Poznati crnogorski gitarista Miloš Karadaglić u video snimku podijelio je priču iz privatnog života koja, kako je objasnio, najbolje opisuje srž Crne Gore.
Povod ove priče je nagrada koju je dobio od Ministarstva dijaspore za doprinos crnogorskoj kulturi.
- Ja sam otišao u London sa 17 godina, davne 2000. godine, da bih studirao na Kraljvskoj muzičkoj akademiji. Danas, moj život i te kako utemeljen u Crnoj Gori, a sva moja aktivnost po svijetu je moj način da poruku o Crnoj Gori dijelim na najpozitivniji i najljepši način, jezikom muzike i jezikom emocija, jezikom pomirenja - koji je, nadam se, jezik koji svi razumiju - poručio je Karadaglić.&nbsp;
Ipak, kako navodi, dijaspora kao dijaspora - svi oni ljudi od Los Anđelesa pa do Tokija, koji su najsrećniji kad se ja pojavi negdje blizu njih koncertom su njegova druga porodica.&nbsp;
To su oni ljudi koji me nakon koncerta najčvršće i najponosnije zagrle, zato ti ljudi takođe dijele te vrijednosti o Crnoj Gori.&nbsp;
On je podijelio svoju &nbsp;lijepu priču.
- Đoka Gojčaj bio je pobratim moga đeda Mijata Karadaglića, rođenog u selu Vranj od plemena Sarapa. Njih dvojica su proveli mladost zajedno, a kao dječak slušao sam mnogo o njihovim nestašlucima i odrastanju. Otada je prošlo mnogo decenija, a prije pet-šest godina stigla je vijest da ću nastupati u Detroitu sa tamošnjim simfonijskim orkestrom, jednim od najvažnijih na svijetu. Tada je mome ocu zazvonio telefon. Javio se unuk Đoke Gojčaja iz Detroita i rekao da, kad dođem u Ameriku, neću biti sam, već da tamo imam porodicu. E, to je ona Crna Gora koju ja najviše volim. To su najljepši primjeri onoga što smo i ko smo - rekao je Karadaglić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5354%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1277534727120386&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
V.Lj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Karadaglić: Svi ljudi od Los Anđelesa pa do Tokija su moja porodica

Hrabar, patriotski gest Miloša Karadaglića budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - kazao je direktor Međunarodnog festival KotorArt, pijanista i univerzitetski profesor, Ratimir Martinović. On je sinoć, na otvaranju 24. izdanja ove manifestacije pod nazivom "Mostovi muzike", kako se navodi u saopštenju, iz govora posebno izdvojio dio koji se odnosio na drage goste festivala - porodicu Karadaglić i crnogorskog viteza Miloša. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkultura%2Fmilos-karadaglic-odbio-trinaestojulsku-nagradu-zahvalan-sam-ali-priznanje-ne-mogu-primiti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Koji bi, da ne svira večeras u čuvenom Vigmor holu u Londonu, bio ovdje večeras sa nama. Ali biće sa nama 30. jula na koncertu i znam da ga mnogi nestrpljivo iščekuju i da ga čuju, ali i da ga zagrle - čvrsto, najčvršće, od srca, od zahvalnosti, od ponosa za njegov hrabar, patriotski gest koji budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju - naveo je Martinović. Kako je istakao, govornica KotorArta nikad nije bila zamišljena za vatromete političara i njihova slikanja, nego kao mjesto susreta i suočavanja sa stvarnošću, ističući da Kotor ne smije izgubiti status svjetske baštine. - Kako god da se tumači ovaj izvještaj, jedna misao zlokobno stoji - ako Kotor izgubi status na UNESCO listi, izgubio je bitku za sebe samog. Zato umjesto svečanog i prigodnog govora, želim da uputim apel, poziv, molbu, vapaj svim nadležnim: da bez odlaganja, bez pompe, bez birokratskih fraza, urade ono što im je dužnost - kazao je Martinović. Dodaje da su "svjetla pozornice, tradicija, podrška ništa, ukoliko ne sačuvamo Kotor". Martinović se osvrnuo i na višegodišnju borbu KotorArta sa institucijama. - Napisao sam ponešto u tom govoru i o našoj stalnoj, iscrpljujućoj, sizifovskoj borbi sa Ministarstvom kulture. Ugovor za ovu godinu smo potpisali prije četiri dana, iako smo prvi predlog programa predali još prošlog decembra. i tako godinama unazad - dodao je Martinović. <div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fkotorart%2Fvideos%2F2528717074155602%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" width="560" height="314" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div> U samom konceptu večeri, govorio je i o muzičkom mostu između Kotora i Evrope. - Večerašnje otvaranje obilježava 200 godina od rođenja Johana Štrausa Mlađeg i govori o uticaju na muzičku kulturu austrijskih i drugih muzičara tadašnje Monarhije na tadašnju Crnu Goru. Civilizacijski pa i muzički gledano, Kotor je sasvim druga priča od ove koju pričamo večeras - naveo je Martinović. Podsjetio je i da je muzička istorija Kotora pisana još od ranog srednjeg vijeka, da seže sve do 11. vijeka – s prvim notnim zapisima, orguljama iz 15. vijeka, katedralnim horovima, renesansnim i baroknim večerima u plemićkim palatama, do prve muzičke škole osnovane u Kotoru, 1856. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250714170712_d3f6ca5b8045c2364e7f8f2a4751e41818b1da1f7798c07cd11a07f32f53b90d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Zaključio je apelom. - Na nama Kotoranima je da osvijestimo ipak prvo sebe, pa onda i državu Crnu Goru. Institucije države snose najveću odgovornost za ovaj nedopustivi status u kome se naš Grad danas nalazi. Grad Kotor ne smije biti žrtva i samo dobra prilika za brzopotezno bogaćenje “valorizatorskih građevinskih eksperata”. Kotor ne pripada samo nama, već smo dio jedne mnogo šire zajednice – Svjetske baštine u kojoj ravnopravno stojimo pored Venecije, Pariza, Rima, Xi Ana…..i dužni smo da ga sačuvamo, ako ne zbog nas koji smo nesvjesni, onda zbog djece i budućnosti ovog grada, čovječanstva i svijeta koji dolaze da mu se dive. “Dođu tako ponekad vremena, piše veliki Ivo Andriċ, "kada pamet zaćuti, budala progovori, a fukara se obogati”. Molim vas, ne dozvolimo da živimo surovu realnost jezivih vremena iz ove Andrićeve misli - poručio je Martinović. Posebno je zahvalio predsjedniku Opštine Kotor Vladimiru Jokiću i svim gradskim službama na pravom pokroviteljstvu festivala, na saradnji i razumijevanju za realizaciju njihovih programa, ali i drugih projekata koje zajednički razvijamo. Istakao je i važnost partnera i sponzora, uz dobrodošlicu novim prijateljima Festivala, kao što je MasterCard, ali i podsjećanje na deceniju saradnje sa Lušticom Bay.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250714170712_ba74d5c17952e7083ae425d240810ed52c9a7706b26c3a0ddd6b9ed30b569b4d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Gradonačelnik Jokić, osvrnuvši se na spoj tradicije i evropske muzike, kazao je da "ne znajući jedni za druge, Miloš i Štraus, i svi oni koji su nosili pero, violinu, gusle ili pušku, gradili su isti most – most istine, most slobode". - Kotor neće izgubiti svoju baštinu, jer zna da je mora čuvati djelima, a ne riječima - poručio je Jokić. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da Kotor nije na listi kulturne baštine u opasnosti. - Ali dobili smo obaveze. Ako želimo da se dičimo UNESCO statusom, moramo ga zaslužiti odgovornošću, ne deklaracijama - navela je Vujović. Snažnu poruku poslao je i ambasador EU Johan Satler, podsjetivši da je upravo KotorArt bio prvi i jedini festival iz Crne Gore uključen u vodeće projekte programa Kreativna Evropa, te da su kultura i baština ključne vrijednosti evropskog identiteta. - KotorArt i ove godine potvrđuje svoju poziciju kao jedan od najvažnijih kulturnih događaja u regionu, koji kroz bogat program njeguje evropsku, regionalnu i crnogorsku muzičku tradiciju, istovremeno podstičući savremene umjetničke tendencije i kreativni dijalog. Festival KotorArt će tokom više od mjesec dana biti domaćin brojnim umjetnicima iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta. U vremenu kada zaborav prijeti, a tišina prekriva vrijednosti, KotorArt ostaje trajna platforma za borbu znanjem i kulturom - naveo je Satler. Tradicionalno, na trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru i zvonima Katedrale, Festival je, događajem jedinstvene koncepcije i snažnih poruka, obilježio Dan državnosti Crne Gore. Publici se premijerno predstavio Festivalski orkestar Crne Gore, pod dirigentskom palicom maestra Mladena Tarbuka, a na sceni su mu se pridružili i Gradska muzika Kotor sa kapelnikom Dariom Krivokapićem, ženska pjevačka grupa Đude, koju je spremao Davor Sedlarević i klapa Štiglići, uz rukovodstvo Jelene Mihaljević, kao i guslar Nikola Krivokapić. Slavila se muzika Johana Štrausa Mlađeg i poslije dva vijeka, a promovisala se spona evropskog, regionalnog i crnogorskog muzičkog nasljeđa tog vremena, kao i savremeni izraz istaknutih crnogorskih kompozitora. - Publika je imala priliku da čuje Ferdinand marš Mirka Petrovića, Ruže s juga Johana Štrausa Mlađeg, marš Crnogorski našljednik Antona Šulca, valcer Sretni sati Dominika Ertla, koncertnu polku Crnogorka Špira Ognjenovića u aranžmanu Mladena Tarbuka, porudžbinu Festivala Slavjo poje, za klapu i simfonijski orkestar Milivoja Pićurića, marš Ulazak gladijatora Juliusa Fučika, Capriccio-Scherzo Blagoja Bersa, još jednu porudžbinu Festivala Petlja, za gusle, žensku pjevačku grupu Đude, simfonijski orkestar, elektroniku i video Nine Perović i Uvertiru za operetu Slijepi miš Johana Štrausa Mlađeg - poručuju organizatori festivala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250714170712_7003bd00bf7f894f275101b50a148edce8fac107e73b62646b4f2fd701d7d0ec" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt"><figcaption>Sa otvaranja Međunarodnog festivala KotorArt(Photo: KotorArt)</figcaption></figure>  Pored muzičkog dijela programa, publika je imala priliku da čuje i obraćanja kompozitora Nine Perović i Milivoja Pićurića, koji su uoči premijernog izvođenja svojih djela podijelili uvide u idejnu pozadinu i koncepciju porudžbina, olakšavajući time njihovo razumijevanje i približavanje publici. - Maestro Mladen Tarbuk govorio je o kompozicijama Ulazak gladijatora Juliusa Fučika i Capriccio-Scherzo Blagoja Berse, nudeći dodatni kontekst i tumačenje. Poseban doprinos večeri dala je Dobrila Popović, dugogodišnja saradnica Međunarodnog festivala KotorArt, koja je zahvaljujući svom predanom istraživačkom radu i potrazi za originalnim notnim zapisima, publici približila vrijedne istorijske činjenice i zanimljive priče koje prate nastanak kompozicija manje poznatih crnogorskih i regionalnih autora - istaknuto je u saopštenju. Svečanost je okupila veliki broj ljubitelja umjetnosti, predstavnika diplomatskog kora, zvaničnike, lokalnu upravu, predstavnike institucija iz Vlade Crne Gore, pokrovitelje i sponzore Festivala. Ovogodišnja čast, da riječima “zvona zvonite” zvanično otvori Festival, pripala je namlađem članu Gradske muzike Kotor, jedanaestogodišnjem Karlu Kovačiću.

1250x600

Martinović: Karadaglićev hrabar i patriotski gest budi nadu da ovo društvo nije zapalo u totalnu apatiju

Državne nagrade ne smiju biti trofeji u rukama onih koji tu državu preziru, a njen nacionalni identitet poništavaju

Na svečanom prijemu u rezidenciji na Cetinju, povodom 13. Jula - Dana državnosti Crne Gore, poseban značaj dat je prisustvu svjetski priznatog crnogorskog umjetnika Miloša Karadaglića, koji je, prema protokolarnoj praksi, stigao posljednji, čime je simbolično označen kao počasni gost večeri, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.&nbsp; Protokolarna čast, kako se navodi, pripala je Milošu Karadagliću, kao istinskom ambasadoru crnogorske kulture i umjetnosti u svijetu. - Miloš Karadaglić je jedan od najistaknutijih klasičnih gitarista današnjice, kojeg je ugledni BBC Music Magazine uvrstio na listu „Šest najboljih klasičnih gitarista prošlog vijeka“. Njegovi albumi, bilježe vrhunske rezultate na svjetskim top-listama klasične muzike, a njegovi koncerti pune koncertne dvorane širom svijeta - dodaje se u saopštenju.&nbsp; Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kako se dodaje, ovom prilikom izrazio je duboko poštovanje prema Karadagliću, naglašavajući da Crna Gora mora znati da cijeni svoje najvrijednije pojedince, posebno kada njihovo djelovanje prevazilazi granice i gradi mostove razumijevanja i uvažavanja kroz univerzalni jezik umjetnosti. Podsjetimo, Karadaglić je odbio Trinaestojulsku nagradu, koju je trebalo da mu u utorak uruči predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Karadaglić je rekao da, uprkos velikoj časti i zahvalnosti zbog okolnosti na koje nije mogao uticati, neće prihvatiti ovo priznanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710140736_9ef34385b89a1e1a1c824955c46b03b651dbba1a3b7c3d0f242835b7c457f742.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250710140736_9ef34385b89a1e1a1c824955c46b03b651dbba1a3b7c3d0f242835b7c457f742" data-rendition-name="original" width="1920" height="1417" loading="lazy" alt="Karadaglić "> </figure>

Miloš Karadaglić počasni gost prijema povodom 13. jula - Dana državnosti

Predsjednik Jakov Milatović sa suprugom Milenom, organizuje prijem u Plavom dvoru na Cetinju povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore.
Prijemu prisustvuju brojne zvanice, predstavnici diplomatskog kora, državnih institucija, civilnog i nevladinog sektora. Jedan od dobitnika Trinaestojulske nagrade, koji je ovo priznanje odbio zbog okolnosti koje su prethodnih dana oskrnavile značaj i simboliku ove nagrade, gitarista Miloš Karadaglić, takođe prisustvuje prijemu.&nbsp;
Naime, pošto je nagradu odbio, on nije prisustvovao jučerašnjem prijemu koji je organizovao predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, a primjetno je i da dva druga laureata nijesu prisutni na večerašnjem prijemu.

Prijemu povodom Dana državnosti prisustvuje i Miloš Karadaglić

Fotografiju sa sinoćnje dodjele Trinaestojulske nagrade neću podijeliti, ali moram priznati da sam je više puta pogledala. Na njoj vidim tri muškarca koji se trijumfalno smiju i teatar apsurda koji živimo.
Jedan od trojice sa fotografije je dobio najznačajnije državno priznanje za knjigu za koju nije precizno utvrđeno da li je, gdje i kad registrovana, pošto znamo da nije objavljena, i da li je neko od članova žirija (tek pišući ovaj tekst shvatih da nije bilo žena u njemu) vidio, makar i u rukopisu, i pročitao. Niko od članova žirija, pa ni sam navodni autor, se nije potrudio da argumentovano objasni situaciju, šaljući time poruku da nije ni bitno da li knjiga uopšte postoji i da nagrada nije ni dodijeljena po tom kriterijumu. I tu se prvi paradoks ne završava. Dobitnik nagrade negira crnogorsku naciju, posprdno se izjašnjava o državi koja mu je dodijelila priznanje i simbol je svega suprotnog u odnosu na ono što ime nagrade predstavlja, a u prvom redu antifašizam. Uz sve rečeno, sav pritisak, neoborive činjenice i dokaze koje mu ne idu u prilog, Bećir Vuković ni u jednom trenutku nije pomislio da se povuče, već je iskoristio čuvenu odbranu da ga mrzimo jer je Srbin i da je sve ovo dio „antisrpske histerije, od Zagreba pa ćeraj čitavim regionom“. &nbsp;Utemeljeno, stameno i sa stilom.
Drugim sa fotografije se niko nije ni bavio dok sam nije odlučio da se zahvali na nagradi, izabere stranu i pokuša da veliča sebe i svog istomišljenika među laureatima vrijeđajući dobitnika koji je odlučio da ne bude dio cirkusa (ovdje ne mislim na samu nagradu, jer ona sama sebe brani, već očiglednu namjeru da se ona obesmisli, a zadrže samo povlastice koje ona donosi). I ne samo to, stavljajući sebe u poziciju vrhovnog autoriteta, Veljo Stanišić je uspio ošponde da pokaže mržnju prema Romima i svoje pravo lice. Bahato i bez preispitivanja. Baš kao i vlast koja mu je sve to omogućila.
Treći sa fotografije je višedecenijski simbol mržnje prema nacionalnim manjinama u Crnoj Gori čije imenovanje za predsjednika Skupštine označava najveći poraz crnogorskog društva. Njegov pobjedonosni osmijeh i dočekivanje zvanica dok ispred Vile Gorica okupljeni gutaju biber sprej i suzavac je, ako ste do sada sumnjali, još jedan dokaz da je na sve spreman: od stavljanja maske lažnog Evropejca, preko prihvatanja priznanja iz ruku najvećeg autokrate, do ignorisanja Dana nezavisnosti države u kojoj obavlja jednu od najznačajnijih funkcija. Vojvoda.
Postoji niz drugih nepravilnosti i nelogičnosti u vezi sa dodjelom nagrade koje se moraju uzeti u obzir, a podrazumijevaju, između ostalog: nezakonitost, budući da je Zakonom o državnim nagradama Crne Gore dozvoljena samo jedna nagrada po oblasti, a ove godine su sve tri dodijeljene u kulturno-umjetničkoj oblasti; način izbora članova žirija i njihova kredibilnost; političko instrumentalizovanje najvećeg državnog priznanja, a posebno ako se uzme u obzir lista kandidatkinja i kandidata za nagradu, pa je utoliko kontroverznije i degradirajuće što su se ignorisale njihove reference i dostignuća, utoliko prije što su među kandidatkinjama i kandidatima i dvije Snežane, Dragićević i Vuksanović, koje su otkrile novu biljku, jedinstvenu u Evropi u poslednjih 200 godina. Žiri je, naime, prednost dao nepostojećoj knjizi autora poznatog po pisanjima i veličanju četništva u odnosu na otkriće od međunarodnog značaja. Vjerujem da je problem u imenu ove novootkrivene biljke – Petrolamium crnojevicii. &nbsp;Pronađena u Štitarima kod Rijeke Crnojevića, ponijela je ime Crnojevića, istorijskog i kulturnog simbola Crne Gore.
Reakcija vlasti na sve se ogleda u tišini i jednom izolovanom saopštenju ministarke Anđele Jakšić-Stojanović. Da budem jasna, ne sumnjam u iskrenost izrečenog, jer je ministarka i ranije u više navrata reagovala baš kako treba, ali time se ne pere odgovornost PES-a za sve što se desilo – bez problematizovanja, bez utvrđivanja odgovornosti za nezakonitost, bez jasnog stava partije po ovom pitanju. Uostalom, to je njihova politika od samog početka: prećutno podilaženje bivšem DF-u i normalizacija fašizma na svim nivoima.
Ako upitate ChatGPT da vam da svoje mišljenje o ovogodišnjoj dodjeli Trinaestojulske nagrade, dobićete ovo: nekada simbol antifašizma i kulture, sada se ova nagrada percipira kao politički kompromitovana, zakonski upitna i moralno osporavana. Ali da to ne bude tako potrudila se građanska snaga ovog društva. Svi koje cijenim su se oglasili u jednoj složnoj i zajedničkoj kompoziciji. Na taj način je sačuvan i integritet same nagrade, a već sam vam i pokazala da će ubuduće, dok ne bude poništena njena ovogodišnja dodjela, biti nemoguće dobiti informacije o njoj bez svih kontroverzi.
Za krešendo je, očekivano, bio zaslužan maestro lično. Kako mu i pripada. Odmjereno i gotovo uzvišeno. Nije se bavio očiglednim razlozima za odbijanje nagrade i nije se bavio kandidatima. Oni koji su pokušali da mu ospore postupak njegovim ranijim iznošenjem političkih stavova, bitku su unaprijed izgubili. Miloš Karadaglić je slavu stekao svojim radom i talentom, nije mu je donijela politika niti veze i može da podržava i govori šta god hoće. Njegova energija, osmijeh, principi, njegova ljubav prema Crnoj Gori su građanska lekcija za sve nas iz koje moramo nešto naučiti za dalje. Kao fotografija zastave LGBTQ zajednice koja stoji na ulazu u crkvu i natpis: “svi su dobrodošli”. Crna Gora je država svih njenih građanki i građana i baštini vrijednosti 13. jula. Od ovih lekcija svi zajedno u rušenje onih koji je ne žele takvu. U jedno budite sigurni: prije ćemo mi njih srušiti, nego oni državu.

U godinama koje su pojeli Bećiri, budite Miloš

Gitara koja je visoko uzdignuta iznad kordona policije - ovjekovječena kao simbol otpora protiv kontroverzne dodjele ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, koju je svjetski priznati gitarista Miloš Karadaglić u poslednjem trenutku odbio da primi. Građani okupljeni na Gorici večeras su, uprkos nemilim scenama kada je policija upotrijebila suzavac, pendreke i biber sprej, uspjeli da pošalju poruku da umjetnost i dostojanstvo ne mogu biti “ukrašeni” političkim kompromisima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708210732_bca8cf7cbdc427809d8db1d6545728b6a809e061582e39d920d373be20efc0b6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250708210732_bca8cf7cbdc427809d8db1d6545728b6a809e061582e39d920d373be20efc0b6" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Gitara sa zastavom"> </figure>  Jedan od okupljenih demonstrativno je podigao akustičnu gitaru visoko iznad glava, izazivajući gromoglasne povike “Fašistima treba reći NE, bilo kada ili bilo gdje” i “Neukusu treba reći NE”.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6bJxWCW1P9s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U jednom momentu na gitaru je zakačena crnogorska zastava i okupljeni su zapjevali "Goro moja". <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFvNzrpIRXCQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO i FOTO) Crnogorski glas otpora uz Milošev instrument: "Goro moja" i gitara visoko iznad kordona policije

I podrška i čestitke i zahvalnost...Danilu Marunoviću, koji je, prije svega, prihvatio da bude član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade i odvaži se da, među partijskim uticajima, doprinese relevantnom sagledavanju kandidata, ali i u konačnom, ogolijevanju pristupa koji je ovu nagradu potpuno devalvirao...zahvaljujući čemu će se, nadajmo se, prekinuti sa ovom, po svemu, ponižavajućom praksom, poručila je ekspertkinja za strateško planiranje Jelena Pavićević, na svom Fejsbuk profilu, povodom ''cirkusa'' koji je nastao oko dodjele Trinaestojulskih nagrada.
Pavićević se zahvalila i Milošu Karadagliću koji je, po njoj očekivano, odbio da bude dio partitokratskog trijumfa i da omogući da se, uz njega, nađu ljudi koje nije blam da nezasluženo primaju najveća državna priznanja, a da za njihova postignuća, uglavnom, niko niti je čuo niti bi ih smatrao baš toliko značajnim.&nbsp;
Dodala je i da je, uz Karadaglića, bilo bar još pet kandidata vrijednih ove nagrade.
- I taman kada se moglo pomisliti da su, već svi, pali u apatiju i dozvolili da se pravi cirkus od najvećeg državnog priznanja, ova dva frajera, koji bi tu nagradu, bez dileme, uvijek mogli dobiti, pokazali su i rekli da to baš neće proći ovako kako je zamišljeno- kazala je Pavićević.
Ona je istakla kako je situacija sa dodjelama nagrada okupira danima, kao i uostalom većinu crnogorskog društva, elaborirajući da je tužna što ne postoji svijest većine javnosti, o tome koliko se štete nanese kada se najznačajnije nagrade ne dodjele onima koji su ih zaista zaslužili.
- Koliko se tu, samo, vremena, novca i drugih resursa, potroši na pogrešne poruke. I tako...na taj način, stvaramo naciju u kojoj se za najveće državno priznanje možeš kandidovati i za "ništa" ili za nešto sasvim prosječno i daleko od izvrsnosti. Nagrade služe da uspostave kriterijume, afirmišu kvalitet i determinišu vrijednosni sistem, pa tek onda, da nekom daju satisfakciju. Trinaestojulska nagrada bi trebala da afirmiše postignuća zbog kojih postoji vjerovatnoća da će svi građani na njih biti ponosni i doživljavati ih kao uzor. A da li je tako?- upitala je Pavićević.
Po njoj, prije svega, klica ovog nakaradnog procesa leži u zakonskoj odredbi koja ovlašćuje Skupštinu da bira članove žirija, a što se tumači na način da partije regrutuju članove žirija, iako bi, sasvim sigurno, to moglo da se dešava i kroz mnogo kvalitetniji proces, čime bi se za kandidate Skupštini predlagali relevantni pojedinci, za koje bi se glasalo u plenumu, kao za mnoge druge pozicije, što bi, smanjilo vjerovatnoću da nam žiri za dodjelu najvećeg državnog priznanja, često čine anonimusi sa titulama, dominantno iz zatvorene akademske zajednice.&nbsp;
- Takođe, kada se osvrnete na medijska izvještavanja o ovoj nagradi, rijetko možete pročitati kvalitetne opservacije o članovima žirija, &nbsp;kandidatima i laureatima, što bi bilo edukativno, a ovako je, uglavnom, informativno, pa smo se i doveli u fazu da Trinaestojulska nagrada postane informacija, a ne smjernica, uzor i primjer društvenog progresa i uspjeha- dodala je Pavićević.
Po njoj, jedna od upečatljivijih karakteristika ove nagrade je i činjenica da je, uglavnom, dobijaju osobe iz sfere kulturnog stvaralaštva i akademske zajednice, kao da smo neka kulturna i naučna velesila, a ne zemlja u kojoj, upravo, te dvije sfere, imaju najlošiji društveno- politički tretman, pa se stiče utisak, da se kroz nagrade, pokušavaju nadoknaditi duševne patnje i bolovi kulturnih i naučnih poslenika. A onda, kada se desi konkretno i predivno, naučno otkriće, nagrada izostane.
- A gdje su privrednici, kada je u pitanju Trinaestojulska nagrada, zahvaljujući čijim poduhvatima i podvizima, ova država često i opstaje? Njih niko ne kandiduje!!! No, oni su svakako, struktura, koja nema problem da svoju samostalnost, ekonomsku održivost, izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi, razvoj, kao i mogući profit, vidi kao svoje postignuće, pa im nagrade ne moraju nahraniti sujetu, jer privrednici su, uglavnom, sujetu morali sahraniti da bi bili na tržištu. Zatim, gdje su nam ljudi koji žive u dijaspori, kada je u pitanju ovo priznanje, a među kojima ima onih koji su mnogo doprinijeli Crnoj Gori da se poveže sa svijetom u brojnim oblastima, ali i imidžu države ili određenim inicijativama?....Neću navoditi, imenom i prezimenom, one koje, ničim posebno zasluženo, dobijanje Trinaestojulske nagrade, nije obavezalo da naknadno doprinesu Crnoj Gori..jer su se tako postavili, kao da im pripada. I tako....dosta je toga što je, u vezi sa Trinaestojulskom nagradom, nju devalviralo i šalje pogrešnu poruku sopstvenim građanima- navela je Pavićević.
Ona je istakla da ove reakcije nijesu ideološke i političke, već su ih brojni članovi brojnih žirija, kao i brojni kandidati i dobitnici, pretvorili u političku i ideološku temu.
- Zato je postupanje Danila Marunovića i Miloša Karadaglića (prethodno i Ratimira Martinovića koji je odbio i da ga kandiduju prije par godina) iskra svjetlosti i nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj. Tada će ova nagrada komunicirati društvene vrijednosti i značaj, onako kako treba, a njeni laureati biti dostojni ove nagrade, tako što neće postojati sumnja da je ona zaslužena...a mi ćemo ih doživljavati kao uzor...Bravo momci!- zaključila je Pavićević.

Pavićević: Postupci Marunovića i Karadaglića iskra nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj

Romski savjet najoštrije je osudio izjavu grafičara Velja Stanišića, dobitnika Trinaestojulske nagrade, koji je u sinoćnjem gostovanju na Gradskoj RTV rekao: „Tako Cigani rade“, koji je na taj način, kako su kazali iz Romskog savjeta, uvrijedio čitavu romsku zajednicu.
- Ova rečenica je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva - poručili su iz Romskog savjeta.
Iz Romskog savjeta su naglasili &nbsp;da neće ćutati dok se njihov identitet koristi za uvrede i omalovažavanje.
- Tražimo hitnu reakciju Ombudsmana, osudu od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava, javno izvinjenje Velja Stanišića - navode iz Romskog savjeta.
Poručili su i da državna priznanja ne mogu i ne smiju pripadati onima koji šire mržnju prema manjinama.
- Dostojanstvo Roma nije na prodaju. Ćutanje nije opcija - kazali iz Romskog savjeta.
Podsjećamo, Stanišić je sinoć, prilikom gostovanja na Gradskoj RTV, komentarišući potez gitariste Miloša Karadaglića da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu izjavio, između ostalog, da on nije dostojan tog priznanja.
- Sa takvom nekom svetinjom tako se poigravati, tako cig***ti, to je malo, pravo da ti kažem, ispod jednog nivoa - rekao je Stanišić.
&nbsp;On je dodao i da je Karadaglić po njegovom mišljenju samo izvođač.
- On je interpretator bre, samo izvođač, ne komponuje - konstatovao je Stanišić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.0695%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkad-progovore-neukus-i-nepostovanje-stanisic-velikana-gitare-proglasio-nedostojnim-priznanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Romski savjet: Stanišićeva izjava je čist oblik govora mržnje, duboko rasistička i potpuno neprihvatljiva

U vremenu kada se nagrade dijele da bi se prećutalo, Miloš Karadaglić nas je podsjetio da umjetnost nije i ne smije biti moneta za potkusurivanje, poručili su na Fejsbuk stranici organizatori Festivala Internacionalnog Alternativnog Teatra- FIAT, povodom odluke crnogorskog gitariste da ne prihvati Trinaestojulsku nagradu.
- Odbiti najveće državno priznanje - Trinaestojulsku nagradu - u ime viših vrijednosti - to je lekcija koju ćemo dugo pamtiti- kazali su iz FIAT-a.
Oni su istakli da je Miloš Karadaglić mudrošću, ličnim integritetom i vjerom u prave vrijednosti pokazao što znači reći NE fašizmu i svakom pokušaju gušenja slobode.
- On je danas pravi predstavnik onoga što građanska Crna Gora mora da bude - slobodna, odgovorna, hrabra i dosljedna svojim principima- istakli su iz FIAT-a. 
Iz FIAT-a su dodalii da je odgovornost na svima nama- da razumijemo, podržimo i slijedimo ovakve primjere.
- Hvala ti, Miloše, u ime festivala- poručili su iz FIAT-a.

FIAT: Karadaglić je pravi predstavnik onoga što građanska Crna Gora mora da bude - slobodna, odgovorna, hrabra i dosljedna svojim principima

Poljski potpredsjednik Vlade, Radoslav Sikorski, komentarisao je posljednje izjave premijera Mađarske Viktora Orbana, koji otvoreno kritikuje &nbsp;Evropsku uniju, dok ima riječi razumijevanja za Rusiju.
- Viktor je zaista zaslužio Lenjinovu medalju- poručio je Sikorski na mreži X.
Na to je odgovorio mađarski šef diplomatije, &nbsp;Peter Sijarto, koji je istakao da Poljska želi rate Evrope protiv Rusije, ali da Mađarska neće dozvoliti da bude uvučena u njega.
- Osim kao Rusija ponovo ne izvrši invaziju, neće biti takvog rata, ali razumijemo da ćete u tom slučaju, vi biti na strani Rusije- poručio je Sikorski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F2000164550633771216%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000164550633771216%7Ctwgr%5E1ffce665d083256b0aaed1a48962b522101d8120%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sijarto: Poljska želi rat Evrope sa Rusijom; Sikorski: Mađarska u tom slučaju na strani Rusa

Najmanje 10 osoba je poginulo, a 20 je povrijeđeno nakon što je autobus, koji je prevozio učenike, pao sa litice u ruralnom području na sjeveru Kolumbije, saopštio je danas lokalni načelnik Andres Hulijan.
On je naveo na platformi X da je autobus putovao iz karipskog grada Tolua za Medeljin nakon školskog izleta, kao i da je prevozio učenike iz srednje škole Antiokenjo.
Hulijan je istakao da su svi bolnički kapaciteti angažovani da bi se pružila pomoć povrijeđenima u nesreći.

Kolumbija: Najmanje 10 osoba poginulo u padu školskog autobusa sa litice

Zagađenje iz Termoelektrane isto je ili veće nego prije ekološke rekonstrukcije, menadžment EPCG svojom nestručnošću ugrožava građane Pljevalja, poručili su iz GP URA.
- U više navrata smo upozoravali da Termoelektrana Pljevlja neće biti spremna za puštanje u rad 1. decembra. Na kraju su je ipak pustili u rad bez neophodnih dozvola propisanih zakonom, a pritom nijedan segment koji se tiče ekološke rekonstrukcije nije stavljen u funkciju, što je bio glavni i jedini razlog za prekid njenog rada na osam mjeseci. Na taj način EPCG i Ministarstvo energetike, na čijem je čelu Admir Šahmanović, svjesno su ugrozili sve građane Pljevalja, koji su vjerovali da će po završetku rekonstrukcije situacija sa TE Pljevlja biti znatno povoljnija kada je u pitanju ispuštanje štetnih gasova - saopštili su iz URE povodom alarmantne situacije sa zagađenjem vazduha u Opštini Pljevlja.&nbsp;
Naglasili su da su danima jedini upozoravali na protivzakonske aktivnosti u TE Pljevlja, ali da su menadžment EPCG i Ministarstvo energetike prećutali situaciju, zbog čega pozivaju nadležne da utvrde odgovornost.
- Tačno je da ovaj problem postoji dugi niz godina i da je i ranije bilo sličnih situacija, ali nikada do sada nije rađena ovakva vrsta ekološke rekonstrukcije, a da se u rad pusti pogon TE bez završenih poslova. Pozivamo nadležne da hitno objave podatke o emisiji štetnih gasova iz TE, jer tvrdimo da su oni isti ili na većem nivou nego prije rekonstrukcije - saopštili su u URI.
Razlog za to je, kako navode, jednostavan: u TE Pljevlja nijesu u funkciji ni postrojenje za odsumporavanje, ni postrojenje za denitrifikaciju dimnih gasova.&nbsp;
Takođe, iz URE pozivaju EPCG da objavi podatke sa svojih sistema za kontinualni monitoring dimnih gasova, kako bi se vidjeli efekti ekološke rekonstrukcije, ukoliko ih uopšte ima, kroz smanjenje emisija praškastih čestica, sumpornih i azotnih oksida.
- Sačekaćemo inspekcijski nalaz, ali ako se naši navodi, nakon objavljivanja podataka mjerenja, ispostave kao tačni, u šta nažalost, ne sumnjamo, odgovorni u menadžmentu EPCG moraju podnijeti neopozive ostavke. Isto tako, očekujemo da se nadležna tužilaštva uključe u ispitivanje kako je i uz čiju saglasnost TE puštena u probni rad, da li su ispoštovane odredbe Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kao i da li su svi nadležni inspekcijski organi dali potrebne saglasnosti za puštanje u probni rad - zaključuju u URI.

URA: Menadžment EPCG svojom nestručnošću ugrožava građane Pljevalja

Policija traga za osumnjičenim nakon pucnjave na Univerzitetu Braun u Providensu, u kojoj su stradala dva studenta, dok je devet osoba ranjeno.
Ulice oko kampusa u glavnom gradu savezne države Rod Ajland satima su blokirane i ispunjene vozilima hitnih službi. Policija je pojačala bezbjednosne mjere širom grada dok traje potraga za napadačem.
&nbsp;&nbsp;- Odgovorna osoba je i dalje na slobodi- saopštio je gradonačelnik Bret Smajli na konferenciji za novinare.
Policija je objavila snimak osumnjičenog napadača, na kojem se vidi osoba u tamnoj odjeći kako hoda ulicom i skreće iza ugla. Prema navodima vlasti, osumnjičeni ima oko 30 godina. Građanima u tom području savjetovano je da ostanu u svojim domovima.

SAD: Dva studenta ubijena u pucnjavi na univerzitetu Brown

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: milos-karadaglic