršiti kompanija Nik Com iz Nikšića. Rok za završetak izgradnje je 12 mjeseci.</p>
<p>Izgradnja Kuće poljoprivrede realizuje se u okviru MIDAS 2 projekta, koji se finansira iz sredstava Svjetske banke. Ministarstvo je, u skladu sa akcionim planom za zatvaranje Poglavlja 11 – Poljoprivreda, u obavezi da uspostavi mrežu regionalnih kancelarija.</p>
<p>Nakon kancelarije u Bijelom Polju (otvorene 2020. godine) i Pljevalja, planirana je izgradnja novih objekata u Beranama (ugovor naredne godine), kao i u Nikšiću (nabavka u toku).</p>
<p>Dodatno, predviđena je i kancelarija u Baru, u okviru novog kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom za podršku razvoju sektora poljoprivrede, ribarstva i bezbjednosti hrane. Regionalna kancelarija u Podgorici biće otvorena nakon oslobađanja prostorija Direktorata za plaćanja.</p>
<p>Cilj uspostavljene mreže je efikasno sprovođenje direktnih plaćanja, mjera ruralnog razvoja i zajedničke organizacije tržišta, uz veću dostupnost institucija krajnjim korisnicima na terenu.</p>

Joković potpisao ugovor za izgradnju prve Kuće poljoprivrede u Crnoj Gori

<p>Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede reagovali su povodom medijskih navoda u tekstu Portala Standard, pod naslovom "Joković želi da kontroliše novac iz EU – opstrukcije donošenja Zakona o Agenciji za plaćanja direktno protiv Brisela", navodeći, pored ostalog, d da su netačni navodi da je ovim nacrtom "opstruisan" evropski proces, te da Evropska komisija nikada nije tražila da ova agencija mora biti osnovana kao "državna agencija", već isključivo da ima funkcionalnu nezavisnost</p>
<p>Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjokovic-zeli-da-kontrolise-novac-iz-eu-opstrukcije-donosenja-zakon-o-agenciji-za-placanje-direktno-protiv-brisela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>"Povodom medijskih navoda u tekstu pod naslovom “Joković želi da kontroliše novac iz EU – opstrukcije donošenja Zakona o Agenciji za plaćanja direktno protiv Brisela”, želimo kategorično demantovati te tvrdnje i precizno informisati javnost o sljedećem:</p>
<p><b>Funkcionalna i finansijska nezavisnost Agencije za plaćanja</b></p>
<p>Nacrt Zakona u potpunosti obezbjeđuje funkcionalnu nezavisnost Agencije za plaćanja. Agencija je predviđena kao samostalan organ uprave u skladu s članovima 26 i 27 Zakona o državnoj upravi, što znači:</p>
<p>1. Samostalno donosi odluke u okviru svojih nadležnosti</p>
<p>2. Ne zavisi od prethodnog odobrenja Ministarstva za operativna pitanja.</p>
<p>3. Ima svoje pravilnike i akreditovanu dokumentaciju koja uređuje interne procedure (npr. kontrole, isplate, obračune).</p>
<p>4. To je potpuno u skladu s praksom i regulativom EU, gdje je suštinski važna funkcionalna nezavisnost, a ne formalna forma “državne agencije” (član 43 Zakona o državnoj upravi).</p>
<p><b>Finansijska nezavisnost</b></p>
<p>Finansijska nezavisnost Agencije ogleda se u:</p>
<p>1. Stabilnom finansiranju iz državnog budžeta (član 6 Nacrta Zakona).</p>
<p>2. Autonomiji u planiranju i korišćenju sredstava, kao i izvještavanju o utrošku.</p>
<p>3. Internoj kontroli i reviziji u skladu s EU standardima.</p>
<p>4. Time se obezbjeđuje puna operativna samostalnost Agencije u upravljanju EU sredstvima.</p>
<p><b>Uvažene sugestije nacionalnih tijela</b></p>
<p>Nacrt Zakona je izrađen kroz višemjesečnu saradnju sa domaćim i međunarodnim ekspertima, uz aktivno učešće Sekretarijata za zakonodavstvo i Revizorskog tijela. Njihove sugestije su ugrađene kako bi se dodatno osnažila funkcionalna i finansijska nezavisnost Agencije.</p>
<p><b>Lažni navodi o “opstrukciji”</b></p>
<p>Navodi da je ovim Nacrtom “opstruisan” evropski proces su potpuno neosnovani. Evropska komisija nikada nije tražila da Agencija mora biti osnovana kao “državna agencija” po članu 43, već isključivo da ima funkcionalnu nezavisnost. Ta nezavisnost je u potpunosti obezbijeđena kroz rješenje koje predviđa Agenciju kao organ uprave, u skladu s važećim pravnim sistemom Crne Gore i praksom drugih država članica EU.</p>
<p><b>Procedura i transparentnost</b></p>
<p>Nacrt Zakona je u potpunosti usklađen sa:</p>
<p>1. Pravilima EU (Uredba 2021/2116 i Delegirana uredba 2022/127).</p>
<p>2. Primjedbama i preporukama Sekretarijata za zakonodavstvo i Revizorskog tijela.</p>
<p>3. Praksom dvostepenog upravnog postupka u skladu s crnogorskim pravom, gdje žalba ne odlaže izvršenje rješenja (član 20 Nacrta).</p>
<p>Sve tvrdnje o tome da je Nacrt Zakona “direktno protiv Brisela” ili da daje “kontrolu” Ministarstvu su neosnovane i predstavljaju neargumentovane interpretacije. Naprotiv, Nacrt Zakona je u potpunosti usklađen sa EU standardima i uslovima za Poglavlje 11, osiguravajući:</p>
<p>funkcionalnu nezavisnost,</p>
<p>finansijsku nezavisnost,</p>
<p>i transparentno upravljanje EU sredstvima.</p>
<p>Na ovaj način, Crna Gora pokazuje svoju posvećenost evropskim vrijednostima, principima vladavine prava i transparentnosti, kao i odgovornom upravljanju javnim sredstvima. Time se potvrđuje odlučnost da se reformski procesi sprovedu u skladu s najboljim evropskim praksama i standardima, a da se istovremeno obezbijedi stabilnost, odgovornost i povjerenje javnosti u institucije koje upravljaju sredstvima iz evropskih fondova."</p>

MPŠV: EK nikada nije tražila da Agencija za plaćanja u poljoprivredi mora biti država, već mora imati funkcionalnu nezavisnost

<p>Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, pozvalo je zainteresovane da se do 15. oktobra prijave na poziv za dodjelu sredstava podsticaja za unapređenje privrednog ribolova na Skadarskom jezeru.</p>
<p>Pravo na sredstva podrške mogu ostvariti preduzeća, preduzetnici ili pojedinci, nosioci važeće dozvole koju je izdao Nacionalni park Skadarsko jezero.</p>
<p>Mjere podsticaja za privredne ribare sa Skadarskog jezera odnose se na kofinansiranje privrednih ribara u troškovima zamjene motora i zamjene ribolovne opreme za povećanje efikasnosti prilikom ulova i nabavke ledomata, a sve u cilju poboljšanja efikasnosti ulova, standarda bezbjednosti plovidbe i higijenskih i zdravstvenih standarda.</p>
<p>Ukoliko ukupna visina realizovane podrške podnosiocima zahtjeva tokom trajanja javnog poziva prevazilazi budžetom planirani godišnji iznos od 70 hiljada EUR, Ministarstvo će prekinuti dalju realizaciju mjere, te o tome blagovremeno obavijestiti privredne ribare.</p>
<p>Više informacija o javnom pozivu dostupno je na sajtu Ministarstva.</p>

Podrška za unapređenje privrednog ribolova na Skadarskom jezeru

<p>Prevedeno sa korporativnog jezika, ta Agencija bi trebala da bude spona između EU fondova i krajnjeg korisnika – poljoprivrednika, da obezbjeđuje lakši dotok novca iz neiskorištenih EU fondova, kontroliše protok novca i na kraju osigura da sve bude transparentno i po zakonima. Agencija bi, naravno trebala biti samostalni organ, vezan za Vladu, a ne za bilo koje Ministarstvo. Ali ministar <b>Vladimir Joković</b> i njegovi kadrovi imaju drugi plan. On se svodi na dvije osnovne stvari – zadržati kontrolu novca, tako što bi kroz zakon agencija pripadala ministarstvu i zaposliti više od 160 partijskih ljudi, koliko je predviđeno. &nbsp;</p> <p>Preporuka Brisela, a i uslov zatvaranja poglavlja 11, koje tretira oblast poljoprivrede, je osnivanje samostalnog regulatronog tijela, agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu. Vremenski rokovi za donošenje Zakona o toj Agenciji su takvi da ukoliko ne bude usvojen do kraja juna ove godine, Crna Gora to poglavlje ne može zatvoriti.</p> <p>To očigledno ne brine Jokovića, koji je uprkos tome što je tekst Nacrta Zakona o Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu prošao javnu raspravu, i stoji na sajtu Vlade CG, naložio da se napravi novi tekst i pošalje na mišljenje nadležnim institucijama, iako je prema zakonima tako nešto zabranjeno. Nezakonito je promijeniti čak i ime Zakona, a kamoli njegovu suštinu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610070632_b1a75561a6a3bd3e52b72f2aede4ba872898832af21294fe7a7e44e605205158" data-rendition-name="original" width="1536" height="1477" loading="lazy" alt="Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU"> <figcaption>Zakon o Agenciji za plaćanje u dvije verzije: Prva koja je na sajtu Vlade i koja je prošla javnu raspravu i druga kao pokušaj Jokovićeve grupe da zadrži kontrolu novca iz EU<span>(Photo: Standard)</span></figcaption> </figure>  <h2><b>Radonjić, uprkos odluci Upravnog suda, i dalje na čelu Direktorarta za plaćanje</b></h2> <p>Ministar je odabrao i čovjeka za taj zadatak, a ta ”čast” pripala je <b>Marku Radonjiću</b>, direktoru Direktorata za plaćanja, koji je član GO SNP i OO SNP Danilovgrad.&nbsp;</p> <p>Radonjić je onaj čovjek koji je na direktorsku poziciju postavljen nezakonito, jer je bio četvrti rangirani na konkursu. Upravni sud je donio presudu kojom je Radonjićevo imenovanje proglasio nezakonitim. Uprkos tome, Vlada je na predlog Jokovića ponovo imenovala Radonjića koji i danas obnaša funkciju prvog čovjeka Direktorata za plaćanja. S obzirom na odluku Upravnog suda, čije su presude obavezujuće, kao i svih sudova, dovodi se u pitanje legitimitet svih odluka i potpisanih dokumenata Marka Radonjića.</p> <p>Posljednji alarm Vladi, da je vrag odnio šalu, upalio je Ekspetsko rukovodni kadar Direktorata za plaćanja koji su u dopisu Premijeru, Ministru i Generalnom</p> <p>sekretaru Vlade upozorili na višestruke posljedice ovakvog opstruiranja evropskog puta Crne Gore.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250610070632_3a45face91a5a405f9fc48956eb42fb0616200fd8ecf125ceac22d9b51b459c1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1101" loading="lazy" alt="Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata"> <figcaption>Dopis Ekspertskog rukovodnog kadra sa potpisom deset direktora Direktorata<span>(Photo: Standard)</span></figcaption> </figure>  <h2><b>Dopis kao posljednje upozorenje Spajiću</b></h2> <p>- Jedan od uslova, od 2010. godine, za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj je da država Crna Gora uspostavi funkcionalnu i nezavisnu Agenciju za plaćanja i IACS sistem, što je prepoznato svim strateškim i akcijskim dokumentima. Uslov do danas nije ispunjen jer nijedna prethodna upravljačka struktura nije htjela odustati od rezultata, koji su više nego značajni, a koje je Uprava za plaćanja postigla kao organizacijska jedinica, a koji su godinama predstavljani kao rezultati unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. To je zato što bi osnivanje nezavisne državne Agencije za plaćanja značilo da bi se ovlasti nad radom i funkcioniranjem agencije prenijele u djelokrug Vlade Crne Gore - piše u dopisu koji potpisuje deset Direktora direktorata. .</p> <p>Oni podsjećaju da im je sredinom prošle godine Generalni direktor Uprave predstavio činjenicu da je za zatvaranje Poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj do kraja godine, kao i ubrzanja integracija Crne Gore u EU,potrebno da se osnuje Agencije za plaćanja.</p> <p>- Iz tog razloga, donošenje Zakona o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu planirano je do kraja drugog tromjesečja tekuće godine. Međutim, nakon obećanja Europskoj komisiji u vezi s istim i obvezujuće preporuke za angažovanjem stručnjaka iz EU, odluka se mijenja upravljačkom strukturom ministarstva, koja se sastoji u tome da se postojeće tijelo formira u obliku upravnog tijela, odnosno da će planirano tijelo nositi samo naziv Agencija za plaćanja, dok će u pogledu strukture i organizacije rada biti upravno tijelo unutar ministarstva - piše u dopisu.</p> <h2><b>Jokovićevo rješenje dovodi u pitanje nezavisnost Agencije za plaćanje</b></h2> <p>Kako je navela ekspertska grupa, način kako je to Joković zamislio nezavisnost Agencije za plaćanja bila značajno ugrožena.</p> <p>- To je zato što bi odluke Agencije bile odluke tijela prvog stepena protiv kojih bi stranke imale pravo žalbe, za razliku od odluka državnih agencija, kao i odluka koje trenutno donosimo, protiv kojih stranke imaju pravo samo podnijeti tužbu, odnosno pokrenuti upravni spor. U tom smislu, imali bismo manju autonomiju u odlučivanju, čak i u odnosu na sadašnju organizacijsku strukturu, budući da bi postupak žalbe znatno usporio proces rada, jer je odluka konačna i izvršna tek nakon isteka roka za podnošenje žalbe, odnosno do donošenja odluke o žalbi (isključujući upravne sporove). To je zato što bi o žalbama, osim iz proceduralnih razloga, odlučivala organizacijska jedinica unutar Ministarstva, dok bi naša organizacijska jedinica odlučivala samo o onim žalbama koje su u cjelosti usvajaju, te i o procesnim pretpostavkama žalbe” - pojašnjavaju direktori direktorata.</p> <p>Nadalje, naglašavaju oni, upravni spor, odnosno tužbe korisnika bi bila podnijeta na odluke Ministarstva po prethodno podnijetoj žalbi iz navedenog jasno je da ne bi imali samostalnost u odlučivanju i nezavisnu Agenciju, što bi značajno uticalo na efikasnost rada i povlačenja finansijskih sredstava iz EU fondova.</p> <h2><b>Zakon o formiranju organa uprave suprotan Zakonu o državnoj upravi</b></h2> <p>- Takođe, zbog obećanja Evropskoj komisiji da ćemo donijeti Zakon o osnivanju Agencije, obavezani smo na donošenje istog, na čemu se uveliko radi poslednjih par mjeseci, dok se u međuvremenu odluka promijenila, te se planira osnivanje organa uprave. S tim u vezi, nikakav zakon o formiranju organa uprave, ne samo da nije potreban, već je suprotan Zakonu o državnoj upravi, što potvrđuje činjenica da bi bili jedinstven primjer u Crnoj Gori koji osniva organ uprave zakonom o osnivanju, a sve u suprotnosti sa zakonom Uredbom o organizaciji rada državne uprave - objašnjavaju eksperti.</p> <p>Ukazuju i na to da ovom odlukom upravljačke strukture je značajno ugrožena retenciona politika zadržavanja kadrovskih kapaciteta u Direktoratu za plaćanja, čemu svedoči odliv kvalitetnog kadra iz ove organizacione jedinice.</p> <p>- Ovo zato što su zaposleni u Direktoratu, koji godinama ulažu dodatne napore za realizaciju i implementaciju IPA fondova, bili u iščekivanju za formiranje državne agencije u mogućnosti ostvarivanja boljih uslova u pogledu ličnog dohotka sada uskraćeni za mogućnost obezbjeđenja adekvatnih uslova privređivanja, a koji bi bili približno konkurentni uslovima na tržištu poslovanja. Navedena konkurentnost na tržištu poslovanja, a u pogledu visine zarada državnih službenika, će biti sve više nedostižna i ugrožena, obzirom da osnivanjem Agencije preuzimamo kompletna nacionalna plaćanja u poljoprivredi, kao i sve mjere koje država Cma Gora planira da implementira kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku i Zajedničku politiku za implementaciju fondova ribarstva - piše u dopisu.</p> <p>Na kraju naglašavaju da ovim dopisom žele ukazati na aktuelna dešavanja u okviru državne uprave koja ozbiljno ugrožavaju njeno efikasno funkcionisanje i predstavljaju značajnu prepreku u procesu zatvaranja Poglavlja 11, a samim tim i ukupnom procesu evropske integracije i pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.</p>

Joković želi da kontroliše novac iz EU: Opstrukcije donošenja Zakon o Agenciji za plaćanje direktno protiv Brisela

<p>U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) saopštili su da Akcioni plan za 2025. godinu ostavlja mogućnost interventnog odstrijela mrkih medvjeda - ako oni i dalje predstavljaju opasnost nakon preduzetih mjera odvraćanja.</p>
<p>Mjere odvraćanja, prema njihovim riječima, jesu uklanjanje izvora hrane, sprječavanje pristupa i pokušaji tjeranja, a potrebno ih je preduzeti ako medvjed izaziva probleme - odnosno ne bježi od ljuti, pravi štetu, traži hranu iz ljudskih izvora i predstavlja opasnost.</p>
<p>- Pri tome treba konsultovati lokalnog člana Interventnog tima i stručnu službu korisnika lovišta, odnosno zaštićenog područja - dodali su u resoru na čijem je čelu Vladimir Joković.</p>
<p>Oni su, inače, obrazovali Interventni tim i uže operativno tijelo koje sarađuje sa lokalnim stanovništvom i korisnicima lovišta povodom pojava mrkog medvjeda.</p>
<p>- U cilju realizacije ovog plana, Vlada je u aprilu tekuće godine donijela Akcioni plan mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori za 2025. godinu (što je godišnja obaveza), sa rokom važenja od 1. aprila do 31. marta 2026. godine, u kojem su istaknute najznačajnije mjere i aktivnosti koje će se sprovoditi u tekućoj lovnoj 2025/26. godini - naveli su oni.</p>
<p>Osnovni cilj gazdovanja medvjedom je, kažu oni, očuvanje stabilne populacije medvjeda, u brojnosti koja osigurava izbjegavanje opasnosti za lokalno stanovništvo i njegovu imovinu, sa što manje konfliktnih situacija između čovjeka i medvjeda i koja osigurava njenu sposobnost za opstanak i suživot sa čovjekom.</p>
<p>- To podrazumijeva gazdovanje u okviru međunarodnih i domaćih propisa i očuvanje njegovih prirodnih staništa, uz primjenu najboljih modela zaštite, sa težištem na uzgoju i zaštiti, kao i izbjegavanju opasnosti za čovjeka i njegovu imovinu, a potom i na njegovom održivom korišćenju - istakli su u MPŠV.</p>
<p>Zakonom o divljači i lovstvu, kao i Pravilnikom o mjerama za sprečavanje štete i načinu i postupku za ostvarivanje naknade štete od divljač, propisan je, napominju oni, način sprječavanja štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište, kao i naknadu iste.</p>
<p>- Korisnici lovišta su dužni da preduzimaju potrebne mjere za sprječavanje štete, a vlasnici stoke i zemljišta na kojima se prostire lovište ili koja su u blizini lovišta dužni su da na tom zemljištu i objektima, kao dobar domaćin, preduzimaju sve potrebne mjere za sprječavanje ovih šteta - istakli su u MPŠV.</p>
<p>Osim ovih mjera, navedeni dokumenti, daju i odgovarajuće mjere za očuvanje staništa, kao i mjere za sprječavanje pojavljivanja problematičnih jedinki medvjeda, odnosno mjere za rješavanje problematičnih medvjeda.</p>
<p>- Ratifikujući Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Crna Gora se obavezala na poštovanje njenih odredaba, odnosno na uvažavanje i primjenu predviđenih mjera za zaštitu vrsta divlje flore i faune i njihovih staništa, navedenim u odgovarajućim Dodacima te konvencije - kazali su u resoru.</p>
<p>Konvencija, kako su kazali, nameće obaveze potpisnicama da učine sve da se zaštiti više od 500 biljnih i više od 1.000 životinjskih vrsta, kao i značajan broj tipova staništa.</p>
<p>- Mrki medvjed (Ursus arctos L.) je naveden u Dodatku II, u kojem su pobrojane strogo zaštićene životinjske vrste koje je zabranjeno iskorišćavati, uznemiravati ili ugrožavati njihova staništa, uz povećanje saradnje između zainteresovanih strana i regulisanje iskorišćavanja nekih vrsta. U skladu sa navedenim, Evropska inicijativa za krupne zvijeri, osnovana je 1995. godine radi rješavanja problematike zaštite velikih zvijeri, odnosno očuvanja populacija velikih zvijeri u suživotu sa ljudima. Eksperti u okviru ove inicijative, pripremili su Akcione planove zaštite velikih zvijeri, koji su prihvaćeni od Vijeća Evrope na sastanku stalnog odbora Bernske konvencije, u novembru 2000. godine - istakli su u MPŠV.</p>
<p>U skladu sa obavezama koje proizilaze iz prihvaćenih međunarodnih konvencija, direktiva, planova i preporuka, Vlada je donijela u junu 2024. godine, Plan gazdovanja mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori, koji daje osnovne smjernice gazdovanja populacijom mrkog medvjeda, utemeljene na prihvaćenim međunarodnim konvencijama i sporazumima, kao i planovima i preporukama koje se odnose na očuvanje i zaštitu mrkog medvjeda u svijetu, Evropi a posebno u njenom alpsko-dinarsko-pindskom području.</p>
<p>- Ovaj Plan gazdovanja zasnovan je na naučnim i ekološkim principima u okviru zakonskih, gazdinskih, upravnih, kulturoloških i socijalnih okvira u Crnoj Gori i na taj način uredio uzgoj, zaštitu i korišćenje mrkog medvjeda, u budućem periodu - naveli su oni.</p>
<p>Zaključili su da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ima puno razumijevanje za sve probleme sa kojima se susreću poljoprivrednici, stočari i mještani seoskih područja, kojima stoji raspolaganju za svaki vid pomoći i saradnje, u skadu sa važećim propisima i planovima.</p>

MPŠV: Odstrijel medvjeda ako predstavljaju problem i nakon mjera odvraćanja

<p>Grad Luksemburg uskoro će postati domaćin spomen-obilježja posvećenog žrtvama genocida u Srebrenici, potvrđeno je iz Odbora za obilježavanje 11. jula u Luksemburgu. Spomenik će biti smješten u Parku Tony Neumann u gradskoj četvrti Limpertsberg, a svečano otvarenje planirano je za 10. juli godine u 18 sati, uoči 30. godišnjice genocida.</p>
<p>Odluka o izgradnji memorijala rezultat je višemjesečnih razgovora i saradnje sa gradskim vlastima, koje su, kako ističu iz Odbora, „pokazale iskreno razumijevanje i duboko poštovanje prema žrtvama i historijskoj istini“.</p>
<p>Gradonačelnica Luksemburga <b>Lydie Polfe</b>r predvodila je proces koji je rezultirao zvaničnim odobrenjem Gradske uprave.</p>
<p>- Ovo spomen-obilježje neće biti samo arhitektonska forma, već simbol savjesti, dostojanstva i kolektivnog sjećanja. Biće to prostor trajne istine koji govori o ljudskom dostojanstvu, otpornosti i zajedničkoj borbi protiv zaborava - navodi se u saopštenju Odbora.</p>
<p>Posebna zahvalnost upućena je Gradu Luksemburgu za, kako je istaknuto, podršku koja „prevazilazi administrativnu odluku i temelji se na ljudskosti, principima i zrelosti jednog društva koje ne okreće glavu pred prošlošću“.</p>
<p>Odbor je uputio otvoreni poziv građanima, organizacijama i svim prijateljima istine i pravde da prisustvuju svečanom otkrivanju memorijala.</p>
<p>- Pozivamo vas da dođete u što većem broju i zajedno s nama obilježite ovaj povijesni trenutak. Srebrenica će od sada imati svoje mjesto i u srcu Luksemburga – mjesto koje će trajati zauvijek - zaključuje se u saopštenju.</p>

Luksemburg dobija spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici: Otvaranje zakazano za 10. jul

<p>Beživotno tijelo, najvjerovatnije stranog državljanina, pronađeno je u Čanju. Policija se nije zvanično oglašavala ovim povodom, ali je nezvanično portalu Dan potvrđeno da je informacija tačna.</p>
<p>- Pronađeno je beživotno tijelo, sumnjamo da se radi o stranom državljaninu. U fazi je raspadanja. Obaviješten je VDT i naložena je obdukcija - kazali su iz policije, piše Dan.</p>
<p>Kako nezvanično saznaje taj portal, tijelo je pronađeno u žbunju, u blizini plaže.</p>

U Čanju pronađeno beživotno tijelo u fazi raspadanja

<p>U Sjevernoj Makedoniji od danas je građanima zabranjeno kretanje šumama i to ograničenje će važiti do kraja avgusta.</p>
<p>Zabrana je uvedena na teritoriji kojom upravlja Javno preduzeće “Nacionalne šume” Sjeverne Makedonije zbog povećanog rizika od šumskih požara na otvorenim prostorima.</p>
<p>Pojedinci koji budu zetečeni u kretanju šumama i šumskim zemljištem bit će kažnjeni sa 1.500 do 2.000 eura u denarskoj protivrijednosti.</p>
<p>Potpuna zabrana kretanja šumama ne važi za popularno skopsko izletište planinu Vodno i sve nacionalne parkove u Sjevernoj Makedoniji.</p>

Sjeverna Makedonija zabranila kretanje šumama

<p>Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> izjavio je da bi modža nekoga od optuženih studenata mogao da pomiluje, iako je prije nekoliko dana rekao da to neće raditi.</p>
<p>Poručio je da država neće dozvoliti da se blokira i zaustavi rad bilo kojeg vitalnog objekta.</p>
<p>- Nećemo dozvoliti da se zaustavlja bilo šta od vitalnih objekata. Da ćete da blokirate Kostolac, aerodrom, Gazelu, nećete nikada više. Svi ćete biti pohapšeni, svi, dosta je bilo te vrste maltretiranja - rekao je Vučić.</p>

Vučić: Nećete da blokirate Gazelu, aerodrom, Kostolac – svi ćete biti pohapšeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ministarstvo-poljoprivrede-sumarstva-i-vodoprivrede