Valorizacija hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera ne može se posmatrati pojednostavljeno, niti svoditi na lokalne ocjene koje zanemaruju zakonske, tehničke i međunarodne aspekte ove teme, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Iz tog Vladinog resora su kazali da je riječ o izuzetno složenom pitanju koje uključuje više država, institucija, energetskih kompanija i jedinica lokalne samouprave.
- Prije bilo kakvih daljih pregovora ili tehničkih razgovora, neophodno je da Crna Gora i Bosna i Hercegovina (BiH) zaključe međudržavni ugovor o vodama, koji bi precizno definisao nadležnosti, prava i obaveze svake strane. Sve drugo su paušalne interpretacije koje nijesu utemeljene ni u činjenicama ni u pravu - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva su naveli da zbog potrebe da tačno informišu javnost o pitanjima vezanim za naknadu i valorizaciju hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera, smatraju važnim da pojasne više aspekata.
Kako su objasnili, prethodno rukovodstvo Ministarstva energetike i rudarstva je pokrenulo ovo pitanje i iniciralo komunikaciju sa nadležnim institucijama u BiH, odnosno entitetom Republika Srpska, kako bi se pronašlo obostrano prihvatljivo rješenje.
- Tada je postignut načelni dogovor o saradnji, ali dalji napredak nije moguć bez jasno uspostavljenog međudržavnog okvira, budući da se radi o pitanju koje zadire u nadležnosti više resora i zahtijeva usklađeno djelovanje na nivou dvije države - dodali su iz Ministarstva.
Ipak je, kako tvrde, važno da pojasne, “jer očigledno je da neke strane i dalje ne razumiju osnovne činjenice”.
- Nažalost, u javnom prostoru su se pojavile izjave koje svjedoče o potpunom nerazumijevanju nadležnosti, međunarodnih procedura i pravnog okvira u kojem se ovo pitanje može rješavati. Takvi komentari nijesu samo pogrešni, već i štetni, jer stvaraju lažnu sliku o procesima koji zahtijevaju znanje, strpljenje i institucionalnu koordinaciju - upozorili su iz Ministarstva.
Kako su naveli, ovakvo neznanje, nažalost, nije novost, ali to je razlog više da se insistira na činjenicama, a ne na političkim porukama.
- Posebno zabrinjava činjenica da je u pomenutom medijskom prilogu u potpunosti izostavljen odgovor Ministarstva energetike i rudarstva, iako je dostavljen u traženom roku i u punom kapacitetu. Takav pristup dodatno potvrđuje namjeru da se ovo pitanje politizuje, a ne da se građani tačno i objektivno informišu - rekli su iz Miistarstva.
Crna Gora je i do sada dosljedno pokazivala da nije za jednostrana rješenja, već za dogovor u skladu sa principima međunarodnog prava i dobrosusjedske saradnje.
Iz Ministarstva su podsjetili da su vlade Crne Gore, počev od 2003. godine, preduzimale niz aktivnosti kako bi se postigao zajednički dogovor o podjeli hidroenergetskog potencijala Bilećkog jezera, ali do konačnog sporazuma nije došlo upravo zbog složenosti pravnih i tehničkih pitanja koja ovo pitanje podrazumijeva.
- Ministarstvo energetike i rudarstva ne učestvuje u stvaranju pogrešnih percepcija niti u politizaciji stručnih tema, već dosljedno zastupa princip odgovorne, pravno utemeljene i institucionalne saradnje - dodaje se u saopštenju.
Svaki dalji korak u ovom procesu moguć je tek nakon uspostavljanja međudržavnog dogovora o upravljanju vodama.
Kako su napomenuli, upravljanje vodama je u nadležnosti resora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dok će Ministarstvo energetike i rudarstva, kao i do sada, biti spremno da se aktivno uključi u rad međuresornih i međudržavnih tijela koja budu formirana.
- Naš zadatak ostaje isti da doprinesemo konstruktivnom, odgovornom i obostrano korisnom rješenju, utemeljenom na znanju, činjenicama i međunarodnim standardima - rekli su iz Ministarstva.
Energetika, kako su poručili, nije prostor za improvizacije, političke poruke ni partijski marketing, već oblast u kojoj svaka odluka mora biti zasnovana na stručnim analizama, zakonima i pravilima međunarodnog prava.
- Ministarstvo neće komentarisati površne i netačne izjave, ali neće ni dozvoliti da se činjenice izvrću zarad dnevne politike - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ministarstvo energetike: Za valorizaciju Bilećkog jezera neophodno zaključivanje međudržavnog sporazuma s BiH

Vlada je donijela odluku o obrazovanju Savjeta za pravednu tranziciju u cilju obezbjeđivanja pravičnog prelaska sa fosilnih goriva na održive izvore energije, ali i stvaranja novih privrednih aktivnosti, otvaranja radnih mjesta, usklađivanja obrazovnog sistema sa potrebama zelene ekonomije i osnaživanja lokalnih zajednica.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva su saopštili da ta inicijativa predstavlja strateški iskorak ka modernizaciji crnogorske privrede i jačanju otpornosti društva na promjene koje donosi energetska i klimatska transformacija.
Savjet, kojim će predsjedavati ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, biće centralno tijelo za usmjeravanje i koordinaciju procesa tranzicije u skladu sa nacionalnim razvojnim ciljevima, evropskim standardima i potrebama lokalnih zajednica, posebno Pljevalja, koje se nalaze u središtu procesa.
Savjet, pored Šahmanovića, okuplja ključne donosioce odluka i aktere iz različitih sektora: ministre finansija, rada i socijalnog dijaloga, evropskih poslova, ekologije i javnih radova, kao i rukovodioce Rudnika uglja i Elektroprivrede, te predstavnika Opštine Pljevlja.
Na taj način se, kako je objašnjeno, osigurava sveobuhvatan i inkluzivan pristup u kojem su ekonomski, socijalni i ekološki interesi ravnomjerno zastupljeni.
Savjet će imati zadatak da daje smjernice za planiranje i sprovođenje politike pravedne tranzicije, koordinira institucije i zainteresovane strane, učestvuje u izradi i praćenju sprovođenja plana pravedne tranzicije, te predlaže unapređenja zakonodavnog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti.
Pravedna tranzicija nije samo energetski izazov – ona je razvojna šansa za sjever Crne Gore, prilika za otvaranje novih radnih mjesta, jačanje lokalne ekonomije i stvaranje održivije budućnosti za sve građane. Upravo zato će Savjet djelovati proaktivno, okupljajući stručnost, iskustvo i lokalne glasove, kako bi tranzicija bila fer i korisna za sve segmente društva“, navodi se u saopštenju.
Formiranjem ovog Savjeta se, kako je objašnjeno, pokazuje spremnost da se odgovorno, strateški i pravedno upravlja tranzicijom, oslanjajući se na sopstvene resurse, kapacitete i ljude.
- Formiranjem Savjeta za pravednu tranziciju, Vlada pokazuje da ozbiljno i strateški pristupa energetskoj tranziciji. Ovo nije samo pitanje zatvaranja rudnika ili elektrana, već pitanje budućnosti lokalnih zajednica, radnih mjesta i ekonomske stabilnosti. Naš cilj je da tranzicija bude pravedna, planirana i inkluzivna i upravo zato okupljamo sve ključne aktere, od institucija i kompanija do lokalnih predstavnika - kazao je Šahmanović.
On je dodao da tranzicija mora donijeti koristi svim građanima, posebno onima koji su najviše pogođeni promjenama.
Šahmanović je prvu sjednicu Savjeta zakazao za ponedjeljak.

1250x600

Šahmanović: Pravedna tranzicija šansa za razvoj sjevera i otvaranje novih radnih mjesta

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je proizvođačima nafte da ne podižu cijene. - Svi, držite cijene nafte dolje! Posmatram vas! Radite direktno u korist neprijatelja! Ne činite to! - poručio je Tramp u objavi na mreži TruthSocial. Upozorenje proizvođačima dolazi nakon američkog napada na nuklearna postrojenja u Iranu. Strahuje se da bi Iran mogao da odgovori blokadom Ormuskog moreuza kroz koji prolazi većina nafte proizvedene u zemljama Persijskog zaliva što bi dovelo do naglog rasta cijena.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062318068_879812b8ca0f66faf1e535d2d30c29e9277dde25f8547fc6bd6f8afad652061d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062318068_879812b8ca0f66faf1e535d2d30c29e9277dde25f8547fc6bd6f8afad652061d" data-rendition-name="original" width="754" height="463" loading="lazy" alt="Trampove objave"> </figure>

Tramp zaprijetio proizvođačima nafte da ne podižu cijene

Iako su na vlast stupili predstavljajući se kao eksperti koji će da preporode državu i njene institucije, premijer Milojko Spajić i njegovi funkcioneri, za godinu i po dana upravljanja, svojim neodgovornim i štetnim odnosom prema državi i institucijama pokazali su da su nedorasli obavljanju najvažnijih državnih funkcija, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
Iz URE napominju da je od 28. decembra 2024. godine, kada je Saša Mujović, bivši ministar energetike, stupio na novu dužnost gradonačelnika Glavnog grada, taj izuzetno važan sektor za crnogorsku privredu ostao obezglavljen.
Iz URE podsjećaju da je Mujović iza sebe u Ministarstvu ostavio izuzetno loše rezultate. 
- Tako je Elektroprivreda Crne Gore u prvih šest mjeseci 2024. godine bila u minusu tri miliona eura, dok je u istom periodu 2023. godine, za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, ta kompanija imala plus od 101 miliona eura. Za prvih devet mjeseci, EPCG je na računu imala minus od čak 21,8 miliona eura, dok je u istom periodu 2023. godine bila u plusu 61,5 miliona eura - naglasili su iz URE.
Mjesec bez čelnika Ministarstva energetike, kako kažu u URI, najbolje oslikava odnos premijera Milojka Spajića prema tom sektoru koji, ističu, na noge drži crnogorsku ekonomiju. 
- Čekamo novog ministra da saopšti završni bilans za 2024. godinu i potvrdi javnosti koja su dostignuća Mujovića kao ministra - zaključili su iz URE.

URA: Mjesec bez čelnika Ministarstva energetike najbolje oslikava odnos Spajića prema tom sektoru

Nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane od januara 2025. godine - poručio je premijer Milojko Spajić za Javni servis.
On je, nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025. poskupila struja, održao sastanak sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Vladimirom Ivanovićem i direktorom Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivanom Asanovićem.
- Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga - istakao je Spajić, prenosi Portal RTCG.
Napomenuo je da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
- Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima - kazao je Spajić.
Ministar energetike Saša Mujović za RTNK je kazao je da je nakon današnjeg sastanka dogovoreno da će omogućiti subvencije građanima. Za to su objašnjava Mujović, sredstva nađena u rezervi budžeta.
- Potrošači čija je potrošnja do 500 KW biće subvencionisani, a takvih je u Crnoj Gori 80%, u narednih pola godine imaće tu subvenciju. U tom periodu računamo i da ćemo oboriti inflaciju - kazao je Mujović.
Nakon pada inflacije kako objašnjava Mujović, prestale bi subencije i onda bi stupilo na snagu to povećanje od 3,4% koje je donijela Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
Mujović ističe da je riječ o nezavisnom tijelu, te da u tom smislu Vlada Crne Gore nema mogućnosti da utiče na odluke REGAGEN-a.
REAGAGEN je saopštila da će cijene elekrične energije, od januara 2025. godine biti veće za 3,4 % za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom. U tu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori.
Premijer Milojko Spajić je 01. novembra naveo da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

Spajić: Nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku od januara 2025.

Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), za 20 godina postojanja, etablirala se kao jedna od ključnih institucija energetskog sektora u Crnoj Gori, poručio je ministar energetike Saša Mujovic. 
 
On je to kazao na obilježavanju 20 godina rada Regulatorne agencije i predstavljanju monografije „20 godina regulacije u Crnoj Gori“. 
 
- Regulatorna agencija se, za 20 godina postojanja, etablirala kao jedna od ključnih institucija energetskog sektora u Crnoj Gori, kao katalizator procesa u energetici u Crnoj Gori i kao naše povezno tkivo sa Evropom i evropskim energetskim trendovima - rekao je Mujović. 
 
Kako je dodao, osnivanjem Regulatorne agencije nastupilo je novo vrijeme, a ona je vjesnik promjene i transformacije elektroenergetskog sektora. 
 
- Dugo smo imali taj tradicionalni, monopolistički, vertikalno orijentisan i organizovani elektroenergetski sistem - kazao je Mujović. 
 
On je naveo da da takav sistem ima svoje velike prednosti u određenom vremenskom intervalu. 
 
- U periodu kada se sistem gradio, kada su se gradili kapitalni energetski objekti i kada se vodila borba da do svakog potrošača, nevezano da li je na selu ili gradu, dospije električna energija - rekao je Mujović. 
 
On je dodao da su, umjesto monopolističkog, dobili deregulisani sistem. 
 
- Sa vrlo strogom ambicijom da do svakog potrošača dobijemo kvalitetnu električnu energiju i da ta isporučena energija bude po, što je moguće, nižoj cijeni - naveo je Mujović. 
 
Prema njegovim riječima, ta plemenita ideja zahtijevala je one koji su bili kadri reformisati sektor i koji su bili sposobni razbiti monopol. 
 
- Prenosni distributivni sistem jedne zemlje predstavlju glavnu transvezalu elektroenergetskog sistema - rekao je Mujović. 
 
On je kazao da se REGAGEN prepoznaje kao izuzetno kredibilni partner Ministarstva energetike. 
 
Predsjedavajući Odbora REGAGEN Branislav Prelević regao je da je ona institucionalna memorija energetskog i komunalnog sektora Crne Gore. 
 
On je ukazao na značaj nezavisnosti Regulatorne agencije. 
 
Prelević je rekao da je REGAGEN pouzdani i cijenjeni partner svih regionalnih i evropskih institucija iz oblasti energetike, a od 2016. godine i regulisanih komunalnih djelatnosti. 
 
Kako je istkao, Monografija sabira sve važne činjenice, kao i sve one koji simbolizuju partnere bez kojih bi i rezultati tokom dvadeset godina bili skromni. 
 
Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovsku kazao je da su u proteklih 20 godina bili na zajedničkom putovanju. 
 
- Putovanju koje je počelo osnivanjem regulatornog tijela u Crnoj Gori, ali i potpisivanjem ugovora u Atini 2005. godine - rekao je Larkovski, navodeći da je to bilo dugo putovanje koje je započelo drugim paketom liberalizacije Evropske unije. 
 
On je kazao da su te godine rezultirale uspostavom tržišta električne energije, ali i da su one obilježene povećanom regionalnom saradnjom između Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana, kao i susjednih zemalja Evropske unije. 
 
Bivši predsjednik REGAGEN Branko Kotri rekao je da je, u protekle dvije decenije, kako se sektor mijenjao, evoluiralo i regulatorni okvir, nastojeći da podstakne kontinuirani razvoj sistema i tržišta. 
 
- Dvadesetogodišnjim radom REGAGEN se pozicionirala kao institucija bez koje se ne može zamisliti funkcionisanje energetskog sektora Crne Gore - kazao je Kotri. 
 
On je istakao da Monografija prikazuje razvoj i izgradnju Regulatorne agencija, za šta su, kako je naveo, zaslužni svi oni koji su realizovali poslove, razvijali je, doprinosili njenom radu. 
 
- Jer uspjeh ili neuspjeh svake institucije zavisi od kadrova koji tu instituciju čine - kazao je Kotri.

Mujović: REGAGEN jedna od ključnih institucija energetskog sektora

Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović nije uvažio dogovor koji je javno saopštio na Televiziji Nikšić prije više od pola godine da će nas primiti povodom rješavanja, odnosno sagledavanja modaliteta u pogledu rekultivacije rudokopa Zagrad - kazali su iz Udruženja građana nadomak rudokopa Zagrad.
Oni su se, kako ističu u saopštenju, u skladu sa javnim obećanjem obratili Mujoviću dopisom za prijem, ali nijesu dobili zvaničan odgovor.
- Već su u telefonskom razgovoru iz tadašnjeg MER-a pojasnili da je ministar našu komunikaciju povodom problematike sveo na nivo sekretara resora i naglasili da će u najkraćem vremenskom roku izaći na lokalitetu rudokop Zagrad &nbsp;kako bi napravili izvještaj za potrebe elaborata, nakon čega će nas obavijetiti o sprovedenom. Do danas, nakon više od pola godine, ništa se nije sprovelo, dok oblast rudarstva više nije u okviru resora na čijem je čelu danas ministar Mujović - ističu iz Udruženja građana nadomak rudokopa Zagrad.
Dodaju da je Mujović javno sapštio da je odlukom Vlade konstatovano u septembru 2023. godine da je prestao eksploatacioni proces na rudokopu Zagrad, da je ovo rudno nalazište sa aspekta boksita iscrpljeno.&nbsp;
- Da je rekultivacija površina na osnovu ugovora o koncesiji obavezna, ali je koncesionar (Uniprom Metali) uputio Opštini ponudu kojom teži vršenje eksplotacije kamena za potrebe nasipanja puteva u Nikšiću, da će se po tom osnovu izjasniti Vlada u skladu sa mišljenjem Opštine - navodi se u saopštenju.
Dodaju da je koncesionar (Uniprom Metali) obavezan u skladu sa &nbsp;članom 15 ugovora o koncesiji da izvrši sanaciju površina na kojima je završena eksplotacija boksita i sanira javne puteve koji su devestirani, jer se pružaju kroz kop, kao i druge probleme koji se manifestuju kroz &nbsp;usjeke, kosine, prašinu.
- Od svih kopova na teritoriji Župe, ovaj na Zagradu je u naseljenom mjestu - zaključili su iz Udruženja građana nadomak rudokopa Zagrad.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuiYqhy8bfRg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Prošlo pola godine od obećanja Mujovića da će nas primiti povodom rekultivacije rudokopa Zagrad"

Direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović kazala je da postoje brojni pravni elementi koji mogu da uspore proces saniranja bazena crvenog mulja, te da loša komunikacija između donosilaca odluka i mještana Botuna prijeti realizaciji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Vojinović je u informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiiziji E kazala da je sanacija bazena crvenog mulja prioritet svih prioriteta ukoliko želimo poboljšanje ekološke slike u Crnoj Gori.
- Bazeni crvenog mulja su crna ekološka tačka gotovo 50 godina i ostavili su brojne ekološke ožiljke, naročito po zdravlje i životnu sredinu mještana Zete, konkretno mikrolokacije Botuna. Bazen je još odavno trebalo da bude saniran i uklonjen sa tog prostora na jedan ekološki bezbjedan i adekvatan način. Zato se mora urgentno krenuti u rješavanje tog problema - istakla je Vojinović.
Ono što joj, kako kaže, smeta u cjelokupnom procesu je dovođenje u vezu sanacije bazena crvenog mulja sa izgradnjom postorjenja za prečišćavanje otpadnih voda. Država je, ističe, i ranije i sada morala da sanira bazene, nezavisno od toga hoće li se graditi postrojenje na teritoriji Opštine Zete.
- Ne vidim logiku povezivati crne ekološke tačke sa nečim što bi trebalo da bude unapređivanje stanja životne sredine. Drugo, nije nimalo lako i jednostavno brzo izvršiti sanaciju bazena crvenog mulja. Da je to bilo moguće, uradile bi to i prethodne vlade. Moramo biti svjesni i reći građanima da su bazeni crvenog mulja u privatnom vlasništvu. Znamo da je pravo privatne svojine neprikosnoveno i u tom dijelu država ne može automatski da uđe u postupak sanacije, dok se sva pravna i proceduralna pitanja ne riješe sa postojećim privatnim vlasnikom i da se njegove namjere u odnosu na ono što je njegova stečena imovina ne usaglase sa onim što su aspiracije države. Tako da nisam sigurna da je garancija obezbjeđivanja finansijskih sredstava dovoljna da budemo sigurni da će bazeni crvenog mulja biti sanirani - naglasila je Vojinović.
Kada je u pitanju gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, Vojinović ponovo ističe problem loše komunikacije nadležnih sa lokalnim stanovništvom, naročito u finišu kada im se davala nada da postoji mogućnost iznalaženja alternativne lokacije.
- Sve je to uzburkalo i prekinulo liniju povjerenja između donosilaca odluka, Glavnog grada kao nosioca projekta s jedne strane i mještana Botuna sa druge. Tako da nije čudo što se stvorila situacija opšteg nepovjerenja u državi. Vidjeli smo koliko loša komunikacija između nadležnih i mještana može dovesti do mogućeg zaustavljanja realizacije kapitalno važnog i ključnog infrastrukturnog projekta u oblasti zaštite životne sredine u novijoj istoriji Crne Gore - ocijenila je Vojinović.
<h2>Uznemiravajuće slike magle iznad dimnjaka TE</h2>
Komentarišući ozbiljno zagađenje vazduha u Pljevljima, Vojinović je rekla da je situacija alarmantna. Uzrok su, smatra ona, neusklađen rad Termoelektrane Pljevlja i nepovoljni meteorološki uslovi.
- Najveće prekoračenje praga upozorenja za sumpor-dioksid imali smo u januaru 2017. godine, ali nikada nije bilo ovako visoko prekoračenje. Uzrok je dvojak - nedovoljno usklađen rad Termoelektrane Pljevlja sa ekološkim standardima Evropske unije, iako se rekonstrukcija TE upravo vršila za uvođenje sistema bez sumporizacije, odnosno svođenje u zakonom dozvoljene vrijednosti. Vidimo da kroz početak ovog probnog rada taj sistem još nije stavljen u pogon i zbog toga je došlo do totalne ekspalacije emisije sumpor-dioksida u atmosferu. Ali, ono što je definitivno pogoršalo cjelokupno stanje su nepovoljni meteorološki uslovi koji karakterišu Pljevaljsku kotlinu i na koje nikad neće moći da utiče nijedna tehničko-tehnološka mjera. Lično su mi bile uznemiravajuće slike magle koja je prešla visinu dimnjaka TE Pljevlja od 52 metra - kazala je Vojinović.
<h2>Odraditi odavno zadati domaći zadatak</h2>
Vojinović smatra i da Crna Gora u narednih godinu godinu dana ne može ispuniti uslove za zatvaranje Poglavlja 27.
- Ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije za Poglavlje 27, iako napisan blažim tonom, jasno ukazuje na to da i EK nije zadovoljna učinjenim od strane Crne Gore. Bez obzira na volju i podstrek EK, lopta je u našem dvorištu i naše institucije moraju da odrade odavno zadati domaći zadatak - zaključila je Vojinović.

Vojinović: Pravne prepreke mogu usporiti sanaciju bazena crvenog mulja, loša komunikacija prijeti realizaciji postrojenja u Botunu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Uzbunjivač upozorio Drakića: Kršite moja osnovna ljudska prava

Glumac Moamer Kasumović odrekao se Nagrade "3. januar" koju mu je Opština Bijelo Polje dodijelila 2016. godine.
Kasumović se na taj korak odlučio nakon kritika nekih opozicionih odbornika u bjelopoljskoj opštini koji su pozivali da se glumcu osuđenom za bludničenje nad maloljetnikom oduzme najveće opšinsko priznanje.
Taj zahtjev je uslijedio nakon što je lokalni parlament donio odluku o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Ovim putem želim da Vas obavijestim da se odričem 3. januarske nagrade &nbsp;Opštine Bijelo Polje, za koju sam predložen i izabran - naveo je Kasumović u obraćanju Opštini Bijelo Polje, u koje je naš portal imao uvid.
On je naglasio da je odluku donio isključivo iz razloga što ne želi da priznanje koje bi trebalo da afirmiše istinske društvene i kulturne vrijednosti bude dovedeno u kontekst političkih prepucavanja, podjela ili bilo kakve instrumentalizacije.
- Istovremeno, želim jasno istaći da se ovim činom ni na koji način ne umanjuje moja zahvalnost, niti osjećaj časti koji sam imao- i koji i dalje imam- zbog činjenice da je moj rad prepoznat i predložen za jedno od najznačajnijih opštinskih priznanja - poručio je Kasumović.
Na kraju, kazao je da je uvjeren da je ova odluka, u datim okolnostima, najbolji način da se sačuva dostojanstvo same nagrade i izbjegnu dalje, nepotrebne kontroverze.
Kasumoviću je nagradu "3. januar" dodijelio žiri u stastavu: Hilmija Franca, Biserka Bulatović, Vera Medojević, Svetislav Perišić, Ljubomir Zlajić, Izet Erović i Senaida Gušmirović.
Obrazlažući odluku, žiri je tada zaključio da Kasumović svoju profesionalnu misiju ne obavlja samo i isključivo na polju glume, već se bavi i edukacijom glumaca.
- Kasumović je osnivač prvog "Kabaretskog pozorišta" u Sarajevu, kao i "Omladinskog film festivala", uspješno realizuje "Sarajevi film festival", kao i "Film Factory" školu mađarskog reditelja Bela Tarr-a. Dobitnik je značajnih priznanja i nagrada za najboljeg mladog glumca na Internacionalnom festivalu u Brčkom i Festivalu dramskih serija u Beogradu. Jedan je od najreferentnijih glumaca na prostoru BIH i bivše Jugoslavije, a njegov rad u žiriju je prepoznat učešćem na mnogim međunarodnim festivalalima u Crnoj Gori i MESS, a prepoznata je njegova uspješna humanitarna djelatnost u UNHCR-u. Kroz svoje zapažene umjetničke rezultate Moamer Kasumović, istovremeno, prenosi slavu našeg Bijelog Polja, te je žiri donio odluku o dodjeli Nagrade 3. Januar, jednom od najistaknutijih umjetnika glumačke profilacije sa ovih prostora - saopštio je žiri.
Kasumović je u Sarajevu osuđen zbog bludničenja nad maloljetnikom zatvorskom kaznom od godinu, i odlučeno je da se njegovo ime nađe u Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode Crne Gore.
Zbog slučaja Kasumović, odbornici opozicije u bjelopoljskom parlamentu nijesu htjeli da učestvuju u imenovanju i izboru dobitnika Trećejanuarske nagrade za 2025. koja će biti dodijeljena početkom naredne godine.

Kasumović se odrekao Nagrade "3. januar": Želim da se sačuva dostojanstvo priznanja i izbjegnu kontroverze

U Pljevljima su zabilježene ekstremno visoke koncentracije sumpor-dioksida koje su višestruko premašile prag upozorenja. Građani strahuju, a iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) stigla su hitna upozorenja i preporuke. Agencija za zaštitu životne sredine i ekološki aktivisti pozivaju nadležne da bez odlaganja preduzmu potrebne mjere, ističući da je glavni uzrok zagađenja rad Termoelektrane Pljevlja.
Ekološki aktivista Milorad Mitrović kazao je za Televiziju E da građani nijesu bili obaviješteni, niti je ko od nadležnih putem sredstava javnog informisanja reagovao i upozorio na zagađenje.
- Građani nijesu upozoreni da ne izlaze napolje, da se ne truju i da se preduzmu neke mjere - tvrdi Mitrović.
Agencija za zaštitu životne sredine poziva da se hitno sprovedu mjere iz Kratkoročnog akcionog plana u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2, ističući da su četiri rezultata mjerenja sumpor-dioksida bila iznad praga upozorenja od 500 mikrograma po metru kubnom, dok je iza ponoći mjerenje dostizalo i 805 mikrograma.&nbsp;
Zbog toga je Opština održala hitan sastanak Optinskog tima za vanredne situacije, gdje je konstatovano da je glavni zagađivač TE. Predsjednik Opštine Dario Vraneš pozvao je Elektroprivredu (EPCG) da, kako je rekao, hitno prekine eksperimente nad građanima.
<h2>Ignorantski odnos&nbsp;</h2>
Ipak, za alarmantnu situaciju u Pljevljima su, kažu aktivisti, odgovorne nadležne institucije i ignorantski odnos vlasti.
- Imamo osam poslanika u crnogorskom parlamentu iz Pljevalja, pet članova Vlade koji su iz tog grada. Imamo oko 200 građana Pljevalja koji žive i rade u Podgorici i oni su involvirani u državne institucije i ti ljudi apsolutno ne razmišljaju, ili bar ne pokazuju da razmišljaju o zagađenju u Pljevljima. A trebalo bi, jer su te poslanike i članove Vlade birali građani Pljevalja da bi radili posao za građane, a ne za sebe. Međutim, očigledno je da čim su se, čim su se dokopali asfalta u Podgorici, zaboravili grad iz koga su došli i čije bi interese trebalo da zastupaju - ocijenio je Mitrović.
Interes građana je, prije svega, zdravlje i sigurno okruženje. Zato je Pljevljakinja Elzana Hrković prošle godine tužila državu zbog uništavanja kvaliteta života što, podsjeća, traje godinama.
- Ovo nije nova stvar u Pljevljima i nije istina da je samo juče izmjereno prekoračenje tih otrova. To je naša svakodnevica, trujemo se konstantno, doza je otprilike uvijek ista. Ovo treba da bude goruća tema u ovoj državi. Ubijaju se Pljevljaci svjesno - istakla je Hrković.
Podgorički Osnovni sud je, kaže, donio presudu u njenu korist, ali je zbog žalbe države, koju naziva drskom, predmet završio kod Višeg suda.
- Važno je i da se kaže da je novčani iznos, tražen u ovom postupku, simboličan i nije bitan uopšte i nije to cilj. Cilj je bio skrenuti pažnju na najveći i najtužniji problem u državi - jedan grad, moj grad i moji sugrađani se uništavaju na najpodmukliji način - kazala je Hrković.
Jedna od mjera koju traže aktivisti je oslobađanje građana od plaćanja struje tokom zime, kako bi oni koji lože drva i ugalj prešli na zdravije sisteme grijanja, što Opština podržava, ukoliko se utvrdi da individualna ložišta doprinose zagađenju.
<h2>Preporuke</h2>
Građanima su upozorenja i preporuke stigle iz IJZ-a.
- Izbjegavajte napornu fizičku ativnost i boravak na otvorenom tokom epizoda zagađenja. Izbjegavajte rane jutarnje i kasne popodnevne izlaske, posebno pored velikih saobraćajnica. Ne otvarajte prozore i provjetravajte zatvorene prostore. U slučaju neuobičajenih tegoba, potražite stručnu medicinsku pomoć - savjetuju u IJZ-u.
Iz EKO tima upozoravaju da se Crna Gora već tri godine nalazi u prekšraju obaveza iz Ugovora o energetskoj zajednici nakon što je TE nakon 2020. godine potrošila dozvoljenih 20.000 sati radi prema Direktivi o velikim ložištima.
Osim Pljevalja, građani kažu da je i Opština Bijelo Polje suočena je sa zagađenjem vazduha. Sa druge strane, nadležni demantuju te navode. Opština Bijelo Polje tvrdi da su koncentracije čestita ove zime niže nego prethodnih godina i da je kvalitet vazduha poboljšan.

Tamni oblaci prekrili Pljevlja: Građani strahuju, aktivisti traže hitnu reakciju nadležnih

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: ministarstvo-energetike