Vlada je dokumentom, u koji je Portal ETV imao uvid, zadužila ministarstva, druge organe uprave i Generalni sekretarijat, da joj u roku od sedam dana dostave analizu o broju zaposlenih, broju sistematizovanih i upražnjenih radnih mjesta, ali i broju službenika za čijim radom je prestala potreba, te starosnoj strukturi.&nbsp;
- Ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade zadužuju se da, istovremeno sa donošenjem akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa državne uprave, pripreme i u roku od sedam dana Vladi dostave analizu sa podacima o: broju zaposlenih, broju sistematizovanih i upražnjenih radnih mjesta, broju službenika za čijim je radom prestala potreba, starosnoj strukturi zaposlenih, te broju potrebnih službenika u odnosu na grupe poslova (osnovna djelatnost, administrativni, pomoćni i drugi poslovi), u skladu sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave, kao i sa administrativnim potrebama u vezi sa ispunjenjem završnih mjerila iz pregovaračkih poglavlja - navodi se u dokumenru.&nbsp;
Kako se navodi, ministarstva, drugi organi uprave i Generani sekretarijat Vlade obavezni su da, prije raspisivanja oglasa za popunu radnih mjesta, prioritet daju trajnom raspoređivanju službenika u drugi državni organ, u skladu sa članom 65a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
U dokumentu piše da su ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade dužni da Upravi za ljudske resurse u što kraćem roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, dostave nacrte kadrovskog plana za 2025. godinu.
<h2>PRIORITETI&nbsp;</h2>
Prilikom popunjavanja radnih mjesta, ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade dužni su da prioritet daju radnim mjestima iz kategorije visoko rukovodnog kadra i starješina organa, imajući u vidu da je određivanje vršioca dužnosti na konkretno radno mjesto ograničeno na najviše dva puta po šest mjeseci.
Uprava za ljudske resurse zadužuje se da prioritet daje oglašavanju radnih mjesta iz kategorije visoko rukovodnog kadra i starješina organa, u skladu sa zaključkom broj 5.
U dokumenru u koji je Portal ETV imao uvid, navodi se da se Ministarstvo evropskih poslova, Ministarstvo finansija, Ministarstvo javne uprave i Uprava za ljudske resurse zadužuju se da izrade metodologiju za sektorsku analizu administrativnih kapaciteta, u skladu sa Uredbom o sadržaju, postupku i načinu pripreme i izmjene Kadrovskog plana za organe državne uprave i službe Vlade, koja će predstavljati osnovu za pripremu Jedinstvenog kadrovskog plana za 2026. godinu.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić traži podatke: Ministarstva dobila sedam dana da dostave koliko imaju zaposlenih, a koliko je višak

Primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama je ponovo zatajila i ona je još jedna od slika snage institucija koje daju sebi za pravo da funkcionišu i posluju van granica zakona, a da pritom ne snose nikakve posljedice, rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Opštine Bijelo Polje Asmir Pućurica.
Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), deset od dvadest tri ministarstva, kaže Pućurica, imaju procenat transparentnosti veći od 50 odsto, što znači da više od polovine ministarstava u Vladi Crne Gore ima ograničeno transparentan, ili netransparentan rad. 
- Mene naročito brine što je na tom spisku ministarstava koja bilježe veoma nizak stepen transparentnosti i Ministarstvo socijalnog staranja i turizma i Ministarstvo unutrašnjih poslova što zaokružuje jednu ne tako lijepu sliku o radu Vlade Crne Gore i ukazuje da građani Crne Gore imaju pravo da sumnjaju u rad određenih njenih resora. To takođe smanjuje povjerenje građana Crne Gore, ali i nas političkih djelatnika u rad Vlade Crne Gore i njenih ministarstava i šalje jasnu poruku građanima Crne Gore, a to je da Vlada Crne Gore u proteklom periodu vrlo često nije radila u korist građana, već je imala razloga da određene podatke, pa i podatke o svom radu krije od samih građana Crne Gore - rekao je Pućurica.
Duboko je zabrinut zbog netransparentnosti rada Ministarstva unutrašnjih poslova, naročito u kontekstu nedavnih tragičnih događaja koji su zabrinuli sve građane Crne Gore. Smatra da je dodatno problematično to što ministarstva nijesu zainteresovana za poboljšanje transparentnosti, naročito Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, koje bi trebalo da se bavi sve većim migracijama koje za posljedicu imaju, kako kaže, neravnomjernu regionalnu razvijenost.
- Kada tako ministarstvo pokazuje građanima Crne Gore da ono nije spremno da svoje podatke o radu i rezultatima podijeli sa građanima i ukaže na ono što je rezultat mjera koje su preduzete u proteklom periodu, onda je to zaista jedna loša poruka građanima i ukazuje na to da Vlada zapravo nema realne mehanizme za borbu sa takvim problemima. Transparentnost generalno jeste dio nečega što su procesi koji uslovljavaju integrisanje Crne Gore u EU. To je nešto što šalje lošu poruku prema našim partnerima, osim što obeshrabruje crnogorsku javnost i građane - istakao je Pućurica.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama, podsjeća on, vrlo jasno propisuje sve korake koji se tiču načina traženja informacija, načina davanja informacija i šta se dešava ako se davalac informacija ogluši o zahtjev za informacijom. Ističe i da zakon propisuje određene sankcije ukoliko se institucije i organizacije ne vode zakonskim propisima, što znači da nije problem u Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, već, kako tvrdi, u njegovoj primjeni. Poručuje da transparentnost nije samo zakonska obaveza, već i civilizacijska stvar, dio demokratskih procesa i mora biti, ističe on, na mnogo višem stepenu.
- U proteklom periodu smo više imali nešto što možemo nazvati političkom fasadom i podmirenjem određenih političkih interesa nego li rad u korist građana Crne Gore i to može biti u nekom momentu veliki teret svima - zaključio je Pućurica.

Portal ETV

Pućurica: Vlada u proteklom periodu vrlo često nije radila u korist građana

Ministarstva u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti (49.16 odsto) - pokazuju rezultati CDT-ovog Regionalnog indeksa otvorenosti. Oni su u okviru istraživanja provjeravali dostupnost informacija o godišnjem radu institucija, njihovim izvještajima, raspolaganju finansijskim sredstvima, spisku zaposlenih, podacima od značaja za slobodan pristup informacijama, komunikaciju putem društvenih mreža... Tako dok parlament uporno odlaže usvajanje novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji bi institucije obavezao na veću transparentnost, istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pokazuje da državni organi ne poštuju ni važeći propis, prema kojem su dužni da na svojim internet stranicama objavljuju podatke o svom radu. - U odsustvu efikasnog nadzora, izvršna vlast u Crnoj Gori faktički djeluje iznad zakona - odlučujući samoinicijativno koja će dokumenta objaviti i kada će građanima omogućiti pristup informacijama koje im pripadaju po zakonu - navela je zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. Uprkos jasnim zakonskim obavezama, prema njenim riječima, više od polovine ministarstava ne ispunjava ni polovinu propisanih kriterijuma otvorenosti. - Najbolje rezultate bilježi Ministarstvo pravde sa 86.18 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti. Slijede Ministarstvo javne uprave (66.77 odsto), Ministarstvo ekonomskog razvoja (62.29 odsto) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (61.18 odsto). Na začelju su Ministarstvo turizma i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, sa po 33.19 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti - navela je Gvozdenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2" data-rendition-name="original" width="1320" height="866" loading="lazy" alt="Milena Gvozdenović"><figcaption>Milena Gvozdenović(Photo: CDT)</figcaption></figure>  Rad ministarstva javnih radova i energetike bio je tek u začetku u trenutku istraživanja, pa je njihova otvorenost analizirana na osnovu tada dostupnih podataka, dok će naredno istraživanje dati uporedne podatke i sveobuhvatni uvid u njihov rad. Rezultati istraživanja ukazuju na sistematsko kršenje Zakona o SPI, u dijelu koji definiše proaktivan pristup informacijama. Iako djeluje nevjerovatno - pojedina ministarstva, kaže Gvozdenović, nemaju ni javno objavljene brojeve telefona, čime onemogućavaju građane i medije da ih direktno kontaktiraju. - Ministarstva takođe ne poštuju zakonske rokove za postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Na zahtjev za SPI koji smo uputili u okviru ovog istraživanja, samo šest ministarstava odgovorilo je u zakonskom roku, 18 resora je dostavilo odgovore naknadno, a jedno ministarstvo nam nije odgovorilo. Odgovori su u brojnom slučajevima stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali gotovo dva mjeseca - navela je Gvozdenović. <h2>Podaci se gube nakon rekonstrukcije</h2> Praćenje rada izvršne vlasti u Crnoj Gori sve je, kaže Gvozdenović, složenije zbog učestalih rekonstrukcija vlade. - U odsustvu jasnih politika otvorenosti i sankcija za nepoštovanje zakona, stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno se odrazilo na transparentnost. Podaci pokazuju da se strateški dokumenti i informacije prethodnih ministarstava ne objavljuju dosljedno na stranicama njihovih nasljednika, a dok su internet stranice dijela ministarstava koja su prestala da postoje i dalje dostupne, druge su uklonjene - istakla je ona. Iako većina ministarstava objavljuje informacije o javnim funkcionerima i njihovim zaradama, kao i spisak državnih službenika i namještenika, što je zakonska obaveza, to nije, podvlači Gvozdenović, uvijek slučaj sa rekonstruisanim resorima. - Iako je prošlo skoro pet mjeseci od početka rada Ministarstva javnih radova, odnosno više od godinu u slučaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, do njih se ne može doći telefonskim putem jer nijesu objavili kontakt telefon na svojim internet stranicama - istakla je ona. Tek je trećina resora na svojim internet stranicama objavila godišnji program rada za 2024. godinu, dok je svega polovina njih učinila dostupnim izvještaje o svom radu. Većina “novoformiranih” ministarstava, ukazuje Gvozdenović, ne objavljuje godišnje planove i izvještaje o radu svojih prethodnika što je zabrinjavajuća praksa, jer onemogućava građane i civilno društvo da prate kontinuitet u radu institucija. - Nijedno ministarstvo nije objavilo budžet za 2024. godinu na svojoj internet stranici. U pojedinim slučajevima, resori formirani nakon rekonstrukcije objavili su budžete prethodnih ministarstava, ali ne i budžet nakon rebalansa iz septembra 2024, kojim su precizirani njihovi finansijski okviri - naglasila je ona. Podaci ovog istraživanja, kako je kazala Gvozdenović, ukazuju na ozbiljne nedostatke u proaktivnoj transparentnosti ministarstava i dostupnosti informacija koje javnost ima pravo da zna. - Sve dok se transparentnost tretira kao izbor, a ne obaveza, demokratska kontrola rada vlasti ostaje otežana. Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja - navela je Gvozdenović.

Ministarstva tek polovično transparentna: Nakon rekonstrukcije otežan uvid u rad, ne poštuju rokove za SPI

Vlada premijera Milojka Spajića, sa rekordna 32 člana, ispunila je svega 61,1 odsto planiranih obaveza u prvoj polovini godine. Iako je riječ o skoro deset procenata boljoj realizaciji u odnosu na isti period 2024, pojedini ključni resori značajno su podbacili. Među njima je i Ministarstvo pravde, koje je sprovelo tek 33,3 odsto planiranih aktivnosti. Programom rada Vlade za prva dva kvartala 2025. godine planirano je 229 aktivnosti, a realizovano je 140. Godinu ranije od planirane 194 aktivnosti, ostvarene su 102.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082803080_b7e397664d2acc51a3244e5ed7b25a8d7f6c12033d49bd8388c91bbfc5ee8a43" data-rendition-name="original" width="3264" height="2818" loading="lazy" alt="Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine"> <figcaption>Ukupna realizacija Programa rada Vlade za I i II kvartal ove i prošle godine</figcaption> </figure>  Nijednu obavezu nijesu ispunila četiri resora - Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo sporta i mladih, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Ministarstvo dijaspore. Ispod 50 odsto realizacije bili su resori pravde (33,3 odsto), poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (38,5 odsto), zdravlja (40 odsto), regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama (40 odsto), te energetike i rudarstva (42,9 odsto). <h2>Pravda zakazala</h2> Posebno zabrinjava slab učinak Ministarstva pravde, s obzirom na ključnu ulogu resora Bojana Božovića u ispunjavanju uslova za zatvaranje Poglavlja 23 (vladavina prava) i doprinos reformama presudnim za ubrzanje evropskog puta Crne Gore. U prvoj polovini godine ovo Ministarstvo je od devet planiranih obaveza ostvarilo svega tri: pripremilo je Strategiju digitalizacije pravosuđa 2025–2028. sa Akcionim planom za period 2025–2026, zatim Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme pravosuđa 2024–2027. za 2024. godinu, te Analizu efikasnosti sistema izvršenja za period januar–decembar 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250828020856_780950efbdce4f94b79293964f2c663a12fc3608e1a2801370d5f05843ec6c68" data-rendition-name="original" width="871" height="450" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2025.(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Sa druge strane, ono što je trebalo da se razmatra na Vladi, a nije još na stolu je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, čiji je nacrt 11. juna ove godine upućen na javnu raspravu. Čeka se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, za koji Vlada navodi da je pripremljen, ali da nakon usklađivanja sa Evropskom komisijom tek treba da bude procesuiran. Nijesu finalizovani ni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, Prijedlog zakona o potvrđivanju Drugog dodatnog protokola uz Konvenciju o računarskom kriminalu o unaprijeđenoj saradnji i otkrivanju elektronskih dokaza, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ljubljansko-haške konvencija o međunarodnoj saradnji u istrazi i gonjenju krivičnog djela genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih međunarodnih zločina. Izostao je i Akcioni plan za sprovođenje Strategije izvršenja krivičnih sankcija (2023 -2026) za period 2025 -2026, sa Izvještem o implementaciji Akcionog plana za 2024. godinu. Podsjećamo, Božović je naslijedio Andreja Milovića koji je razriješen na prijedlog premijera Spajića uz obrazloženje da "nije bio na liniji &nbsp;prioriteta Vlade", da je svojim djelovanjem "narušio ukupan ugled cijele Vlade i parlamentarne većine", ali i da "nije na adekvatan način odgovorio očekivanjima i zadacima". Međutim, vrijeme i statistika demantovali su premijera. Krajem jula prošle godine Milović je razriješen, ali je ostavio resor sa 86,7 odsto obavljenih zadataka, odnosno od 15 realizovano je 13 planiranih aktivnosti za prvih šest mjeseci 2024.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828020856_1116e9db218a2f2f73ddb9e2d0d9003859c57dda1480e70a0643dd18b1f0fae5" data-rendition-name="original" width="912" height="663" loading="lazy" alt="izvještaj pravda"> <figcaption>Izvještaj za I i II kvartal 2024.</figcaption> </figure>  &nbsp; <h2>Stagnacija</h2> Štaviše, upravo u njegovom mandatu usvojen je set zakona neophodnih za pozitivno mišljenje Evropske unije o ispunjavanju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (IBAR). Nakon toga, Milović je sam pozvao Spajića da zbog, kako je objasnio, pritiska koje trpi iz Pokreta Evropa sad i dijela vladajuće većine, u najkraćem roku podnese inicijativu Skupštini da ga razriješi sa te funkcije, što je premijer i učinio. Crna Gora je tada ušla u novu fazu pregovora sa EU, obezbijedivši pozitivan IBAR. Godinu &nbsp;kasnije, međutim, zvanični podaci ne govore u prilog ozbiljnoj posvećenosti evropskom putu. Tome u prilog govode i podaci koje je objavio Radio Slobodna Evropa - u prvoj polovini prošle godine Vlada je ispunila 92 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU, a u istom periodu ove godine 65 odsto. Ministarska evropskih poslova Maida Gorčević, međutim, za ANtenu M je kazala kako nijesu usporili tempo, "već su preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji".&nbsp; Čak i njen resor bilježi blagi pad u realizaciji planiranih aktivnosti u prva dva kvartala ove godine. Za razliku od prošlogodišnjeg stoprocentnog učinka, u prvoj polovini 2025. MEP je ostvario pet od predviđenih šest obaveza, odnosno 83,3 odsto. <h2>Najuspješniji</h2> S druge strane, samo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ispunilo je sve četiri planirane obaveze u prvoj polovini godine.&nbsp; Među najuspješnijima po stepenu realizacije ističu se i Ministarstvo ekonomskog razvoja (95,2 odsto), Ministarstvo saobraćaja (90 odsto), Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija koje je skoro dupliralo učinak u odnosu na prošlu godinu (86,7 odsto), Ministarstvo vanjskih poslova (80 odsto)...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025082803080_35f82e5c33e5fb62c201ea045ce3011578a6ded39660dc03f1d991bce2239be6" data-rendition-name="original" width="1085" height="807" loading="lazy" alt="Ministarstva - realizacija aktivnosti"> <figcaption>Ministarstva - realizacija aktivnosti</figcaption> </figure>  Prosjek su popravili Ministarstvo finansija - sa lanjskih 50 odsto podiglo realizaciju na 68,8 odsto, dok je Ministarstvo javne uprave napredovalo sa 20 na 50 odsto ostvarenih obaveza. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je na 57,1 odsto ispunjenih aktivnosti. Ministarstvo odbrane je od osam planiranih obaveza realizovalo šest, odnosno 75 odsto, a Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava od devet šest, odnosno 66,7 odsto. Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo je 10 od 17 aktivnosti, što čini 58,8 odsto, dok je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera od 13 predviđenih završilo sedam, odnosno 53,8 odsto. Ministarstvo turizma koje vodi Simonida Kordić ispunilo je polovinu obaveza od zadatih 12. <h2>Evaluacija rada i promjene</h2> Spajić je više puta isticao da su svi članovi Vlade do jednog podložni promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka, od kojih će, kako je rekao, zavisiti konačne odluke. Poručio je da će oni koji ne budu dobro radili biti smijenjeni. Međutim, to se još nije desilo. Portal ETV je ekskluzivno početkom avgusta objavio dokument Vlade – Ocjena rada drugi kvartal 2025. godine - koji se odnosi personalno na rad članova Vlade, prema kojem su najbolje ocijenjene ministarke Anđela Jakšić Stojanović i Maida Gorčević, dok je na začelju tabele, kao najgori – potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić sa prosječnom ocjenom – 1,50. Jakšić Stojanović i Gorčević imaju prosječnu ocjenu – 4, dok su iza njih ministar finansija Novica Vuković i premijer Milojko Spajić s ocjenom 3,66. Među najbolje ocijenjenima je, i pored slabašnog učinka njegovog resora, &nbsp;i ministar pravde Bojan Božović – 3,50, dok je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović dobio ocjenu – 3,33, sa koliko je ocijenjena i ministarka javnih radova Majda Adžović.&nbsp; Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, kao i ministarke saobraćaja Maja Vukićević i rada Naida Nišić, te minstri energetike i rudarstva i zdravlja Admir Šahmanović i Vojislav Šimun – ocijenjeni su prosječnom ocjenom – 3,16. Ministar socijalnog staranja Damir Gutić dobio je ocjenu – 3, dok su svi ostali niže ocijenjeni. Tako je potpredsjednik Vlade Filip Ivanović dobio ocjenu – 2,83, kao i ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Momo Koprivica. Ministri ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sporta i mladih i regionalnog razvoja – Damjan Ćulafić, Dragoslav Šćekić i Ernad Suljević prošli su sa prosječnom ocjenom – 2,5. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović dobio je prosječnu ocjenu – 2,33, dok su sa 2,16 ocijenjeni – ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Milun Zogović, kao i ministar bez portfelja Milutin Buturović. Ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović ocijenjeni su ocjenom – 2, što znači da je to, poređujući sa ocjenjivanjem u prosvjeti, ocjena ,,zadovoljava“. Najniža moguća prelazna! Ispod ocjene zadovoljava je ministar dijaspore Mirsad Azemović koji je dobio prosječnu ocjenu – 1,83. Nije usamljen u ocjeni nezadovoljava: u tom rangu su i ministarka turizma Simonida Kordić (1,66) , ministar pomorstva Filip Radulović (1,66), ministarka kulture i medija Tamara Vujović (1,66), te ministar poljoprivrede Vladimir Joković (1,66).&nbsp; Prema informacijama koje je Portal ETV nedavno objavio, premijer je riješen je da uskoro uđe u rekonstrukciju Vlade. Informacije od više izvora iz Spajićevog Pokreta Evropa sad govore da mjesta u izmijenjenoj Vladi neće biti za nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali da će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-ce-nove-ministre-birati-iz-aktuelne-parlamentarne-vecine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tamara Klikovac

Ministarstvo pravde od visokog učinka do začelja: Božovićev resor ispunio trećinu obaveza

Varijabilni dodatak od oko 230 hiljada eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore, u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). 
 
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine. 
 
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava. 
 
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade eura. 
 
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima. 
 
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu. 
 
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 eura, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom. 
 
- Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu - rekla je Gvozdenović. 
 
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 eura varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura je primio jedan javni funkcioner. 
 
- Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 eura. 
 
- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 eura - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 eura. 
 
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 eura. 
 
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 eura. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 eura. 
 
- Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera - dodala je Gvozdenović. 
 
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika. 
 
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika. 
 
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.
- U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri j avna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 eura isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih. 
 
- Varijabilu u iznosu od 1.113 eura je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika - dodala je Gvozdenović. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 eura varijabilu za šestoro zaposlenih. 
 
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile. 
 
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”. 
 
- Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta - dodala je Gvozdenović. 
 
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade. 
 
- Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50 odsto prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade - rekla je Gvozdeović. 
 
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima. 
 
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju. 
 
- Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci - istakla je Gvozdenović. 
 
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj - stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih. 
 
- Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana. 
 
- Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije” - ukazala je Gvozdenović. 
 
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI. 
 
- Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava - smatra Gvozdenović. 
 
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave. 
 
- I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava - kazala je Gvozdenović.

Oko 230 hiljada eura varijabila za zaposlene u ministarstvima

Odluka Vlade Crne Gore da ministar bez portfelja Milutin Butorović, koji se od stupanja na dužnost nije oglašavao, otputuje sa svitom u Brisel kako bi tamo razgovarao s ambasadorom Crne Gore, povod je za analizu 44. Vlade – što su im ingerencije, što čine, zašto mnogih nema u javnosti.&nbsp;
Trebalo je da Vlada objavi platformu posjete Milutina Buturovića ambasadi Crne Gore u Briselu da mnogi prvi put čuju za tog ministra. Ali nije on jedini član ove mastodontske 44. Vlade Crne Gore za kojeg javnost maltene ne zna da postoji.
Naprotiv. Kabinet od 32 člana, prema javno dostupnim informacijama, iza Indije i Šri Lanke treći po brojnosti u svijetu, prepun je partijskih uhljeba u čiji rad javnost nema gotovo nikakvog uvida.
A neslužbeno se najavljuje i rekonstrukcija koja bi mogla iznjedriti još kojeg ministra.
Ovakva Vlada sastavljena prvenstveno radi zadovoljenja partijskih apetita, a tek onda da upravlja državom, suočena je s problemom preklapanja resora i zaduženja koje je otišlo toliko daleko da ni u organizovanijem društvu ne bi bilo lako utvrditi ko tu što radi i što je tačno čiji djelokrug.
<h2>Ko se s kim preklapa</h2>
U resoru bezbjednosti su tri člana Vlade: Aleksa Bečić, potpredsjednik zadužen za „bezbjednost, odbranu, borbu protiv organizovanog kriminala i unutrašnju politiku“ i ministri odbrane Dragan Krapović i unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Kako je cio resor pripao jednoj partiji – Demokratskoj Crnoj Gori (DCG) – nijesu očita preklapanja iz prostog razloga što je potpredsjednik Vlade istovremeno i stranački šef ministrima kojima oduzima ingerencije. Ipak, sadržaj objava na Portalu Vlade, koje predstavljaju presjek djelovanja svakog potpredsjednika i ministra, pokazuju da od rekonstrukcije 80% aktivnosti Alekse Bečića čine slanje prigodnih čestitki i telegrama saučešća, protokolarni sastanci i saopštavanje političkih stavova koji nemaju nikakve veze s dužnošću koju u Vladi obavlja.
Ministri ovog resora ostaće upamćeni slavom koju su stekli u 44. Vladi – Krapović zabranom načelniku Generalštaba sopstvene države generalu Zoranu Lazareviću da obavlja dio svojih dužnosti, a Šaranović podizanjem tužbe protiv Vlade čiji je član i protivzakonitom nabavkom policijskih vozila.
Sva trojica su netragom nestala iz javnosti početkom godine dok su studenti građani protestima iskazivali nezadovoljstvo djelovanjem policije i vlasti povodom višestrukog ubistva na Cetinju.
Resor pravde dijele ministar Bojan Božović iz Pokreta Evropa sad (PES) i Momo Koprivica iz DCG, potpredsjednik Vlade zadužen za „politički sistem, pravosuđe i antikorupciju“. Ministar uglavnom radi ono što mu je u opisu radnog mjesta, dok potpredsjednik Koprivica djeluje kao da je sam institucija zalazeći u ingerencije Poreske uprave, Uprave policije, Tužilaštva, Državne revizorske institucije… Ulogu crnogorskog Eliota Nesa, koju je sebi dodijelio, sprovodi istražujući arhive, pišući krivične prijave i zatim tretirajući svoje nalaze kao Sveto pismo.
Najveća gužva je u resoru ekonomije i razvoja gdje se natiskalo čak pet članova Vlade. Tu su Nik Đeljošaj iz Albanske alternative (AA), potpredsjednik Vlade zadužen za „ekonomsku politiku“ i ministar „ekonomskog razvoja“, drugi potpredsjednik Milun Zogović, iz Demokratske narodne partije (DNP), čije su zaduženje „infrastruktura i regionalni razvoj“ te ministri Damjan Ćulafić iz DCG, zadužen za „ekologiju, održivi razvoj i razvoj Sjeverne regije“, Ernad Suljević iz Bošnjačke stranke (BS), zadužen za „nacionalno-investicioni razvoj i saradnju s nevladinim organizacijama“ i Simonida Kordić iz Nove srpske demokratije (NSD) kao ministarka turizma – naše najvažnije privredne grane.
Dok Nik Đeljošaj djeluje uglavnom kao potpredsjednik Vlade zadužen za ekonomiju i ministar ekonomije, a Simonida Kordić kao ministarka turizma, preostalo troje članova Vlade, koji dijele ovaj resor, djeluju parcijalno u odnosu na formalni djelokrug.
Milun Zogović gleda da se ne miješa mnogo u svoj posao. U javnosti uglavnom zastupa politiku svoje partije plasirajući teme o srpskom jeziku, povlačenju priznanja Kosova i sl. Od dvadesetak njegovih aktivnosti registrovanih na portalu Vlade u ovih gotovo osam mjeseci samo četiri su direktno vezane za njegovu dužnost u Vladi.
Damjan Ćulafić je imenovan u Vladu s pozicije potpredsjednika Opštine Berane nakon što je propao dogovor NSD i DCG da on i dotadašnji predsjednik opštine Vuko Todorović na pola mandata zamijene mjesta. Neposredno po preuzimanju dužnosti proslavio se kada je prilikom analize učinka Vlade u III kvartalu imao najslabiji rezultat s realizovanih samo 20% obaveza. Od tada djeluje gotovo isključivo u oblasti zaštite životne sredine dok je drugi dio funkcije „održivi razvoj i razvoj Sjeverne regije“ mrtvo slovo na papiru. U javnosti ga gotovo i nema kao ni ministra Ernada Suljevića zaduženog za „nacionalno-investicioni razvoj i saradnju s nevladinim organizacijama“.
Konkretnom temom razvoja, koji se pominje u nazivima zaduženja čak četiri člana Vlade, tu i tamo se bave Nik Gjeloshaj i Ernad Suljević i to uglavnom plasirajući ideje i lijepe želje. Ne i rezultate. Rezultati razvojne politike 44. Vlade su kao legendarno čudovište iz Loh Nesa. Raspreda se da postoji i da su ga neki čak i vidjeli, ali za te priče nema nikakvih dokaza. Ozbiljan svijet u to, naravno, ne vjeruje.
Resor energetike podijeljen je prošlogodišnjom rekonstrukcijom vlade kako bi bili namireni partijski apetiti. Rezultat su zasebna ministarstva. Jedno je Ministarstvo energetike koje čeka ministra nakon prelaska Saše Mujovića, člana PES-a, na dužnost gradonačelnika Podgorice, a drugo je Ministarstvo rudarstva nafte i gasa, koje vodi Admir Šahmanović iz BS. Slično je resor saobraćaja i pomorstva podijeljen na saobraćaj, na čelu s Majom Vukićević iz DNP-a, i pomorstvo koje vodi Filip Radulović iz PES-a. Ove podjele, međutim, nijesu donijele nikakav vidan napredak. U oblasti rudarstva, nafte i gasa imamo nekoliko novih zakona iz evropske agende, ali još niko ne zna kakva je vizija energetske politike ove Vlade. Ključne politike iz oblasti saobraćaja plasira premijer, dok rukovođenja sektorom energetike nema od početka kampanje za izbore u Podgorici.
Obrazovanje i nauku dijele ministarka obrazovanja, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović iz PES-a i Budimir Aleksić iz NSD-a, potpredsjednik Vlade zadužen za „obrazovanje, nauku i odnose s vjerskim zajednicama“. Dok profesorica Jakšić Stojanović radi svoj posao, mršavi učinak Budimira Aleksića, najslabiji u inače slaboj vladi, svodi se na sastanke, dominantno s političkim predstavnicima Srba. Jedan od boljih pokazatelja odnosa u Vladi dogodio se prilikom razrješenja direktorice podgoričke Gimnazije Slobodan Škerović koji je inicirala ministarka, a resorni potpredsjednik javno izrazio podršku direktorici prozivajući pri tome savjetnicu predsjednika Vlade i „dukljanske fanatike i bojovnike“.
Gužva je i u resoru vanjske i evropske politike koji dijele PES i BS. Tu su dva potpredsjednika Filip Ivanović zadužen za „vanjske i evropske poslove“, Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade „za međunarodne odnose“ i ministar vanjskih poslova, te ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Preklapanje nadležnosti nije donijelo nikakav napredak ili korist u oblasti u kojoj Crna Gora prolazi kroz turbulentno razdoblje odnosa sa susjedima tokom kojeg je primila dvije protestne note država s kojima se graniči i tokom kojeg su tri državna zvaničnika proglašena nepoželjnim u jedinoj državi EU koja nam je susjed. U oblasti evropskih integracija, gdje je Crna Gora realno dok EU nije počela da se bavi odnosima sa SAD, imala šansu da ostvari konkretan napredak, imamo višak forme, a manjak sadržine. Trojac koji je zadužen za naše evropske integracije bombarduje javnost diplomatskim aktivnostima. Na tom planu nema dana bez fotografije rukovanja s nekim važnim evropskim zvaničnikom, ali smo morali da sačekamo početak marta da ministarka Gorčević objavi djelimičan spisak konkretnih aktivnosti koje su realizovane u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju i da Vlada donese i objavi odluke o ažuriranju članstva devet pregovaračkih radnih grupa.
Mediji tradicionalno ostaju uskraćeni za relevantne informacije iz ove oblasti čak i kada pitaju – od toga da li smo odustali od kandidature za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti, do prekjučerašnje objave da smo od Albanije izgubili trku za domaćina Regionalne kancelarije Evropskog parlamenta.
PES i BS preklapaju se u resoru socijalne politike koji dijele ministarka za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog Naida Nišić i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić. Udvojene dužnosti ni ovdje, kao ni u ostalim slučajevima, nijesu donijele nikakav vidan napredak ili kvalitet.
Preostalo je devet ministara koji ne dijele nego u potpunosti kontrolišu resor kojim su zaduženi i jedan ministar bez portfelja.
<h2>Đe su neki ministri</h2>
Za pojedine od preostalih ministara svjedočimo, ne ulazeći u pitanje kvaliteta rješenja, makar kontinuiranim javnim aktivnostima poput ministara finansija, zdravlja, javne uprave i poljoprivrede. Za neke od preostalih ne znamo ni da postoje.
Kolektivna karakteristika 44. Vlade Crne Gore premijera Milojka Spajića je nedostatak osjećaja odgovornosti i ubjeđenost da mogu činiti što im je volja. Najočitiji su primjeri Danila Šaranovića koji ne vidi ministarsku odgovornost za višestruko ubistvo počinjeno početkom godine na Cetinju, Vladimira Jokovića, koji odbija da sprovede odluku suda u jednim imenovanju insistirajući da imenuje kandidata kojeg je on naumio, i Slavena Radunovića koji je od iznajmljivanja djelova crnogorskih plaža napravio sprdnju i prostor za manipulacije.
Prosječan ministar danas u Crnoj Gori ne smatra da je odgovoran građanima. On zna da je na dužnosti u Vladi isključivo zahvaljujući tome što je njegova politička partija dio trulog kompromisa koji je izrodio postojeću vladajuću koaliciju. Zato mnogi izbjegavaju javnost. Javnost znači odgovornost, kritiku i potencijalnu konfrontaciju. Sve to su preduslovi za kvalitet koga nema bez odgovornosti, bez kritike i bez sukoba ideja. Ali kvalitet ovdje nije cilj.

Kako većina ministara izbjegava javnost: Ćuti, dok traje – traje

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: ministarstva