Iniciranjem podizanja spomenika četničkom vođi Draži Mihailoviću, od strane gradonačelnika Beograda, nastavlja se propagiranje politike rehabilitacije četničkog pokreta i njihovo pretvaranje u antifašiste, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, istoričar iz Beograda Milovan Pisarri.
&nbsp;- U ovoj zemlji, nažalost, četnici, ne samo da su izjednačeni sa partizanima, nego se u školama uči da su oni bili borci protiv nacizma i protiv fašizma. Draža je bio, zapravo, vođa tog pokreta. Dakle, ono što radi trenutno gradonačelnik je u skladu s tim, on nastavlja s tom opasnom politikom propagiranja te ideologije koja, u suštini, nije donijela ništa dobro. Ta ideologija je, zapravo, odgovorna za masakre, za ogromne masakre nad civilima, koja je bila odgovorna za kolaboraciju sa njemačkim i talijanskim snagama, i na kraju krajeva koja je bila odgovorna i za ono što će se desiti kasnije devedesetih godina - rekao je Pisarri.
&nbsp;Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je takođe najavio uklanjanje svih komunističkih spomenika, kao i spomenike narodnih heroja i to je u skladu sa politikom koja se vodi u Srbiji posljednjih dvadeset godina, napominje Pisarri i dodaje da je to obračun sa Jugoslavijom, sa komunizmom i socijalizmom.
&nbsp;- Oni tvrde da je za vrijeme Jugoslavije sve bilo loše i ništa nije bilo pozitivno, pogotovu za Srbe, za srpski narod i za Srbiju, i u skladu s tim hoće da izbrišu, i sa javnog prostora, ono što je vezano za taj period. Naravno, i tu znamo da je propaganda zapravo u pitanju, jer svi znamo, na kraju krajeva, da to nije tačno, zapravo sve suprotno, da nijesu socijalizam i Jugoslavija &nbsp;donijeli zlo Srbiji i Srbima, nego je nacionalizam donio to zlo. &nbsp;Ne može on da izmjesti sve, to je, naravno, apsurdno. Može da izmjesti spomenik neki, ali ne može da izbriše Novi Beograd, ne može da izbriše sve ono što je sagrađeno za vrijeme Jugoslavije, na kraju krajeva ne može da izbriše ono što je u sjećanju ljudi koji živjeli u to doba i koji dobro pamte taj period - naglasio je Pisarri.
&nbsp;Smatra da su ovakve inicijative veoma opasne zbog odnosa sa susjednim zemljama, jer, kako kaže, ta ideologija je bila među najodgovornijim akterima zločina i onoga što se desilo devedesetih godina na ovim prostorima.
&nbsp;- Ne može nigdje ta inicijativa da bude primljena u pozitivnom smislu, može samo da proizvede burne reakcije, negativne reakcije, zapravo komplikuje dodatno odnose &nbsp;koje Srbija ima sa susjednim zemljama - &nbsp;istakao je Pisarri.
&nbsp;Nije slučajno da se ovakve inicijative pokreću baš u ovom trenutku, po mišljenju Pisarri- ja, iako oni stvarno zastupaju tu ideologiju, oni ovim skreću pažnju sa mnogo bitnijih tema i dodaje da je Beograd u problemima već godinama.&nbsp;
&nbsp;Komentarišući najavu podizanja spomenika nekadašnjem mitropolitu Srpske pravoslavne crkve, Amfilohiju, Pisarri kaže da je to slično kao i izgradnja spomenika Draži Mihailoviću, i, po njegovom mišljenju, je to veoma opasna inicijativa.
&nbsp;- Kad se izgradi spomenik to je politički čin. Taj spomenik govori nešto i prenosi određenu poruku i u političkom smislu. Ako se izgradi spomenik Amfilohiju to znači da se sve ono što je on zastupao smatra kao nešto dobro. A mi znamo zapravo da to nije ništa &nbsp;bilo dobro, pogotovu devedesetih godina, pogotovu u smislu tog agresivnog nacionalizma, ali i u smislu klerikalizma. Ne treba zaboraviti da je Amfilohije predstavljao u crkvi tu nekakvu ekstremno desnu varijantu, i znamo da je bio i ostao povezan sa drugim, sličnim teolozima te tendencije, koji su bili bliski pokretu Dimitrija Ljotića, dakle pravom fašizmu - poručio je Pisarri.
&nbsp;Podizanje spomenika Amfilohiju ne bi bila dobra poruka za Evropu, smatra Pisarri, neće imati neke ozbiljne posljedice, ali svakako neće naći na odobravanje.
&nbsp;- U Evropi se određena prava ljudi, manjina, LGBT populacije i tako dalje, to su jako bitne stvari. I zamislite da se izgradi spomenik čovjeku koji se drastično protivio svemu tome, i to na neki vulgaran i brutalan način - zaključio je Pisarri.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2NKopo3iKro&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pisarri: Inicijativa za podizanje spomenika Amfilohiju opasna

Nakon nekoliko mjeseci rada na predmetu zloupotreba i utaje poreza, otkrivena je velika poreska prevara koja je koštala građane preko 10 miliona eura - poručio je potpredsjednik Vlade Momo Koprivica ističući da je akter finansijske prevare je preduzeće Net Montenegro sa partnerima.
On je kazao da je zahvaljujući ćutanju i pasivnosti vlada prije 30. avgusta, nekoliko pojedinaca gomilalo je bogatstvo, direktno na štetu javnih finansija. Dodao je da su prema Zakonu o PDV-u usluge igara na sreću oslobođene PDV-a, te da se pod to oslobođenje ne mogu podvesti usluge upravljanja i konsultantske usluge koje pružaju razne firme priređivačima igara na sreću.
- Džek pot doo je preduzeće koje na osnovu dva koncesiona ugovora potpisana sa državom ima pravo priređivanja igara na sreću i to za dva kazina. Džek pot je nakon sticanja koncesije sklopio tri sporazuma o poslovno-tehničkoj saradnji sa Net Montenegro koje je registrovano za "konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i drugim upravljanjem". Po osnovu tih ugovora, u periodu od 8.9. 2016 godine do 26.3. 2024 godine, Net Montenegro je od Džek Pota ostvarilo prilive u iznosu od oko 52 miliona eura, a da nije plaćalo PDV državi koji je bilo dužno da obračuna i plati - naveo je Koprivica.
Tvrdi da je Net Montenegro svoje usluge Džek Pot neosnovano, i uz pomoć te firme, lažno podvodio pod usluge igara na sreću u cilju izbjegavanja plaćanja PDV-a, nanoseći štetu državi u pomenutom periodu, u visini preko 10 miliona eura.
On je istakao da je suština zloupotrebe i eklatantnog bezakonja, kojim se nanosi višemilionska šteta budžetu, leži u protivpravnom podvođenju konsultantskih i usluga upravljanja pod usluge igara na sreću radi toga što su usluge igara na sreću oslobođene plaćanja PDV-a.
- Sa aspekta poreskog prava, Džek Pot je koncesionar koji priređuje igre na sreću, te je pružanje ove usluge igračima oslobođeno plaćanja PDV-a. Sa druge strane, Net Montenegro nije koncesionar niti pruža usluge igara na sreću igračima, već je privredno društvo koje pruža usluge koje su oporezive na osnovu zakona o PDV-u. Činjenica da je usluga koju Net Montenegro doo pruža Džek Potu u vezi sa priređivanjem igara na sreću ne znači da je ona oslobođena PDV-a. Naprotiv, isključivo privredno društvo koje ima potpisan koncesioni ugovor sa državom jeste na osnovu važećih propisa koncesionar koji pruža usluge igara na sreću, a koje su oslobođene plaćanja PDV-a - kazao je Korpivica i poručio da usluge kao što su dovođenje igrača čarterom, njihovo animiranje na jahtama, dostavljanje im keteringa, zatim obuka osoblja ili ustupanje osoblja i poslovnog znanja i tome slično, nikako ne spada u uslugu igara na sreću, jer se usluga igara na sreću pruža igračima, a ne priređivačima-koncesionarima.
On je kazao da osim navedenog, kako prema Zakonu, tako i prema ugovoru o koncesiji, eksplicitno utvrđeno da je koncesija neprenosiva.
- Te se Net Montenegro doo nikako nije mogao naći u svojstvu pružaoca usluge igara na sreću, koji plaća varijabilne naknade po zakonu o igrama na sreću, a oslobođen je plaćanja PDV-a. Ako bi se ove laži u cilju izbjegavanja poreza prihvatile, onda bi se i moleri koji kreče kazino za naknadu smatrali priređivačima igara na sreću i ne bi plaćali PDV na naknadu koju naplaćuju - kazao je Koprivica u obraćanju.
Shodno navedenom on je istakao da će podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu, upoznati sa informacijom i sektor za borbu protiv kriminala, kao i Poresku upravu.
- Otkrivanjem ovih kriminalnih poslova, stavljamo tačku na još jednu prevaru, zaustavljamo dalje nelegalno isiavanje novca iz džepova građana i stvaramo osnov da se državi vrati 10 miliona eura. Neko je osujetio izgradnju škole ili bolnice, da bi sebi kupio jahtu, izgradio vilu ili punio privatne slamarice. Došlo je vrijeme polaganja računa. Fakture stižu na naplatu. Da se vrati uzeto i da se izađe pred lice prave - zaključio je on.

Koprivica: Država oštećena za više miliona, podnosim prijavu protiv NET Montenegro

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) je, tokom proošle sedmice, obavljeno 10.165 ambulantnih pregleda, od čega 1.554 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
Kako je saopšteno iz KCCG, u dnevnim bolnicama zbrinuta su 1.763 pacijenta, a u Urgentnom centru 1.252. 
 
Navodi se da je u istom periodu obavljeno 346 operativnih zahvata, od čega 23 u IBD-u. 
 
- Na bolničko liječenje primljena su 704 pacijenta, od čega 104 u IBD-u - navodi se u saopštenju KCCG. 
 
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 3.035 dijagnostičkih procedura, od čega 600 CT i 273 MR pregleda. 
 
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 437 dijagnostičkih procedura, od toga 13 CT i 53 MR pregleda - kazali su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 6.406 pacijenata i odrađene 195.583 analize. 
 
U Porodilištu KCCG-a je, tokom prethodne sedmice, rođeno 68 beba.

U KCCG prošle sedmice obavljeno više od deset hiljada pregleda

U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila kod Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u Podgorici, povrijeđen je motociklista - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Motociklista je, kako nam je rečeno, primljen u Urgentni blok KCCG.
Do nezgode je došlo oko 14 sati i 39 minuta.
U OKC-u nijesu imali informacije o stepenu povreda.
Uviđaj je u toku.

Motociklista povrijeđen kod KCCG, primljen u Urgentni blok

Osmijesi djece najbolje oslikavaju vrijeme novogodišnjih praznika – ispunjeno darivanjem, dijeljenjem i širenjem radosti. Vođeni prazničnim duhom, Jugopetrol AD, EKO benzinske stanice i Crnogorski olimpijski komitet, tradicionalno su &nbsp;udružili snage kako bi mališanima u Institutu za bolesti djece uljepšali praznične dane.
Predstavnici ovih organizacija, zajedno sa crnogorskom olimpijkom, džudistkinjom Jovanom Peković, posjetili su Institut kako bi mališanima uručili poklone i poželjeli brz oporavak. Njihova posjeta unijela je toplinu među najmlađim pacijentima, podsjećajući na to koliko je svaka pažnja važna.
Ovaj Jugopetrolov praznični gest, koji je već godinama unazad prerastao u tradiciju, postao je sinonim za radost i podršku najmlađima u Institutu tokom praznika, a pokloni odabrani sa posebnom, na zadovoljstvo mališana koji praznike provode u bolnici.
Prilikom posjete, vršilac dužnosti Generalnog sekretara COK-a, Andrija Popović, rekao je da je za njih izuzetna čast biti dio ove plemenite tradicije.
- Ovaj gest nije samo poklon, već i znak da zajednica misli na djecu koja su usljed bolesti primorana da praznike provedu u bolnici. Nadamo se da će im ovi trenuci olakšati boravak u Institutu i pomoći im u procesu ozdravljenja, jer osjećaj ljubavi i pažnje od strane zajednice može biti veoma ljekovit - rekao je Popović.
Sara Ivanović Božović, marketing menadžerka Jugopetrola, istakla je da je za kompaniju od izuzetne važnosti biti dio inicijativa koje imaju stvarnu vrijednost za zajednicu.
- Svaka inicijativa koja doprinosi sreći djece i njihovih porodica ima neprocjenjiv značaj. U ovom periodu godine, kada su zajedništvo i solidarnost najvažniji, želimo da budemo prisutni, pružimo podršku i podsjetimo na snagu humanosti. Ovi pokloni i pažnja nisu samo simbolični gestovi, već potvrda naše posvećenosti društvenoj odgovornosti i brizi za najosjetljivije članove naše zajednice. Vjerujemo da mali znaci pažnje mogu donijeti veliku radost i učiniti praznike toplijim za sve - rekla je ona.
Povodom ovakve podrške od strane Crnogorskog olimpijskog komiteta, Jugopetrola i naših sportista, direktor Instituta za bolesti djece, dr Velibor Majić, takođe je izrazio zahvalnost.
,- U ime Instituta za bolesti djece, želim da zahvalim kompaniji Jugopetrol na divnim poklonima koji su brižljivo odabrani i koji su podijeljeni po polu i po uzrastu. Ono što, takođe, želim da naglasim jeste da je ovo naš tradicionalni novogodišnji susret. Hvala im što su društveno odgovorni i hvala im što brinu o nama i o našim najmlađim pacijentima. Nadam se ćemo nastaviti ovako uspješnu saradnju za dobrobit cijele zajednice - istakao je direktor Instituta.
Ovaj događaj nas je podsjetio da čak i u vremenima iskušenja, ljubav i radost mogu pronaći svoj put, povezujući nas kroz duh davanja i međusobne podrške.&nbsp;

Pokloni i radost unijeli prazničnu toplinu u Institut za bolesti djece

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: milovan-pisarri

Pisarri: Inicijativa za podizanje spomenika Amfilohiju opasna

Koprivica: Država oštećena za više miliona, podnosim prijavu protiv NET Montenegro

U KCCG prošle sedmice obavljeno više od deset hiljada pregleda

Motociklista povrijeđen kod KCCG, primljen u Urgentni blok

Pokloni i radost unijeli prazničnu toplinu u Institut za bolesti djece

PRATITE TVe UŽIVO