<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede <b>Vladimir Joković</b> i direktor Uprave za šume <b>Miloš Rajković </b>biće saslušani pred Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, odlučeno je jednoglasno na sjednici tog skupštinskog tijela. Incijativu za saslušanje pokrenuli su poslanici opozicije, navodeći da je Novi zakon o šumama, koji je stupio na snagu 1. januara izazvao brojne probleme. Razlog više za saslušanje resornog ministra, smatraju sagovornici Televizije E je - nekompetentnost pri korišćenju sredstava koje opredjeljuje Evropska unija.</p>
<h2>Nagomilani problemi</h2>
<p>Alarmantno je stanje u oblasti šumarstva - upozoravaju u opoziciji. Naročito su se, kažu, nagomilali problemi od početka primjene novog Zakona o šumama, od 1. januara. </p>
<p>- Po sadašnjem zakonu ne može se sprovesti javni poziv za davanje na korišćenje po osnovu prodaje drveta. Zbog odluke Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da zabrani sječu šuma u privatnom vlasništvu, građani protestuju od 14. maja 2025. i upozoravaju na posljedice. Problemi će posebno nastati u ruralnim područjima jer će građanima biti veliki problem snabdijevanje ogrijevnim drvetom, što se radi decenijama unazad subvencionisanjem cijenama na osnovu godišnjeg programa gazdovanja koje Vlada usvaja svake godine. Ove godine se ovaj program ne može usvojiti jer nije predviđen Zakonom o šumama – kaže Aleksandra Despotović iz DPS-a.</p>
<p>Zbog toga je na Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje podržana inicijativa opozicije da se održi kontrolno saslušanje resornog ministra Valdmira Jokovića i direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića. Podsjetimo, građani su proteklog mjeseca ovim povodom održali protest ispred resornog ministarstva, a Joković im je obećao da će sve riješiti do 1. jula.</p>
<p>- Sve ću učiniti, a već smo u dogovorima koji traju podugo, da izvršimo izmjene i dopune Zakona o šumarstvu koji je na brzinu donešen zbog nekih fondova iz Svjetske banke, dakle, ja se nadam i vjerujem da će do 1. jula sve biti riješeno - obećavao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.</p>
<p>Nije, međutim, sve bilo riješeno. Prvog jula iz kabineta ministra Jokovića su naveli su da je - kako bi u što hitnijem roku počela doznaka šuma u privatnom vlasništvu i njihovo korišćenje - pripremljen Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, koji će se ove sedmice naći u skupštinskoj proceduri.</p>
<h2>EU pomno prati sektor šumarstva</h2>
<p>Da je država bila nespremna i za usvajanje prethodnih zakonskih novina, smatra bivši ministar poljoprivrede – <b>Budimir Mugoša</b>.</p>
<p>- Zakon je predviđao da se formira državno preduzeće koje će vršiti eksploataciju šuma i ti će se drvni asortimenti prodavati na šumskom putu putem neke licitacije. Država nije odvojila sredstva koja su bila predviđena i za 2023. i 2024. godinu po nekih 12 miliona eura za formiranje tog preduzeća. Ministarstvo poljoprivrede je odustalo od toga i nije povuklo ta sredstva i posljedica toga je da danas nemamo to preduzeće, a kad nemamo preduzeća ne možemo ni eksploatisati šume – objašnjava on.</p>
<p>Dodatnu pažnju javnosti privukla je informacija, koju je objavio portal Standard da je Evropska unija odlučila da povuče 2,4 miliona eura sredstava za sektor šumarstva iz IPA fondova. Zbog toga u opoziciji traže ostavku Jokovića. Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Televizija E još čeka odgovore da li su sredstva povučena i zbog čega, dok iz Ministarstva poljoprivrede demantuju te navode.</p>
<p>- Za aktivnost uspostavljanje šumarskog informacionog sistema u Crnoj Gori je u okviru IPA 2021 projekta planirana podrška u vrijednosti od oko 0,4 miliona eura EU sredstava. Međutim, imajući u vidu da je zajednički zaključak ministarstva i Delegacije EU da sektor šumarstva trenutno još uvijek nije spreman ni zakonski, ni institucionalno, ni kadrovski za uspostavljanje IT sistema, podrška sektoru šumarstva će se opredjeljivati postupno i uz dužnu pažnju u saradnji sa EU partnerima, dok će se trenutno dostupna EU sredstva opredijeliti za sektore koji su zreliji za podršku, sa fokusom na zatvaranje pregovaračkih poglavlja – navode iz Ministarstva.</p>
<p>Mugoša napominje da Evropska unija pomno prati sektor šumarstva u Crnoj Gori i da je spremna da pomogne. Za to nam je, kako ističe, neophodno da imamo informacione sisteme koji će pomno pratiti pojedine sektore.</p>
<p>- Velikim radom ljudi iz Direktorata za poljoprivredu i radom ljudi iz Uprave za šume oni su prema EU išli sa zahtjevom da se finansira izrada tog informacionog sistema. EU je na inicijativu profesionalaca iz ovog sektora koji rade u državnim organima odobrila ta sredstva, međutim, i pošto su ta sredstva odobrena, Ministarstvo poljoprivrede, prije svega govorim o ministru, on je odgovoran, oni nisu uradili ništa – objašnjava bivši ministar poljoprivrede.</p>
<p>O usvajanju neprimjenljivih zakona i nekorišćenju sredstava iz IPA fondova – Mugoša kaže da je riječ o nekompetentnosti. A ona će, kako upozorava, ugroziti usvajanje pregovaračkih poglavlja koja se tiču poljoprivrede i ekologije, a samim tim evropski put Crne Gore.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Alarmantno u oblasti šumarstva: Nekompetentnost pri korišćenju EU sredstava razlog više za saslušanje Jokovića

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter saopštio je da pozivaju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića da se hitno oglasi povodom informacije da je Crna Gora zbog neznanja i nerada u oblasti kojom rukovodi ostala bez 2.4 miliona eura iz IPA fondova.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Feu-povukla-2-4-miliona-eura-iz-sektora-sumarstva-rezultat-nepostovanja-zakona-i-neispunjavanja-obaveza-iz-programa-pristupanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>On je decidan da Joković zbog toga mora biti smijenjen.</p>
<p>- Ukoliko je informacija tačna, Joković, zbog štete koju Crna Gora trpi, ako ne podnese ostavku, odmah mora biti smijenjen - dodao je Huter u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Foskarhuter%2Fstatus%2F1942148344677122274%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Huter: Joković da se oglasi povodom informacije da je Crna Gora ostala bez 2.4 miliona iz IPA fondova, mora biti smijenjen ako je to tačno

<p>Brisel je prošle nedjelje poslao snažnu poruku crnogorskim vlastima – povlačenjem 2,4 miliona eura iz IPA fondova koji su bili opredijeljeni za sektor šumarstva, čime je EU jasno stavila do znanja ministru <b>Vladimiru Jokoviću</b> da EK ne želi da sarađuje sa ministarstvima i upravama koje ne poštuju zakone i koji ne ispunjavaju obaveze iz Programa pristupanja EU.</p>
<p>Ovakva odluka rezultat je nepoštovanja zakona i neispunjavanja obaveza iz Programa pristupanja EU, što, kako ističu iz EU, predstavlja ozbiljan korak unazad u procesu evropskih integracija.</p>
<p>Evropska komisija, u komunikaciji sa crnogorskim vlastima u okviru Poglavlja 27 – koje se odnosi na zaštitu životne sredine – ocjenjuje da je šumski ekokriminal trenutno najveća prijetnja po prirodne vrijednosti Crne Gore. Isto je nedavno potvrdio i ministar ekologije <b>Damjan Ćulafić</b>, koji je upozorio na sve veće bespravne aktivnosti u crnogorskim šumama.</p>
<p>- Crna Gora je posebno rizična kada je riječ o ispunjavanju pristupnih mjerila u oblasti sprečavanja nelegalnih radnji u šumskom sektoru,” navodi EK. Ovo predstavlja ozbiljan udarac za sektor koji je, prema ranijim najavama vlasti, trebalo da bude reformisan i modernizovan- navodi se.</p>
<p>Umjesto toga, situacija na terenu govori suprotno. Zakon o šumama se ne sprovodi, čime je, prema pravnim tumačenjima, direktno narušeno Ustavom zagarantovano pravo vlasnika privatnih šuma na korišćenje svoje imovine. Rezultat je potpuna blokada gazdovanja šumama, i državnim i privatnim, što je izazvalo i talas protesta širom zemlje – uključujući blokade saobraćajnica.</p>
<p>- Finansijski pokazatelji dodatno potvrđuju ozbiljnost problema. Budžetski prihod od šuma u 2024. godini iznosio je svega 6,2 miliona eura, što je gotovo duplo manje u odnosu na 2022. godinu, kada je prihod bio 13,2 miliona, pod vladom <b>Dritana Abazovića</b>. Uz to, prošle godine su mali drvoprerađivači organizovali štrajk i blokade puteva, optužujući vlast za namještanje tendera u sektoru- jasno je iz obrazloženja.</p>
<p>Stanje na terenu dodatno potvrđuju i lokalni izvori. Prema podacima građanskih aktivista iz Plava, na prostoru te opštine nalazi se više od 100.000 kubika suvih šuma, na površini od skoro 1.000 hektara – što ukazuje na potpuni izostanak gazdovanja i održavanja.</p>
<p>Slučaj takozvane reforme šumarstva, koja je trebala biti sprovedena uz podršku Svjetske banke, takođe ostaje nerazjašnjen. Iako je Crna Gora uzela stotine miliona eura zajma, reforme gotovo da nije bilo – što dodatno baca sumnju na efikasnost i transparentnost trenutne vlasti.</p>
<p>U normalnim okolnostima, ocjenjuju analitičari, ovakav kolaps institucija bio bi dovoljan razlog za ostavke i ozbiljnu istragu protiv odgovornih. U Crnoj Gori, međutim, sektor šumarstva ostaje bez evropske podrške, a građani – bez odgovora.</p>

EU povukla 2,4 miliona eura iz sektora šumarstva: Rezultat nepoštovanja zakona i neispunjavanja obaveza iz Programa pristupanja

<p>Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pripremilo je Nacrt o izmjenama i dopunama Zakona o šumama kako bi u što hitnijem roku počela doznaka šuma u privatnom vlasništvu i njihovo korišćenje.</p>
<p>Ovaj prijedlog zakona naći će se, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi Vladimir Joković, u skupštinskoj proceduri iduće sedmice.</p>
<p>- Nakon čijeg usvajanja će odmah početi doznaka i otprema drveta iz privatnih šuma. Do tada će Uprava za gazdovanje šumama i lovištima donijeti rješenja za sječu po predatim zahtjevima privatnih vlasnika - naveli su oni.</p>
<p>Oni se izvinjavaju i pozivaju zainteresovane strane na dodatno strpljenje.</p>
<p>- Uz puno razumijevanje situacije u kojoj su se našli građani koji se bave sječom šuma u privatnom vlasništvu kao i privatni vlasnici šuma, menadžment Ministarstva se izvinjava i poziva zainteresovane i zabrinute strane na dodatno strpljenje, a sve u cilju poštovanja kompletne procedure i donošenja kvalitetnog rješenja za nastalu situaciju na jedini mogući i potpuno zakonit način - zaključili su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.</p>

MPŠV: Nacrt izmjena i dopuna Zakona o šumama biće iduće sedmice u skupštinskoj proceduri

<p>Počela je prijava za ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u &nbsp;sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, nakon što je ovaj Zakon usvojen u Skupštini 12. juna, poručeno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.</p>
<p>Ovim zakonom, kako pojašnjavaju iz MPŠV, &nbsp;uređuje se ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije, a u čijoj vlasničkoj strukturi je bila Država i kojima je prestao radni odnos uvođenjem stečaja u tim društvima.</p>
<p>Kako je uređeno, Zakonom o finansijskoj podršci za bivše zaposlene iz sektora drvoprerađivačke i šumarske industrije, pravo na finansijsku podršku iz člana 1 ovog zakona može ostvariti bivši zaposleni koji ispunjava jedan od sljedećih uslova, ako je nakon uvođenja stečaja u privrednim društvima iz člana 1 ovog zakona prijevremeno ostvario pravo na penziju, je zbog uvođenja stečaja u privrednom društvu iz člana 1 ovog zakona dobio rješenje o prestanku radnog odnosa i nije do dana uvođenja stečaja zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca.&nbsp;</p>
<p>Takođe, podsjećaju iz Resornog ministarstva, nije ostvario pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina, do dana stupanja na snagu ovog zakona, a ostvarivo je pravo na dobijanje sredstava po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina, do dana stupanja na snagu ovog zakona, u iznosu manjem od iznosa iz člana 6 stav 1 ovog zakona.</p>
<p>Kako bi postupak finansijske podrške bio pokrenut, potrebno je dostaviti kopiju lične karte, a u slučaju da prijavu podnosi zakonski naslednik, dokaz o naslijeđenom pravu (rješnje), kao i Akt kojim je zaposlenom prestao radni odnos (rješenje); Akt kojim je zaposleni/a ostvario/la pravo na penziju (rješenje); Dokaz o neisplaćenim sredstvima po osnovu socijalnih programa za isplatu otpremnina koje je sprovodio organ državne uprave nadležan za poslove finansija (ukoliko postoji); Dokaz o isplaćenim sredstvima iz Fonda rada na ime prestanka radnog odnosa kod poslodavca usljed stečaja i prestanka radnog odnosa kod poslodavca zbog tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena (ukoliko postoji).</p>
<p>Prijave za finansijsku podršku otvorene su od 01. jula 2025, a rok za predavanje je 90 dana. Potrebna dokumentacija (u originalu ili ovjerenim kopijama) dostavlja se na Arhivu &nbsp;Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u pisanoj formi na adresu: Rimski trg, broj 46, 81000 Podgorica.</p>

MPŠV: Počela prijava za ostvarivanje prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u sektoru drvoprerađivačke i šumarske industrije

<p>Skupština je, na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojila tri zakona koji predstavljaju ključni korak u procesu usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa propisima EU u okviru pregovaračkog Poglavlja 13 – Ribarstvo.</p>
<p>Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali da je usvojen je Zakon o morskom ribarstvu, koji uvodi savremeni pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.</p>
<p>- Tim zakonom se reguliše privredni, sportsko-rekreativni i naučno-istraživački ribolov. Jačaju se mehanizmi kontrole i zaštite morskih organizama, definišu selektivne ribolovne tehnike i stvaraju preduslovi za zaštitu morskog ekosistema i jačanje konkurentnosti sektora - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Usvojen je i Zakon o akvakulturi, kojim se po prvi put na jedinstven način uređuje ta oblast u Crnoj Gori.</p>
<p>- Zakon omogućava efikasno i održivo obavljanje djelatnosti akvakulture, uspostavljanje nacionalnog strateškog plana, regulisanje tržišta i sledljivosti proizvoda, kao i jačanje institucionalne i naučne podrške - rekli su iz Ministarstva poljoprivrede.</p>
<p>Skupština je usvojila i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi, kojim se po prvi put uređuju način i uslovi za dodjelu sredstava podrške korisnicima kroz strukturne mjere i državnu pomoć u sektoru ribarstva i akvakulture.</p>
<p>- Ovaj Zakon omogućava uvođenje sistema finansijske podrške zasnovanog na pravilima EU, uključujući sistem upravljanja, kontrole i evidencije, te podstiče razvoj konkurentnog, održivog i društveno odgovornog sektora. Zakon je zasnovan na regulativi EU 2021/1139 o uspostavljanju Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, i biće primjenjivan od momenta pristupanja Crne Gore EU - saopštili su iz Ministarstva.</p>
<p>Oni su dodali da sva tri zakona predstavljaju važan korak ka jačanju konkurentnosti crnogorske poljoprivrede i ribarstva, očuvanju prirodnih resursa i napretku u procesu evropskih integracija.</p>

Usvojeni zakoni ključni za usklađivanje sa propisim EU

<p>U Beranama je danas potpisan ugovor o izgradnji Kuće poljoprivrede, značajne infrastrukturne i institucionalne investicije namijenjene jačanju podrške razvoju poljoprivrede na sjeveru Crne Gore.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministrstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, čelnik tog resora Vladimir Joković potpisao je Ugovor sa Mirkom Bjekovićem direktorom "Tehnogradnje čime je ozvaničen početak realizacije ovog strateškog projekta koji će obuhvatiti i opštine Andrijevicu, Plav, Rožaje i Gusinje.</p>
<p>- Kuća poljoprivrede u Beranama zapošljavaće 46 radnika. Prostor obuhvata 664 m² korisne površine, 23 parking mjesta i izgrađuje se na parceli od 1.400 m² - kazali su u Jokovićevom resoru.</p>
<p>Investicija vrijedna 1,3 miliona eura biće, prema njihovim riječima, realizovana u roku od 12 mjeseci.</p>
<p>Izvođač radova je konzorcijum Tehno-Gradnja d.o.o. Pljevlja i Cema d.o.o. Podgorica, dok je za nadzor zadužen Nik-Com d.o.o. Nikšić.</p>
<p>Ministar Jojović je istakao da Berane, kao prepoznat centar voćarske i stočarske proizvodnje, dobija centralno mjesto za objedinjenu institucionalnu podršku. Kuća poljoprivrede predstavlja ulaganje u znanje, stručnost i dostupnost usluga svakom poljoprivredniku, uz jačanje kapaciteta za korišćenje EU fondova i konkurentnost proizvoda na tržištu.</p>
<p>- Projekat je dio šire strategije uspostavljanja mreže regionalnih kancelarija, u skladu sa obavezama iz procesa pristupanja EU i zatvaranja Poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj. Realizuje se u okviru MIDAS 2 projekta, koji se finansira iz zajma Svjetske banke - naglasili su u Ministarstvu.</p>
<p>Joković je izrazio uvjerenje da će Kuća poljoprivrede u Beranama unaprijediti koordinaciju institucija, ubrzati pristup servisima i osnažiti lokalne proizvođače, doprinoseći održivom razvoju ruralnih krajeva.</p>
<p>Potpisivanju je prisustvovao predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac, kao i generalni direktor Direktorata za poljoprivredu, Miroslav Cimbaljević i menadžerka MIDAS projekta, Gorica Radulović.</p>

Berane: Potpisan ugovor o izgradnji Kuće poljoprivrede

<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede <b>Vladimir Joković </b>poručio je da će učiniti sve kako bi do 1. jula bile usvojene izmjene i dopune Zakona o šumama kojim će se naći rješenje za trenutnu situaciju.</p>
<p>Joković se danas sastao sa predstavnicima građana koji se bave sječom šuma, a koji su nezadovoljni zbog nedoznačavanja i otpreme sječe u privatnom vlasništvu.</p>
<p>Joković je primio predstavnike šumara uz naglasak da ima puno razumijevanje za njihovo nezadovoljstvo i istakao da Ministarstvo preduzima sve, kako bi se što prije riješila njihova situacija u skladu sa važećim propisima.</p>
<p>On je naglasio da se nada da će narednih dana ući u skupštinsku proceduru Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o šumama kojim će se naći rješenje za nastalu situaciju.</p>
<p>- Ministar je istakao da je apsolutno na strani šumara, te da se nada da će se u najskorijem vremenu omogućiti doznačenje za ovu godinu - saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.</p>
<p>Nakon sastanka sa njihovim predstavnicima,Joković je izašao ispred institucije kako bi se obratio okupljenim građanima i, kako kažu u Ministarstvu, uvažio njihovo nezadovoljstvo.</p>

Joković: Apsolutno sam na strani šumara, učiniću sve da do 1. jula budu usvojene izmjene zakona

<p>Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede <b>Vladimir Joković</b> potpisao je danas u Pljevljima Ugovor o izgradnji prve Kuće poljoprivrede u Crnoj Gori, vrijedne 1,8 miliona eura. Ugovor je potpisan sa direktorom kompanije Tehnogradnja <b>Mirkom Bjekovićem</b>, a riječ je o objektu koji će objediniti ključne službe za podršku poljoprivrednim proizvođačima.</p>
<p>- Ovo je prva Kuća poljoprivrede u državi u kojoj će biti smještene regionalna kancelarija Direktorata za plaćanja, savjetodavne službe, nadležne inspekcije Ministarstva i opštinski Sekretarijat za poljoprivredu. Na jednom mjestu, proizvođači iz Pljevalja i Žabljaka dobiće sve potrebne informacije i usluge - poručio je ministar Joković.</p>
<p>Objekat će, prema njegovim riječima, imati 46 zaposlenih, i obuhvatiće prostor od preko 600 kvadrata, na ukupnoj površini od 1.630 m².</p>
<p>Ministar je naglasio značaj činjenice da se prvi ovakav objekat gradi upravo u Pljevljima, s obzirom na veliki broj aktivnih proizvođača u ovom dijelu Crne Gore i njihov doprinos ukupnoj proizvodnji.</p>
<p>Potpisivanju ugovora prisustvovali su i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, državni sekretar Ministarstva Krsto Rađenović, direktor Direktorata za plaćanja Marko Radonjić i menadžerka MIDAS projekta Gorica Radulović.</p>
<p>Ugovoreni izvođač radova je konzorcijum Tehno-Gradnja iz Pljevalja i Cema iz Podgorice, dok će nadzor vršiti kompanija Nik Com iz Nikšića. Rok za završetak izgradnje je 12 mjeseci.</p>
<p>Izgradnja Kuće poljoprivrede realizuje se u okviru MIDAS 2 projekta, koji se finansira iz sredstava Svjetske banke. Ministarstvo je, u skladu sa akcionim planom za zatvaranje Poglavlja 11 – Poljoprivreda, u obavezi da uspostavi mrežu regionalnih kancelarija.</p>
<p>Nakon kancelarije u Bijelom Polju (otvorene 2020. godine) i Pljevalja, planirana je izgradnja novih objekata u Beranama (ugovor naredne godine), kao i u Nikšiću (nabavka u toku).</p>
<p>Dodatno, predviđena je i kancelarija u Baru, u okviru novog kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom za podršku razvoju sektora poljoprivrede, ribarstva i bezbjednosti hrane. Regionalna kancelarija u Podgorici biće otvorena nakon oslobađanja prostorija Direktorata za plaćanja.</p>
<p>Cilj uspostavljene mreže je efikasno sprovođenje direktnih plaćanja, mjera ruralnog razvoja i zajedničke organizacije tržišta, uz veću dostupnost institucija krajnjim korisnicima na terenu.</p>

Joković potpisao ugovor za izgradnju prve Kuće poljoprivrede u Crnoj Gori

<p>Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede reagovali su povodom medijskih navoda u tekstu Portala Standard, pod naslovom "Joković želi da kontroliše novac iz EU – opstrukcije donošenja Zakona o Agenciji za plaćanja direktno protiv Brisela", navodeći, pored ostalog, d da su netačni navodi da je ovim nacrtom "opstruisan" evropski proces, te da Evropska komisija nikada nije tražila da ova agencija mora biti osnovana kao "državna agencija", već isključivo da ima funkcionalnu nezavisnost</p>
<p>Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjokovic-zeli-da-kontrolise-novac-iz-eu-opstrukcije-donosenja-zakon-o-agenciji-za-placanje-direktno-protiv-brisela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>"Povodom medijskih navoda u tekstu pod naslovom “Joković želi da kontroliše novac iz EU – opstrukcije donošenja Zakona o Agenciji za plaćanja direktno protiv Brisela”, želimo kategorično demantovati te tvrdnje i precizno informisati javnost o sljedećem:</p>
<p><b>Funkcionalna i finansijska nezavisnost Agencije za plaćanja</b></p>
<p>Nacrt Zakona u potpunosti obezbjeđuje funkcionalnu nezavisnost Agencije za plaćanja. Agencija je predviđena kao samostalan organ uprave u skladu s članovima 26 i 27 Zakona o državnoj upravi, što znači:</p>
<p>1. Samostalno donosi odluke u okviru svojih nadležnosti</p>
<p>2. Ne zavisi od prethodnog odobrenja Ministarstva za operativna pitanja.</p>
<p>3. Ima svoje pravilnike i akreditovanu dokumentaciju koja uređuje interne procedure (npr. kontrole, isplate, obračune).</p>
<p>4. To je potpuno u skladu s praksom i regulativom EU, gdje je suštinski važna funkcionalna nezavisnost, a ne formalna forma “državne agencije” (član 43 Zakona o državnoj upravi).</p>
<p><b>Finansijska nezavisnost</b></p>
<p>Finansijska nezavisnost Agencije ogleda se u:</p>
<p>1. Stabilnom finansiranju iz državnog budžeta (član 6 Nacrta Zakona).</p>
<p>2. Autonomiji u planiranju i korišćenju sredstava, kao i izvještavanju o utrošku.</p>
<p>3. Internoj kontroli i reviziji u skladu s EU standardima.</p>
<p>4. Time se obezbjeđuje puna operativna samostalnost Agencije u upravljanju EU sredstvima.</p>
<p><b>Uvažene sugestije nacionalnih tijela</b></p>
<p>Nacrt Zakona je izrađen kroz višemjesečnu saradnju sa domaćim i međunarodnim ekspertima, uz aktivno učešće Sekretarijata za zakonodavstvo i Revizorskog tijela. Njihove sugestije su ugrađene kako bi se dodatno osnažila funkcionalna i finansijska nezavisnost Agencije.</p>
<p><b>Lažni navodi o “opstrukciji”</b></p>
<p>Navodi da je ovim Nacrtom “opstruisan” evropski proces su potpuno neosnovani. Evropska komisija nikada nije tražila da Agencija mora biti osnovana kao “državna agencija” po članu 43, već isključivo da ima funkcionalnu nezavisnost. Ta nezavisnost je u potpunosti obezbijeđena kroz rješenje koje predviđa Agenciju kao organ uprave, u skladu s važećim pravnim sistemom Crne Gore i praksom drugih država članica EU.</p>
<p><b>Procedura i transparentnost</b></p>
<p>Nacrt Zakona je u potpunosti usklađen sa:</p>
<p>1. Pravilima EU (Uredba 2021/2116 i Delegirana uredba 2022/127).</p>
<p>2. Primjedbama i preporukama Sekretarijata za zakonodavstvo i Revizorskog tijela.</p>
<p>3. Praksom dvostepenog upravnog postupka u skladu s crnogorskim pravom, gdje žalba ne odlaže izvršenje rješenja (član 20 Nacrta).</p>
<p>Sve tvrdnje o tome da je Nacrt Zakona “direktno protiv Brisela” ili da daje “kontrolu” Ministarstvu su neosnovane i predstavljaju neargumentovane interpretacije. Naprotiv, Nacrt Zakona je u potpunosti usklađen sa EU standardima i uslovima za Poglavlje 11, osiguravajući:</p>
<p>funkcionalnu nezavisnost,</p>
<p>finansijsku nezavisnost,</p>
<p>i transparentno upravljanje EU sredstvima.</p>
<p>Na ovaj način, Crna Gora pokazuje svoju posvećenost evropskim vrijednostima, principima vladavine prava i transparentnosti, kao i odgovornom upravljanju javnim sredstvima. Time se potvrđuje odlučnost da se reformski procesi sprovedu u skladu s najboljim evropskim praksama i standardima, a da se istovremeno obezbijedi stabilnost, odgovornost i povjerenje javnosti u institucije koje upravljaju sredstvima iz evropskih fondova."</p>

MPŠV: EK nikada nije tražila da Agencija za plaćanja u poljoprivredi mora biti država, već mora imati funkcionalnu nezavisnost

<p>Ministarstvo kulture i medija (MKM) saopštilo je da Nacionalna biblioteka Crne Gore "Đurđe Crnojević" može da pokrene odgovarajuće postupke za utvrđivanje odgovornosti povodom zloupotrebe naziva Nacionalne biblioteke u knjizi "Kuće beskućnika" za koju je književnik <b>Bećir Vuković </b>dobio Trinaestojulsku nagradu.</p>
<p>Podsjetimo, ranije danas su iz Nacionalne biblioteke "Đuirđe Crnojević" saopštili da će podnijeti prijavu MKM povoom zloupotrebe njihovog imena na spornoj knjizi "Kuće beskućnika".</p>
<p><b>Odgovor Ministarstva kulture i medija u nastavku je ovaj list prenio integralno:</b></p>
<p>"Povodom Vašeg obraćanja da je potrebno da Ministarstvo kulture i medija preduzme korake, na koje nas kako navodite obavezuje član 34 i s njim u vezi član 35 stav 8 i 9 Zakona o izdavackoj djelatnosti, koristimo priliku da informišemo sledeće:</p>
<p>Vršenje upravnog nadzora u skladu sa članom 34 navedenog zakona obuhvata vršenje nadzora na način kako je to propisano odredbama Zakona o državnoj upravi i obuhvata: nadzor nad zakonitošću upravnih akata i drugih upravnih aktivnosti; nadzor nad zakonitošću i cjelishodnošću rada organa uprave, lokalne samouprave i drugih pravnih lica u vršenju prenijetih, odnosno, povjerenih poslova, i inspekcijski nadzor.</p>
<p>Imajući u vidu da u konkretnom slučaju ukazujete na prekršajnu odgovornost definisanu članom 35, ukazujemo da po mišljenju ovog organa Nacionalna biblioteka Crne Gore 'Đurđe Crnojević' se može smatrati nadležnom institucijom da pokrene odgovarajuće postupke za utvrđivanje odgovornosti, imajući u vidu činjenicu da ista neposredno primjenjuje materijalni propis kojim se uređuje oblast izdavačke djelatnosti. Ovo u konkretnom podrazumijeva da je ona najmjerodavnija da ocijeni da li su ispunjeni svi zakonom definisani elementi nekog prekršaja, odnosno da su se stekli svi uslovi (radnje, posljedice, okolnosti), koje zakon traži da bi se nešto smatralo prekršajem, te s tim u vezi i najmjerodavnija za eventualno pokretanje odgovarajućih postupaka.</p>
<p>S tim u vezi ukazujemo da je potrebno da Nacionalna biblioteka preduzme sve mjere i radnje sa aspekta svoje nadležnosti, kako bi se utvrdilo pravilno stanje stvari u konkretnom slučaju", saopšteno je iz Ministarstva kulture i medija.</p>

MKM: Nacionalna biblioteka može da pokrene postupke za utvrđivanje odgovornosti

<p>Građani su večeras blokirali kružni tok na Autokomandi, jednu od važnih saobraćajnica u Beogradu, ali je policija ubrzo prekinula blokadu.</p>
<p>Policija je bila prisutna od samog početka blokade, izvijestio je TV N1.</p>
<p>Kasnije, veliki broj pripadnika interventne jedinice policije pojavio se na raskrsnici i građani su se povukli na trotoar.</p>
<p>Policija je raspoređena na cijeloj raskrsnici onemogućavajući blokadu.</p>
<p>Građani su zatim otpočeli akciju kojom usporavaju saobraćaj u jednom dijelu raskrsnice. Oni, naime, povremeno prelaze pješački prelaz.</p>
<p>Poziv građanima da se okupe na Autokomandi uputio je zbor građana Voždovca na društvenim mrežama.</p>

Policija u Beogradu uklonila blokadu saobraćajne petlje Autokomanda

<p>Centralna obavještajna agencija (CIA) i američka vojska su bespilotnim letjelicama nadgledale aktivnosti Vojske Republike Srpske (VRS) na saniranju i prikrivanju zločina genocida u Srebrenici, pri čemu su zabilježene prve masovne grobnice.</p>
<p>Nadzor kretanja snaga na terenu tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (RBiH) CIA i američka vojska vršili su uz pomoć bespilotnih letjelica MQ-1 Predator.</p>
<p>Prvo obimno korišćenje bespilotnih letjelica u klasičnom vojnom smislu zabilježeno je upravo na teritoriji RBiH, kada je početkom ljeta 1995. godine raspoređen dio 11. izviđačke divizije Zračne borbene komande američkog Ratnog vazduhoplovstva.</p>
<p>Zbog dinamičnih promjena odnosa snaga i brojnih vojnih operacija, CIA je insistirala na tome da se obezbijedi 24-časovni nadzor iz vazduha, uz maksimalnu sigurnost za operatere letjelica.</p>
<p>Tadašnji direktor CIA, <b>James Woolsey</b>, bio je izuzetno zadovoljan sposobnostima MQ-1 Predator dronova, koji su omogućavali dugotrajan i precizan nadzor iz vazduha, upravljani sa udaljenih i sigurnih lokacija.</p>
<h2>Snimci genocida</h2>
<p>Prvi deklasifikovani dokument CIA koji se odnosi na dešavanja u Srebrenici nakon njenog pada nosi naslov "Bosanska vojska u Srebrenici: Što se dogodilo?", a datira iz 18. juna 1995. godine.</p>
<p>U tom izvještaju se navodi da su ključni razlozi za pad Srebrenice bili nedostatak pješadijskog i artiljerijskog naoružanja i municije, kao i neispunjavanje obećanja NATO-a i UN-a o zaštiti enklave.</p>
<p>- Možda najvažnije, lideri u enklavi vjerovatno su računali na to da će UN ili NATO intervenisati i zaustaviti VRS prije nego što pregazi ‘zaštićeno područje’. Kada je postalo jasno da spoljašnja pomoć neće doći, bilo je prekasno - navodi se u izvještaju.</p>
<p>Sve informacije o stanju u Podrinju – kako u Srebrenici, tako i na okupiranim teritorijama koje je kontrolisala VRS – CIA je pratila bespilotnim letjelicama. Na taj način zabilježeni su prvi snimci strijeljanja i iskopavanja primarnih grobnica u mjestima poput Kasabe, Donje Pilice, i drugih lokacija.</p>
<h2>Dokazi prikrivanja zločina</h2>
<p>Na snimcima su jasno uočeni rad inžinjerskih mašina i bagera koji su na terenu vršili sanaciju, pokušavajući da uklone tragove masovnih ubistava civila iz Podrinja.</p>
<p>Na primjer, snimci iz Donje Pilice od 5. i 17. jula 1995. godine pokazuju tragove rada teške mehanizacije, pa čak i tijela ubijenih Bošnjaka, nakon što su 14. jula počela masovna ubistva na vojnoj ekonomiji Branjevo.</p>
<p>Na području Orahovca, Ročevića, Kozluka, Petkovaca, Kula Grada, vojne ekonomije Branjevo i Pilice, kako je utvrđeno u presudama Haškog tribunala i Suda BiH, ubijeno je više od 2.500 Bošnjaka iz Srebrenice.</p>
<h2>Presudni dokazi za Haški tribunal</h2>
<p>Američke bespilotne letjelice su na čitavom prostoru Podrinja zabilježile brojne iskope i koncentraciju snaga VRS-a, čime su identifikovane lokacije primarnih i sekundarnih grobnica.</p>
<p>Ti snimci, zajedno s drugim materijalnim dokazima, imali su ključnu ulogu u dokazivanju odgovornosti vojnog vrha Vojske Republike Srpske, posebno kada je riječ o organizovanom i sistemskom prikrivanju zločina i uređivanju terena na kojem su vršena masovna ubistva civila.</p>

Kako je CIA u julu 1995. dronovima otkrila grupna strijeljanja i prve masovne grobnice u Srebrenici i Podrinju

<p>Gorska služba spašavanja Crne Gore (GSS) pokrenula je danas akciju spašavanja u rejonu Prutaškog dola na Durmitoru, nakon što je dvoje državljana Izraela uputilo poziv za pomoć.</p>
<p>- Prema prvim informacijama, strani državljani su se izgubili tokom planinarenja i u iscrpljenom stanju zatražili asistenciju - navode iz GSS.</p>
<p>Poziv je upućen putem Operativno-komunikacionog centra 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore.</p>
<p>- Spasilački tim GSSCG uputio se ka lokaciji. Akcija je u toku - navode u objavi iz GSS.<br/>
&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1AaKMdRrB6%2F%3Fmibextid%3DwwXIfr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

U toku akcija spašavanja na Durmitoru, spasioci traže dvije osobe

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ministarstvo-poljoprivrede-sumarstva-i-vodoprivrede