<p>U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o kulturnom bogatstvu, umjetnosti kao alatu za interkulturalni dijalog, očuvanju identiteta kroz umjetnost i drugim srodnim temama iz oblasti kulture. <br/>
<br/>
Gosti koordinatora projekta Juventasa <b>Miloša Milačića</b> su glumac <b>Pavle Prelević</b> i rediteljka <b>Sara Stijović</b>. <br/>
<br/>
Emisija/podkast IdentArt pruža platformu mladim ljudima, pripadnicima manjinskih naroda i nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, da podijele svoja iskustva, izazove i vizije za budućnost.&nbsp;</p>
<p>Svaka epizoda obrađuje ključne teme vezane za interkulturu, ljudska prava, kulturno nasljeđe i umjetničko stvaralaštvo.&nbsp;</p>
<p>Cilj je podstaći dijalog, povećati svijest o značaju inkluzije i smanjiti etničku distancu kroz edukativan i inspirativan sadržaj.</p>
<p>Emisiju "Građanski ugao" možete pogledati večeras u 22h.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVn_fvrwcyGY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Emisija "Građanski ugao": O kulturnom bogatstvu i umjetnosti sa Prelevićem i Stijović

<p>U novoj epizodi emisije Građanski ugao razgovaramo o multikulturalizmu u Crnoj Gori, o tome koliko se zapravo poznajemo, da li mladi zaista razumiju jedni druge i koliko su otvoreni za dijalog. </p>
<p>Podaci pokazuju da među mladima i dalje postoji etnička distanca, a obrazovni sistem ne nudi dovoljno prostora za učenje o drugim kulturama. </p>
<p>O stvarnom stanju na terenu, načinima za poboljšanje međusobnog razumijevanja i koracima ka zajedništvu projektni koordinator iz Juventasa <b>Miloš Milačić </b>razgovara sa vršnjačkom edukatorkom <b>Katarinom Radović</b> i građanskom aktivistkinjom <b>Almedinom Dodić</b>. 

Gledamo i dvije reportaže iz Cetinja i Plava, snimljene kroz projekat Libela II, koji doprinosi očuvanju multietničkog sklada među mladima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5XYlBy3Ivuo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Emisija "Građanski ugao": O multikulturalizmu, tome koliko se poznajemo i razumijevanju među mladima

<p>Došlo je do otpora zbog termina koji je prva dama Francuske koristila da opiše aktivistkinje koje su prekinuli šou komičara Arija Abitana, optuženog za silovanje.</p>
<p>Poznate ličnosti i feministkinje u Francuskoj negoduju zbog izjave prve dame Brižit Makron o aktivistkinjama koji su prekinule nastup komičara Arija Abitana.</p>
<p>Abitan je optužen za silovanje 2021. godine, ali su istražitelji kasnije odustali od slučaja i kao razlog naveli nedostatak dokaza.</p>
<p>Makron se sastala sa Abitanom pre njegovog nastupa.</p>
<p>U videu koji kruži društvenim mrežama, Abitan kaže da se oseća „uplašeno", na šta Makron odgovara „ako postoje neke glupe k...e, izbacićemo ih".</p>
<p>Potom se osmehuje.</p>
<p>Njen tim je kasnije rekao agenciji Frans pres da je htela da „kritikuje radikalnu metodu" protesta protiv komičara.</p>
<p>Zbog izjave prve dame Francuske, usledile su brojne reakcije poznatih ličnosti i feministkinja na mrežama.</p>
<p>One su osudile postupke prve dame i nasilje nad ženama.</p>
<p>Akciju je organizovala Nous Toutes, francuska organizacija koja se bori protiv nasilja nad ženama.</p>
<p>Većina njih koristi hešteg uvrede koju je Makron izgovorila na društvenim mrežama kako bi izrazili podršku feminističkoj grupi.</p>
<p>Njima se priključila i glumica Židit Godreš, koja je i sama optužila filmskog reditelja za silovanje, što on poriče.</p>
<p>„I ja sam glupa k...a", napisala je na društvenim mrežama, a belgijska komičarka Florens Mendez je rekla da je zbog toga „ponosna".</p>
<p>„I ja sam glupa k...a leti, zimi, tokom proleća i jeseni", objavila je glumica i pevačica Nadijaž Boson-Dianj na Instagramu.</p>
<p>Podržala je ženu koja je optužila Abitan za silovanje i nazvala je hrabrom.</p>
<p>Grupa će se „vratiti jača da se zajedno bori protiv seksualnog nasilja", dodala je.</p>
<p>Glumica Rašida Brakni je takođe podržala grupu.</p>
<p>„Feministkinje nikad nisu glupe k...e", napisala je stendap komičarka Marin Leonardi je na Instagramu.</p>
<p>Makron je prisustvovala Abitanovoj predstavi sa ćerkom.</p>

Brižit Makron naljutila feministkinje u Francuskoj

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ili malo do umjereno oblačno.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, po kotlinama ujutru magla ili sumaglica, koja se u sjevernim predjelima ponegdje može zadržati tokom većeg dijela dana.</p>
<p>Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 9, najviša dnevna od 9 do 17 stepeni.</p>
<p>U Podgorici malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim periodima. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 4, najviša dnevna do 15 stepeni.</p>

Sjutra pretežno sunčano, do 17 stepeni

<p>Muzej savremene umjetnosti Crne Gore organizuje književno veče posvećeno Dubravki Ugrešić, jednoj od najznačajnijih književnica s prostora bivše Jugoslavije i jednoj od najznačajnijih evropskih autorki postmodernizma. Događaj će se održati u ponedjeljak, 15.11. u 19 časova na prvom spratu Dvorca Petrovića.</p>
<p>O životu, radu i nasljeđu Dubravke Ugrešić govoriće dr Maja Vodopivec, predsjednica Fondacije Dubravka Ugrešić sa sjedištem u Amsterdamu i predavač na Univerzitetu Lajden. Njena oblast istraživanja obuhvata intelektualnu istoriju poslijeratnog Japana i mirovne studije, te dr Zlatan Tunjić, član Upravnog odbora Fondacije i doktorski kandidat na Martin Luter univerzitetu u Haleu, specijalizovan za južnoslovensku žensku književnost. O književnom djelu Dubravke Ugrešić govoriće i prof. dr Sonja Tomović Šundić i dr Andrijana Nikolić. Razgovor će moderirati Suzana Popović, muzejska savjetnica za književnost.</p>
<p>"Dubravka Ugrešić ostavila je dubok trag svojim postmodernističkim izrazom, britkom ironijom i hrabrom intelektualnom pozicijom. Njena djela, od romana Štefica Cvek u raljama života i Forsiranje romana-reke do eseja o identitetu, egzilu i kulturnim mitovima, i danas inspirišu čitaoce širom svijeta. Nakon prisilnog odlaska iz Hrvatske 1993. godine zbog svojih javnih antiratnih stavova, Ugrešić je nastavila život i rad u Amsterdamu, gdje je stvorila neke od najznačajnijih knjiga svog opusa. Godine 2016. nagrađena je prestižnom međunarodnom nagradom Neustadt", navodi se u najavi.</p>
<p>Poseban dio večeri biće posvećen radu Fondacije Dubravka Ugrešić, osnovane 17. marta 2023. godine, na dan autorkine smrti, s misijom da se čuva, štiti i unapređuje njeno književno i intelektualno nasljeđe. Fondacija se bavi arhiviranjem i digitalizacijom ostavštine smještene u Allard Pierson muzeju u Amsterdamu, upravljanjem autorskim pravima, kao i međunarodnom promocijom njenog djela.</p>
<p>"Ovo književno veče predstavlja priliku da se kroz razgovor, interpretaciju i sjećanja iznova promišlja nasljeđe autorice koja je neumorno propitivala identitet, egzil, mitove našeg vremena i ulogu pisca u svijetu neprestane promjene", ističu iz Muzeja.</p>
<p>Ulaz je slobodan.</p>

MSUCG: Književno veče posvećeno Dubravki Ugrešić

<p>Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera <b>Zorana Lazovića,</b> advokat <b>Zoran Piperović</b> kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića </b>i suspendovanog tužioca <b>Saše Čađenovića.</b></p>
<p>- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio <b>Nikola Janičić.</b> Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

<p>Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar<b> Dario Vraneš</b> automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.</p>
<p>- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...</p>
<p>Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.</p>
<p>Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.</p>
<p>Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...</p>
<p>Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.</p>
<p>Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...</p>
<p>U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...</p>
<p>Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.</p>
<p>Turke, u objavi, nije pominjao.</p>
<p>Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Od domaćina skupa <b>Alena Sulejmanovića </b>pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.</p>
<p>Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.</p>

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

<p>Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b> poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, <b>Vesna Pejović,</b> nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.</p>
<p>Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.</p>
<p>- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.</p>
<p>Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.</p>
<p>- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.</p>
<p>Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.</p>
<p>- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.</p>

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

<p>Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.</p>
<p>Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.</p>
<p>- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;</p>
<p>- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

<p>U proteklih nekoliko dana dva su ,,avgustovska oslobodioca“, na dva kraja Crne Gore, imala svoje – ajde, da tako kažemo – političko-ekološke performanse: <b>Dario Vraneš u</b> Pljevljima i <b>Milan Knežević</b> u Botunu. &nbsp;</p> <p>Gore na sjeveru, čelnik Pljevalja i funkcioner Nove srpske demokratije, čistio je – ne baš ekološki, a još manje etički - crnogorsku istoriju od pomena Crne Gore i Crnogoraca.&nbsp;</p> <p>Nije mu prvi put. Čovjek koji se zgražava na pomen crnogorskog antifašizma, prvo je zamislio da slavi Svetu Petku kao dan srpskog oslobođenja Pljevalja od Turaka, iako su taj grad oslobodili Crnogorci dan poslije Svete Petke, 15. oktobra po starom, odnosno 28. oktobra po novom kalendaru.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208181256_7e1e3b55fb568ee949446e6ab932bcf30b4ad1b7db548ce417db6ffc0f742d8e" data-rendition-name="original" width="848" height="685" loading="lazy" alt='ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš'> <figcaption>ULAGIVANJE VELIKOSRPSTVU: Most u Pljevljima koji je ,,krstio" Vraneš<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p><b>VRANEŠEVA LAŽNA ISTORIJA</b></p> <p>A onda je, Vraneš, istoričar-naturščik proglasio 1. decembar danom kada su se Srbija i Crna Gora ujedinile, iako je to doba kada je nestalo i ime i država Crna Gora. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Neki će reći da ljekaru koji je studirao duže od 14 godina knjiga baš i ne ide od ruke, pa se – eto – zapleo i zabrljao u istorijskim faktima. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ali, nije stvar u neznanju, već u svjesnom lažiranju istorije. &nbsp;</p> <p>Bez imalo griže savjesti, čak i sa dozom ponosa, Vraneš je dao ime jednom pljevaljskom mostu po Aleksandru Karađorđeviću, kralju za čije je vladavine Crna Gora okupirana pod srpskim bajonetima. &nbsp;</p> <p>Niko od crnogorskih zvaničnika nije se oglašavao na ruženje države i kršenje zakona i Ustava. Ćutao je rođeni Pljevljak, <b>Milojko Spajić</b>. Glasa nije puštio predsjednik <b>Jakov Milatović.</b> <b>Andrija Mandić,</b> predsjednik crnogorske Skupštine naravno, nije imao ništa protiv – negiranje Crne Gore i Crnogoraca uklapa se u njegov politički program. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ćutala je i većina nevladinih organizacija. Tek su se probudili kada je Vraneš u nastavku, primitivno kako jedino zna, napao novinarku <b>Milku Tadić Mijović. &nbsp;</b></p> <p>I dobro je što su reagovali na Vranešovu mizoginiju. Pitanje je samo, što je značilo njihovo ćutanje na Vranešovo javno ponižavanje države i kršenje zakona – prećutkivanje ili odobravanja?</p> <p>A čelnik Pljevalja, onaj koji je svojevremeno zvao Turcima sugrađane Muslimane koji su dolazili da glasaju na izborima u Pljevljima, &nbsp;mirno je odjezdio u Sarajevo na skup Pljevljaka koji žive u tom gradu. &nbsp;</p> <p>Tamo mu, dok je poskakivao uz pjesmu, Muslimani, pardon Turci, očito nijesu smetali. &nbsp;</p> <p><b>BUNA U BOTUNU&nbsp;</b></p> <p>U isto vrijeme, par stotina kilometara južnije, u Zeti, djelovao je Milan Knežević. Za razliku od Daria Vraneša, koji izmišlja istoriju, njegov sadašnji koalicioni saveznik, saborac iz vremena litija, namjerio je - da sam piše buduću istoriju. &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208181256_ab39b5e05f70a8864e9b9bff31dec94033e00f3f3fcada47472598db970a0e40" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji'> <figcaption>BUNTOVNI ,,ZMAJ OD ZETE": Milan Knežević u akciji<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p>I to revolucionarnu istoriju. Lider DNP-a je krenuo je u - bunu na Botunu. Podigao je na noge Zetu, namjeran da, kako reče, po cijenu vlastitog života, ne dozvoli gradnju postrojenja za prečišćavanje vode. &nbsp;</p> <p>Odbacio je Knežević svaki prijedlog gradonačelnika <b>Saše Mujovića</b>, prozvao je premijera Milojka Spajića, najavivši da izlazi iz vlasti ako jedan Zećanin bude udaren od policije. Na kraju se i žestoko posprdao sa Jakovom Milatovićem, insinuirajući – vrlo prizemno i primitivno - da predsjednik trpi nasilje u braku i da se ne pača u Zetu...</p> <p>I sve bi to bilo sasvim očekivano, galama, predstava buke i bijesa, da nije nekoliko čudnih činjenica koji neminovno rađaju nezgodna pitanja. &nbsp;</p> <p>Prije svega, Milan Knežević je dio vlasti, one iste vlasti koja hoće da gradi kolektor u Botunu; njegova ministarka je glasala za kolektor na Vladi, kada je usvajan Prostorni plan... &nbsp;</p> <p>Zbog čega je tada ćutao, a sada galami? &nbsp;&nbsp;</p> <p><b>IGRE BEZ GRANICA&nbsp;</b></p> <p>Valjalo bi, takođe, da lider DNP-a partijskim saborcima ali i svojim Zećanima objasni: zašto će im biti bolje da se ne prečišćava voda koja dolazi iz Podgorice? Zeta je nizvodno i sve što iz Podgorice ide u Moraču dolazi u Botun. Zbog čega onda fekalije koje sada direktno idu u riječni tok ne treba da budu prerađivane? &nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p>Teško je naći razuman odgovor. Osim ako današnje prijetnje destabilizacije vlasti - ne samo u Podgorici nego i u državi – Kneževiću ne služe kao paravan da se prikrije bojazan od odlučivanja po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju pokušaja terorizma okrtobra 2016. godine. &nbsp;</p> <p>Ne bi, svakako, bilo dobro da se sada, u ponovljenom postupku, sazna ko je i kako razgovarao sa onim opasnim Rusima na Zlatiboru 15. i 16. oktobra 2016. godine koji su čekali na znak agenata GRU-a Šišmakova ili Popova. &nbsp;</p> <p>Stvarno, ko je u vrhu tadašnjeg Demokratskog fronta jedini znao ruski? &nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120819120_d578b4684e31f41047833a3384e710bd1f448c34413e5c6f4c62a29b1465c4f0" data-rendition-name="original" width="1664" height="799" loading="lazy" alt="DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja"> <figcaption>DA LI OVĐE IMA EMPATIJE: Plakat na Kruševom ždrijelu iznad Cetinja<span>(Photo: UGC )</span></figcaption> </figure>  <p><b>CRNOGORSKI MOZAIK BEZOBZIRNOSTI</b></p> <p>Ali, ostavimo se teorija zavjere. Stvari su već dovoljno loše. &nbsp;</p> <p>Opisane akcije bez reakcije Darija Vraneša i Milana Kneževića samo su dio mozaika sadašnje Crne Gore. U kojoj je, očito, Dariu Vranešu dozvoljeno da – kršeći Zakon o državnim simbolima, ali i Ustav – sprovodi velikosrpsku imperijalnu agendu, da veliča četništvo i ratne zločince. I u kojoj, očito, Milan Knežević može da prijeti kako neće dozvoliti – po cijenu nereda - da država Crna Gora sprovede ugovor koji je potpisala sa međunarodnim partnerima i u saradnji sa Evropskom bankom. &nbsp;</p> <p>I sve to rade bez straha da bi neko od kolega iz zajedničke državne vlasti mogao da reaguje. Očito da Vraneš i Knežević dobro znaju svoje koalicione partnere: ,,avgustovski oslobodioci“ ne odvajaju se tako lako fotelje zbog principa. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Ali, što je sa ostalima, ne samo u tužilaštvu ili opoziciji, nego u svim porama društva? &nbsp;</p> <p>Jer, dok traju slučajevi pravde i nepravde u Pljevljima i Botunu, nekako tiho, bez reakcija vlasti, opozicije, bez glasnog glasa nevladinog sektora, uz ćutanje režimskih medija – ali i šutnju društva – prošla je jedna mučna vijest. Nakon deset mjeseci, obustavljaju se blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu. &nbsp;</p> <p>Izmučene, izmorene, bez podrške društva, &nbsp;porodice žrtava, odlučile su da neće više biti blokada. Dvije i po godine nakon masakra u Medovini, tačno godinu od novog masovnog ubistva 1. januara, niko nije pokazao spremnost da, kao moralni čin, podnese ostavku; niko od čelnika države i policije nije htio vidi one suze porodica, da čuje jecaje, da osjeti tu bezdan koji oni žive... &nbsp;</p> <p>Dvadeset i tri ugašena života, četvoro đece više nema. I ništa. Ćuti većinska Crna Gora. &nbsp;</p> <p>Ona Crna Gora na koju su nas navikli i na koju ogromna većina građana pristaje. &nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzo8fDGm53gk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>