Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela.
To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika.
- Povodom afere, to jest, nezakonitosti u posljednjem izboru istaknutih kulturnih stvaralaca, obavještavamo javnost da je ovaj izbor neregularan i zbog toga što Komisija nije radila u punom sastavu - poručio je Popović u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV.
On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.
<h2>MKM DA SE OBJASNI I PREKINE DISKRIMINACIJU</h2>
Popović je ukazao i da je CDNK jedno od najrelevantnijih strukovnih udruženja iz oblasti kulture i član Evropskog saveza pisaca u Briselu, te da je čak 12 njihovih članova dobilo status istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore.
- Zahtijevamo od Ministarstva kulture i medija Crne Gore da se javno očituje zbog kojih razloga, na osnovu kojega pravnog akta ili diskrecione odluke, CDNK je isključeno iz Komisije za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca - poručio je Popović.
CDNK, kako je dodao, zahtijeva od Ministarstva da, shodno Ustavu Crne Gore i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, prekine sistematsku diskriminaciju pisaca, umjetnika i novinara, pripadnika crnogorske nacije.
- Pozivamo prestavnike demokratskih političkih stranaka, subjekte građanskog društva i međunarodne organizacije za ljudska prava, da se javno i principijelno suprotstave velikosrpskom zatiranju crnogorske kulture i nacije - zaključio je Popović.
<h2>ODLUKA BEZ POTVRDE</h2>
Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta.
Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena. On je precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić - koje su juče, inače, podnijele ostavke u tom tijelu.
- Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje - istakao je Baletić.
Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.
- I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena - rekao je Baletić ranije.
U svemu ovome je, cijeni on, najvažnije to što je predsjednica komisije Isidora Damjanović drugi put stavila na glasanje slučaj Milutina Mićovića. Zato je decidan da je njena odgovornost najveća.
- U redovnom i prvom glasanju, gospodin Mićović dobio je svega dva glasa, a neophodno je pet glasova da bi on većinski stekao to priznanje. S tim što vam moram reći da mi to predlažemo Vladi, a Vlada, odnosno Ministarstvo kulture i medija daje posljednju riječ. Problem je nastao zbog tvrdnje da se ne može drugi put glasati o istom. Dakle, mi smo u prvom glasanju razmatrali kvalifikacije, odnosno priznanja koja on ima. Tu jeste bilo malih vrjednosnih sudova, ovakvih i onakvih, ali mi smo usvojili to kao relevantno, glasali i on je od osam glasova dobio svega dva, a većina je bila uzdržana - naveo je Baletić cijeneći da je jasno da je neko naredio da se slučaj Mićovića vrati na ponovno razmatranje.
<h2>OSTAVKE I KRŠENJE POSLOVNIKA</h2>
Pošto je javnost burno reagovala na činjenicu da država nagrađuje sopstvene negatore, u Ministarstvu kulture i medija su uputili reagovanje poručujući da je „zlonamjeran svaki pokušaj da se dobitnici statusa kulturnog stvaraoca ili članovi komisije posmatraju kroz podjele na Srbe i Crnogorce“.
Radmila Vojvodić je u zahtjevu za razrješenje iz članstva u Komisiji za dodjelu ove nagrade izrazila neslaganje sa navodima iz upravo tog saopštenja.
- Smatram da je Ministarstvo kulture i medija, kao nadležna institucija, na usvajanje Vladi Crne Gore proslijedila nelegitiman dokument. U tu svrhu skrećem Vašu pažnju na Poslovnik o radu Komisije za utvrđivanju prijedloga za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, upućujući na član 4, član 9, član 10 i član 17. narečenog Poslovnika. Uz uvid u dostupnu dokumentaciju i korespodenciju o radu Komisije i uvid u ove članove Poslovnika, odnosno načinjena kršenja navedenih poslovničkih procedura, može se lako zaključiti da Komisija nije na propisan način obavila povjereni zadatak - te da je paušalna ocjena o završetku rada Komisije iz aktuelnog saopštenja Ministarstva kulture i medija upućenog javnosti degradirajuća kvalifikacija Komisije kao glasačke mašine - navela je Vojvodić.
Ne zalazeći u pojedinosti netačnosti navoda iz objavljenog saopštenja Ministarstva kulture i medija naglasila je da smatra da je došlo do kompromitacije instituta dodjele statusa istaknuti kulturni stvaralac.
- Te da se potpis, koji sam s povjerenjem deponovala, ne može koristiti na dokumentu Prijedloga Komisije koji nije sačinjen, niti usvojen od strane Komisije. Takođe, molim da me na osnovu ovog zahtjeva razriješite od daljeg učešća, odnosno članstva, u Komisiji - zaključila je Vojvodić.
Krkeljić je, sa druge strane, u ostavci navela da o radu Komisije saznaje isključivo iz medija, ali i takstativno pobrojala kršenje članova Poslovnika u ovom procesu.
- Član 6 stav 1 „Komisija radi i odlučuje na sjednicama, koje saziva Predsjednik Komisije i predlaže dnevni red.“ Nije održana sjednica na kojoj bi bili usvojeni zapisnici i utvrđen konačan predlog, čime je prekršena obaveza iz ovog člana. Član 9 stav 1 alineje 4 i 5 - „pripremi obrazloženje utvrđene liste prijedloga u pisanoj formi“ i „da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi ministru“. Nije pripremljeno obrazloženje utvrđene liste prijedloga, niti je lista prijedloga sa obrazloženjem dostavljena ministru - navela je Krkeljić.
Napominula je da joj nikada nijesu dostavljena obrazloženja za kandidate iz oblasti književnog stvaralaštva i kulturne baštine, te da na ostala nije dala ni saglasnost ni primjedbe. Odsustvo davanja saglasnosti ne može se, kako je podvukla, tumačiti kao prećutna saglasnost.
- Član 9 stav 3 „Obrazloženja iz stava 3 ovoga člana dostavljaju se sekretaru Komisije…“ Bez prethodno pripremljene i utvrđene liste prijedloga ova odredba nije mogla biti sprovedena. Član 11 - „Komisija će nakon razmatranja dostavljenih inicijativa… sačiniti Listu prijedloga koji ispunjavaju uslove za dodjelu statusa.“ Lista prijedloga nikada nije sačinjena - navela je Krkeljić.
Pozvala se i na Član 14 koji predviđa da utvrđenu listu prijedloga potpisuje predsjednik Komisije, a zapisnik sa sjednice svi članovi Komisije.
- Nikada nije održana sjednica na kojoj smo kao članovi potpisali zapisnik. Na osnovu medijskih navoda, stičem utisak da ni predsjedavajući Komisije nije potpisao „utvrđenu listu“, koja uostalom nikada nije bila formalno utvrđena - istakla je Krkeljić.
Član 15 propisuje, kako je navela, da je „Komisija dužna da utvrđenu listu prijedloga sa obrazloženjem dostavi Ministarstvu kulture i medija u roku od sedam dana od dana utvrđivanja.“&nbsp;
- Kako lista nije bila utvrđena, nije mogao ni teći rok od sedam dana - naglasila je Krkeljić.
Član 17, kako je dodala, navodi da se „o radu Komisije vodi se zapisnik… Zapisnik se razmatra i usvaja na narednoj sjednici Komisije, prije prelaska na dnevni red.“&nbsp;
- Posebno ukazujem na kršenje ovog člana u vezi sa zapisnikom sa drugog zasijedanja Komisije od 17. juna 2025. godine, koji sam mejlom zahtijevala, a koji na početku trećeg zasijedanja 23. juna 2025. nije bio dostupan niti smo ga mogli usvojiti. Dakle, sve nepravilnosti u našem radu, a u vezi sa Poslovnikom (nedostatak sjednice, nepotpisani zapisnici, nepostojanje liste i obrazloženja) znače da: - Komisija nije izvršila obavezu iz člana 7 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac (nije utvrdila prijedlog) - navela je Krkeljić.
Ministarstvo, podvlači ona, nije imalo osnov da postupi po članu 8 Uredbe (jer nema prijedloga koji bi dostavilo Vladi).&nbsp;
- Zbog svega gore navedenog, ne mogu nastaviti sa radom u Komisiji - zaključila je Krkeljić.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CDNK naprasno isključeno iz Komisije za dodjelu statusa istaknutih kulturnih stvaralaca: Proces neregularan i jer nijesu radili u punom sastavu

Možda se u ovom trenutku u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika. Možda se negdje još prave neke metalne crkve. Ovo je, nakon bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - kaže televizijski i filmski reditelj Branko Baletić, komentarišući to što je Milutinu Mićoviću dodjeljen status istaknutog kulturnog stvaraoca.
Baletić je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, rekao da se status istaknutog kulturnog stvaraoca zaslužuje doprinosom crnogorskoj kulturi i da se takvo priznanje nikada nije dodjeljivalo negatorima države, društva i crnogorskog identita.
- Kulturu shvatam kao posljednju liniju odbrane i nije ni čudo da je sve tu koncentrisano. Sve ove afere, htjeli ili ne, u domenu su kulture, počevši od limene crkve na Rumiji - rekao je Baletić, koji je i član Komisije koja se bavi odabirom kandidata za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac.
Podsjeća da pet godina nije dodijeljen status stvaraocima, iako su mnoge biografije za to vrijeme priložene. Objašnjava da je najveći broj kandidata status istaknutog kulturnog stvaraoca dobija glasovima većine, gotovo, jednoglasno. Slikar Naod Zorić dobio je sedam glasova za, dok je jedan član Komisije bio uzdržan.
- Kada je riječ o Milutinu Mićoviću bilo je rasprave u vezi sa vrijednosnim sistemom. U uredbi (o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac) piše da kandidat mora imati jedno veliko državno priznanje. Mićović ima Miroslavljevo jevanđelje i mi (članovi komisije) nijesmo ulazili u to da li je to priznanje zasluženo dodjeljeno ili ne. Riječ je o velikom priznanju i on (Mićović) je priložio još sedam, osam od kojih su neka bila manje relevantna. Zaključili smo i prihvatili da ispunjava one osnovne uslove - jedna državna i četiri, pet drugih nagrada i glasali smo. Mićović je dobio samo dva glasa. Da bi ušao u red dobitnika trebalo mu je pet. Konstatovano da on, nažalost, nema pet, već samo dva glasa - istakao je Baletić.
Na sljedećem sastanku, kaže Baletić, Komisiji je stigao prigovor od Novice Đurića koji je, istovremeno i njen član i kandidat za priznanje. U ponovljenom glasanju, nakon dvije sedmice, pet članova Komisije podržali su Mićovića, četiri su bila protiv.&nbsp;
&nbsp;- On (Đurić) je uputio prigovor da treba ponovo da glasamo, jer mi nijesmo razumjeli sve njegove nagrade. U tom prigovoru nije bilo nijednog novog podatka. Predsjednica Komisije je konstatovala da su nagrade bolje posložene i da smo bili u zabludi. To je mogla da kaže za sebe. U tom prostoru od dvije sedmice, odlučeno je da se ponovo glasa. Student prve godine prava reći će da je to apsurd i da se ne može o istom glasati dva puta, jer nije bilo nikakvih novih činjenica - naglasio je Baletić.
Uslijedio je, kaže, prigovor na rad Komisije. Dobili su obavještenje da će se o prigovoru raspravljati na sljedećem sastanku koji nikad nije zakazan.
- U Pravilniku o našem radu, piše da onaj ko ne priznaje državu u kojoj živi, njenu kulturu, njeno ime i njen identitet, ne može dobiti ovo priznanje. Međutim, o tome nije bilo diskusije - rekao je Baletić.
Smatra da Vlada Crne Gore mora hitno formirati nezavisnu komisiju, koja bi ispitala cijelu situaciju, jer sve liči, kako kaže na vodvilj. Baletić kaže i da će dodjela priznanja istaknuti kulturni stvaralac dobiti novu dimenziju i potvrditi da se ništa nije slučajno desilo.
- Ako bi ovo prošlo, šta slijedi? Možda se, u ovom trenutku, u nekoj radionici radi još pet, šest spomenika, možda negdje prave još neke metalne crkve. Ovo je, posle bruke sa Trinaestojulskom nagradom, bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru, predstaviti je kao jednu malu selendru, nesposobnu da vodi svoju kulturnu politiku - napominje Baletić.
Riječ je, dodaje, o flagrantnim prekršajima iz oblasti prava i ekonomije o čemu bi bilo dobro da struka upozna javnost.
- Ima možda Milutin Mićović pravo da tako misli o državi u kojoj živi. Ali, patologija je da od te države tražite da vas izdržava do kraja života i plaća vam da bi govorili protiv nje. Pozadina je da se unizi Crna Gora i predstavi kao mali rezervat nesposoban da vodi bilo kakvu politiku. Ponoviću, kultura je posljednja odbrana imena, smisla ove države. Zato nije ni čudo što sve ove akcije imaju veze sa kulturom - zaključio je Baletić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTWIg9N_Zlh0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Baletić: Poslije bruke sa Trinaestojulskom nagradom ovo je bio još jedan test - svesti i uništiti Crnu Goru

Iz Matice crnogorske demantovali su <a href="https://etv.me/drustvo/mkm-svaki-pokusaj-da-se-dobitnici-statusa-kulturnog-stvaraoca-ili-clanovi-komisije-posmatraju-kroz-podjele-na-srbe-i-crnogorce-je-zlonamjeran">navode Ministarstva kulture i medija</a> (MKM) da su oni književniku Milutinu Mićoviću, koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje i negiranju crnogorske nacije i identiteta, dodijelili nagradu „Luča“.
- Nije nam jasno kako se mogla pojaviti ovakva informacija jer čitava crnogorska javnost dobro zna da je Matica crnogorska svojim programskim ciljevima i djelovanjem dijametralno suprotstavljena stavovima koje Milutin Mićović u decenijskom kontinuitetu zastupa i javno saopštava - poručili su u Matici crnogorskoj.
Oni zahtijevaju od MKM da demantuje ovu netačnu informaciju i javnosti objasni kako se mogla pojaviti ovakva dezinformacija, te ko snosi odgovornost za pokušaj obmane javnosti - a na štetu Matice crnogorske.

Matica crnogorska demantuje MKM: Nijesmo dodijelili nagradu Mićoviću, objasnite ko snosi odgovornost za pokušaj obmane javnosti

Kad je Radomir Uljarević, očito ministar kulture u śenci i već dokazani majstor zakulisnih igara, lani Milutina Mićovića nazvao „piscem po moranju“, ta procjena nije bila samo kompliment. To je u stvari bio nacrt strategije: pisac po moranju postao je istaknuti kulturni stvaralac po moranju - ocijenili su u Crnogorskom PEN centru i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Nije, podvlače oni, nagrađen zato što je morao zaslužiti - nego jer je odlučeno da mora dobiti.
- Procedura je zapravo jednostavna: između četiri podobna zida donijeta je odluka, a Ministarstvo kulture i Vlada Crne Gore odradili su isporuku. Kao kakav institucionalni Glovo za državne nagrade i statusne apanaže. Klikne se „dostava“, i stiže povelja i doživotna mjesečna naknada. Plaćaju, naravno, građani Crne Gore: oni koje Mićović naziva „otpadom modernog svijeta“, kojima prijeti „kašenje i gaženje“, oni Crnogorci kojima bi zabranio ime, oni što su „nula ljudi“ ako kažu da nijesu Srbi. Plaćaju i Muslimani, i Hrvati, i Albanci, kojima novi istaknuti kulturni stvaralac uporno negira identitet, uvjeravajući i njih i svijet da su svi oni samo otpali Srbi, otpadnici od porijekla, istine i svjetlosti, pali „u bezobrazije, smrtni zaborav i izdajstvo“ - naveli su u PEN centru i FCJK.
To su, ističu oni, stavovi na koje bi se u svakoj pravnoj državi primijenili članovi 47 i 50 Ustava - zabrana govora mržnje, zabrana diskriminacije. Ali, kako su kazali, u današnjoj Crnoj Gori za širenje mržnje dobijate državne nagrade i doživotnu mjesečnu naknadu.
- Možda je status istaknutoga kulturnog stvaraoca Mićović zavrijedio svojim mizoginim i vulgarnim Fejsbuk obračunima, u kojima razmatra o tome koja je žena dostojna silovanja a koja ne, ili o tome kako poslanica u Parlamentu Crne Gore „kriči“ kao „samozvana pravoslavna ćurka“. Možda je tačku 4 člana 2 <a href="https://etv.me/drustvo/zirojevic-zlonamjerno-je-status-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-davati-mrziteljima-crne-gore">Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralac</a> ispunio i kad je povodom svirepoga ubistva dvanaest nedužnih Cetinjana slavio riječi Peđe Vukića: „O nesrećni grade, pun zlobe i mržnje, nečovječnog duha, bez srca i duše, nek ti Gospod sudi u pepelu, plamu, sinovima tvojim što dušmanu služe“ pa je time „doprinio razvoju kulturnih vrijednosti Crne Gore i njenoj međunarodnoj afirmaciji“ - naveli su u PEN centru i FCJK.
Oni su ustvrdili da je član komisije za dodjelu ovoga statusa Branko Baletić objavio da Komisija nije donijela takvu odluku, te da mu je status dodijeljen mimo procedura - ali uz jasan politički nalog. Isto, kako su konstatovali, onako kako je ljetos dodijeljena i Trinaestojulska nagrada Bećiru Vukoviću, uprkos kršenju propisa i uprkos žestokim reakcijama kulturne javnosti.&nbsp;
- Projekat nagrađivanja i doživotnog honorisanja onih koji Crnu Goru vide kao „državni eksperiment“ zasad je posve uspješan, iako je u koliziji s pozitivnim pravnim i ustavnim normama. Milutin Mićović je u tome projektu prvo dobio državnu nagradu Miroslavljevo jevanđelje, a sada putem statusa istaknutog kulturnog stvaraoca i budžetsku svijeću. A koliko Ministarstvo kulture i medija, na čelu s ministarkom iz reda Demokrata, fizijatricom Tamarom Vujović ima veze sa svojim poslom i uopšte s crnogorskom kulturom, sasvim je razvidno iz reagovanja koje je MKM ovim povodom proslijedilo medijima. U tome se saopštenju halucinira da je Matica crnogorska Milutinu Mićoviću dodijelilo nagradu, i to nagradu zornoga imena „Luča“, da valjda i nečim crnogorskim osvijetli mrak koji Mićović širi - istakli su u PEN centru i FCJK.
No, kako su dodali, javnost, za razliku od MKM, zna ili se lako može informisati da ovakvu nagradu Mićović nikad dobio nije.
- Doduše, nije to jedina laž u saopštenju MKM. Pokušaj da se problematizovanje dodjele statusa Milutinu Mićoviću podvede pod priču o njegovoj nacionalnoj pripadnosti, osim što je klasični spin, novi je prilog raspirivanju toksičnih podjela u društvu. Takva nam je i državna i kulturna politika: što više raspiruješ plam mržnje, to si više na ljestvici podobnih. Zato se ne treba iznenaditi ako śutra Glavni grad Nagradu „19. decembar“ dodijeli piromanima - za „afirmaciju vatre i poseban doprinos ljetošnjim požarima“ - zaključili su u reagovanju.

PEN centar i FCJK: MKM i Vlada su institucionalni Glovo za državne nagrade i statusne apanaže

Redakcija za kulturu STEGA oglasila se danas saopštenjem povodom, kako kažu, skandalozne odluke Vlade o dodjeli statusa istaknuti kulturni stvaralac.
Podsjećaju da, nakon skandala sa protivzakonitom odlukom o dodjeli Trinaestojulske nagrade, Ministarstvo kulture nastavlja da grubo krši zakon i procedure koje je dužno da sprovodi.
- Aktuelna ministarka Vujović nastavlja tamo đe su stale njene prethodnice Bratić i Vlaović, ocijenjene kao najgore ministarke u ionako lošim vladama Krivokapića i Abazovića. Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Vlada je donijela odluku da dodijeli status istaknutog kulturnog stvaraoca, iako Komisija koju je Vlada obrazovala nije završila sa radom niti je formalno donijela zaključak o listi kandidata koji ispunjavaju uslove za ovo zvanje. Da skandal bude veći, četiri člana Komisije iz medija su saznali da se, uz kršenje pravila i načela povjerljivosti, o jednom kandidatu odlučivalo više puta. I ne samo što se jednom odbijeni kandidat ponovo pojavio u tom svojstvu već je priložio i istu dokumentaciju - navode u saopštenju.
Stoga se, ističu, stručna i laička javnost sa pravom pita kako je moguće dva puta odlučivati o istom i još donijeti dvije različita odluke.
- To je jedino moguće ako se na članove u Komisiji, na koje je to bilo moguće, izvršio pritisak iz partijskih, crkvenih i drugig "uticajnih" krugova. A ko je taj tako važan kandidat i koja su još imena na ovoj listi? To je izvjesni Milutin Mićović, koji se, uistinu, nije pročuo po svojim pseudofilozofskim i kvaziliteranim djelima, već po mrziteljskim pamfletima i istupima. Njegov izbor u dubokoj je suprotnosti sa članom Uredbe koji definiše da se status istaknutog kulturnog stvaraoca “ne može dodijeliti umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu.” U suprotnosti je i sa estetskim kriterijumima, a u otvorenom ratu sa civilizovanim razmišljanjem i djelovanjem - &nbsp;ističu iz kulturne redakcije STEGA.
Šteta je, pak, kažu, što Komisija nije ovo zvanje po kratkom postupku dodijelila i Bećiru Vukoviću, koji na to nestrpljivo čeka, kad je, dodaju, već Novica Đurić, još jedan iz reda novokomponovanih laureata najviših državnih priznanja, odlučivao, valjda, sam o sebi i o članovima svog Udruženja.
- Podsjetimo i da je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo u oblasti kulture, a sada i ovaj status, dobio Dragan Koprivica. Onda za trenutak pomislimo na dotadašnje dobitnike: Dado Đurić, Marina Abramović i Vojo Stanić. I onda – Dragan Koprivica.Doista, da sve to skupa nije pokazatelj urušavanja stubova na kojima treba da počiva jedno savremeno društvo, za ovaj cirkus bila bi adekvatna forma aforizma: onome čije djelo ne vrijedi ni pet para, uzalud će biti i hiljade od države koju ne priznaje, a ponizno od nje dobija (nezaslužene) budžetske apanaže - zaključuju u saopštenju.

STEGA: Odluka o dodjeli statusa Mićoviću u otvorenom sukobu sa civilizovanim razmišljanjem

Član stručne komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac, reditelj Branko Baletić, objasnio je kako je odluka da se književniku Milutinu Mićoviću prihvati kandidatura za ovaj prestižan status koji vodi do nacionalne penzije - donesena pod jako čudnim okolnostima.
Baletić je pojasnio da je prva sjednica održana na Cetinju, da se glasalo o Mićovićevoj kandidaturi i da je on dobio svega dva glasa „za“, dok je ostalih šest članova bilo uzdržano. Jedan član nije prisustvovao prvoj sjednici. Međutim, na sljedećoj sjednici u Podgorici, na kojoj je trebalo da se raspravlja da li kandidature Šerba Rastodera i Radovana Radonjića mogu da potpadnu pod oblast „kulturne baštine“, ponovo je aktuelizovana kandidatura Mićovića, a ovoga puta su bili prisutni svi članovi.
„Ja sam bio u Beogradu, pa sam se, nažalost, javio preko video-poziva. Drugi članovi komisije su se skupili i pojedini su kazali „prvo da vidimo ovo oko Mićovića“... Meni je to bilo neprihvatljivo jer smo već glasali i njegova kandidatura je odbačena. Međutim, morali smo da glasamo da li on uopšte ispunjava uslove i onda je bilo pet glasova za i četiri glasa protiv. Radmila Vojvodić, Marko Eraković, Tatjana Krkeljić i ja, nakon što smo nadglasani, izjavili smo da ne želimo da učestvujemo u tome ni na koji način“, rekao je Baletić za Pobjedu.
Pored pomenuta četiri člana komisije, o kandidaturi su odlučivali i Aleksandar Čilikov, Svetlana Dragojević, Isidora Damjanović, Dalibor Elezović i Novica Đurić.
„Uoči glasanja o kandidaturi Mićovića, ja sam rekao da ne samo da nema dovoljno drugih relevantnih domaćih ili međunarodnih nagrada, već da su njegovi tekstovi loši i puni mržnje. Saznajem da su se telefoni bili usijali i da je izvršen veliki pritisak na pojedine članove Savjeta da promijene mišljenje“, tvrdi Baletić.
Pobjeda je, podsjetimo, juče objavila informaciju da je književnik Milutin Mićović, poznat po osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, na korak od statusa istaknuti kulturni stvaralac i državne penzije koja iznosi od jedne do dvije prosječne zarade. Izvor Pobjede iz stručne komisije objasnio je, podsjetimo, da je na prvoj sjednici bilo dosta nedoumica oko prijave Mićovića jer je „u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata i 'nekih ugovora' koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače.“
Već na drugoj sjednici, kako je tvrdio izvor Pobjede, Mićović je poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove. Objavili smo, takođe, da su u glasanju uzdržani bili Baletić, Vojvodić i Eraković.
Baletić sada osporava to viđenje našeg izvora i za Pobjedu podsjeća i na član 3 Uredbe o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u kojem se navodi da se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“. Po svemu opisanom, Mićović ne može, prema uvjerenju Baletića, dobiti taj status.
„Sve je ovo pritisak Ministarstva kulture i medija koje se uvijek trudi da u sve žirije ili stručne komisije okupi većinu članova na koje iz nekih razloga može da utiče, te da oni koji brane dostojanstvo države, njen identitet i kulturu, kao i profesionalni integritet umjetnika, budu nadglasani. Ključno pitanje je ko je intervenisao i nametnuo preko drugih članova da na drugoj sjednici ponovo tema bude kandidatura Mićovića. Ja još čekam zapisnik, u kojem bi moralo da bude istinito naveden cio tok sjednice, jer članovi komisije taj zapisnik treba i da potpišu“, rekao je Baletić.

Baletić: Mićović nije prošao, ali onda su se „usijali telefoni“

Književnik Milutin Mićović, poznat po osporavanju crnogorske nacije, istorije i kulture, nagrađen „Miroslavljevim jevanđeljem“ za djelo u kojem negira sve što Crnu Goru čini državom, a koji je zajedno s bratom mitropolitom Joanikijem predviđao i „ukrajinski scenario“, sada je na korak od državne penzije – koju isplaćuje upravo ta ista država.
Komisija za dodjelu statusa istaknuti kulturni stvaralac, koji dobitnicima garantuje doživotnu penziju od jedne do dvije prosječne zarade u Crnoj Gori, utvrdila je da Mićović ispunjava sve uslove za ovaj prestižni status, prije svega jer, kao ključni uslov, posjeduje jednu državnu nagradu – „Miroslavljevo jevanđelje“, ali i četiri druge relevantne domaće ili međunarodne nagrade.
<h3>KOMISIJA</h3>
Na prvoj sjednici, kako saznaje Pobjeda, bilo je dosta nedoumica oko njegove prijave jer je u brojnim folderima poslao gomilu dokumenata i „nekih ugovora“ koje članovi komisije nijesu mogli da rastumače. Već na drugoj sjednici Mićović je, kako saznaje Pobjeda, poslao uredniju prijavu i to je bilo dovoljno komisiji da većinom glasova konstatuje da zadovoljava uslove.
O kandidaturi su odlučivali Aleksandar Čilikov, Branko Baletić, Isidora Damjanović, Novica Đurić, Radmila Vojvodić, Marko Eraković, Tatjana Krkeljić i Dalibor Elezović. Izvor Pobjede objasnio je da su, što se tiče Mićovićeve kandidature, uzdržani bili Vojvodić, Baletić i Eraković.
Mićoviću se na listi pridružio i Dragan Koprivica, koji status „istaknuti kulturni stvaralac“ dobija po automatizmu jer je dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo. Takođe, potvrđeni kandidati za nacionalnu penziju, u oblasti književnosti, su i Novica Đurić i Andrija Radulović. Đurić, koji je istovremeno i član komisije za dodjelu ovog statusa, kako bi izbjegao konflikt interesa izašao je iz sale kada se diskutovalo o njegovoj kandidaturi, tvrde izvori Pobjede.
Iz oblasti muzike, kandidati su: Roman Simović, Darko Nikčević, Srđan Bulatović i Senad Gačević. Iz likovne umjetnosti potvrđena je kandidatura: Dimitrija Popovića, Branislava Bana Sekulića, Jelene Tomašević, Naoda Zorića i Toma Pavićevića, dok su za oblast kulturne baštine kandidati za status istaknuti kulturni stvaralac Šerbo Rastoder i Radovan Radonjić.
Nakon liste koju je sačinila komisija, na potezu je Ministarstvo kulture koje u roku od 15 dana, shodno raspoloživim sredstvima u budžetu, treba Vladi da dostavi prijedlog o dodjeljivanju statusa „istaknuti kulturni stvaralac“. Komisija, kako saznaje Pobjeda, nije zasijedala pet godina, a u međuvremenu je preminulo skoro 15 ranijih nosilaca nacionalne penzije po osnovu ovog statusa, pa je vrlo vjerovatno da svi potvrđeni kandidati mogu dobiti nacionalnu penziju.
<h3>NEDOSTOJAN ODNOS</h3>
Član 52 Zakona o kulturi ističe da se umjetniku ili stručnjaku u kulturi, čija su djela ili stvaralaštvo od izuzetnog značaja za kulturu Crne Gore, može dodijeliti status istaknuti kulturni stvaralac. U uredbi o kriterijumima i načinu dodjeljivanja statusa, u članu 3 se navodi da se ovaj status ne može dodijeliti „umjetniku, odnosno stručnjaku u kulturi koji se nedostojno odnosi prema Crnoj Gori ili njenom državnom, kulturnom ili nacionalnom identitetu“.
U zemlji gdje je Bećir Vuković mogao dobiti Trinaestojulsku nagradu, a Milutin Mićović sada doživotnu penziju, član 3 uredbe – koji zabranjuje takva priznanja onima što se „nedostojno odnose prema državi“ – funkcioniše kao ukrasna rečenica, taman kao grb na zidu institucije koja više ne zna što predstavlja. I dok se preminuli kulturni poslenici lagano brišu sa spiskova, na njihova mjesta ulaze ne samo oni koji su gradili kulturu Crne Gore, već i oni koji su je, godinama unazad, prepravljali, relativizovali i pokušavali preimenovati.
Na kraju, možda je najpoštenije da Ministarstvo kulture ne šalje formalni prijedlog Vladi – već telegram zahvalnosti: što je status „istaknutog kulturnog stvaraoca“ od duhovne i profesionalne titule pretvoren u politički dekor za one koji Crnu Goru vide kao privremenu istorijsku grešku, jer kad se kultura nagrađuje na osnovu negacije, jasno je – država ne dijeli penzije, nego kapitulira.

I Mićović na domaku nacionalne penzije

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: milutin-micovic