Mislim da je Dan studenata jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, studentkinja Mina Peruničić.
Međunarodni Dana studenata 17.novembra koji se obilježava svake godine u spomen na dan kada su 1939.godine nacisti ubili nekoliko čeških studenata, a preko 1200 studenata poslali u koncetracione logore, zbog protesta protiv okupacije Češke. 
Pošto je već imala iskustvo starijeg brata i sestre sa studijama u inostranstvu, prisjeća se Perunučić, to je bio i njen plan još od, kako kaže, gimnazijskih dana, pa je tako posle završenih osnovnih studija u Podgorici, dodaje ona, master studije nastavila u Beču.
- Htjeli smo da imamo to iskustvo osamostaljivanja, upoznavanja drugih kultura i jezika, što smatram da je dragocjeno iskustvo. Zašto baš Beč, pa zato što je prelijep grad, bezbjedan, opet dovoljno daleko, a dovoljno blizu i lako je pala prava odluka - rekla je Peruničić.
Što se tiče razlike u studiranju u Crnoj Gori i Austriji, objašnjava Peruničić, razlika je u pristupu profesora,dodaje ona i kaže da su profesori dosta otvoreniji.
- Ne postoji onaj momenat da vam je neugodno nešto da pitate i koliko god je puta potrebno da se ponovi odgovor na to pitanje. Podstiču na diskusiju, podstiču da su stalno tu za vas. Imaju jedan jako prijateljski otvoreni odnos. Nastava je dosta praktičnija, a sam Univerzitet nudi mnogo nekih prilika koje mi nemamo, a baš su krucijalne u kreiranju nekog puta i iskustava i prilika za studenta. Konkretno, na mom primjeru, na mom Univerzitetu postoji career launch sto bi znacilo da idete kod kompanije, gdje vam oni predstave zaposlene i gdje imate priliku i da iz prve ruke od HR- a čujete neke zaista korisne savjete sjutra za zaposlenje. To omogućava kontakte, da zaista pričate sa zaposlenima, što je meni lično dalo priliku intervju u jednoj ogromnoj kompaniji, kao šansu za praksu koju sam skoro imala. Mnogo bi mi bile manje šanse da prosto nijesam imala tu priliku da odem, koju je organizovao moj Univerzitet - naglasila je Peruničić.
Razliku čine i prilike za zaposlenje, poručuje Peruničić, jer se u Beču zaista cijeni trud, znanje i vještine, navodi ona, a svako ko pokaže trud i znanje će, kako kaže, dobiti priliku za intervju i razmatranje.
Sagovornica Budilnika kaže da studira na engleskom jeziku, jer je Webster univerzitet multikulturalan, a njemački poznaje solidno, i, ističe ona, cilj joj je da usavrši i taj jezik.
- Međunarodni Dan studenata za mene ima posebnu simboliku jer slavi slobodu,solidarnost i borbu za prava studenata širom svijeta. Mislim da je to jedinstvena prilika da se sjetimo onih koji su se borili za bolje uslove obrazovanja, ali i samim tim i trenutak da se zapitamo koliko smo mi kao studenti danas svjesni svog uticaja i važnosti. Mislim da ovaj dan ne samo mene, nego sve studente podsjeća koliko je važno da svi mi kao mladi budemo aktivni učesnici u obrazovnim procesima, ne samo pasivni primaoci znanja, već samo aktivni učesnici i da se borimo za društvo koje vrjednuje obrazovanje i prilika da se osvrnemo na prethodnu godinu i neke promjene koje su se desile u obrazovnom sistemu i isto tako da razmotrimo šta bi se moglo dalje poboljšati za narednu godinu - istakla je Perunučić.
U kratkoročnim planovima , vjeruje Peruničić, ne namjerava povratak u Crnu Goru, jer je na dobrom putu da započne inostranu karijeru, ali, dodaje ona, na duže staze je otvorena opcija da se vrati i donese iskustvo, kako kaže, u svoju Crnu Goru.
Izazov je bio preseliti se u inostranstvo, prisjeća se Perunučić, i otići u nepoznato, i nije uvijek , kako kaže, prijatno.
- Izlazite iz zone komfora i napuštate sve što vam je poznato i idete u nepoznato. Koliko god da je to vaša želja, apsolutno nije uvijek prijatno. Prva i glavna stvar, rekla bih, jeste što vam nedostaje dom, nedostaju vam ljudi koje volite, drugo jeste da se teško prilagoditi na tu promjenu studiranja na stranom jeziku, koliko god da dobro poznajete neki jezik, studirati na tom jeziku je nešto što vam na samom početku stvara pritisak, zato što tu postoji taj trenutak odgovornosti da znate zašto ste došli i da opravdate svoju odgovornost i odgovornost svojih roditelja. Sve su to neki mali izazovi s kojima se susrećemo na dnevnim bazama, sve je novo i taj proces osamostaljenja je, rekla bih, najizazovniji - zaključila je Peruničić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7bmRuxlpWTA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u nedavno Njujorku sa predstavnicima crnogorske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama – uspješnim privrednicima, ljekarima, advokatima, profesorima i predstavnicima udruženja koja njeguju i promovišu našu kulturu. Tom prilikom predstavio je inicijativu „Obveznica za dijasporu“ – novi finansijski instrument kojim bi država prvi put institucionalno uključila svoje iseljenike u razvojne projekte od javnog značaja.
U razgovoru za Bankar, Milatović je detaljno objasnio model, način emisije i očekivane koristi za državu i dijasporu.
- Obveznica za dijasporu“ mehanizam koji sam predložio Vladi Crne Gore kao jasan, siguran i transparentan model ulaganja naših iseljenika u razvoj Crne Gore. Ideja je vrlo jednostavna: prvi put stvaramo institucionalni okvir kroz koji naša dijaspora može ulagati u konkretne projekte od javnog značaja, uz garantovan povrat sredstava i potpunu transparentnost - kazao je Milatović za naš portal.
U osnovi, ovaj instrument bi funkcionisao kao državna obveznica sa jasno definisanim rokom i prinosom, ali uz posebnu prilagođenost potrebama dijaspore. To znači jednostavniju proceduru kupovine iz inostranstva, manji minimalni iznos ulaganja, dostupnost preko digitalnih platformi i, što je najvažnije, tačno određenu namjenu sredstava.
- Do sada je dijaspora decenijama ulagala u Crnu Goru isključivo kroz individualne napore – bilo kroz donacije, bilo kroz pomoć lokalnim zajednicama, školama, klubovima i humanitarnim udruženjima. „Obveznica za dijasporu“ te individualne napore pretvara u sistemski, održiv i fer model koji povezuje ljubav prema domovini sa njenim razvojnim potrebama - navodi Milatović.
Prema njegovim riječima, izdavalac obveznice bi, u skladu sa nadležnostima i najboljom međunarodnom praksom, bila država Crna Gora, konkretno Ministarstvo finansija. Oni bi detaljno definisali pravni okvir, emisiju, distribuciju i finansijske parametre obveznice.
- Ono što je meni važno jeste da obveznica bude dostupna našim iseljenicima bez obzira na to gdje žive. Zato je važno razraditi model distribucije, uključujući preko bankarskog sektora i kroz digitalne platforme, a takođe uz podršku diplomatsko-konzularnih predstavništava i u saradnji sa udruženjima dijaspore, koja već imaju organizovanu bazu i komunikacione kanale - kaže Milatović i dodaje da je cilj da instrument bude jednostavan za korišćenje i da nijedan naš građanin u inostranstvu ne bude isključen zbog administrativnih barijera.
<h2>Povrat ulaganja</h2>
Prema riječima predsjednika Crne Gore, finansijski parametri, uključujući kamatnu stopu, bili bi definisani od strane Ministarstva finansija i zavisili od trenutnih tržišnih okolnosti.
- Važno je da jasno naglasim dvije stvari. Prvo: kamatna stopa bi morala biti konkurentna i usklađena sa međunarodnim standardima. i drugo: ulaganja moraju biti predvidiva i garantovana državnim budžetom, što našim iseljenicima daje maksimalnu sigurnost. Ali pored finansijskog povrata, koji je naravno važan, ovdje postoji i dimenzija koju ne možemo zanemariti – riječ je o ulaganju koje ima emotivnu i društvenu komponentu. Ulažući u razvoj Crne Gore, naša dijaspora ulaže u budućnost generacija koje dolaze. To je način da naše ljude u inostranstvu još snažnije vežemo za državu iz koje potiču i u koju želimo da se jednog dana vrate - kazao je Milatović.&nbsp;
Na pitanje na koji način će se garantovati sigurnost uloženog kapitala, predsjednik kaže da bi obveznica bila garantovana državnim budžetom Crne Gore što je najviši nivo garancije koji država može pružiti i čini ovaj instrument jednako sigurnim kao i svaki drugi oblik državnog zaduženja.
“Pored toga, predlazemo uspostavljanje jasnog pravnog i institucionalnog okvira koji podrazumijeva:stroge mehanizme nadzora i potpunu transparentnost svakog projekta koji se finansira, Želimo da dijaspora ima potpuno povjerenje – da zna gdje ide svaki euro i kakav učinak ima njihova investicija”, naveo je Milatović.
On je kazao da bi sredstva prikupljena emisijom obveznica bila manjenski usmjerena, te da je upravo je namjenska upotreba ključna razlika ovog instrumenta u odnosu na klasično zaduživanje. Sredstva bi se ulagala isključivo u konkretne projekte od lokalnog i državnog značaja kao što su izgradnja i obnova vrtića, modernizacija osnovnih i srednjih škola, rekonstrukcija i digitalizacija zdravstvenih ustanova, lokalna infrastruktura – putevi, vodovod, kanalizacija, komunalna infrastruktura i javne površine, projekti zaštite životne sredine, projekti održivog razvoja posebno na sjeveru zemlje.
“Dijaspora će znati tačno u šta je uložila, u kojoj opštini, u kojem projektu, sa kojim rezultatima. To je suština povjerenja , a povjerenje je temelj ove inicijative”, zaključuje Milatović.
<h2>Konkretne mjere</h2>
Konkretan plan u vezi sa ovom obveznicom već postoji. Tokom nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik je detaljno predstavio inicijativu nasoj dijaspori. Reakcije su, navodi, bile izuzetno pozitivne – ne samo zbog mogućnosti ulaganja, već zato što su naši ljudi prepoznali da je obveznica za dijasporu instrument koji ih vidi kao partnera.
Što se tiče konkretnih koraka, oni su već predloženi Vladi: Uspostavljanje pravnog i institucionalnog okvira za emisiju obveznice; Definisanje liste prioritetnih projekata u saradnji sa lokalnim samoupravama; Formiranje transparentnog sistema izvještavanja o utrošku sredstava; Informativna i promotivna kampanja preko DKP mreže, udruženja dijaspore i digitalnih kanala;Pilot-program za nekoliko opština, kao prvi testni korak.
- Kabinet predsjednika je više nego spreman da aktivno učestvuje u svim fazama realizacije. Na kraju, želim naglasiti da potencijali naše dijaspore nijesu ni blizu iskorišćeni. Ovo je prilika da Crna Gora pošalje jasnu poruku da cijeni svoje iseljenike, njihov trud, znanje i uspjeh – i da oni mogu biti ključni partneri u razvoju zemlje - zaključio je Milatović

Milatović: „Obveznica za dijasporu“ biće novi most između iseljenika i razvoja Crne Gore

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su prekršajno procesuirali 35 osoba zbog, kako navode, narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.
Tada je, kako navode u saopštenju, održan neprijavljeni skup građana u organizaciji nevladine organizacije Stega. Podsjećamo, povod okupljanja bilo je nezadovoljstvo građana zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, negatoru Crne Gore, zbog spornog CIP zapisa njegove knjige "Kuća beskućnika".
- Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici se, nakon uvida u cjelokupne spise predmeta, izjasnio da se u radnjama identifikovanih ne stiču elementi bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da policijski službenici cijene postojanje prekršajne odgovornosti identifikovanih učesnika događaja. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti ocijenili da se u radnjama 35 osoba stiču elementi bića prekršaja zbog čega su Sudu za prekršaje u Podgorici podnijeli zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka protiv 35 lica zbog sumnje da su počinili prekršaje iz člana 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru (ometanje, omalovažavanje i nepostupanje po naređenju policijskih službenika) - navodi se u saopštenju.
Među procesuiranima je, kako dodaju, i poslanik u Skupštini Crne Gore O. H, članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije A. P, kao i jedna žena I. N. koja je, kako su rekli, gasila žar cigarete na zaštitnoj opremi policijskih službenika, a što je zabilježeno na video snimku i objavljeno na društvenim mrežama.
- Uprava policije će u skladu sa zakonom neselektivno i objektivno postupati i raditi na identifikaciji svake osobe koja izvrši prekršaj ili krivično djelo bez obzira o kojim osobama i o kakvom se javnom okupljanju radi, te zaštititi javni red i mir i ustavni poredak Crne Gore - poručili su u saopštenju.
Policijski službenici će, kako dodaju, i dalje kontinuirano raditi na održavanju stabilnog javnog reda i mira, sprečavanju vršenja krivičnih dela i prekršaja, zaštiti sigurnosti i imovine svih građana Crne Gore i osiguranju vladavine prava te otkrivanju i procesuiranju osoba koje svojim postupanjem narušavaju javni red i mir, izazivaju ili podstiču na nasilje i nezakonito ponašanje.
- Uprava policije će zvaničnim dopisom obavijestiti Savjet za građansku kontrolu rada policije o razlozima pokretanja prekršajnog postupka protiv članice Savjeta A. P. radi preduzimanja mjera i radnji iz nadležnosti Savjeta - dodaju u saopštenju.

Procesuirano 35 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira početkom jula ispred Vile Gorica

Tim arheologa otkrio je kod obala Aleksandrije raskošni brod iz doba drevnog Egipta, koji odgovara opisu grčkog istoričara iz prvog vijeka, prenosi danas Gardijan.
Otkriveni brod dug je 35 metara, a bio je konstruisan tako da može da nosi centralni paviljon sa luksuzno ukrašenom kabinom.
Tim arheologa iz Evropskog instituta za podvodnu arheologiju (IEASM), pod vođstvom profesora sa Univerziteta Oksford, Frenka Godija, pronašao je brod u vodama kod potopljenog ostrva Antirodos, koje je bilo dio drevne luke u Aleksandriji.
Grčki istoričar Strabo posjetio je taj grad i opisao luksuzne brodove poput ovog, navodeći da su bili namijenjeni za izlete pripadnika dvora, kao i za grupe ljudi koji su iz Aleksandrije putovali na razne festivale i svetkovine. Kako je istoričar opisao, ovi brodovi su bili puni ljudi i danju i noću, a na njima se svirala muzika i neograničeno se plesalo.
- Ovo je izuzetno uzbudljivo pošto je takav brod prvi put otkriven u Egiptu. Ova plovila pominju razni antički autori, predstavljena su i na nekim mozaicima, ali su najčešće bili mnogo manji - kazao je Godio.
Zvaničnik Instituta, Demijen Robinson, kazao je takođe da ovakva vrsta broda nikada pre nije pronađena.
Olupina broda ostaće na dnu mora, a kako je Godio kazao, poštovaće se propisi UNESCO-a, jer ta organizacija smatra da je ovakve ostatke bolje ostaviti pod vodom.
Do sada je samo veoma mali dio ovog područja istražen, a podvodna iskopavanja bi trebalo da budu nastavljena, navodi Gardijan.

Arheolozi otkrili raskošni brod iz doba drevnog Egipta

Ulicama Damaska defilovali su danas na vojnoj paradi ešaloni nove sirijske vojske i sigurnosnih snaga sa novim zastavama i uniformama vojske koja je zbacila režim Bašara al Asada.
Nova sirijska država predvođena Ahmedom al Šarom provela je temeljite promjene kako u političkom tako i u sigurnosnom kontekstu modernizirajući novu sirijsku armiju na temeljima iskustava građanskog rata.
Na održanoj paradi prikazana je mnogobrojna vojna tehnika i naoružanje nabavljeno iz Turske koja je novim sirijskim vlastima strateški partner u nabavci naoružanja.
Tom prilikom demonstrirane su nove uniforme sirijske vojske zajedno sa pratećom opremom uz nalete helikoptera i vojne tehnike koja je zarobljena ili naslijeđena od Sirijske narodne armije Bašara al Asada.
Posebno značajan segment modernizacije jesu i prikazani dronovi i veće bespilotne letilice koje Sirijci samostalno proizvode iako još u poluindustrijskim uslovima.
S druge strane, snimci sa parade pokazuju i stepen uništenja infrastrukture u Damasku koji je pretrpio teška granatiranja i bombardovanja tokom građanskog rata.

U Siriji organizovana vojna parada povodom prve godišnjice pada režima Bašara al Asada

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: mina-perunicic

Peruničić: Studenti u Beču imaju mnogo više prilika i šansi za zaposlenje

Milatović: „Obveznica za dijasporu“ biće novi most između iseljenika i razvoja Crne Gore

Procesuirano 35 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira početkom jula ispred Vile Gorica

Arheolozi otkrili raskošni brod iz doba drevnog Egipta

U Siriji organizovana vojna parada povodom prve godišnjice pada režima Bašara al Asada

PRATITE TVe UŽIVO