Dijaspora u Švajcarskoj ocijenila je da je otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal veće institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima, posebno u toj zemlji gdje živi brojna zajednica građana porijeklom iz Crne Gore - saopšteno je iz Ministarstva dijaspore.
Prvi čovjek ovog resora Mirsad Azemović i državna sekretarka Dženana Kuč, kako se navodi u saopštenju, borave u radnoj posjeti Švajcarskoj gdje su se sastali sa predstavnicima nekoliko udruženja građana Crne Gore koja djeluju u toj zemlji.
- Okupljeni su ocijenili da je Vlada Crne Gore napravila značajan iskorak u unapređenju odnosa prema dijaspori. Ističu da će im ovo diplomatsko-konzularno predstavništvo značajno olakšati svakodnevno funkcionisanje, ostvarivanje administrativnih prava i jačanje institucionalne povezanosti sa matičnom državom - navodi se u saopštenju.
Kancelarija za povratnike, kako je rekao Azemović, predviđena nedavno usvojenim Zakon o dijaspori, pružiće administrativnu i finansijsku podršku građanima koji se odluče na povratak u Crnu Goru, s ciljem olakšavanja njihove reintegracije.
Azemović je najavio i ponovno formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom, ističući njegov značaj kao savjetodavnog tijela u jačanju veza između matice i dijaspore.&nbsp;
- Pozvao je sve zainteresovane građane koji žive u dijaspori da se prijave na javni poziv za članstvo u savjetu i aktivno doprinesu kreiranju politika od značaja za dijasporu - navodi se u saopštenju.
Azemović je pozvao dijasporu da usmjeri ulaganja u sfere strateškog razvoja zemlje naglašavajući da zajedničkim ekonomskim angažmanom građani iz matice i dijaspore mogu dodatno osnažiti zemlju i stvoriti nove prilike za razvoj.
- Dijaspora je tokom sastanka pokazala snažno interesovanje za proces ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i najavila jedinstveno djelovanje i podršku Crnoj Gori na tom putu, ističući da će aktivno doprinositi promociji i jačanju evropskih integracija zemlje - piše u saopštenju.
Susret je iniciralo udruženje Bratska ruka koje okuplja veliki broj naših sugrađana koji žive i rade u Švajcarskoj.&nbsp;
- Oni su u toku nekoliko decenija postojanja sproveli ogroman broj aktivnosti u matičnoj zemlji i na taj način pružili različite vidove pomoći ljudima kojima je podrška zajednice najpotrebnija - kazali su iz Ministarstva dijaspore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dijaspora u Švajcarskoj: Otvaranje Ambasade u Bernu snažan signal institucionalne brige i povezanosti sa iseljenicima

Crnogorska dijaspora decenijama predstavlja snažan oslonac – ekonomski, kulturno i identitetski. Danas, u uslovima ubrzanih globalnih promjena i evropskih integracija, uloga dijaspore dobija dodatnu stratešku važnost. O planovima države da taj potencijal sistemski uključi u razvoj Crne Gore, o očuvanju jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu, regionalnom razvoju, investicijama i konkretnim projektima, za Portal ETV govori ministar dijaspore Mirsad Azemović. <h2>Očuvanje jezika, kulture i identiteta među mladima u dijaspori</h2> Portal ETV: Koje korake planirate da sprovedete u cilju očuvanja crnogorske kulture, jezika i identiteta među mlađim generacijama u dijaspori? AZEMOVIĆ: Brojne su aktivnosti na tom polju. Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina. Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD-a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo preko 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320.000 eura. <h2>Mladi u fokusu: jačanje veza sa Crnom Gorom</h2> Portal ETV: Na koji način angažovati mlade iz dijaspore i podstaknuti njihovu aktivniju vezu sa Crnom Gorom? AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima. Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima, učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore. Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnju sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9" data-rendition-name="original" width="1367" height="2048" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Razvoj sjevera Crne Gore i uloga dijaspore</h2> Portal ETV: Naveli ste ranije da se opštine na sjeveru moraju brže približiti standardima opština u centru i na jugu. Kako to ostvariti i kakva je vizija tog razvoja? AZEMOVIĆ: Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje. Novim zakonom predvidjeli smo i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo različite vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. Cilj nam je da jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je presudan korak na putu unapređenja saradnje i građenja sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu. Vizija razvoja sjevera temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore – uporno radimo na njenom ostvarenju. Umjesto da bude teren sa kojeg se odlazi, sjever može postati regija koja, paralelno sa EU integracijama, integriše državu među ekonomski najrazvijenije zajednice. <h2>Registar dijaspore – prvi korak ka preciznim podacima</h2> Portal ETV: Imamo li danas pouzdan podatak o tome kolika je brojčano crnogorska dijaspora? AZEMOVIĆ: Često čujemo konstataciju da izvan Crne Gore imamo još toliko stanovnika. No, do danas nemamo precizan podatak o broju naših ljudi u dijaspori. Ministarstvo je upravo iz tog razloga pokrenulo Registar za dijasporu. To je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi. Registar za dijasporu omogućava bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, organizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji pomaže da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obje strane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Finansijski doprinos dijaspore crnogorskoj ekonomiji</h2> Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora donosi našoj državi ogromne finansijske benefite. Zvanični podaci pokazuju da samo preko računa pristigne oko 800 miliona eura. Važno je napomenuti da ovaj iznos ne obuhvata sve novčane tokove — veliki dio novca koji dijaspora šalje porodicama stiže i neformalnim kanalima (npr. donesen u gotovini prilikom posjeta ili posredstvom prijatelja/rodbine), pa se smatra da je ukupan stvarni doprinos dijaspore još veći nego što pokazuju zvanični podaci. Ukratko, svake godine u Crnu Goru iz dijaspore pristigne oko 0,75–0,85 milijardi eura, što predstavlja važan izvor podrške za domaćinstva, ali i značajan priliv u ukupnu ekonomiju zemlje. <h2>Konkretni projekti i nova radna mjesta</h2> Portal ETV: Da li ste sa dijasporom pokrenuli neki projekat koji bi mogao biti od značaja za Crnu Goru, posebno onaj koji otvara nova radna mjesta ili podstiče lokalni razvoj? AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje potrebno je istaći zalaganja Vlade na polju unapređenja lokalne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje. Rekonstrukcija i adaptacija putne mreže od presudnog je značaja za realizaciju projekata koji doprinose sveukupnom razvoju zemlje. Izgradnja autoputa već donosi određene benefite. Kao primjer može poslužiti izgradnja fabrike akumulatora u Petnjici, čiji je vlasnik naš ugledni biznismen iz dijaspore. Stvorili su se uslovi da ova fabrika proradi u narednoj godini, što bi rezultiralo zaposlenjem lokalnog stanovništva. To bi ujedno bio i zamajac ekonomskog preporoda te opštine. Portal ETV: Koje konkretne mjere planirate preduzeti kako biste privukli investicije crnogorske dijaspore u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Kao prioritet vidimo stvaranje jasnog, sigurnog i transparentnog ambijenta za ulaganja dijaspore.

Miraš Dušević

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Ministar dijaspore Mirsad Azemović i v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Denis Martinović boravili su u radnoj posjeti Luksemburgu, povodom Festivala „15. Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“, u organizaciji Zavičajnog kluba Bihor. Manifestaciji su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, univerzitetski profesori, kao i brojni kulturni stvaraoci i članovi dijaspore iz više evropskih zemalja. Tokom trodnevnog programa, publika je imala priliku da uživa u bogatom kulturnom sadržaju, među kojima su bile folklorne igre iz zavičaja, promocije knjiga i predstavljanje poezije afirmisanih autora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101144_7182504a35381f93eac41ab8e898f90d491f824c9ec5ef5fc19eab6e8fc26e41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117101144_7182504a35381f93eac41ab8e898f90d491f824c9ec5ef5fc19eab6e8fc26e41" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="ministarstvo dijaspore"> </figure>  U svom obraćanju, ministar Azemović je istakao da posebnu snagu vidi u radu Zavičajnog kluba Bihor i ljudima koji, kako je rekao, “iz godine u godinu potvrđuju da identitet nije stvar administracije, već srca”. “Domovina se nosi u srcu, a ne u pasošu. U Ministarstvu dijaspore uvijek ćete imati sagovornika — ne samo formalno, već iskreno. Nekoga ko želi da zajedno sa vama gradi veze koje će trajati: veze znanja, kulture, biznisa i identiteta”, poručio je Azemović. Ministar je posebno pohvalio predsjednika Udruženja Eska Halilovića, koji, kako je naveo, “ulaže ogromnu energiju da manifestacija svake godine bude na visokom nivou”, kao i rad saradnika i volontera koji su iznijeli najveći dio organizacionog posla. Na kraju programa, ministar Azemović je svečano otvorio Festival. Tokom boravka u Luksemburgu, delegacija Ministarstva dijaspore posjetila je i Bošnjački donatorski fond, gdje se ministar detaljnije upoznao sa aktivnostima i planovima ove organizacije. Predsjednik Udruženja Enver Korać zahvalio je ministru na posjeti i izdvojenom vremenu, istakavši da je članovima posebno značilo što su imali priliku da u otvorenom razgovoru iznesu pitanja i sugestije od važnosti za svoju zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117101144_1aa829a1a4c3765349f89b84a31a75128c90172554e4276195c597013f9a1c70.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117101144_1aa829a1a4c3765349f89b84a31a75128c90172554e4276195c597013f9a1c70" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="ministarstvo djaspore"> </figure>  &nbsp;

Ministar Azemović u posjeti Luksemburgu

Vrijeme je da shvatite da ste vi servis dijaspore, a ne institucija pred kojom će se dijaspora klanjati i trčati - poručila je predsjednica udruženja „Savez Patriota Crne Gore“ Emina Čolović Kajević obraćajući se Ministarstvu dijaspore Crne Gore.
Ona je, u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, podvukla da su prošla „vremena zategnutih kravata i praznih osmijeha“.
- Prošla su vremena bahatosti, samovolje i partijskih imenovanja koja su dijasporu pretvarala u posmatrača, a ne u partnera. Mi se borimo i borićemo se da na čelu Ministarstva dijaspore Crne Gore bude čovjek iz dijaspore, kojeg će dijaspora izabrati – neko ko zna kako se živi, radi i stvara van domovine, ali s Crnom Gorom u srcu – navela je ona.
Dosta je, kaže, onih koji ruku saradnje pružaju samo pojedincima, dok narod ostaje po strani.
- Dijaspora nije vaš projekat. Dijaspora je Crna Gora – rasuta po svijetu, ali neraskidivo povezana. Mi smo ambasadori svoje zemlje, gospodo. U svakom gradu, na svakom kontinentu, mi predstavljamo Crnu Goru. Naša djeca su školovana, naše porodice izgrađene, naše žene uspješne i dostojanstvene.
Više nijesmo narod koji odlazi s torbom u ruci – danas se vraćamo s ponosom, u svoje domove koje smo izgradili radom, poštenjem i ljubavlju prema domovini – navela je ona.
Zato je, podvlači, vrijeme da na čelu Ministarstva dijaspore Crne Gore budu ljudi koji dolaze odatle.
- Koji su dio našeg puta, naših žrtava i naših uspjeha. Ne želimo one koji ne razumiju našu borbu, koji u fotelji traže status, a ne službu narodu. Mi smo taj vrh, gospodo! Mi smo oni koji su ime Crne Gore nosili na svojim leđima decenijama – radeći, stvarajući, podižući generacije koje nikada nijesu zaboravile ko su i odakle su – naglasila je Čolović Kajević.
Dodala je da, iz dužnog poštovanja prema sebi i svima koji dijele ovu borbu, nikada neće sarađivati sa onima koji fotelju smatraju tronom, a narod teretom.
- Ministarstvo dijaspore mora služiti narodu – a ne obratno – dodala je ona.
Obraćajući se dijaspori je istakla da oni nijesu treća klasa.&nbsp;
- Mi smo narod koji uspijeva gdje god da živi. Narod koji se ponosi svojim porijeklom, koji čuva svoj jezik, kulturu i vjeru – i koji se uvijek vraća svojoj zemlji, makar mislima i srcem. Budimo jedinstveni.
Birajmo ljude iz naših redova – one koji znaju da se dijaspora ne vodi naredbama, već povjerenjem. Jer samo onaj ko je daleko od kuće zna koliko domovina vrijedi – zaključila je Čolović Kajević.

Čolović Kajević: Borićemo se da na čelu Ministarstva bude čovjek iz dijaspore, neko ko zna kako se živi i stvara van domovine - a sa Crnom Gorom u srcu

Ministarstvo dijaspore sklopilo je ugovor sa Crnogorskim centrom za kulturu iz Srbije, na osnovu kojeg će 14 udruženja koja funkcionišu u okviru tog centra dobiti na korišćenje objekat u Vrbasu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva dijaspore, to je urađeno u cilju očuvanja identiteta, kulture i tradicije crnogorske zajednice u Srbiji, kao i za promociju aktivnosti udruženja.
Navodi se da je riječ o objektu površine 430 metara kvadratnih, koje je prethodno MK Grupa ustupila Vladi Crne Gore na korišćenje.
- Na ovaj način, riješen je problem nedostatka adekvatnog prostora za nesmetano funkcionisanje četrnaest udruženja u Srbiji - kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, potpisivanju sporazuma prethodila je višemjesečna aktivnost Ministarstva dijaspore i resornog ministra Mirsada Azemovića na rješavanju administrativno-tehničkih zahtjeva.
Azemović je kazao da je napravljen veliki korak na planu obezbjeđivanja što boljih uslova za rad udruženja u Srbiji.
- Ovo je pokazatelj da kada postoji dobra volja, sve prepreke koje su ispred nas su savladive. Čast nam je da smo uspjeli da za četrnaest udruženja u Srbiji obezbijedimo prostorije za rad, za njihove aktivnosti. Veliku zahvalnost dugujemo MK grupi, koja je istinski prijatelj i partner države Crne Gore - kazao je Azemović.
Ugovor između Ministarstva dijaspore i Crnogorskog centra za kulturu iz Srbije potpisali su državni sekretar tog Vladinog resora Adel Omeragić i Dimitrije Čurović ispred Crnogorskog centra za kulturu.

Ministarstvo dijaspore riješilo pitanje prostora za 14 udruženja u Srbiji

Ministarstvo dijaspore ostaje otvoreno za dijalog, inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet i multikulturalnost - poručio je resorni ministar Mirsad Azemović. 
 
Azemović i državni sekretar u Ministarstvu dijaspore Adel Omeragić sastali su se sa predstavnicima udruženja Crnogorski centar za kulturu iz Srbije, koje okuplja pripadnike crnogorske zajednice, s ciljem očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije. 
 
Iz Ministarstva dijaspore saopštili su da je na sastanku bilo riječi o značaju institucionalne saradnje između Ministarstva i udruženja crnogorskih iseljenika, posebno u kontekstu podrške kulturnim i obrazovnim programima i jačanju međusobne povezanosti dijaspore sa matičnom državom. 
 
Azemović je poželio uspjeh u radu novoformiranom udruženju i istakao da ga raduje umrežavanje više udruženja kroz jedan centar. 
 
On je kazao da je takav način djelovanja udruženja ključan za još bolju institucionalnu saradnju sa matičnom državom. 
 
- Azemović je istakao da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog, inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet i multikulturalnost - ističe se u saopštenju. 
 
Predstavnici Crnogorskog centra za kulturu zahvalili su Azemoviću na prijemu i podršci.

Azemović: Otvoreni smo za inicijative i projekte koji promovišu crnogorski identitet

Ministarstvo dijaspore opredijeliće 320.000 eura za 111 programa odnosno projekata dijaspore u 2025. To je navedeno u Odluci o raspodjeli sredstava za sufinansiranje programa odnosno projekata u oblastima saradnje sa dijasporom – iseljenicima u 2025. godini, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici. Najviše novca biće izdvojeno za projekat "Jačanje privredne saradnje Vojvodine i sjevera Crne Gore" Udruženja Crnogoraca Lovćenac (11.850 eura), Mobilnu aplikaciju za povezivanje dijaspore Crne Gore sa mativom "Crna Gora u srcu svijeta" koju realizuje Kula - Rožajsko udruženje u Holandiji, te za "Dane Crne Gore u Sloveniji-Mariboru" (10.000 eura) u organizaciji Crnogorskog kulturnog društva "Komovi". U odluci je objašnjeno da se sufinansiraju programi odnosno projekti u oblastima saradnje: očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; očuvanje kulturnog identiteta; jačanje obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje; informisanje i povezivanje; zaštita prava i položaja dijaspore – iseljenika i unapređivanje privrednog partnerstva. - Program odnosno projekat organizacije dijaspore – iseljenika može se sufinansirati najviše do 50 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju, pri čemu se program odnosno projekat koji može imati uticaj na razvoj manje razvijenih područja u Crnoj Gori, može sufinansirati najviše do 70 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju - navedeno je u dokumentu. Sredstva će biti raspodijeljena na sljedeći način:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f" data-rendition-name="original" width="898" height="616" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63" data-rendition-name="original" width="901" height="782" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc" data-rendition-name="original" width="895" height="428" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf" data-rendition-name="original" width="921" height="812" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e" data-rendition-name="original" width="893" height="431" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da" data-rendition-name="original" width="912" height="798" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b" data-rendition-name="original" width="900" height="450" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77" data-rendition-name="original" width="930" height="787" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e" data-rendition-name="original" width="910" height="423" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264" data-rendition-name="original" width="910" height="806" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11.png" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11" data-rendition-name="original" width="915" height="313" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>  Ministar dijaspore Mirsad Azemović će, u roku od 30 dana od dana objavljivanja ove odluke, sa organizacijama dijaspore – iseljenika kojoj su sredstva dodijeljena zaključiti ugovor o sufinansiranju programa odnosno projekta. - Ugovorom će se preciznije urediti način isplate i korišćenja dodijeljenih sredstava, način izvještavanja i nadzora nad realizacijom programa odnosno projekta za koji su dodijeljena sredstva, kao i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju - konstatovano je odluci. T.K.

Za projekte dijaspore 320.000 eura, najviše za jačanje privredne saradnje sa Vojvodinom, mobilnu aplikaciju "Crna Gora u srcu svijeta", Dane Crne Gore u Sloveniji...

Dani dijaspore ove godine će, u skladu sa novim konceptom proslave, biti održani u šest crnogorskih opština - u Gusinju, Plavu, Beranama, Petnjici, Rožajama i Ulcinju. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva dijaspore, resorni ministar Mirsad Azemović i predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović potpisali su Sporazum o organizaciji manifestacije Dani dijaspore u tom gradu. 
 
- Od ove godine kreće novi koncept proslave Dana dijaspore, a osim u Rožajama, Dani dijaspore će biti organizovani i u opštinama koje su u komunikaciji sa Ministarstom dijaspore iskazale interesovanje za organizovanje ove manifestacije - navodi se u saopštenju. 
 
Azemović je, tokom radne posjete Rožajama, istakao značaj takvih inicijativa u jačanju veza između matice i dijaspore i zahvalio lokalnoj samoupravi na otvorenosti i spremnosti da bude domaćin manifestacije od posebnog značaja za građane koji žive i rade u inostranstvu. 
 
- Rožaje ima snažnu dijasporu koja daje veliki doprinos razvoju Crne Gore. Dani dijaspore će biti prilika da se ti ljudi dodatno povežu sa svojim krajem, ali i da se zajednički osnaže kontakti, razmijene ideje i podstakne saradnja - poručio je Azemović. 
 
Husović je kazao da je zadovoljan zbog potpisanog sporazuma i naglasio da će ta manifestacija imati veliki kulturni, društveni i ekonomski značaj za lokalnu zajednicu. 
 
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva dijaspore, organizacija Dana dijaspore planirana je za drugu polovinu jula i početak avgusta.

Dani dijaspore ove godine u Gusinju, Plavu, Beranama, Petnjici, Rožajama i Ulcinju

Proces priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke ušao je u finalnu fazu i očekuje se skoro potpisivanje sporazuma, saopšteno je iz Ministarstva dijaspore. 
 
Navodi se da je nakon višemjesečnih napora i intenzivnog rada, koji je podrazumijevao komunikaciju između ministarstava dijaspore i vanjskih poslova i aktivnu saradnju sa nadležnim njemačkim institucijama, postignut značajan napredak. 
 
Iz Ministarstva dijaspore su rekli da je Savezno ministarstvo za digitalizaciju i saobraćaj Njemačke dalo pozitivno mišljenje, što je omogućilo da se pristupi izjašnjavanju saveznih pokrajina. 
 
- Svi njemački savezni pokrajinski organi su dali pozitivno mišljenje, čime je proces priznavanja vozačkih dozvola između Crne Gore i Njemačke praktično završen - navedeno je u saopštenju. 
 
Trenutno se, kako su naveli iz Ministarstva, radi na finalizaciji teksta sporazuma, koji će uskoro biti potpisan, čime će se omogućiti jednostavniji i efikasniji proces priznavanja vozačkih dozvola za građane obje zemlje. 
 
Ministar dijaspore Mirsad Azemović rekao je da je uvjeren da će potpisivanje sporazuma biti veoma važno za brojnu crnogorsku dijasporu u Njemačkoj, kao i za sve građane koji borave u obje zemlje. 
 
- Taj sporazum će omogućiti građanima Crne Gore u Njemačkoj, kao i njemačkim državljanima u Crnoj Gori, da bez većih administrativnih prepreka priznaju svoje vozačke dozvole, čime se unapređuje mobilnost i poboljšavaju uslovi za život i rad - navodi se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva su rekli da očekuju da će sporazum biti potpisan u najkraćem mogućem roku. 
 
- Ministarstvo dijaspore će nastaviti s aktivnim radom na pitanjima koja se tiču interesa crnogorske dijaspore i unapređenja odnosa sa zemljama u kojima naši građani žive, rade i stvaraju - navodi se u saopštenju.

Uskoro potpisivanje sporazuma sa Njemačkom o priznavanju vozačkih dozvola

Na osnovu javnog konkursa za sufinansiranje programa u oblastima saradnje sa dijasporom i iseljenicima Ministarstvo dijaspore sufinansiralo je 107 projekata u vrijednosti od 210 hiljada eura.
Ministar dijaspore Mirsad Azemović rekao je da su stigle 133 prijave koje je kandidovalo 80 organizacija dijaspore iz 15 država.
On je kazao da je sufinansiranje važan mehanizam podrške radu i aktivnostima organizacija koje okupljaju crnogorku dijasporu širom svijeta.
- Snaženjem organizacija dijaspore, jačanjem njihovih kapaciteta kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju njihovih aktivnosti, jačamo vezu dijaspore sa svojom maticom - naveo je Azemoviću saopštenju medijima.
On je kazao da će ovo biti jedan od načina na koji će Ministarstvo podsticati njihov doprinos u ostvarivanju i jačanju veza i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom na svim poljima.

Sufinansirano 107 projekata saradnje sa dijasporom

Španski teniser Karlos Alkaras plasirao se u polufinale Australijan opena u Melburnu.
Alkaras je danas u četvrtfinalnom meču savladao domaćeg tenisera, Aleksa de Minora 3:0 (7:5, 6:2 i 6:1).
Do prvog polufinala u Melburnu došao je nakon dva sata i 15 minuta igre.
Alkaras, vodeći na rang listi, po dva puta osvajao je Rolan Garos, Vilmbldon i US open.
Za plasman u finaleigraće protiv njemačkog tenisera, Aleksandera Zvereva, koji je, poslije tri sata i 13 minuta igre, savladao Amerikanca Lernera Tijena 3:1 (6:3, 6:7, 6:1 i 7:6).
Zverev, prošlogodišnji finalista u Australiji, do desetog grend slem polufinala stigao je uz čak 24 asa i samo jednu duplu servis grešku.
Drugi polufinalni par biće poznat nakon duela Novaka Đokovića i Lorenca Muzetija, odnosno Jana Sinera i Lućana Darderija.

Alkaras ubjedljivo do prvog finala u Melburnu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predstavnicima Unije slobodnih sindikata Crne Gore, generalnim sekretarom Srđom Kekovićem i zamjenikom generalnog sekretara Radomirom Božovićem, sa kojima je razgovarao o položaju zaposlenih i jačanju socijalnog dijaloga.
Kako je navedeno u saopštenju, predstavnici USSCG upoznali su predsjednika sa činjenicom da je Opšti kolektivni ugovor istekao krajem 2025. godine, te da je produžen do 31. marta 2026. godine kako bi se stvorio dodatni prostor za dogovor socijalnih partnera. 
U tom kontekstu istaknut je zahtjev za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi doprinijelo rastu plata za veliki broj zaposlenih.
Milatović je podržao ovu inicijativu, naglašavajući da je zaštita kupovne moći zaposlenih pitanje ekonomske stabilnosti i društvene pravednosti. 
Kako se navodi u saopštenju, on je istakao da plate moraju pratiti realne troškove života, a ne zaostajati za inflacijom, jer je dostojanstven rad temelj zdravog društva i održive ekonomije.
Milatović je, dodaje se, poručio da socijalni dijalog mora biti trajni mehanizam usklađivanja interesa zaposlenih, poslodavaca i države, te da se standard građana ne štiti jednokratnim potezima, već sistemskim rješenjima i odgovornom ekonomskom politikom.
- Sagovornici su razgovarali i o Rezoluciji USSCG o potrebi reforme izbornog sistema. Konstatovano je da inicijativa predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih lista u potpunosti korespondira sa ciljevima sindikata, jer jača odgovornost izabranih predstavnika prema građanima i doprinosi transparentnijem političkom procesu - navodi se u saopštenju. 
Kako se pojašnjava, tokom sastanka ocijenjeno je da dostojanstvo rada i dostojanstvo glasa građana predstavljaju dvije strane iste borbe za pravednije društvo. 
Milatović je istakao da su jačanje standarda zaposlenih i unapređenje demokratskih pravila dio iste politike, politike u kojoj država radi u interesu građana, a ne parcijalnih interesa.

USSCG: Podrška sindikata inicijativi predsjednika za otvorene liste i veću odgovornost izabranih predstavnika

Ministarstvo pomorstva i nevladina organizacija (NVO) Pomorci Crne Gore potpisali su Memorandum o saradnji u cilju unapređenja položaja pomoraca i zaštite njihovih profesionalnih, radno-pravnih i socijalnih prava.&nbsp;
Ministar pomorstva Filip Radulović istakao je značaj potpisivanja Memoranduma o saradnji i dodao da pomorci predstavljaju jedan od najznačajnijih profesionalnih resursa Crne Gore.
&nbsp;- Potpisivanjem Memoranduma potvrdili smo da smo spremni da uložimo zajedničke snage kako bismo imali kontinuiranu saradnju, a sve u cilju bolje organizacije koja djeluje u interesu pomoraca - rekao je Radulović.&nbsp;
&nbsp;NVO Pomorci Crne Gore okuplja aktivne i bivše pomorce sa ciljem zaštite njihovih prava i interesa kako bi se unaprijedila pomorska struka i jačao pomorski identitet Crne Gore.
&nbsp;Predsjednik NVO Pomorci Crne Gore Vasilije Mićanović naveo je da je zadovoljan saradnjom sa Ministarstvom i da će kroz zajedničke aktivnosti raditi na razvoju pomorske kulture.&nbsp;
Radulović je, nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji, kazao da &nbsp;Ministarstvo pomorstva prepoznaje značaj saradnje sa nevladinim sektorom, poručujući da samo udruženim snagama možemo jačati institucionalne kapacitete. &nbsp;&nbsp;

Radulović: Pomorci su jedan od najznačajnijih profesionalnih resursa

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 187,17 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tag: ministarstvo-dijaspore