Pozdravljamo informaciju da je COREPER II dao zeleno svjetlo da Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji u Briselu sjutra, 16. decembra, privremeno zatvori svih pet planiranih pregovaračkih poglavlja, uključujući 11 i 13 - poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić.
On je naglasio da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon direktne komunikacije sa predsjednikom Francuske Emanuelom najavio da će Crna Gora sjutra zatvoriti svih pet planiranih poglavlja, a ne tri kako je postojala opasnost da se desi.
- Ovaj rezultat je važan signal da se ostvareni napredak prepoznaje, dok je, s druge strane, neizvjesna diplomatska situacija u kojoj smo se našli pred Međuvladinu konferenciju jasno upozorenje da se evropske obaveze moraju ispunjavati ozbiljno i odgovorno, umjesto da se energija troši na PR i dnevnopolitička tumačenja - naveo je Radonjić.
On cijeni da je ovo bila važna lekcija koju smo naučili na teži način - da se posebna pažnja treba posvetiti lobiranju na najvišem političkom nivou prema državama članicama.
- Institucija Predsjednika nastaviće da bude konstruktivan akter u procesu pristupnih pregovora, korektivni faktor u pogledu sistemskih anomalija, kao i brana neozbiljnom pristupu pri ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa - poručio je Radonjić.
Oni zahvaljuju evropskim partnerima na podršci, kao i pregovaračkom timu Crne Gore koji je dao ključni doprinos da se ovaj korak ostvari u planiranom terminu.
- Sada moramo staviti još snažniji fokus na suštinske reforme, jer cilj ostaje jasan - članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine - zaključio je Radonjić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radonjić: Neizvjesna situacija u kojoj smo se našli je jasno upozorenje da se EU obaveze moraju ispunjavati ozbiljno

Ministarstvo javne uprave – Odjeljenje upravne inspekcije potvrdilo je za Standard da je otvoren predmet povodom inicijative za provjeru ispunjenosti uslova za imenovanje Miloša Rajkovića za v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i da je slučaj, “saglasno proceduri”, dodijeljen nadležnom inspektoru, koji provjerava navode iz prijave.
To je najvažnija nova činjenica u slučaju koji već duže izaziva kontroverze u javnosti, a sada dobija i jasnu institucionalnu dimenziju. Pitanje imenovanja Rajkovića više nije samo političko ili kadrovsko, već i formalno-pravno, sa mogućim posljedicama po zakonitost odluka koje Uprava donosi dok je on na čelu institucije.
<h2>INSPEKCIJSKI TRAG OD 2023. GODINE</h2>
U istom odgovoru, Upravna inspekcija podsjeća na raniji slučaj iz aprila 2023. godine, kada je elektronskim putem podnijeta anonimna inicijativa da je u tadašnjem Ministarstvu kapitalnih investicija za v.d. generalnog direktora Direktorata za drumski saobraćaj imenovano lice koje ne ispunjava uslove.
Nakon sprovedenog nadzora, Upravna inspekcija je u zapisniku konstatovala nepravilnosti koje se odnose na radno iskustvo i stručni ispit. Prema navodima inspekcije, nijesu dostavljeni dokazi o najmanje dvije godine rukovodećeg iskustva na traženom nivou kvalifikacija, a od dana diplomiranja do sačinjavanja zapisnika nije protekao propisani period, uz napomenu da nije dostavljen ni dokaz o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.
Drugim riječima, država je već jednom formalno utvrdila problem u vezi sa ispunjenošću uslova u jednom Rajkovićevom ranijem imenovanju. Upravo zbog toga, nova inicijativa koja se odnosi na sektor šumarstva ima dodatnu težinu. Ne polazi se od glasina, već od ranije institucionalno zabilježenog nalaza koji otvara legitimnu sumnju da isti obrazac može biti ponovljen.
<h2>KANKARAŠEVA INICIJATIVA</h2>
Inspekcija u dopisu Standardu navodi da je inicijativu za provjeru ispunjenosti uslova za imenovanje Rajkovića na čelo Uprave za gazdovanje šumama i lovištima podnio Ranko Kankaraš, načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Predmet je, kako je saopšteno, dodijeljen u rad nadležnom inspektoru.
Ovaj detalj pokazuje da se spor unutar samog resora prelio u formalni nadzor. U pitanju nije samo javna polemika o učinku Uprave ili odnosu prema Zakonu o šumama, već direktno osporavanje zakonitosti kadrovskog rješenja na vrhu institucije.
<h2>JAVNI INTERES</h2>
Uprava za gazdovanje šumama i lovištima upravlja resursom od ogromnog ekonomskog, ekološkog i bezbjednosnog značaja. Sve odluke o planovima sječe, kontroli terena, odnosu prema koncesijama i državnim šumama imaju neposredne posljedice po lokalne zajednice, budžet i zaštitu prirode.
Zato pitanje da li v.d. direktor ispunjava propisane uslove nije birokratska formalnost. Ako se utvrdi da uslovi nijesu ispunjeni, otvara se prostor za sumnje u zakonitost rukovođenja i za političku odgovornost onih koji su takvo imenovanje predložili i usvojili.
Dodatni problem je u načinu na koji se institut “vršioca dužnosti” često koristi kao dugotrajno rješenje, umjesto kao privremeni mehanizam do izbora direktora u punom mandatu. Takva praksa slabi povjerenje u sistem i ostavlja prostor za sumnju da se formalni uslovi zaobilaze radi partijske ili političke lojalnosti.
U ovom trenutku, ključna činjenica je da inspekcijski postupak traje i da nadležni inspektor provjerava navode iz inicijative. Ishod te provjere mora biti jasan, obrazložen i javno saopšten, jer je riječ o instituciji koja upravlja jednim od najosjetljivijih državnih resursa.

Otvorena istraga o imenovanju Rajkovića za v.d. direktora Uprave za šume

Iako piloti uglavnom imaju redovne destinacije ka kojima svakodnevno lete, najviše se raduju atraktivnim prilazima iznad mora. Pilotu Milošu Radonjić, koji je povodom Međunarodnog dana civilnog vazduhoplovstva gostovao na Televiziji E, posebno je privlačno slijetanje na tivatski aerodrom i slijetanje u domovinu.
 
- Što se mene tiče, najviše volim prelete iznad Crne Gore i slijetanje u svoju domovinu. Ja bih rekao da je Tivat jedan od najljepših prilaza na koji sam ja slijetao- kazao je Radonjić, koji se osvrnuo i na značaj avijacije u svijetu. 

Smatra da svijet postaje svakog dana svjesniji koliko je važna avijacija za cjelokupno djelovanje u industriji, ekonomiji, brojni su aspekti.&nbsp;
- Mislim da je svjesna politička elita i države koje vode svoje ekonomije, zato što vidimo da su sada brojna ulaganja u infrastrukturu aerodroma, u avijaciju avio-kompanija- kazao je on. 

Sagovornik TV E osvrnuo se i na negativne vijesti iz vazduhoplovstva, koje – kod dijela građana – izazivaju strah od letjenja. 

- Mislim da ljudi uglavnom slušaju neke negativne vijesti. Recimo, kolika su kašnjenja, o avionskim nesrećama ili cijenama karata, a ne o onim sistemskim vrijednostima avijacije. Podsjetiću samo na jedan period, a to je period covida-19. Prisjetimo se koliki je značaj avijacija imala za donošenje vakcina i brojnih drugih aktivnosti - zamislimo kako bi to funkcionisalo da nemamo razvijenu avijaciju- kazao je Radonjić. 

Sagovornik TV E bio je i pilot jedrilice Miloš Zvicer, koji se prisjetio prvog leta. 

- Taj prvi, uvodni let, gdje letite sa nastavnikom koji obavlja sve vaše operacije - koje vi, kao budući pilot, morate da radite, vi gledate i pitate se: da li ja to znam, da li ja to mogu? I imate želju da to što prije naučite. I, onda - kad vas puste na taj samostalni let, kad se vi okrenete i vidite da nema nikog pored ili iza vas, kažete: uspio sam. Ja letim sam i ostavariću svoj san. Ja sam na tom prvom samostalnom letu pjevao od sreće- kazao je, kroz smijeh, Zvicer. 

Zvicer se saglasio sa Radonjićem kad je riječ o značaju avijacije, dodajući da je ona svijetu donijela treću dimenziju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DwknqqcbzeIg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radonjić: Najviše volim prelete preko Crne Gore i slijetanje u domovinu

Evropski put je dug, ali vrijedan truda, pod uslovom da postane više od političke parole. U suprotnom, bićemo najbolji među lošima - i to neće biti evropski uspjeh, već regionalni neuspjeh, zaključak je nove emisije Centra za građansko obrazovanje (CGO) Građanski ugao na TVE, u kojoj su o evropeizaciji Crne Gore i regiona, realnim dometima političke volje za reforme i iskušenjima na putu ka EU sagovornici Zvezdane Kovač, direktorice za strategiju i komunikacije u CGO-u, bili Miloš Radonjić, savjetnik za evropske poslove predsjednika Crne Gore, Vladimir Međak, ekspert za EU integracije iz Beograda i Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci. Na pitanje gdje region može biti za pet godina - u EU ili na marginama Evrope, sagovornici su se saglasili da bi Crna Gora i Albanija mogle prve zatvoriti poglavlja i pristupiti Uniji, dok su druge zemlje još daleko od tog cilja. - Želim da vjerujem da će makar dvije države sa zapadnog Balkana - Crna Gora i Albanija - biti članice Evropske unije do 2030. godine. Trenutna geopolitička situacija daje nam podsticaj, jer je politika proširenja ponovo dobila bezbjednosnu dimenziju. U ovom trenutku, politika proširenja i bezbjednost Evrope su povezane u istu ravan - rekao je Miloš Radonjić. Profesor Miloš Šolaja smatra da bi Crna Gora i Albanija mogle biti „blizu Unije“, ali da ostatak regiona kaska.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111112_4f23eaaf7d541be7a902badbdf4cfa010ef9efede27cd5be8c2f9cbd2bad4240.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111112_4f23eaaf7d541be7a902badbdf4cfa010ef9efede27cd5be8c2f9cbd2bad4240" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Građanski ugao"> </figure>  - BiH 2030. sigurno neće biti članica EU. Uprkos retorici, unutrašnji sistem je blokiran, reformski procesi kasne, a Evropa nas tretira birokratski, bez istinskog razumijevanja naše složene situacije - ocijenio je Šolaja. Vladimir Međak vjeruje da će se proces proširenja vjerovatno odvijati u grupama.&nbsp; - Mislim da će se praviti grupacija u kojoj će biti Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok će Bosna i Makedonija ostati u drugom krugu. Srbija može napredovati samo ako dođe do promjene režima - rekao je on. Sagovornici su saglasni da Crna Gora uživa najveću podršku EU i da je u formalnom smislu najbliža članstvu. Međutim, upozoravaju da politička nestabilnost i nedostatak institucionalne discipline ugrožavaju kredibilitet. - Istina je da nam EU sada pruža neuporedivo veću podršku nego ranije. Crna Gora će biti domaćin samita EU - zapadni Balkan, a sljedeće godine i Berlinskog procesa. To su jasni signali povjerenja. Ali, to ne znači da je posao završen. Potrebno je dosljedno sprovođenje reformi i izbjegavanje grešaka kakve smo već imali - kazao je Radonjić.&nbsp; Kao primjer takvih grešaka naveo je rezoluciju o Jasenovcu, Mauthausenu i Dahau.&nbsp; - Bio je to nepromišljen potez koji nas je usporio i udaljio od poglavlja 31, iako smo u njemu imali izuzetno naprednu fazu spremnosti - podsjetio je Radonjić. &nbsp; Dodao je da su pred Crnom Gorom „14 mjeseci odlučujućeg rada“ i da su obaveze precizno utvrđene.&nbsp; - Lista zadataka se zna. Treba ostati na kursu i ne dozvoliti skretanja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111112_c06f1f4e7e3c25d10260e08c5ebf07847644cf161d6a1f6ee4f0d5238d98cee6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115111112_c06f1f4e7e3c25d10260e08c5ebf07847644cf161d6a1f6ee4f0d5238d98cee6" data-rendition-name="original" width="995" height="1774" loading="lazy" alt="Građanski ugao"> </figure>  I Međak je potvrdio da iz Brisela stižu signali da se priprema završni korak.&nbsp; - Evropska komisija već počinje da priprema konačni finansijski paket i priprema se ugovor o pristupanju Crne Gore, što se ne radi bez političke odluke. Dakle, vrata su otvorena, osim ako sami ne upropastite šansu - dodao je on.&nbsp; Istovremeno je upozorio da se uspjeh ne mjeri samo tehničkim poglavljima.&nbsp; - Nećete ući u EU kao 105. država po korupciji u svijetu. EU neće uvoziti probleme, posebno ne u oblasti vladavine prava i slobode medija - poručio je Međak. Kada je o Srbiji riječ, Međak smatra da je “Srbija danas država koja ne bi dobila ni status kandidata da sada aplicira. Evropska komisija je eksplicitno navela da vlasti u Srbiji moraju prestati da sprovode antievropsku propagandu i to je nezabilježeno u istoriji proširenja.“&nbsp; Prema njegovim riječima, „najveći problem Srbije nije Kosovo, već korupcija i urušene institucije“. - Kosovo je politički problem, ali korupcija blokira cijelu državu. Ne možete riješiti nijedan problem dok ne uspostavite funkcionalnu vlast i slobodne izbore. Ne poznajem dovoljno vašu situaciju, ali mogu reći da je propaganda u Srbiji previše jaka. Na medijima sa nacionalnim frekvencijama, Si Đinping ima nula sekundi negativnog izvještavanja, a EU je tretirana kao neutralna tema. To traje već 13 godina. Takva propaganda preliva se i u Crnu Goru - kazao je Međak na pitanje o tzv. “Srpskom svetu” i uticaju Beograda na region.&nbsp; Objasnio je i da ta strategija ima geopolitičku dimenziju.&nbsp; - Evropski parlament je naveo da Srbija i Mađarska sprovode ciljeve Rusije i Kine u regionu. Zato sam siguran da bez promjene vlasti Srbija ne može napredovati - zaključio je on. Profesor Šolaja je govorio o dubokim strukturnim problemima BiH.&nbsp; - Bosna i Hercegovina je kompilacija svih negativnih elemenata Zapadnog Balkana. Nema vladajuće koalicije, Savjet ministara je blokiran, reformska agenda kasni, a zemlja je izgubila 100 miliona eura iz evropskog plana rasta. Evropske integracije u BiH su više ideološka mantra nego realan proces. Kao da ponavljamo staro obećanje iz socijalizma - kad uđemo u EU, sve će biti riješeno. Ljudi u to više ne vjeruju. Na pitanje kako sebe vide u EU, svi stanu. A kad ih pitate da li bi mogli i bez toga — kažu da bi, ako može - rekao je Šolaja. Naglasio je da je ključni izazov nedostatak unutrašnje saglasnosti i odgovornosti.&nbsp; - BiH je globalni eksperiment, zemlja sa stranim guvernerom i unutrašnjim sukobima. Evropska unija to ignoriše - bavi se birokratijom, a ne suštinom - pojasnio je on, dodajući da EU u BiH ne pokazuje stvarni interes. Radonjić ocjenjuje da je pad povjerenja građana Crne Gore u EU, na što ukazuju istraživanja, ozbiljan signal.&nbsp; - To je znak da smo na granici strpljenja. Suština ovog procesa je kako i na koji način implementiramo evropski način života u Crnoj Gori. Možete u određenoj mjeri i da fingirate proevropski kurs, ali doće će vrijeme, ili već dolazi, kada treba na djelu da pokažete da li ste vi zapravo Evropejci i da li želite evropsku praksu - naveo je on. Šolaja je upozorio na potrebu za referendumom kako bi se potvrdila volja građana za pridruženje EU.&nbsp; - U EU ne ulaze ni vlade ni zakoni, nego građani. Ako oni ne razumiju o čemu glasaju, sve pada u vodu - naglasio je on. Radonjić je istakao da bi članstvo Crne Gore u EU bio pozitivan signal za region.&nbsp; - To bi bio dokaz da se proširenje nastavlja i da se reforme isplate. Pokazalo bi da je demokratija moguća i na Balkanu - kazao je on. Dodao je da se Crna Gora već ponaša kao članica u mnogim aspektima.&nbsp; - Koristimo euro, poštujemo zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, članica smo NATO-a. Ulazak u EU bio bi logičan završetak tog procesa - naveo je on. Šolaja se saglasio sa stavom Radonjića, ali je sugerisao da politika EU prema regionu mora biti manje birokratska, a više suštinska. - Evropska unija mora razumjeti specifičnosti regiona. Previše je formalnosti, a premalo političke volje. Ako se to ne promijeni, Balkan će i dalje biti zona čekanja - kazao je Šolaja. Međak je na kraju konstatovao da bi ulazak Crne Gore bio najbolja vijest za sve, osim za one koji se boje Evrope. Cijela emisija je dostupna <a href="https://www.youtube.com/watch?v=gQ1_Saa_Pqs">OVDJE</a>. Emisija je nastala u okviru REGIONALNOG PLENUMA 2025 - Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu, koji organizuju CGO, Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i njemačka Fondacija Friedrich Ebert (FES). Sadržaj emisije je isključiva sagovornika u emisiji.

EU šalje signale, a vrijeme je da region odgovori djelima

Ohrabrujuća izjava premijera Luksemburga Lika Fridena u Evropskom parlamentu (EP) da odluku o pristupanju Crne Gore treba donijeti naredne godine dolazi svega nekoliko dana nakon samita Evropske političke zajednice koji je održan u Kopenhagenu i konkretan je rezultat učešća predsjednika Crne Gore na ovom važnom događaju koji okuplja evropske lidere, ali i pokazatelj izuzetno povoljne klime u evropskim prijestonicama kada je u pitanju ostvarenje našeg strateškog cilja – punopravnog članstva u EU do 2028, kazao je savjetnik predsjednika države za evropske poslove Miloš Radonjić. 
 
Podsjećanja radi, kako je naglasio, tokom izlaganja u okviru uvodne plenarne sesije Samita Evropske političke zajednice (što je samo po sebi predstavljalo ekskluzivitet jer su uvodne plenarne sesije obično rezervisane za ograničen broj evropskih državnika, ali i svojevrsni diplomatski signal Crnoj Gori imajući u vidu da je predsjednik Milatović bio jedini od lidera država sa Zapadnog Balkana koji je govorio u okviru ove sesije).
- Predsjednik Crne Gore je poslao snažnu i otvorenu poruku da bi Evropska unija u što skorijem roku trebalo da otpočne sa izradom Ugovora o pristupanju Crne Gore - ističe Radonjić. 
 
Dodatno, pema njegovim riječima, Milatović je na marginama Samita, u prijateljskom razgovoru, premijeru Luksemburga ukazao na značaj intenziviranja pregovora sa Crnom Gorom.
- Što je u interesu kako Evropske unije i Crne Gore tako i regiona Zapadnog Balkana, a bilo je riječi i o predstojećoj posjeti premijera Luksemburga Crnoj Gori, koja bi trebalo da se realizuje do kraja ove godine - pojasnio je Radonjić. 
 
Kakko je dodao, Milatović je više puta istakao da Evropska unija nije više puka politička ambicija – to je radna akcija, konkretan posao i suštinske reforme koje će građani osjetiti u svakodnevnom životu. &nbsp; 
 
- Ukoliko intenzivnu diplomatsku kampanju predsjednika Crne Gore na regionalnom i evropskom planu budu pratili i neophodni rezultati na planu ispunjavanja obaveza iz pristupnih pregovora, Samit EU–Zapadni Balkan, koji će sljedeće godine prvi put biti organizovan u Crnoj Gori, biće kruna ujedinjenih napora društva i prilika da konstatujemo da je Crna Gora pred vratima Evropske unije - zaključio je Radonjić.&nbsp;

1250x600

1084x550

Radonjić: Crna Gora ne smije više da čeka – vrijeme je da završimo posao koji nas vodi do članstva u EU

Ima u Vladi ljudi koji se posvećeno bave i vrijedno rade kako bi Crna Gora postala 28. članica Evropske unije, a ima i onih koji čine sve što mogu da na tom putu Crnu Goru za početak uspore, a u nekom momentu i zaustave - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista i predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Ivan Vuković. On je, odgovarajući na pitanje koliko je realna opasnost od toga da stranačke podjele uspore integraciju Crne Gore u EU, na panel diskusiji “Crna Gora na raskršću: Predvodnica evropske integracije na Zapadnom Balkanu”, kazao da je u državi paradoksalna situacija, jer se u odnosu na to pitanje opozicija ponaša odgovornije nego dio parlamentarne većine. - Znamo po čijem nalogu se to radi i ko vrši politički uticaj na te maligne političke strukture vladajuće koalicije - rekao je Vuković, prenosi Agencija Mina. <h2>Politička destabilizacija</h2> Dugoročno, prema njegovim riječima, ne postoji važnije pitanje za Crnu Goru od integracije u EU. Kako je naveo, plaši se da će oni koji su u Vladi i na čelu Skupštine, naredni period iskoristiti za nove pokušaje političke destibilizacije i svađanja sa susjedima. Vuković je istakao da Crna Gora ima nikad veću međunarodnu podršku za proces evropske intergracije, nakon februara 2022. godine kada je počela ruska agresija i kada su evropski partneri razumjeli da je proširenje geopoloitčki proces.&nbsp; On je istakao da je siguran da bi, da se sjutra organizuje referendum o ulasku u EU, gotovo niko ne bi glasao protiv. - Nama ništa ne stoji na tom putu, osim potencijalno nas samih, a mislim na one djelove vlasti koji jedno govore, drugo misle, a treće rade - naglasio je Vuković. Misli da bi svi u Crnoj Gori, pogotovo oni koji se bave politikom, morali fokusirati na to pitanje. - Koliko god nam bude potrebno da prevalimo tu posljednji dionicu evropskog puta - kazao je Vuković. On je naveo da bi po pitanju evropskog puta parlament mogao da ne bude previše inicijativan, objašnjavajući da to kaže sarkastično, zbog postupaka Skupštine Crne Gore u prethodnih godinu koji su imali negativne reperkusije po evropsku integraciju države. - Nakon dobijanja IBAR-a, mjesec nakon toga Skupština je donijela Rezoluciju o Jasenovcu, znali smo šta će biti političke posljedice i vidjeli smo da zbog toga nijesmo zatvorili poglavlje 31 i da ćemo skupo platiti tu političku avanturu - rekao je Vuković. On je kazao da je još jedan primjer takvog postupanja Skupštine neustavna odluka Ustavnog odbora u decembru prošle godine, kada je penzionisanja jedna sutkinja Ustavnog suda. - Nama je jasno šta su zadaci pred Crnom GOrom, kako izgleda naš domaći zadatak i bio bih srećan da se fokusiramo na to što treba da radimo, bez ovakvih izleta i zato sam sarkastično rekao da parlament ne treba da bude previše inicijativan - naveo je Vuković. <h2>Geopolitički momenat</h2> Profesor Univerziteta u Gracu i koordinator BiEPAG-a Florijan Biber rekao je da je prilika za Crnu Goru geopolitički momenat koji se otvorio nakon ruskog napada na Ukrajinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925180916_261773aa5ecf3de89de003cfa96a3e71254a0b436a6c017254902101da14ac6f" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Florijan Biber"> <figcaption>Florijan Biber(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  - Crna Gora treba da iskoristi tu priliku, jer ona neće trajati zauvijek - naglasio je Biber. Kako je rekao, to ne znači da će taj proces voditi do transformacije i učvršćivanje demokratije, jer EU nije više u stanju i ne pokušava da učvrsti demokratiju i vladavinu prava u regionu. - EU gleda proširenje previše pragmatično, to ide u korist Crne Gore - rekao je Biber. On je rekao da je Crna Gora u vanjskoj politici usklađena sa EU, ali da za građane treba više i da su potrebni konkretni rezultati koji će voditi do transformacije.&nbsp; - Te dvije godine pred završetak pregovora su prostor kad su najveće mogućnosti za transformaciju. To je neki momenat kada Evropska komisija (EK) može da insistira na nekim stvarima, jer zna da vlada sa druge strane ima motivaciju. Treba iskoristiti tu priliku, a ne da se gleda kroz prste - dodao je Biber. On je naglasio da je bitno da se zna da Brisel nije mjesto gdje će se odlučiti o članstvu Crne Gore, nego u 27 parlamenata država članica. &nbsp;- Imamo talas ekstremne desnice u EU, koji su uglavnom protiv proširenja i ne znamo ko će biti na vlasti u mnogim državama članicama 2028. godine - rekao je Biber. Kako je kazao, glavna poruka je da Crna Gora ne lobira u Briselu, nego u Parizu, Berlinu i &nbsp;svim državama članicama.&nbsp; žBiber je naveo da je nekritički pristup EK uglavnom motivisan zbog straha da će, ako Komisija kritikuje, to voditi do većeg otpora u državama članicama, dodajući da EK mora da komunicira otvorenije i kritičnije. On je istakao da će, ako će Crna Gora postati članica EU, to biti ohrabrenje za druge države da je to moguće. - Crna Gora će imati priliku da bude akter unutar EU koja će podržati članstvo drugih država Zapadnog Balkana - dodao je Biber i istakao da Crna Gora treba da se sjeti partnera iz regiona kada postane članica Unije. <h2>Minimum</h2> Članica BiEPAG-a i bivša potpredsjednica Vlade Jovana Marović rekla je da je za to da Crna Gora pristupi EU do 2028. ili 2029. godine, ali da je druga strana priče šta je minimum koji Crna Gora treba da ispuni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250925180916_dfb358149f9776519e540900c47f78ea67327e924df3dc77d5d9738436fbda49" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Jovana Marović"> <figcaption>Jovana Marović(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, Crna Gora se i dalje suočava sa istim problemima, a problematično je to što EU više hvali Crnu Goru nego što je stvarno stanje reformi.&nbsp; - Te pohvale ne odgovaraju onome što EU piše u svojim izvještajima - kazala je Marović. Ona je navela da u posljednjem izvještaju EK o stanju vladavine prava jasno piše da je sutkinja Ustavnog suda neustavno penzionisana, a da se nakon par dana čuju pohvale od EU da se država „toliko brzo reformiše da to nije normalno“. - Imamo pohvale karaktera Vlade, a u Crnoj Gori imamo normalizaciju fašizma i imamo četnike u Vladi. Ako vladajuća partija podržava podizanje spomenika Đurišiću, kako ih drugačije nazvati. Potrebno je da EU kaže da ne možemo sa takvom većinom ući u EU ili da imamo problem - rekla je Marović.&nbsp; Ona je ocijenila da EU i u drugim državama Zapadnog Balkana ima određene propuste, navodeći primjer da je Sjeverna Makedonija promijenila ime i nije dobila ništa, dok se u Srbiji dešava potpuna erozija demokratije, a predsjednika te države Aleksandra Vučića i dalje zovu strateškim partnerom.&nbsp; Marović je istakla da se onda postavlja pitanje kako vjerovati obećanjima EU.&nbsp; Ona je naglasila da je glas EK mnogo pozitivniji, nego glas koji dolazi iz država članica.&nbsp; Marović je navela da treba početi sa radom na ugovoru o pristupanju Crne Gore, ali u njemu treba jasno naznačiti šta država treba da uradi i onda taj model iskoristiti za druge države Zapadnog Balkana. - Nije riješeno pitanje prošpirenja ako samo Crna Gora pristupi ili dvije države, šta je sa ostalim državama? Ugovor može stojati u fioci, važan je njegov sadržaj i da se kroz njega EU obaveže da će kada ispuni kriterijume država ući u Uniju - rekla je Marović. <h2>Transformacija društva</h2> Savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić rekao je da su pokušali da senzibilizuju javno mnjenje i objasne da je evropska integracija proces transformacije crnogorskog društva, kroz usklađivanje sa evropskim praksama i standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250925180916_4d44cd3397059f5f355b36403f7c2a572de23e75d468f0a78c38ae7d252704cb" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Miloš Radonjić"> <figcaption>Miloš Radonjić(Photo: Agencija Mina)</figcaption> </figure>  On je naglasio da je dobrosusjedska saradnja neraskidivo vezanao sa evropskom integracijom i da je suština obezbjeđivanje mirne i nesmetane saradnje sa prvim susjedima.&nbsp; - Imali smo jedan test koji smo neuspješno prošli. Došli smo u nezavidnu situaciju i sami smo sebi otežali situaciju donošenjem Rezolucije o Jasenovcu. To se dešava u momentu kada moramo da ubrzamo proces - kazao je Radonjić. Kako je naveo, ranije su globalne krize uticale da politika proširenja zapadne u drugi plan, a sada Crna Gora ima najnaklonjeniji geopolotički kontekst u smislu članstva u EU. - Iz posljednjih izjava svih zvaničnika EU dolazimo do zaključka da je politička klima povoljna i da nemamo pravo na grešku i da je ova geopolitička prilika sada i nikad više - rekao je Radonjić. Kako je rekao, glavna poruka predsjedništva je da politička elita pokaže na djelu političku volju.&nbsp; BiEPAG je ekspertska grupa osnovana kao zajednička inicijativa Evropskog fonda za Balkan i Centra za studije Jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu, sa ciljem da promoviše evropsku integraciju Zapadnog Balkana i konsolidaciju demokratskih i otvorenih društava u regionu.&nbsp; BiEPAG čine istaknuti istraživači javnih politika sa Zapadnog Balkana i iz cijele Evrope, poznati po svom znanju i razumijevanju regiona i procesa koji ga oblikuju.

Vuković: Ima onih u Vladi koji čine sve što mogu da uspore i zaustave Crnu Goru na evropskom putu; Marović: Imamo četnike u izvršnoj vlasti

Do kraja 2026. godine nemamo više pravo ni na jednu grešku i prazan hod, nema prostora za izgovore dnevno-političke prirode - poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić nakon jučerašnjeg zatvaranja pregovaračkog poglavlja pet.
On je rekao da je ovo važan trenutak u pristupnim pregovorima Crne Gore jer predstavlja korak bliže našem strateškom cilju punopravnog članstva u EU, te da se, kao eurofil i neko ko je dugo bio dio pregovaračke strukture, i pored svih izazova snažno vjeruje da možemo postati 28. država članica do 2028, raduje ovom događaju.
- Prvenstveno iz razloga što održavamo kontinuitet zatvaranja poglavlja i potvrđujemo vanjskopolitički prioritet države. Istovremeno, nemam nikakve sumnje da Crna Gora ima i ljudskog i institucionalnog i emancipatorskog potencijala da efikasnije realizuje neophodne reforme i brže zatvara preostala pregovaračka poglavlja - naveo je Radonjić.
Crna Gora kao predvodnica procesa i role model u regionu nesumnjivo, smatra on, može više od jednog zatvorenog poglavlja na polugodišnjem nivou.
- Imajući u vidu značajan broj preostalih poglavlja, a malo vremena koje nam stoji na raspolaganju, potrebno je da parlamentarna većina u narednih 18 mjeseci pokaže značajno više agilnosti, kredibilne političke volje i fokusiranosti na obaveze iz evropske agende. Brojke su neumoljive. Sedam poglavlja smo zatvorili, preostalo je još 26. Ulazimo u završnu etapu i mnogo posla je pred nama, i to u geopolitičkom okruženju koje svakim danom postaje sve neizvjesnije - ukazao je Radonjić.
U takvom ozračju, politika proširenja je, podvlači on, više nego ikad instrument koji može poslužiti za jačanje globalne pozicije EU.
- Zbog čega i ne iznenađuje neuporediva naklonost država članica i Evropske komisije Crnoj Gori kojoj svjedočimo. Drugim riječima: klatno odgovornosti je sada u potpunosti na strani Crne Gore i sve zavisi prvenstveno od naše posvećenosti i predanog rada - zaključio je savjetnik predsjednika Crne Gore.

Radonjić: Do kraja 2026. više nemamo pravo ni na jednu grešku i prazan hod, nema prostora za izgovore dnevno-političke prirode

Svoditi iznevjerena očekivanja javnosti, akademske zajednice i civilnog društva na lični nivo može se shvatiti samo kao nespretan alibi, poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić povodom današnje izjave ministarke evropskih poslova Maide Gorčević.
Gorčević je izjavila da joj je žao što predsjednik Crne Gore Jakov Milatović "zbog lične i političke sujete nema kapacitet da prepozna uspjehe Vlade na polju EU integracija", ističući da mu ne pristaje uloga dežurnog kritičara svega što Vlada radi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgorcevic-milatovic-zbog-sujete-ne-prepoznaje-uspjehe-na-eu-putu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radonjić je u reagovanju naveo da iznenađuje osjetljivost na kritiku koju je pokazala Gorčević.
- Umjesto maksimalnih deset poglavlja, zatvorili smo ukupno tri, a pritom narušili odnose sa našim susjedom Hrvatskom - istakao je Radonjić.
On je podsjetio da imaju na raspolaganju dvije godine zacrtanog cilja.
- Vrijeme nam neumitno teče i samozavaravanje nam je najveći neprijatelj. Umjesto ličnih kvalifikacija, potrebno je da se posvetimo suštini i konkretnim obavezama koje nas očekuju - zaključio je Radonjić.

Radonjić odgovorio Gorčević: Samozavaravanje nam je najveći neprijatelj, posvetimo se suštini

Crnogorski reprezentativac Marko Perović danas je i zvanično postao član Atletiko Madrida.
On je u Madrid stigao iz Almerije, kao pozajmljen igrač, sa opcijom otkupa ugovora.
- Veoma sam srećan i uzbuđen što započinjem novo poglavlje u ovom sjajnom klubu - kazao je Perović za sajt Atletika.
Perović će u početku igrati za drugi tim "jorgandžija", koji se tamčiči u Trećoj ligi.
On je ove sezone igrao šest mečeva za Almeriju u La Ligi 2.
Dva meča odigrao je i u Kupu Kralja.
Za reprezentaciju Crne Gore odigrao je četiri meča.

Marko Perović i zvanično u Atletiku

Crnogorski košarkaš Petar Popović igraće do kraja sezone za Perspektivu Iliriju, nakon što je sporazumno raskinuo ugovor sa Igokeom.
Dvadesetdevetogodišnji bek u Iliriju dolazi sa ozbiljnim iskustvom regionalne košarke i jasnim profilom igrača koji može da donese stabilnost, prje svega u defanzivi.
Najveći dio karijere vezao je za KK Budućnost, gdje je igrao i kao bek, ali i kao plej pa čak i na poziciji trojke.
Sa "plavo-bijelima" je osvojio titulu ABA lige, bio jedan od igrača od zadatka tadašnjeg trenera Aleksandra Džikića.
Nosio je dresove FMP-a i Igokee.
Visina, iskustvo i izraženo razumijevanje igre razlozi su zbog kojih u Iliriji vjeruju da su dobili igrača koji može da napravi razliku u nastavku sezone i da donese dodatni kvalitet timu iz Ljubljane u njihovoj prermijernoj sezoni u ABA ligi.

Popović novi košarakaš Ilirije

Ne moraš mijenjati granice da bi promijenio državu! Politika tzv. „srpskog sveta“ u potpunoj je suprotnosti s evropskim vrijednostima, jer se ne može graditi politika na negiranju jedne nacije, jedne države i njenog identiteta - poručila je specijalna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić gostujući u emisiji Građanski ugao na Televiziji E.
Srbi u Crnoj Gori, kako je naglasila, imaju svoja prava i slobode, no istovremeno postoji i temeljna obveza svake manjine da djeluje u interesu države u kojoj živi.
- S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u Evropsku uniju. U interesu je svima da Crna Gora, sa svojim vrijednostima i identitetom, takva kakva jeste, postane dio evropske porodice. Crna Gora pripada zapadnom svijetu - jasna je Babić Galić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLnjFrvuJvHY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Babić Galić: S politikama „srpskog sveta“ nije moguće ući u EU, Crna Gora pripada zapadnom svijetu

Zajednica opština Crne Gore (ZOCG) uputila je Parlamentu amandman na Predlog zakona o dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kako bi bila korigovana odredba važećeg zakonskog teksta kojom se propisuju koeficijenti za obračun zarada gradonačelnika i predsjednika opština, a koja je već osporena pred Ustavnim sudom.
Prema osporenoj odredbi, koeficijenti za zaradu gradonačelnika i predsjednika opštine propisani su u rasponu od 15,56 do 21,62, u zavisnosti od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi. U Zajednici opština ocijenjeno je da rješenje koje utvrđuje različitu zaradu u zavisnosti od broja stanovnika, pri identičnim poslovima, ovlašćenjima i odgovornostima na najznačajnijim pozicijama u opštini, predstavlja grubu povredu ustavnog načela ravnopravnosti i jednakosti građana pred Ustavom i zakonom.
– Napominjemo da je predsjednik opštine inokosni izvršni organ koji ima iste nadležnosti u svakoj opštini bez obzira na broj stanovnika, kao i personalizovanu krivičnu, prekršajnu, materijalnu i svaku drugu odgovornost za obavljanje funkcije. Stoga je sporni koeficijent za obračun njegove zarade ne samo protivustavan, već i krajnje neobjektiviziran. Ovo iz razloga što je koeficijent predsjednika opštine do 10.000 stanovnika izjednačen sa koeficijentom člana Disciplinske komisije ili zamjenika šefa kabineta predsjednika Vlade, a koeficijent predsjednika opštine koja ima od 10.000 do 50.000 stanovnika (17,29) sa koeficijentom docenta na univerzitetu, uz napomenu da je ovaj koeficijent značajno manji od koeficijenta ljekara specijaliste ili sekretara DIK-a. Takođe, njegov koeficijent u opštini koja ima preko 100.000 stanovnika izjedanačen je sa koeficijentom naučnog savjetnika ili predsjednika Upravnog suda. U tu grupu spada i koeficijent gradonačelnika Glavnog grada koji čini trećinu Crne Gore – navodi se u obrazloženju amandmana.
Predlog Zajednice je da se uvede jedinstven koeficijent za obračun zarada gradonačelnika/predsjednika opštine nezavisno od broja stanovnika, u visini koeficijenata za obračun zarade ministara i poslanika.
– Ovo iz razloga što predsjednik opštine predlaže i izvršava lokalnu politiku u velikom broju različitih upravnih oblasti iz nadležnosti opštine, dok ministar vrši slične poslove u okviru ograničenog broja svojih resora. Iz ovog se može zaključiti da predsjednik opštine ima veći obim raznorodnih nadležnosti u odnosu na ministra, te je izjednačavanje njihovih koeficijenata opravdano – stoji u obrazloženju.
Budući da važećim zakonom nisu utvrđeni koeficijenti ostalih lokalnih funkcionera i visoko-rukovodnog kadra, već se određuju na opsnovu instrukcija Ministarstva finansija, ovim amandmanom su predloženi odgovarajući koeficijenti, čime se stvara pravna sigurnost, jer se isključuje primjena različitih instrukcija i mišljenja.
Amandman sadrži i odredbu po kojoj nadležni organ lokalne samouprave koja nije u mogućnosti da obezbijedi dovoljno sredstava za isplatu zarada u skladu sa zakonom, može da umanji koeficijente do 20 odsto.
Predlog zakona je na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar, a u dopisu koji je generalna sekretarka ZOCGMišela Manojlovićuputila predsjedniku ParlamentaAndriji Mandićuizražava se očekivanje da poslanici prepoznaju značaj ovog pitanja i u skladu sa svojim nadležnostima predlože amandman koji im je dostavljen.

Tag: milos-radonjic