Vlada nastavlja sa pogrešnom ekonomskom politikom zaduživanja i tako ostavlja teret budućim generacijama, a najnoviji "poklon" građanima od 500 miliona eura novog duga je posljedica nedostatka novca u budžetu i javnim finansijama, poručio je poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
On je istakao da su pogrešna fiskalna strategija, deficit državnog fonda PIO koji je u minusu preko 400 miliona eura i smanjeni ekonomski rast sa 4,8% na 3% uticali su na pogrešne odluke Vlade o povećanju poreza na usluge u turizmu što je dovelo do rasta cijena i negativno uticalo na turističku sezonu, dok su povećanje akciza i narušeni poslovni ambijent uticali na rast širokog spektra proizvoda i usluga.
- Izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ogolio je sve zablude i iluzije o stanju u državnim finansijama i više se ne smijemo zavaravati, jer je situacija ozbiljna i zabrinjavajuća- navodi Konatar.&nbsp;
Odgovorni ljudi bi, kako kaže Konatar, pripremili mjere i aktivnosti kako bi u najkraćem reagovali na probleme u javnim finansijama i udarili temelje neophodnim reformama kako bi dugoročno riješili sve nedostatke i izazove sa kojima se suočavamo.
- Crnoj Gori su neophodne promjene i nova ekonomska politika koju je URA predstavila u programu "Crna Gora 365", a to je - stabilizacija javnih finansija, zaustavljanje nekontrolisanog rasta cijena, povećanje životnog standarda kroz veću ekonomsku aktivnost, diversifikacija ekonomije, izgradnja stabilnog poslovnog okruženja i nezavisnih institucija, novi investicioni ciklus u razvoju infrastrukture, digitalizacija, inovacije i zelena ekonomija- zaključio je Konatar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Konatar: Novo zaduženje Vlade od 500 miliona eura nastavak pogrešne ekonomske politike

Premijer Milojko Spajić kazao je da mora postojati unificirani, jednak standard prema svim radnicima koje je država oštetila u prošlosti. On je stava da treba zajednički sjesti i napraviti kvalitetno, fer i pravedno rješenje koje će biti fiskalno održivo.
- Nije lako vratiti te ljude u njihove dvadesete i tridesete. Ali koliko država može je da ih obeštetiti polako u budućnosti. Jedino tehničko pitanje koje bi otvorio je prvo standard po kome se isplaćuje, po kom pravnom osnovu... Imali smo različite standarde za različite radnike - kazao je Spajić u parlamentu, odgovarajući na pitanja poslanika.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar tražio je stav Vlade o prijedlogu njegove stranke koji se odnosi na finansijsko obeštećenje bivših radnika državnih preduzeća u stečaju, a koji će se naći na predstojećoj sjednici parlamenta.
- Nisam pitao ovo slučajno jer se sjećam 16. septembra 2024. godine kada se na mreži X napisali da je država spremna da izađe u susret svim radnicima i ispravi sve nepravde u posljednjih 30 godina. Za godinu dana se dosta toga može uraditi. Poslanici GP URA su podnijeli u proceduru Prijedlog zakona o obeštećenju, odgovorili ste mi u pisanoj formi gdje ste naveli što kao Vlada činite po ovom pitanju. Neke od stvari smo tokom 2021. godine zajedno uradili. Tada je skupštinska većina donijela Zakon o finansijskom obeštećenju bivšim zaposlenih u metaloprerađivačkoj i rudarskoj industriji. U julu ove godine većina je predložila, a mi podrđali, da se finansijski obeštete bivši radnici drvoprerađivačke i šumarske industrije - podsjetio je Konatar.
Podsjeća da su tada podnijeli amandman za obeštećenje radnika tekstilne i kožarske industrije, ali da su dobili savjet da se podnese prijedlog zakona za obeštećenje svih bivših zaposlenih državnih preduzeća.
- Imamo nekoliko instrumenata na raspolaganju, jedan je izdavanje obveznica, zatim da se otpremnine ne isplaćuju jednokratno već u ratama... Ne mora isplata da počne ni 2026, već može 2027. samo da Ministarstvo finansija utvrdi dinamiku isplate. Mi imamo desetine hiljada radnika koji su zbog pogrešne državne politike ostali bez posla, zašto je veliki broj njih ostao bez otpremnina i sada prima umanjenu penziju - naveo je Konatar.
Spajić je rekao da je namjera GP URA dobra, ali poručuje da to treba sprovesti na najbolji mogući način.
- Slažem se da bi to bio veliki fiskalni namet da se to kratkoročno uradi, ali u jednom razumnom periodu siguran sam da to možemo realizovati na način na koji to radimo za druge radnike. Treba zajednički da sjednemo i napravimo plan, treba nam kvalitetno rješenje koje će na fer i pravedan način za sve radnike riješiti ovo pitanje, ali fiskalno odživim putem - poručio je Spajić.
Konatar kaže da ako postoji volja, da će se lako naći način.
- Vi samo treba da date zeleno svjetlo. Spreman sam da radim i sa Ministarstvom finansija i svima ostalima kako bi našli način da se zakon usvoji. Drugo je da se dogovorimo oko toga kad će početi zakon da se primjenjuje - poručio je Konatar.

Tamara Klikovac

Spajić o obeštećenju bivših radnika: Mora da postoji jednak standard prema svima, napraviti fer rješenje koje će biti fiskalno održivo

Šef Poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar pitaće predsjednika Vlade Milojka Spajića da li će njegov kabinet podržati predlog URE o finansijskom obeštećenju svih bivših radnika državnih preduzeća koja su stečaju, a koji do sada nijesu stekli to pravo.
Premijerski sat u Skupštini Crne Gore je sjutra, a u obrazloženju pitanja Konatara navodi se da je vrijeme je da se finansijski obeštete svi bivši zaposleni državnih preduzeća &nbsp;u stečaju, kao što je to obezbjeđeno za radnike u metaloprerađivačkoj, rudarskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
- Kao što smo obeštetili bivše zaposlene u metaloprerađivačkoj, rudarskoj, drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji - vrijeme je da se finansijski obeštete svi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj - naveo je Konatar.
Kao dio vlasti 2021. godine URA je bila jedan od donosilaca zakona o obeštećenju &nbsp;bivših &nbsp;radnika u metalskoj i rudarskoj industriji,a &nbsp;kao &nbsp;opozicija je ove &nbsp;godine podržala zakon kojim su se obeštetili bivši zaposleni u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji.
Poslanici GP URA razgovarali su ranije sa radnicima "Košute" sa Cetinja i "Polimke" iz Berana, a nedavno je partija podržala protest radnika u Bijelom Polju čiji je povod bio to što su zaobiđeni prilikom donošenja ranijih odluka.
URA je početkom novembra inicirala donošenje Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, ali nije dobila podršku parlamentarne većine da taj predlog uđe u dnevni red Skupštine.
Predlogom tog zakona predviđeno je obeštećenje svih bivših zaposlenih koji do sada nijesu dobili otpremnine u iznosu 12 000 eura po zaposlenom. Pravo na obeštećenje imali bi svi bivši zaposleni državnih preduzeća koji su zbog stečaja ostali bez posla ili su morali poći u privremenu penziju.&nbsp;
Takođe, bivši zaposleni koji su dobili obeštećenje u manjem iznosu od 12 000 hiljada eura imali bi pravo da prime obeštećenje koje će pokriti tu razliku do 12 000 hiljada eura.
U slučaju da je bivši zaposleni preminuo, pravo na obeštećenje mogli bi da traže njegovi zakonski nasljednici, jer su porodice bile žrtve tranzicije i država je dužna da im nadoknadi makar dio štete.

Konatar pita Spajića: Da li ćete podržati predlog GP URA o finansijskom obeštećenju za bivše radnike svih državnih preduzeća u stečaju

Šef kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je, reagujući na izjavu poslanika URE Miloša Konatara da će ponovo predložiti povećanje dječijih dodataka, istakao da je očito talentovan da smišlja kako da povećava rashode u budžetu, ali da nema previše ideja kako da poveća prihode koji bi, kako je naveo, pokrili tu veću potrošnju bez izazivanja deficita.
- Pošto vjerujem da kolega ne želi da pumpa deficit iznad mastrihtskih kriterijuma, klub PES-a predlaže sljedeće – da povećamo dječije dodatke a da srazmjerno tome smanjimo izdavanja za političke partije koja se na zahtjev opozicije (iz koje dolazi i gospodin Konatar) sada nalaze na istorijskom maksimumu - naveo je Čarapić.
Kako je dodao, drži da je ovo fiskalno odgovoran potez i dobar test za sve političke subjekte koji će pokazati ko balansira brigu o građanima sa brigom o javnim finansijama a ko se samo bavi populizmom i manipulacijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkonatar-ponovo-cu-predloziti-povecanje-djecjih-dodataka-i-obestecenje-za-radnike-prilika-da-poslanici-pokazu-da-su-pogrijesili&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čarapić: Povećati dječije dodatke ali smanjiti izdavanja za političke partije

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar najavio je da će u Skupštini Crne Gore ponovo predložiti povećanje dječjih dodataka i obeštećenje za radnike čije su firme pošle u stečaj.
- Ovo će biti dobra prilika da moje kolege poslanici PES-a, Demokrata i DF-a ipak podrže povećanje dječjih dodataka i obeštećenja za radnike i pokažu da su pogriješili što nisu podržali ove predloge na poslednjem glasanju u Skupštini. Vjerujem u drugu šansu - poručio je on.
Ne mogu oni, kaže, odbijati ove prijedloge, koliko ć ih mi poslanici URE ponavljati.
- Dok god se ne usvoje povećanja dječjih dodataka i obeštećenja za radnike firmi koje su pošle u stečaj. I ne samo dječje dodatke i obeštećenje za radnike - URA će u Skupštini opet predložiti i "anti-mafija zakon" o oduzimanju imovine stečene kriminalom i zakon o osnivanju državnog stambenog fonda "Stan za sve" - naveo je Konatar.
Sve ove zakone su, kaže, usvajali i predlagali dok su bili vlast.
- I sada kada smo opozicija. I nećemo odustati - zaključio je Konatar.

Konatar: Ponovo ću predložiti povećanje dječjih dodataka i obeštećenje za radnike, prilika da poslanici pokažu da su pogriješili

Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet pisali su ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući da je većina za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložila kandidata koji za to ne ispunjava zakonske uslove.
- Zbog važnosti jačanja nezavisnosti i profesionalnog integriteta Državne revizorske institucije, a u kontekstu poglavlja 32, važno je istaći da je parlamentarna većina na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet predložila za člana Senata DRI osobu koja ne ispunjava zakonske uslove za navedenu poziciju (član 32 Zakona o DRI - položen ispit za državnog revizora i najmanje 10 godina radnog iskustva ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama) - precizirali su predsjednik i članovi Odbora Boris Mugoša, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Nikola Milović i Miloš Konatar.
Oni su podvukli da se tako pravi se ozbiljan presedan gdje se u veoma važnoj instituciji na EU integracionom putu predlažu ljudi koji ne ispunjavaju zakonske uslove.
Ovo će, decidni su oni, imati ogromne posljedice na rad navedene institucije ali i na vladavinu prava i meritokratiju kao ključne temelje demokraskog napredovanja Crne Gore.
- Rasprava i glasanje na plenumu o predloženom kandidatu je u ponedjeljak, pa se nadamo da će svako iskoristiti svoj profesionalni integritet kako bi se zaustavili navedeni protivzakoniti i antievropski postupci - ukazali su oni.
Podsjećaju da su u poslednjih godinu i po dana imenovana dva člana Senata DRI i da prilikom njihovog imenovanja, kao i prilikom predlaganja ovog sada kadidata, većina nije našla za shodno da obavi razgovor sa opozicijom.
- U ovom aktuelnom slučaju, problem je još veći jer kandidat ne ispunjava zakonske uslove što će osim urušavanja integriteta DRI imati za posljedicu i žalbe kandidata koji su se javili na Javni poziv - jasni su u opoziciji.

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Rast cijena je poništio efekat rasta plata i ugrozio životni standard građana, a da ne govorimo o tome koliko je zbog inflacije ugrožen životni standard penzionera. Na zabrinjavajući rast cijena Vlada ćuti i ne reaguje, što je neprihvatljivo, saopštio je šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar je upozorio na izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), po kome je inflacija u avgustu 2025. godine iznosila 4,6 odsto sa tendencijom rasta.
- Dakle, inflacija se ubrzava i nažalost projekcije ukazuju da će se rast cijena nastaviti i u četvrtom kvartalu ove godine. U najkraćem roku su nam neophodne konsultacije sa Privrednom komorom i udruženjima poslodavaca kako bi što prije izašli sa mjerama koje će zaustaviti ili ublažiti rast cijena, kroz obnavljanje akcije “Stop inflaciji”, smanjenje poreskih opterećenja na prioritetne grupe proizvoda i usluga, kao i stabilizaciju poslovnog ambijenta - zaključio je Konatar.

Konatar: Hitno obnoviti akciju "Stop inflaciji", građani ispaštaju zbog previsokih cijena

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar izabran je za predsjednika Podkomiteta za "Evropsku nagradu" Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope na sjednici održanoj u Strazburu, saopšteno je iz te partije.
"Evropska nagrada" se dodjeljuje od 1955. godine gradu za njegove aktivnosti na promociji evropskih vrijednosti. Nagrada uključuje i fond koji se koristi za studijske posjete evropskim institucijama za mlade ljude iz grada pobjednika.
Dobitnik ove prestižne nagrade za 2025. godinu je turski grad Gaziantep, dok su je u prošlosti između ostalih osvajali i Beč, Hag, Bolonja, San Sebastijan, Berlin, Đirona, Luka, Nirnberg, Strazbur.
Konatar je kazao da će sa pozicije predsjednika Podkomiteta za "Evropsku nagradu" pružiti svu moguću pomoć kako bi se i gradovi iz Crne Gore i regiona našli među kandidatima i mogućim dobitnicima u budućnosti.

Konatar na čelu Podkomiteta za "Evropsku nagradu" Savjeta Evrope

Dosta je bilo bajki i "šarenih laža", Crnoj Gori je neophodna nova i odgovorna ekonomska politika usmjerena na očuvanju javnih finansija, pomoći privredi i privatnom sektoru, kao i zaštiti životnog standarda građana, kazao je poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar je istakao da su povećanje poreza, loši zakoni i promašena politika Spajićeve Vlade ugrozili privredu i turističku sezonu, doveli do daljeg povećanja cijena i narušili stabilnost javnih finasija.
- Crnoj Gori je potrebna nova ekonomska politika fokusirana na odgovornom upravljanju javnim finansijama, povećanje životnog standarda kroz veću ekonomsku aktivnost, diversifikaciju ekonomije, izgradnju stabilnog poslovnog okruženja i nezavisnih institucija, novi investicioni ciklus u razvoju infrastrukture, digitalizaciju, inovacije i zelenu ekonomiju - zaključio je Konatar.

Konatar: Crnoj Gori neophodna nova i odgovorna ekonomska politika

Ppovećanje poreza, loši zakoni i promašena politika Spajićeve Vlade ugrozili su privredu i turističku sezonu, ali i doveli do daljeg rasta cijena i narušili stabilnost javnih finasija, upozorio je šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
Konatar ističe da su neodrživa fiskalna strategija, deficit državnog fonda PIO koji je u minusu 236 miliona eura i smanjeni ekonomski rast sa 4,8 odsto na ispod 3 odsto uticali su na pogrešnu odluku Vlade da poveća PDV na usluge u turizmu što je dovelo do rasta cijena i negativno uticalo na turističku sezonu.
- Spajićeva Vlada je ušla u spiralu pogrešnih odluka, što se najbolje vidi u namjeri da povećaju stopu poreza na dobit sa 12 odsto na 15 odsto što bi dalje destabilizovalo poslovni ambijent, dodatno ugrozilo privredu i uticalo na rast cijena, a te greške na kraju bi ponovo platili građani Crne Gore- upozorava.
Konatar ističe da je Crnoj Gori potrebna nova ekonomska politika fokusirana na odgovorno upravljanje javnim finansijama, povećanje životnog standarda kroz veću ekonomsku aktivnost, diverzifikaciju ekonomije, izgradnju stabilnog poslovnog okruženja i nezavisnih institucija, novi investicioni ciklus u razvoju infrastrukture i zelenu ekonomiju.

Konatar: Neodgovorna politika Spajićeve Vlade ugrozila je privredu i javne finansije

Predstavnici Građanskog pokreta URA ponovo su danas u skupštinsku proceduru predali Prijedlog zakona o državnom fondu Stan za sve, navodeći da ovoga puta očekuju podršku poslanika.
Poslanik Građanskog pokreta URA u Skupštini, Zoran Mikić, podsjetio je da su ovu priču pokrenuli prije dvije i po godine.
- Suština jeste da se formira državni fond čiji bi početni kapital bio 20 miliona eura. Iz tog fonda bi država gradila stanove sa izvođačem radova po principu - projektuj i izgradi. Nakon izgradnje stanova, država bi izvođaču platila radove poslije tehničkog prijema, a građanima ih prodavala po cijeni izgradnje - objasnio je Mikić.
Prema njegovim riječima, suština zakona je da se stanovi građanima prodaju stanovi po cijeni izgradnje i da država nema nikakvu zaradu, a da građani, nakon što zgrada prođe tehnički prijem, te stanove mogu iskoristiti kao kolateral kod komercijalnih banaka.
Prioritet za kupovinu stanova imali bi podstanari i građani koji nemaju rješeno stambeno pitanje.
- Prioritetne grupe koje smo definisali ovim zakonom su mladi bračni parovi do 35 godina, bračni parovi sa djecom, samohrani roditelji, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, žrtve nasilja u porodici, lica koja su ostvarila poseban naučni, umjetnički ili sportski doprinos i penzioneri - precizirao je Mikić.
Cilj je da se građanima omogući da ostvare kupovinu prve nekretnine po cijenama koje su duplo povoljnije od onih koje trenutno važe na tržištu nekratnina.
- Naša je procjena da kada se izuzmu troškovi za komunalno opremanje, troškovi zemljišta i naknada za gradnju, da bi cijena kvadrata iznosila između 900 i hiljadu eura po metru kvadratnom. To je više nego duplo jeftinije u odnosu na ono što trenutno imamo na tržištu nekratnina - naglasio je Mikić.
On je kazao da je u posljednjih pet godina 140 odsto porasla prosječna cijena metra kvadratnog stana u novogradnji.
URA očekuje da poslanici u Skupštini ovaj put podrže predloženi zakon.
- Očekujemo da pojedinačne partijske interese ostave po strani i da ovu temu, koja je jedna od najvažnijih za građane, stave visoko u svoj agendi prioriteta, da se zajedno okupimo oko ovog zakonskog rješenja i da probamo da riješimo inflaciju, makar u ovom dijelu koja se odnosi na cijene nekretnina u Crnoj Gori - rekao je Mikić.
Generalni sekretar URA, Mileta Radovanić, podsjetio je da su istu inicijativu predali još u maju prošle godine, ali da se do danas ništa nije desilo po tom pitanju, vjerovatno jer je parlamentarna većina odbila predlog zato što dolazi iz redova opozicije.
- Građani su izgubili vrijeme. Do sada je moglo da bude izgrađeno, po našoj procjeni, 500 stambenih jedinica, odnosno 500 porodica moglo je da riješi stambeno pitanje. Nasuprot tome, imali smo druge inicijative i priče koje nijesu baš realnost, to je priča oko Veljeg brda, gdje ništa konkretno nije učinjeno - rekao je Radovanić.
On je apelovao na sve u parlamentu da ovoga puta izglasaju predloženi zakon i dodao da će URA biti otvorena za amandmane.

GP URA ponovo predala u skupštinsku proceduru Prijedlog zakona o državnom fondu Stan za sve

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o strancima, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Gost današnje Drugačije radio veze je Aleksandar Radoman.
Tema: Kakva država progoni antifašiste
Dekan FCJK i jedan od 35 procesuiranih zbog protesta protiv dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću govori o još jednom potezu vlasti koji otkriva njen anticrnogorski i antidemokratski karakter.
Početak DRV u 11,10h
Autor emisije: Darko Šuković

Radoman u DRV: Kakva država progoni antifašiste

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: milos-konatar