SAD i Ukrajina će u četvrtak, 24. aprila, potpisati sporazum o mineralima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
- Imamo sporazum o mineralima - rekao je Tramp.
Američki ministar finansija Skot Besent pojasnio je da će sporazum biti potpisan sljedećeg četvrtka.
Predsjednik SAD insistirao je na sklapanju sporazuma o mineralima sa Ukrajinom radi daljeg pružanja vojne pomoći Kijevu i kao nadoknadu za pomoć koju je Vašington do sada poslao.
Tramp kaže da "nije najveći fan" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali da ga ne krivi za rat iako smatra da "nije obavio najbolji posao", prenosi Srna.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp najavio potpisivanje sporazuma o mineralima sa Ukrajinom

Ukrajina je prihvatila uslove sporazuma o mineralima sa SAD, rekao je visoki zvaničnik u Kijevu za BiBiSi (BBC).
- Zaista smo se složili sa nizom dobrih amandmana i vidimo to kao pozitivan ishod - rekao je neimenovani zvaničnik, ne iznoseći detalje.
Vašington je navodno smanjio prvobitna potraživanja sirovina u vrijednosti od 500 milijardi dolara, javili su mediji.
Ali, iz Bijele kuće nisu ponudili Kijevu čvrste bezbjednosne garancije, što je bio glavni ukrajinski zahtjev, dodaje se.
Ukrajina ima ogromna nalazišta rijetkih minerala, ali su mnoga u oblastima pod kontrolom ruskih snaga.
Američki predsjednik Donald Tramp je prethodno saopštio da su se u Kijevu „u suštini saglasili“ da ustupe sirovine kao nadoknadu za pomoć, ali je njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski to bio negirao.

Ukrajinski zvaničnik za BBC: Ukrajina prihvatila uslove sporazuma o mineralima sa SAD

Ukrajina i Sjedinjene Američke Države (SAD) su u "završnoj fazi" pregovora o sporazumu koji bi Vašingtonu dao pristup ukrajinskim rudama u zamjenu za zaštitu, saopštila je ukrajinska vlada.&nbsp;
- Ukrajinski i američki timovi su u završnoj fazi pregovora u vezi sa dogovorom o rudama - napisala je potpredsjednica vlade Olga Stefaničina na mreži Iks.
Ona je dodala da su pregovori bili veoma konstruktivni i da su skoro svi ključni detalji finalizovani.
Ovo pitanje je izazvalo tenzije sa administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa koja vrši pritisak na Ukrajinu da potpiše sporazum, što je Kijev odbio tvrdeći da nema bezbjednosnih garancija na američkoj strani i da su finansijski uslovi nepovoljni.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je juče ponovo isključio mogućnost potpisivanja sporazuma za koji će „deset generacija Ukrajinaca“ morati da plati.
Nakon što se uskladio sa ruskim stavom da je Ukrajina odgovorna za izbijanje sukoba i nakon što je otvorio pregovore sa Moskvom bez ukrajinskog ili evropskog učešća, Tramp insistira na tome da će se pomoć nastaviti u zamjenu za pristup dragocjenim ukrajinskim rudnim resursima, potrebnim za visoku tehnologiju.

Ukrajinska Vlada: Ukrajina i SAD u završnoj fazi pregovora o sporazumu o rudama

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u Minhenu da je odbio da potpiše sporazum sa SAD o ukrajinskim mineralima, ocjenjujući da to ne štiti njegovu zemlju u ovoj fazi.
- Nisam ovlastio ministre da potpišu sporazum jer nije spreman. Po mom mišljenju, on nas ne štiti - rekao je Zelenski na marginama Minhenske konferencije o bezbjednosti i dodao da takav sporazum „mora da sadrži bezbjednosne garancije za Ukrajinu“.
- Međutim, još ne vidim u dokumentu tu vezu između minerala i zaštite - dodao je on.
Američki državni sekretar Marko Rubio izrazio je u četvrtak nadu da će postići dogovor o ukrajinskim mineralima kako bi se djelimično otplatio dug SAD za pomoć koju su pružile Ukrajini za finansiranje rata protiv Rusije.
- Dio tog novca bi išao za otplatu milijardi dolara američkih poreskih obveznika potrošenih u toj zemlji - rekao je Rubio, dan pošto je Donald Tramp imao telefonski razgovor da predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Rubio je dodao da bi drugi dio novca bio upotrijebljen za obnavljanje Ukrajine.
Specijalni izaslanik SAD za Rusiju i Ukrajinu Kit Kelog rekao je danas da SAD ne žele da više strana učestvuje u pregovorima o ukrajinskom rješenju, kao i da Vašington još nije spreman da se pozabavi zahtjevima za pružanje kredibilnih bezbjednosnih garancija Ukrajini u okviru pregovora.
Tramp koji je američku pomoć Ukrajini kritikovao od početka ruske invazije, rekao je nedavno da želi sporazum o pristupu ukrajinskim rudnim resursima, kao uslov za nastavak podrške SAD.
Ukrajina ima velike zalihe litijuma i titanijuma neophodnih za napredne tehnologije.

Zelenski odbio sporazum sa Vašingtonom o ukrajinskim mineralima

Savezna sudija u Bostonu Indira Talvani blokirala je pokušaj administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine legalni status za više od 8,4 hiljade članova porodica američkih državljana i nosilaca “zelene karte”, koji su u Sjedinjene Američke Države (SAD) došli iz sedam latinoameričkih zemalja.
Talvani je kasno sinoć donijela privremenu sudsku zabranu kojom se Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti (DHS) onemogućava da ukine privremenu dozvolu za boravak iz humanitarnih razloga odobrenu hiljadama ljudi iz Kube, Haitija, Kolumbije, Ekvadora, Salvadora, Gvatemale i Hondurasa, prenosi Rojters.&nbsp;
Tim osobama je bilo dozvoljeno da dođu u SAD u okviru programa spajanja porodica, koje je uspostavila ili modernizovala administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena.
Od kako je Tramp naslijedio Bajdena na mjestu predsjednika SAD, njegova administracija pojačala je sprovođenje imigracione politike, uz budžet od 170 milijardi dolara, namijenjen imigracionim agencijama do septembra 2029. godine, navodi agencija.
U okviru programa spajanja porodica, američki državljani ili zakoniti stalni rezidenti, poznati kao nosioci “zelene karte”, mogli su da se prijave kao sponzori članova porodice u tih sedam zemalja, omogućavajući im da borave u SAD dok čekaju da im postanu dostupne imigracione vize.
DHS saopštilo je 12. decembra da ukida ove programe, navodeći da su u suprotnosti sa Trampovim prioritetima u sprovođenju imigracione politike i da su zloupotrebljavani kako bi “nedovoljno provjereni stranci zaobišli tradicionalni proces dobijanja dozvole boravka”.&nbsp;
Ukidanje programa trebalo je da stupi na snagu 14. januara, ali je Talvani ranije izdala privremenu zabranu na 14 dana, dok je razmatrala donošenje dugoročnije sudske odluke, koja je izrečena u subotu.
Sudija je navela da Ministarstvo, na čijem je čelu sekretarka Kristi Noem, nije pružilo dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje o prevarama, niti je razmotrilo da li bi pogođeni pojedinci mogli realno da se vrate u svoje matične zemlje, s obzirom na to da su mnogi prodali imovinu ili napustili posao.
- Sekretarka nije mogla da pruži razumno obrazloženje za promjenu politike, a da pritom ne uzme u obzir ove interese. Zbog toga je takav propust bio proizvoljan i neopravdan - navela je Talvani, koju je imenovao bivši američki predsjednik Barak Obama.
Američko DHS nije odgovorilo na zahtjev da pruži komentar.
Odluka je donijeta u okviru kolektivne tužbe koju su pokrenuli zagovornici prava imigranata, osporavajući šire povlačenje privremene dozvole boravka za stotine hiljada migranata.
Talvani je ranije u okviru istog predmeta blokirala pokušaj Trampove administracije da ukine dozvolu boravka za oko 430 hiljada Kubanaca, Haićana, Nikaragvanaca i Venecuelanaca, ali je Vrhovni sud kasnije ukinuo tu odluku, koju je potom poništio i Apelacioni sud.

Blokiran pokušaj Trampove administracije da ukine legalni status za 8,4 hiljade migranata u SAD-u

Irak će krivično goniti pobunjenike Islamske države (ISIS) koji se prebacuju iz zatvora i logora u Siriji u Irak, u skladu sa sporazumom postignutim uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), saopštio je Bagdad.
U Irak bi trebalo da se prebaci oko 9.000 zatvorenika, koji su u Siriji zatvoreni od sloma te militantne grupe 2019. godine, a potreba za prebacivanjem usljedila je nakon što se Vlada u Damasku u decembru obračunala sa naoružanim grupama predvođenim Kurdima na sjeveroistoku Sirije, gdje su držani zarobljenici ISIS.
Sukobi vladine vojske i paravojnih Sirijskih demokratskih snaga (SDF) predvođenih Kurdima, izazvali su strah od aktiviranja pojedinih utihnulih ćelija ISIS i od bekstva zatvorenika, za koje je Vlada rekla da će preuzeti odgovornost.
Vrhovni sudski savjet Iraka saopštio je da će se zatvorenicima ISIS optuženim za terorizam, kada stignu u Irak, suditi pred domaćim sudovima.
Američka vojska je u petak započela proces prebacivanja prvih zatvorenika ISIS iz Sirije u Irak, a danas ih je prebačeno još 125, prema riječima zvaničnika.
I Damask i Vašington su pozdravili ponudu Bagdada da se zatvorenici prebace u Irak, a irački parlament bi trebalo da danas razgovara o aktuelnim dešavanjima u Siriji, gdje Vlada raspoređuje sve više vojnika duž granice.
Prekid vatre u sukobu vladine vojske i SDF je nedavno produžen, kako bi se, prema sirijskom Ministarstvu odbrane, podržala operacija premještanja.
Islamska država je poražena u Iraku 2017. godine, a u Siriji dvije godine kasnije, dok neke ćelije grupe i dalje izvode smrtonosne napade u obema zemljama.

Vlasti Iraka: Bagdad će krivično goniti i procesuirati pobunjenike Islamske države iz Sirije

Gost 73. emisije „Ne pričam ti o tome“ bio je Dragan Lučić Lujo, osnivač i urednik portala <a href="http://mulj.net/" target="_blank">mulj.net</a>, jedinog koji u Crnoj Gori tretira rock muziku, skoro dvije decenije.
Lučić je bio basista nikšićkih punk-rock bendova “DST” i “Dr Picasso”, a danas je u podgoričkoj grupi “Krajnji sjever”.
Govorio je, pored ostalog, o društvenim i kulturnim prilikama u zemlji u vrijeme osnivanja portala, 2008. godine, zatim sa kakvim se sve kadrovskim, finansijskim i mentalitetskim problemima srijetao tokom rada, strukturi posjetilaca portala, te kakve su reakcije muzičara i korisnika sajta na tradicionalnu godišnju listu objavljenih izdanja u Crnoj Gori.
Bilo je riječi i o pokretanju platforme za prezentovanje domaće autorske muzike “Bučan pas”, o revijama muzičkih dokumentarnih filmova “Rokumentarni dani”, video.podkastu “Premotavanje”, fanzinima, elektronskoj knjizi o hard-core pokretu “Mud”... 
„Ne pričam ti o tome“ biće emitovana u 21 sat na Televiziji E.
 Urednik i voditelj je Željko Milović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D-dd5-SngExI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“ sa Draganom Lučićem Lujom

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore sjutra će blokirati teretni saobraćaj na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Udruženje će, prema ranijim najavama, trajno parkirati kamione na proširenjima u blizini više graničnih prelaza i početi blokadu prolaza za sve vrste teretnih vozila.
Predstavnici Udruženja su kazali da će blokadu najviše osjetiti marketi i benzinske stanice, jer se obustave prometa odnose i na namirnice i gorivo. Putnici i oni koji prevoze ljekove, životinje, eksploziv i oružje saobraćaće nesmetano tokom protesta.
Kamiondžije blokade organizuju jer traže izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.&nbsp;
Obustava prometa je i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka - rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Protest će početi u 12 sati i trajaće, prema najavama iz Udruženja, do ispunjenja zahtjeva.
Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne.

Tag: minerali